velika plinska igra i energetska budućnost europe

Upload: 0qwert

Post on 10-Jan-2016

15 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Velika Plinska Igra i Energetska Budućnost Europe

TRANSCRIPT

1 Velika plinska igra i energetska budunost Europe: Trans-jadranski plinovod, Nabucco, Juni tok i drugi projekti - o pobjednicima, gubitnicima i zemljama kojima prijete veliki energetski problemiAntun Roavrijeme objave:Utorak - 19. 08. 2014 | 20:00

Trans-jadranskiPlinovod (Trans Adriatic Pipeline ili TAP) veliki je projekt koja ima za cilj transportirati plin iz Kaspijskog mora, tonije iz Azerbajdana, prema Grkoj, tada preko Albanije preko Jadrana do Italije i dalje prema zapadnoj Europi.

Cilj projekta, kao i drugih koji su zadnjih godina predlagani, ima ekonomske, ali i politike, znaajke. tovie, moglo bi se rei kako se ekonomija i politika u sluaju TAP-a preklapaju. Naime, jo 90-ih godina Europa je poela razmiljati o tome kako da postane manje ovisna o ruskom plinu. Godine su prolazile i izgleda kako je Europa pomalo i zaboravila na tu "misiju", ili nije smatrala da je ovisnost o ruskom plinu toliko hitan i veliki problem.

No, Europa je poprilino slaba kada treba donositi dugorone odluke o vlastitom interesu te esto previe, i na vlastitu tetu, poputa pred amerikim pritiskom. Washington pak uvijek radi u jednom interesu - interesu Washingtona. injenica da Rusija i Europa dobro posluju, a poslovali su dobro sve do nedavno, ljuti SAD ne samo zato to eli napakostiti Rusiji (mada je i to nastojanje uvijek prisutno), ve i zbog injenici da se radi o jednom ogromnom poslu iz kojega su oni doslovno u potpunosti iskljueni.

Koji je u tom sluaju ameriki geopolitiki "end game"? Po mogunosti potpuno izolirati Rusiju od Europe, prekinuti sav dotok ruskih energenata te pritom znatno oslabiti Rusiju, ali u isto vrijeme otvoriti i sebi jedno novo veliko trite. Zato onda potie Europu na alternativne rute koje moda uope nee biti dovoljne za snabdijevanje europskog zahtjevnog energetskog trita? Upravo zbog toga, da moe primjerice uskoiti s vlastitim plinom iz kriljca.

Ako pak pritom doe do oslabljenja i Europe i Rusije, tim bolje za Ameriku - dva potencijalno jaka konkurenta manje. Nema sumnje da u SAD-u ima i radikalnijih zagovornika ovakve teorije koji ne samo da bi eljeli ekonomski raskol na relaciji Rusija-Europa, ve moda i rat izmeu ovih sila. No, ipak se moe pretpostaviti da tolika ludost u Europi ne postoji, mada ova opasnost uvijek prijeti.

Nadalje, SAD aktivno radi na opstrukciji ruskog plinovoda Juni tok, to je apsolutni prioritet jer je isti u totalnoj kontradikciji s gore iznesenim ambicijama koje imaju za cilj odvojiti Europu od ruskog plina. SAD se kontra Junog toka angairao na dva naina - direktno, vrei pritisak na Vlade zemalja kroz koje bi Juni tok trebao prolaziti, te indirektno, tj. putem posrednika, Bruxellesa, traei sve agresivnije da europske institucije otpiu Juni tok kao neto neprihvatljivo.Juni tok, planirana ruta (izvor karte: Gazprom)Sve su to i vie nego jasne injenice, a cijela parada oko Ukrajine, ljudskih prava, propagande, demokracije itd. su samo popratne poluge u ostvarenju ekonomskih interesa. Oligarhijsko pogonjeni reimi istone Europe jesu ono to jesu i tu nema nikakvih velikih iznenaenja, no SAD je taj koji neprestano gubi ideoloki sraz upadajui stalno u vlastito licemjerje. Aktualni sukob u Ferugusonu je neto to bi moglo opasno eskalirati, to nije situacija oko koje bi trebalo likovati, no nju je ipak nemogue ne spomenuti u kontekstu amerike licemjerne politike koja se upravo u ovakvim situacijama razotkriva. Militarizirana policija, oklopna vozila, u gradiu od svega 20 tisua ljudi, zapravo i previe otkriva.

No, vratimo se na energetiku. Veliki plinski projekti o kojima govorimo imaju za cilj "adresirati" europsku ovisnost o ruskoj energiji, no pritom govorimo i o ekonomskim interesima onih koji bi u istima sudjelovali, a naroito onih koji bi ih izvodili. U tom kontekstu dolazimo do estoke konkurencije koja se vodila za dovoenje plina iz Kaspijskog mora preko Gruzije i Turske do Europe. Dva projekta su pritom kljuna - spomenuti Trans-jadranski Plinovod i plinovod Nabucco. Drugi je propao, a o razlozima emo neto kasnije.

Uvod u TAPProjekt TAP je prvi put najavljen 2003. godine od strane vicarske energetske kompanije EGL Group (ime kompanije je danas Axpo). Istraivanje o izvedivosti projekta dovreno je do proljea 2006. te su tada predstavljene dvije potencijalne rute:1) sjeverna ruta kroz Bugarsku, Makedoniju i Albaniju2) juna ruta kroz Grku i Albaniju

U konanici je odabrana juna ruta TAP-a kao bolja opcija. 2008. EGL Group se udruuje s norvekom energetskom kompanijom Statoil kako bi zajedno izgradili, i kasnije upravljali, plinovodom TAP. U ljeto iste godine podnose zahtjev grkim vlastima za izgradnju sekcije od 200 kilometara kroz Grku do grko-albanske granice. Idue godine poinju istraivanja na prostoru Jadrana po pitanju izgradnje sekcije koja bi spajala Albaniju s Italijom.TAP e povezivati Grku (spajanjem na turski TANAP) i Italiju preko AlbanijeU oujku 2009. Italija i Albanija objavljuju meudravni ugovor u kojem se projekt TAP istie kao "projekt od zajednikog interesa obje zemlje". U sijenju idue godine stvar ide korak dalje - TAP slubeno otvara urede u Italiji, Albaniji i Grkoj.

Do 2012. u konzorcij se ukljuuju i drugi veliki energetski igrai kao to su BP, SOCAR i Total S.A. s opcijom da ubudue mogu preuzeti do 50% udjela u projektu. U studenom 2013. TAP konzorcij potpisuje ugovor s Trans-anadolijskim plinovodom kako bi se uspostavila kooperacijska mrea izmeu dvije strane.

TAP i Nabucco - sraz vei od plinovodaOno to priu oko TAP-a ini zanimljivom je njegovo rivalstvo s projekom Nabucco, odnosno s kraom verzijom koja se esto naziva Nabucco Zapad.

Oba projekta imala su za cilj transportirati plin iz Kaspijskog mora u Europu, no koja je bitna razlika? Dakako, "Europa" je irok pojam i pitanje postaje izuzetno politiko kada je rije o zemljopisnom aspektu rute plina koja stie s istoka. Ovo je kljuna stavka - Nabucco Zapad je imao za cilj plin provesti preko Turske ne u Grku, to je sluaj s TAP-om, ve sjeverno prema Bugarskoj, Rumunjskoj i Maarskoj. Zato je to toliko bitno? Zato jer su ovo zemlje koje uvelike ovise o ruskom Gazpromu, dok se recimo jedna Italija moe pohvaliti diverzitetom svojih energetskih izvora.Planirane rute za TAP (smea boja) i Nabucco (crvena boja)U sutini mogli bismo rei kako je pobjeda TAP-a nad Nabuccom pobjeda zapadne Europe nad istonom. Ona se ovime dodatno osigurava u sluaju da se u bliskoj budunosti desi prekid dolaska plina iz Rusije, dok e zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Maarske i dalje biti u problemima.

SAD je, razumljivo, navijao za Nabucco jer bi taj projekt bio daleko snaniji udarac ruskom Gazpromu. Tu politiku dimenziju svakako valja uzeti u obzir kada govorimo o viegodinjoj estokoj konkurenciji europskih energetskih giganata. U konanici je presudnu rije imao Azerbajdan, gdje se i nalazi kljuno plinsko polje Shah Deniz. Odabran je TAP, a Nabucco je neslavno propao.

TAP e svakako pridonijeti jaanju europske neovisnosti prema Rusiji, no istona Europa od toga nee imati velike koristi, to pak moe dovesti do toga da istona Europa nee tek tako popustiti pred amerikim pritiscima kada je rije o moguem odustajanju od ruskog Junog toka.Nabucco Zapad trebao je prolaziti kroz etiri zemlje koje poprilino ovise o ruskom GazpromuNaravno da stvari nisu toliko jednostavne, ali u najirem geopolitikom smislu Nabucco bi bio amerika pobjeda, dok je TAP plus Juni tok pobjeda Europe i Rusije.

Samim plinskim poljem Shah Deniz vlada moan energetski konzorcij u kojem vlasnitvo izgleda ovakvo:- Britanski BP: 25,5%- Norveki Statoil: 25,5%- Azerbajdanska dravna naftna kompanija Socar (10%)- Ruski Lukoil (10%)- Iranski NIOC (10%)- Francuski Total (10%)- Turski TPAO (9%)

TAP konzorcij, dakle skupina koja e graditi i upravljati plinovodom, izgleda ovako:- Norveki Statoil: 42,5%- vicarski Axpo (42,5%)- Njemaki E.On (15%)

Izgradnja bi trebala poeti 2015., a planira se da e projekt biti kompletiran 2019. Plinovod e biti dug 800 kilometara, ii e preko Turske do Grke, Albanije i preko Jadrana do Italije. Kapacitet e biti oko 10 do 20 bcm (milijardi kubinih metara) godinje (to je dosta manje od Nabuccoa koje je trebao imati kapacitet od oko 30 bcm), time e ukupno pokriti oko 2% energetskih potreba Europe, no ova koliina je primjerice dva puta vie od godinje potronje Grke.

U Italiji e se preko terminala plin dalje slati diljem Europe, primarno prema vicarskoj, Belgiji, Njemakoj, Nizozemskoj i Britaniji.

Lokacija azerbajdanskog naftnog polja Shah DenizAnalitiari tvrde kako je TAP izabran umjesto Nabuccoa zato jer je 450 km krai, samim time i jeftiniji. Nadalje, tvrde kako su cijene plina u Italiji i Grkoj vie nego na tritima istone Europe. Sve su to zanimljive injenice, no politiki aspekt je takoer vaan.

Glavni konkurent TAP-u, Nabucco Zapad, bio je projekt kojeg je predvodio austrijski OMV (34,76% udjela) uz potporu maarskog FGSZ-a (13,11%) te bugarskog BEH-a, turskog Botas-a i rumunjskog Transgaz-a (svaki pod 13,11% udjela). Kako smo ve i naveli ranije, Nabucco bi plin transportirao od Turske do Austrije, prolazei pritom kroz Bugarsku, Rumunjsku i Maarsku.

Turska je veliki pobjednik plinske utrke kako god se okrene, no izbor TAP-a nad Nabuccom je iznimno vaan i za Grku, ne samo zbog dugorone plinske sigurnosti ve i zbog injenice da e izgradnja osigurati 12,000 radnih mjesta to je za Grku svakako bitno.

TAP - Nabucco sraz se ponekada trivijalizira kao da nije bitno s kojom e se opcijom krenuti u implementaciju. Ne samo da je bitno, ve e ova odluka utjecati na energetsku budunost Europe jo dugi niz godina.

Ameriki list The Washington Times pie: "Ono to je dobro za Europu i Tursku, dobro je i za Ameriku". To je iznimno pojednostavljena, pa moglo bi se ak rei i pogrena konstatacija. No, poto se ipak radi o izjavi od prije godinu dana, dakle prije eskalacije oko Ukrajine, moe se shvatiti.

Puno bolji pregled situacije daje osvrt objavljen od strane Reutersa 1. svibnja ove godine u kojem se istie: "Prva lekcija propasti Nabucco projekta je injenica da ruski pristup 'mrkve i batine' ne samo da funkcionira, ve je takoer razotkrio nedostatak zajednike EU energetske politike. Moskva je uspjela zadrati svoj dominantni trini udio u centralnoj i istonoj Europi, gdje je Gazprom suoen s vrlo malo konkurencije. Moskva je izvela pritisak na sve ove zemlje da podupru Gazpromov Juni tok, rival projektu Nabucco".

Ove informacije odgovaraju stvarnosti. Naime, ako je SAD elio ostvariti pravu veliku pobjedu u plinskoj igri Europe, onda su morali napraviti sve da Nabucco porazi TAP. Nisu tu uinili i sada im je kasno - stvaranje pritiska na Sofiju, Beograd i druge centre koji odluuju o izgradnji Junog toka je suluda politika kojom se ove zemlje poziva da poine vlastito energetsko samoubojstvo.

2009. Europska Investicijska Banka i Europska Banka za Obnovu i Razvoj, poruile su kako su spremne financirati Nabucco s 25% trokova, no kada je predstavljen TAP EU se povlai istiui kako nee zauzimati slubeni stav zagovarajui jedan ili drugi projekt. Neki bi mogli rei kako je EU ovim potezom ipak stala iza TAP-a, povlaei svoju najavljenu financijsku podrku za Nabucco. To nas pak jo jednom odvodi u hodnike Bruxellesa gdje se donose odluke - iji je glas snaniji? Istone i centralne ili zapadne Europe? Odgovor je jasan, ali onda ta ista zapadna Europa nema to prigovoriti kada njen istoni dio surauje s Rusijom jer to vie ni nije stvar politike preference, ve nude i opstanka.

Ukrajinsko-ruski plinski rat 2009. potaknuo je Europu na diversifikaciju izvora energije. Dva tjedna ruski plin nije prolazio kroz Ukrajinu i ta dva tjedna mnogi jo uvijek dobro pamte.

No, prekid ovisnosti o ruskom plinu biti e za Europu jako teak zadatak, ako je uope i izvediv. Ruski Gazprom odbacuje plin iz Azerbajdana kao neto to je "jedva dovoljno za rotilj". Nije teko davati ovakve izjave kada opskrbljujete Europu s ukupno 150 od njoj potrebnih 500 bcm godinje.

Ogranak IAP i pobjednici i gubitnicito je s ovim podrujem? Izbor TAP-a umjesto Nabucco-a su dobre vijesti. Planira se ogranak pod nazivom Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji e se spajati na TAP u Albaniji. Tu kljunu ulogu igraju hrvatski Plinacro, bosanski BH-Gas, a vlasti u Crnoj Gori takoer su poruile kako podravaju IAP. Za Srbiju bi i dalje Juni tok ostao iznimno vaan projekt, no predlagani su ogranci TAP-a i prema Srbiji i Makedoniji.IAP (Jadransko-jonski plinovod) nastavljen na TAP i potencijalni ogranciOgranak IAP spajao bi Fier u Albaniji sa Splitom u Hrvatskoj. Ideja je da se dalje spaja novu hrvatsku plinsku infrastrukturu, povezujui se i s predloenim LNG* terminalom Adria na Krku.

* LNG - liquified natural gas, tj. "ukapljeni prirodni plin". Ukapljeni prirodni plin je proieni zemni plin rashlaivanjem pretvoren u tekue stanje, radi lakeg prijevoza. Ukapljenje se obavlja u LNG-terminalima. Proces ukapljivanja ukljuuje uklanjanje pojedinih komponenti, kao to su praina, otrovni plinovi, helij, voda i teki ugljikovodici, to bi moglo izazvati potekoe u daljnjem koritenju. Prirodi plin tada je saet u tekuinu na priblino atmosferski tlak (maksimalni tlak pri prijevozu je oko 25 kPa/3.6 psi) tako da je hlaen na oko -162 C (-260 F).Smanjenje volumena ini ga mnogo ekonominijim za prijevoz na duge relacije gdje cjevovodi ne postoje. Tamo gdje prijenos prirodnog plina cjevovodima nije mogu ili ekonomian, moe se prevoziti posebno dizajniranim LNG brodovima tj. LNG tankerima.

LNG terminal na Krku bi, prema dosadanjim istraivanjima, bio znatno veeg kapaciteta od hrvatskih plinskih potreba koje iznose oko 3,2 milijarde kubinih metara godinje. Stoga bi ovaj terminal mogao postati vana distribucijska toka za plin prema okolnim tritima u Italiji, Austriji, Maarskoj itd.Gate LNG terminal u Nizozemskoj, jedan od najveih u EuropiNo, unato predloenom IAP ogranku, nekoliko EU lanica je ipak poprilino negativno pogoeno odustajanjem od Nabucco plinovoda, to su u prvom redu Bugarska, Rumunjska i Maarska - zemlje koje e oito morati i dalje ovisiti o ruskom plinu, a gube i profit od tranzita kojeg bi im donio Nabucco.

TAP je samo poetak jedne velike igreRusija oito ne smatra Azerbejdan nekom velikom konkurencijom, no to se isto moe promijeniti. Naime, ve se vode istraivanja na nekoliko novih plinskih polja u Azerbejdanu koji bi mogao uskoro postati jako vaan energetski igra u Europi. Energetski utjecaj Azerbejdana se naglo iri, ne samo zbog njegovih plinskih polja - svega nekoliko tjedana prije nego je TAP izabran umjesto Nabucco-a (da li su imali informaciju iznutra?) azerbajdanska dravna energetska kompanija Socar kupuje veinski udio u grkoj plinskoj mrei Desfa.

Azerbejdan zna da je ovo samo tek poetak jedne velike plinske prie i znaju da ako se ikada isplati ulagati u plinsku infrastrukturu onda je to svakako sada. Naime, kada se TAP izgradi, na njega e se poeti spajati i druge zemlje koje ele izvoziti u Europu - zemlje kao to su Irak, Turkmenistan i Izrael (prema nekima Izrael napada Gazu jer se eli domoi velikih plinskih nalazita koja se nalaze u teritorijalnim vodama Gaze).Instalacija na prostoru azerbajdanskog plinskog polja Shah DenizPrema ovim podacima izgleda kako e europska ovisnost o ruskom plinu slabiti. No, hoe li zaista? Moda i nee - govorimo o projektima koji e biti u punoj snazi tek za kojih 10-ak godina, a do onda se svata moe desiti. Na tako duge staze teko je davati prognoze, no, moemo pokuati - ideja o potpunom energetskom raskolu izmeu Europe i Rusije nije realna, osim ako netko ozbiljno ne planira Trei svjetski rat. Utjecaj ruske energije u Europi e slabiti, do jedne razine, no kada Europa dosegne razinu diversifikacije da se osjea "oputeno", odnosi e se nastaviti kao i do sada jer ruski plin biti e dugotrajno potreban - problem za Europu lei jedino ako joj isti moe nanijeti katastrofalan udarac.

SAD pak vanjsku politiku podreuje iskljuivo profitu - to rade i druge zemlje, ali ne na tako estok i direktan nain - ideja o "rezanju" Rusije od Europe stvara znak dolara u oima mnogih u SAD-u. Ukrajina je tu iznimno vana. Neki e rei kako je nova ukrajinska vlast "faistika", no izgleda da nije - faisti, koliko god brutalni bili, nisu ba poznati po (namjernim) suicidalnim politikama - ukrajinska vlast ponaa se veleizdajniki jer u trenutku guve (rat na istoku zemlje) donose zakone koji e omoguiti amerikom kapitalu da sjedne na ukrajinsku plinsku infrastrukturu, jednu od najveih na svijetu. To je, kako se god okrene, doslovno ekonomsko-suicidalan potez.

No, amerika kontrola Ukrajine nee biti dovoljna za ovaj grandiozni rez izmeu Rusije i Europe - druga faza tog plana ukljuuje prekid Junog toka pod svaku cijenu. Prvu fazu, kontrolu Ukrajine, SAD je skoro u potpunosti zavrio, a na drugoj intenzivno radi. Upravo u vrijeme pisanja ovog teksta stie vijest kako je bugarsko ministarstvo privrede i energetike naloilo da se "prekinu svi radovi na projektu Juni tok" dok se isti ne usuglasi sa zahtjevima Europske komisije.

Sagledavanje aktualnih tenzija u Europi, naroito kada je rije o ratu na istoku Ukrajine, nemogue je bez adekvatnog razumijevanja kompleksne ekonomsko-politike naravi ove velike plinske igre. Naalost, poznavanje nas pak dovodi do drugog problema - spoznaje da ove tenzije nee tako brzo nestati, ak da se sutra sukob na istoku Ukraine rijei nekakvim kompromisnim rjeenjem, novi frontovi samo ekaju, a elementi kao to su etnika pripadnost, povijesni animoziteti, teritorijalne pretenzije, navodna civilizacijska debata izmeu Istoka i Zapada, pa i religija i brojni drugi slini aspekti, uvelike su samo sekundarni elementi jedne iroke bitke za energetsku kontrolu i sve to s njom dolazi - novac, mo, dominacija, ekspanzija utjecaja, drugim rijeima sve ono emu svaka kapitalistika sila instinktivno tei, esto bez razmiljanja o potencijalno katastrofalnim posljedicama.

Izvori / reference:

The many winners of the Great Pipeline Racehttp://www.washingtontimes.com/news/2013/jul/9/the-many-winners-of-the-great-pipeline-race/

Dont cry for the Nabucco pipelinehttp://blogs.reuters.com/great-debate/2014/05/01/dont-cry-for-the-nabucco-pipeline/

Azerbaijan Chooses TAP over Nabucco to Provide Gas Pipeline to Europehttp://www.europeaninstitute.org/August-2013/azerbaijan-chooses-tap-over-nabucco-to-provide-gas-pipeline-to-europe-88.html

Pipeline Technology Conferencehttp://www.pipeline-conference.com/

Trans Adriatic Pipeline taps into Italys gas gridhttp://www.pipelineinternational.net/news/trans_adriatic_pipeline_taps_into_italys_gas_grid/034550/

Time to Act on Diversifying EU Gas Supplieshttp://www.neurope.eu/kn/article/time-act-diversifying-eu-gas-supplies

What the Trans-Adriatic Pipeline Means for Europes Energy Diversityhttp://blog.gmfus.org/2013/07/26/what-the-trans-adriatic-pipeline-means-for-europes-energy-diversity/

Nabucco-West pipeline's strategic advantages over rival Trans-Adriatic for European linkhttp://www.worldreview.info/content/nabucco-west-pipeline-s-strategic-advantages-over-rival-trans-adriatic-european-link

Ministerial declaration on the Ionian Adriatic Pipeline projecthttp://www.energy-community.org/pls/portal/docs/40178.PDF

MOUC signed for TAP-IAP interconnectionhttp://pipelinesinternational.com/news/mouc_signed_for_tap-iap_interconnection/062839/

TAP, Albania Consider Linking Pipelineshttp://downstreamtoday.com/news/article.aspx?a_id=27328&AspxAutoDetectCookieSupport=1

Croatia confirms plans for new LNG terminal in 2016http://www.reuters.com/article/2012/07/03/croatia-lng-project-idUSL6E8I36O620120703

Nareen prekid svih aktivnosti na Junom toku u Bugarskojhttp://www.energetika-net.com/vijesti/plin/nareden-prekid-svih-aktivnosti-na-juznom-toku-u-bugarskoj-19334

The Global Liquefied Natural Gas Market: Status and Outlookhttp://www.eia.gov/oiaf/analysispaper/global/exporters.html

TAP Managing Director: Cooperation with TANAP is milestone for Southern Gas Corridor progresshttp://en.trend.az/capital/energy/2127265.html

Turkey, Azerbaijan sign long-awaited gas dealhttp://www.news.az/articles/17040