I

11Broj

Srpanj 2006Godina VII

List izlazi periodičnoi dijeli sebesplatno

K O N S T R U K T O R - I N Ž E N J E R I N G d . d . S p l i t

n o v i n en o v i n e

Intenzivna obrada ponuda za inozemno tržište rezultirala je dobivanjem značajnog posla u Kataru, arapskoj zemlji Perzijskog zaljeva, gdje ćemo graditi veliko cestovno čvorište s više objekata. Radovi će trajati oko 2 godine.

Konstruktor je prva hrvatska građevinska tvrtka koja se uspjela samostalno izboriti za do-bivanje posla na ovom području. Bit će to značajna referencija za proboj i na tržišta drugih arapskih zemalja.

Veliki posao u Perzijskom zaljevu

nnn

P

n o v i n en o v i n eIzdavač: “KONSTRUKTOR-INŽENJERING” d.d. SPLIT, Svačićeva 4/I, tel.: 021/40 92 00, fax: 48 70 47, e-mail: konstruktor-st@konstruktor-split.t-com.hr,

www.konstruktor-split.hr • Uređivački kolegij: Željko Žderić, Dražen Granić, Magda Marasović, Margita Vrtlar • Tekstove pripremila i uredila: Magda Marasović

Lektor: Slavica Aralica • Dizajn: Duje Šilović • Foto: Konstruktorov arhiv • Grafička priprema: Studio Tempera, Split • Tisak: OXA, Split

HEADHUNTERI

– Ponašali smo se tržišno, vodeći brigu o konkurentnosti i tvrtke i za-poslenika. Da nije bilo tako, ne bismo danas zapošljavali više od 2500 rad-nika, od čega 12% visokoobrazovanih, mladih stručnjaka, koje resi izvrsnost u svakom pogledu. Posljednjih nekoliko godina doškolovali smo i prekvalificirali gotovo tisuću ljudi. Za sve građevinske poslove imamo vrsnu inženjersku eki-pu, obrazovanu i specijaliziranu po najvišim svjetskim standardima, koja

UU posljednje vrijeme Konstruktor je postao prava headhunterska tvrtka. Pomlađuje se svaki dan novim kadro-vima koji svojim znanjem, iskustvom i radoholičarstvom pretvaraju tvrtku u moderno organiziranu sredinu koja u svakom trenutku može odgovori-ti zahtjevima novog tržišta. To se u prvom redu odnosi na prateće službe koje su suport Konstruktorovoj os-novnoj djelatnosti – graditeljstvu. Nositelji te djelatnosti, građevinska operativa na čelu s inženjerskim ka-drom koja je od Konstruktora stvo-rila brand istodobno je vrlo zaniml-jiva headhunterima s područja ove djelatnosti koji im nude visokopozi-cionirana rukovodeća i direktorska mjesta. U jednu ruku priznanje, ali i opasnost koju samo mudra kadrovs-ka politika može kontrolirati. Nekada je vjernost jednoj tvrtki bila pozitivna karakteristika. Ljudi su se nagrađivali napredovanjem na poslu, plaćenim usavršavanjem i svim drugim vidovi-ma priznanja koji su često bili važniji i od same plaće. Na one koji su često mijenjali tvrtke gledalo se sumnjičavo. No to je za današnji trend poslovanja izgleda dvosjekli mač, naročito kod velikih sustava, gdje dolazi do inert-nosti u nizu segmenata poslovanja, što se u konačnici odražava i na sam profit. Pomlađivanje tvrtke novim ka-drovima, s novim iskustvima i znan-jima, dobar je korak u pronalaženju optimalnih rješenja, primjeni novih metoda i tehnologija koje unose di-namiku i promptnost u rješavanju svakodnevnih radnih zadataka, a bez čega je u današnjem poslovnom svi-jetu nemoguće konkurirati. Tržište rada za one najbolje nudi neodoljive ponude i u financijskom i u stručnom smislu, pa je fluktuacija kadrova ve-lika. Ipak, mislim da je dobitna kom-binacija povezivanje novog i starog. Najbolji primjer za to je Konstruktor, koji svoj imidž jedne od najboljih hr-vatskih građevinskih tvrtki gradi na prožimanju višegodišnjeg iskustva i vjernosti svog top menadžementa s iskustvom novih stručnjaka.

“MI SMO GRAĐEVINSKI SUPERMARKET”– Shvatili smo da se moramo

ponašati kao dobri gospodari i da nam se onda izvana teško može konkurira-ti. Cijenu gradnje ne opterećuje samo graditeljski materijal i strojevi, već i svi drugi troškovi.

– Podaci o 2005. govore o još snažnijem nastavku trenda rasta – ukupna dobit nakon oporezivanja izno-sila je lani 23 milijuna kuna.

(Željko Žderić, generalni direktor, za intervju Privrednom Vjesniku)

implementira najnovija, provjerena svjetska postignuća u tehničkoj struci.

– Mi ne želimo dalje rasti, nakon što smo u posljednjih nekoliko godina udvostručili broj zaposlenih. U ljudstvu i tehnici onoliki smo koliko svaki mjesec imamo posla. Ako je špica kratkotrajna, zapošljavamo ljude na određeno vrije-me ili angažiramo kooperante. Strojeve kupujemo ili unajmljujemo. Ne bude li posla kod nas na gradnji autocesta, tu-nela, vijadukata i mostova, radit ćemo u inozemstvu. Na domaćem terenu još mislimo ulagati u gradnju stanova, hote-la, poslovnog i trgovačkog prostora.

N O V I P O S L O V I

UGOVORENO PET NOVIH DIONICA NA AUTOCESTI RIJEKA–ZAGREB nadvožnjaka i podvožnjaka, uključujući i Vijadukt Delnice. Vrijednost ovih ra-dova je 103,5 milijuna eura, a rok izvođenja je 2 godine i 8 mjeseci, od-nosno do početka turističke sezone 2009. godine. Svečano otvaranje ra-dova upriličeno je 26 lipnja. Glavnim inženjerom projekta za tunele imeno-van je Ivan Galić, a za trasu i objekte Davor Trlaja.

NNa međunarodnom natječaju vrijed-nom 250 milijuna eura, koji je investi-tor Autocesta Rijeka Zagreb raspi-sao za dovršetak izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb u punom profilu, uz konzorcij domaćih tvrtki (Konstruktor-inženjering, Vijadukt, Hidroelektra, Strabag-Hrvatska), javilo se i desetak europskih tvrtki, pa čak i jedna kines-ka. Hrvatski građevinari dobili su posao na svih pet lotova (zasebnih cjelina) na koje su radovi podijeljeni. Konstruktor-inženjering vodeći je partner konzorcija na lotu 4 i 5 koji se odnose na izgradnju dionice Delnice-Kupjak-Stara Sušica, dužine 15,5 km. Na toj dionici nala-ze se dva velika vijadukta – Zalesina i Stara Sušica, tuneli Lučice, Vršek, Javorova kosa i Pod Vugleš te desetak Vijadukt Stara Sušica

3novine

SS Agencijom za javne radove (ASHGHAL) države Katar Konstruktor je potpisao ugovor vrijedan 170 mi-lijuna dolara za izgradnju cestov-ne infrastrukture u glavnom gradu Dohi na obali Perzijskog zaljeva. O veličini samog projekta najbolje govori činjenica da je njegova vrijednost veća od Konstruktorovih ukupnih godišnjih ugovorenih radova. Projekt se odnosi na izgradnju velikog gradskog raskrižja na sjecištu glavnih gradskih prometni-ca s glavnom cestom prema Saudijskoj Arabiji. Postojeće raskrižje s kružnim tokom denivelirat će se u četiri razine sa do 16 voznih trakova, s dva kružna i dva ravna mosta te vijaduktom u kružnom luku. Pristupne ulice proširit će se od 80 do 115 m s pločnicima, ze-lenim površinama i središnjim pojasevi-ma. Ukupno treba izgraditi oko 5 735 m trase te prometno urediti postojeće ulice i ceste ili izgraditi 9 km privreme-nih cesta širine 9 m, koje će se koristiti za regulaciju prometa tijekom izgrad-nje. Uz trasu izvest će se i više obje-kata ukupne površine od 39 245 m2. O kojoj se veličini posla radi, najbolje govore tehnički podaci: 370 000 m3

Konstruktor gradi ceste u Kataru

iskopa, 452 000m3 nasipa, 72 000m3 ugrađenog betona, 7 150 t armature, izvedba 16 000 m barijera i zaštitnih zidova, 31 300 m drenaža i servisnih vodova svih profila, više od 760 slivnika i više šahti taložnica i reviznih okana, ugradnja više od 40 000 m rubnjaka. Od instalacijskih radova predviđa se premjestiti ili postaviti 60 km visokona-ponskih elektrokabela te postaviti 25 km vodova javne rasvjete i 80 kom. ras-vjetnih stupova. Zasadit će se: 4 800 stabala i grmova, 88 200 pokrova tla te 13 000 m2 travnatih površina.

Svi ovi radovi trebaju biti gotovi u roku od 26 mjeseci što zahtijeva posebnu dinamiku izvođenja s velikim dnevnim učincima. U tom cilju na gradilištu će biti angažirano više od 600 radnika te velika količina razne strojne opreme. Radovi će se izvoditi u tri smjene nepre-kidno 24 sata. Pripremni radovi na uređenju gradilišnog naselja započet će već u kolovozu. U roku od tri mje-seca postavit će se više od 350 kontej-nera stambenog naselja, pomoćni po-goni i upravna zgrada neposredno uza samo gradilište. Područje izgradnje je ravničarsko, pustinjsko, s mekšim zem-

ljanim materijalom na površini (pijesak) i trošnom stijenom u iskopu dubine do 9 m (za podvožnjake) s mogućnošću pojave podzemne vode. Direktorom podružnice imenovan je Drago Buzuk, dipl.oec., glavnim inženjerom projekta Goran Pavić, a radove će na gradilištu voditi Eduard Ćoza, dip.ing.građ.

O D R Ž A N A G L A V N A SKUPŠTINA DIONIČARA

GGlavna skupština dioničara Kon-struktora održana je 16.06.2006. uz prisutnost svih predstavnika ma-lih dioničara. Dnevni red objavljen je u NN br.53/06 od 15. 05. 06. Jednoglasno je prihvaćen izvještaj generalnog direktora o poslovanju tvrtke u protekloj godini, iz kojeg je vidljiv trend rasta prihoda u odnosu na protekle godine. Ukupni prihodi iznosili su 1,3 milijarde kuna, a dobit nakon oporezivanja 23 milijuna kuna. Donesena je odluka da se dividenda isplati jednokratno u roku od tri dana od donošenja odluke, u iznosu od 46 kuna po dionici što iznosi oko 27% od dobiti.

4 novine

N

TKO ĆE GRADITI “HE LEŠĆE”?G

Kako je izvijestio “Poslovni dnev-nik”, tvrtke Končar i Ingra, odnosno njihovi konzorciji koji su sudjelova-li u javnom natječaju za izgradnju. HE “Lešće” na rijeci Dobri, snage 2 x 21 MW, morale bi se usuglasiti o konačnom sastavu zajedničkog kon-zorcija i cijeni ponude. Naime, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave početkom svibnja poništila jer HEP-ov natječaj za gradnju HE “Lešće”, čime je onemogućen službeni početak radova. Na natječaju je pobi-jedio konzorcij INGRA-Međimurje gra-diteljstvo, čija je ponuda bila vrijedna 425,9 milijuna kuna, odnosno za 7 mi-lijuna eura povoljnija od ponude kon-zorcija KONHEL (Končar-inženjering za energetiku i transport, Konstruktor-inženjering i Litostroj EI).

Nakon zaprimanja žalbene pri-

jave, Komisija je ocijenila da su obje

prihvaćene ponude manjkave, za što

su predstavnici ponuđača okrivili zaht-

jevnost Zakona o javnoj nabavi (NN

117/200.). U svakom slučaju, oba

ponuđača bi se sada trebala dogovoriti

i nastupiti zajedno. Ipak, najtežim se

dijelom smatra dogovor oko toga tko

će isporučiti turbinu, a tko generator.

Primjerice, prema Ingrinoj ponudi,

turbinu vrijednu oko 20 milijuna eura

trebala je isporučiti austrijska tvrtka

VAtech, a prema ponudi Končarova

konzorcija, generator je isporučivao

Končar, a turbinu Litostroj. Inače,

krajnji rok za izgradnju HE je 24 mje-

seca od početka posla.

(B.L., vijest s portala energetika-net.hr.)

Glavni radovi na izgradnji HE “Lešće” nakon tri poništena HEP-ova natječaja, zbog manjkavosti u ponudama još nisu ugovoreni.

U međuvremnu Konstruktor-inženjering je ugovorio je i pri-vodi kraju sve pripremne rado-ve potrebne za početak glavnih. Rekonstruirana je postojeća cesta od Lešća do gradilišta (Gorinci), a pod asfaltom je i pogonska cesta na samom gradilištu dužine 1 050 m. Za izgradnju ove serpentinske ceste u kanjonu rijeke Dobre bilo

je potrebno izvesti 90 000 m3 isk-opa u teškom materijalu. Izvedeni su i platoi za buduću organizaciju gradilišta, potrebnu za izvođenje glavnih radova, gradilišni vodovod dužine 3 000 m, s jednom prepup-nom stanicom i vodospremom, te obilazni tunel za skretanje rijeke Dobre. U fazi završetka je i izgrad-nja uzvodnog i nizvodnog zaga-ta. Uglavnom sve je spremno za službeni početak radova, za koje se očekuje da bi se uskoro trebali biti ugovoreni.

D O B I V E N C E R T I F I K A T I S O 9 0 0 1 – 2 0 0 0

DDana 26. lipnja 2006. godine Konstruktor-inženjeringu d.d. do-dijeljen je certifikat koji potvrđuje da je naše Društvo izgradilo Sustav upravljanja kvalitetom usklađen sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2000.

Certifikat se odnosi na poslovne aktivnosti: Izvođenje građevinskih radova, te proizvodnja i prodaja građevinskih materijala, poluproiz-voda i proizvoda.

Procjenu Sustava upravljanja kvali-tetom obavili su 19. i 20. lipnja 2006. godine obavili su stručnjaci iz akrediti-rane kuće SIQ Croatia.

Na ovaj način naše Društvo je i for-malno potvrdilo svoju privrženost os-novnim načelima kvalitetnog vođenja poslovanja, a to su:• usmjerenost na zadovoljstvo

naručitelja,• optimalno pribavljanje i korištenje

resursa,• beskompromisna kvaliteta u

nuđenju i izvođenju radova, kao i u proizvodnji,

• posvećenost nadzoru i analizi poslovnih procesa s ciljem stalnih poboljšanja.Kako bi se Sustav održao i certifikat

svake godine uredno obnavljao, pred-stoji nam trajan napor u praktičnoj prim-jeni, nadopunjavanju i usavršavanju naših poslovnih procesa.

Konstruktorovom vozaču prvo mjesto na Državnom prvenstvu u kategoriji tegljača s prikolicom

ŽELJKO MIŠIĆ NAJBOLJI VOZAČ ŠLEPERA

Na 44. državnom natjecanju profesio-nalnih vozača i automehaničara u orga-nizaciji Saveza vozača i automehaničara Hrvatske Konstruktorov vozač šlepera Željko Mišić osvojio je prvo mjesto u kategoriji tegljača s prikolicom prešavši petnaest prepreka za devet minuta, sa samo 260 negativnih bodova. Koliko je to dobar rezultat, govori i rezultat drug-og mjesta: 18 minuta i 1340 negativnih bodova. Mišiću je ovo prvo natjeca nje,

5novine

ali kako kaže, ne i posljednje jer će dogodine pokušati izboriti još bolji re-zultat. Ovaj vješti Vrličanin već je osam godina zaposlen na pogonu Sirobuja, odakle prevozi građevinski materijal na sva Konstruktorova gradilišta u zemlji i inozemstvu. Iako je često na putu, pa mu malo vremena ostaje za igru sa svo-je dvoje djece, svoj posao voli i obavlja

U“DANI BETONA” U ČAPLJINI

Konstruktor-inženjering sudjelovao je u organizaciji stručno-znanstvenog skupa “Dani betona” održanog u Čapljini na temu EUROCOD-a. Konstruktor, koji je već duže prisutan na ovom tržištu i ima svoje predstavništvo u Mostaru te tvrtku-kćerku “Konstruktor–Neretva” u Čapljini, smatrao je obostranim intere-som upoznati i bosanskohercegovačke građevinare s europskim normama u izvođenju i projektiranju koje su od 1. srpnja na snazi u Hrvatskoj pa ih svi koji sudjeluju na međunarodnim natječajima moraju koristiti. Pozivu se odazvao veliki broj bosanskohercegovačkih građevinara kojima je tom prigodom predstavljeno prvo izdanje knjige “Betonske konstruk-cije–Priručnik”, udžbenik Sveučilišta u Zagrebu koji daje pregled kroz suvremeni postupak proračuna, detaljiranja i tehno-logije betonskih konstrukcija.

KONSTRUKTORU CEMEXOVA NAGRADA

ZA MOST “KRKA”

vrhunski profesionalno pa dosad nije imao prometnu nezgodu ni prekršaj u prometu.

Inače, Konstruktor je član Udruge vozača i automehaničara Splitsko-dal-matinske županije, kojoj je dopredsjed-nik inženjer prometa Miljenko Biuk u Konstruktoru zadužen za sve administra-tivno-tehničke poslove voznog parka...

“Konstruktor svake godine sudjelu-je na ovom natjecanju jer imamo zaista kvalitetne ljude. Natjecanje nije lako jer morate prijeći različite vrste prepreka u skladu s pravilima i propisima natjecan-ja, za što zaista treba velika vještina i preciznost.”, kazao nam je Biuk.

“Pokaži što znaš 2006” održalo se na poligonu HAK-a u Spinutu, a pobjednici iz Hrvatske sudjelovat će i na Svjetskom prvenstvu profesionalnih vozača koje će se održati u Luxembourgu od 28. 09. do 2. 10. 2006.

NNa svečanoj dodjeli Cemexovih na-grada za graditeljstvo, održanoj u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, nagrada za najbolji infrastruktur-ni objekt dodijeljena je Konstruktoru za izvedbu Mosta “Krka” kod Skradina. U kategoriji stambene građevine nagradu je dobila Obnova Stona, a u kategoriji javne i poslovne građevine pobijedile su Morske orgulje u Zadru.

Ova nagrada posebno je razveselila sve sudionike izgradnje ovog objekta na čelu sa šefom gradilišta inženjerom Davorom Trlajom, glavnim inženjerom projekta Marselom Friedlom te vodi-teljem nabave ekonomistom Nikšom Ivanovićem, koji su kao predstavnici

operativnog tima prisustvovali sve-čanom činu uručenja nagrade direktoru Konstruktora Željku Žderiću. Zahvalivši na nagradi, direktor Žderić posebno je istaknuo dobru dugogodišnju suradn-ju s Dalmacijacementom, današnjim Cemexom, te izrazio nadu da će se taj kontinuitet nastaviti i suradnja biti još čvršća jer Konstruktora, kao i sve druge hrvatske građevinare, čeka iz-gradnja još puno takvih i sličnih obje-kata, naročito na izgradnji autoceste do Dubrovnika.

Konstruktor-inženjering najveći je kupac Cemexovih proizvoda, odnos-no rasutog cementa u Hrvatskoj, pa je tako ušao u obitelj Cemexovih partnera

iz 35 zemalja svijeta, u kojima ova kom-panija ima proizvodnju. Za svoje part-nere Cemex je prije petnaest godina ustanovio godišnju nagradu za najbol-ja građevinska dostignuća iz područja stambene izgradnje, javno-poslovne i infrastrukturne izgradnje, a prvi put ona se dodjeljuje i u Hrvatskoj. Konstruktor je sudjelovao s radovima s područja in-frastrukture. Svi nagrađeni hrvatski ra-dovi sudjelovat će na međunarodnom Cemexovu natječaju, čiji će pobjednici biti proglašeni u studenom u meksičkom gradu Monterreyu.

Član međunarodnog žirija je i prof. dr. sc. Jure Radić, što je veliko priznan-je Hrvatskoj graditeljskoj struci.

6 novine

gradnji autoceste u puni profil, budući da se svi radovi izvode pod punim pro-metnim opterećenjem desnog kolnika autoceste. Konstruktor-inženjering uspješno je u roku izveo radove zahvaljujući iskusnoj ekipi inženjera Anđelka Šiška, koji je na ovoj autoce-sti vodio izgradnju nekoliko vrlo zaht-jevnih tunela. Svečanim puštanjem u promet ove dionice 26. lipnja otvoreni su radovi i na daljnjih pet novougovore-nih dionica.

Specijalisti za vijadukte

Nedugo nakon početka radova na Tunelu “Čardak” u rujnu prošle godine investitor ugovara II. fazu iz-gradnje južnog profila autoceste od Bosiljeva do Vrbovskog 2. Na ovoj dionici nalaze se četiri velika objekta: vijadukti “Zečeve drage”, “Osojnik” i “Severinske drage” te Tunel “Veliki Gložac”.

Konstruktor-inženjering izvodi ra-dove na ukupno 4,2 km trase te na Vijaduktu “Osojnik”. Na ovim radovima angažirana je mostograditeljska ekipa glavnog inženjera projekta Marsela Friedla, iskusni inženjeri: Eduard Ćoza, glavni inženjer gradilišta, njegov pomoćnik Ivica Budić, voditelj objek-ta Ivo Rivić, voditelj strojne službe Damir Nekić, a da most bude na svom mjestu, brinu se Alen Lipošćak, ing.geod., i Damir Zubić, geometar. Svi radovi teku planiranom dinamikom i bit će završeni u ugovorenom roku, do listopada ove godine.

Opis objekta

Vijadukt “Osojnik”, dužine 440 m, sastoji se od 13 raspona po 32,8 m, s visinom stupova od 9 do 29 m. Gornji strop vijadukta je roštilj sastav-ljen od nosača dužine 32.25 m, koji su oslonjeni na naglavne grede pre-

KONSTRUKTOR-INŽENJERING NA AUTOCESTI RIJEKA-ZAGREB, DIONICA VRBOVSKO-BOSILJEVO 2

Damir Nekić, šef strojne službe; Ivo Rivić, voditelj objekta; Goran Džinić, strojarski poslovođa; Tonćo Vladić, poslovođa građevinskih radova; Mijo Miletić, poslovođa građevinskih radova; Branimir Mrkonjić, voditelj glavne trase; Budić Ivica, pomoćnik glavnog inženjera gradilišta

PUvod – Tunel “Čardak”

Privođenje u puni profil Autoceste Rijeka-Zagreb, investitor Autocesta “Rijeka-Zagreb” d.d. ugovorio je u nekoliko vremenskih etapa po dioni-cama i podsektotrima, povjerivši ra-dove domaćoj građevinskoj operativi: Konstruktor-inženjeringu, Vijaduktu, Hidroelektra-niskogradnji i Strabag-Hrvatskoj. U samom početku auto-cesta je izgrađena u punom pofilu od Zagreba do čvorišta Bosiljevo. Zatim se kao posebna dionica ugovaraju radovi na izgradnji južne cijevi Tunela “Čardak” s pripadajućih 2,5 km trase južnog kolnika ceste. Ovi radovi po-vjereni su Konstruktor-inženjeringu koji je izgradio i sjevernu cijev tune-la. Radovi započinju u ožujku prošle godine. Tunel “Čardak” nalazi se na dijelu dionice Vrbovsko-Stara Sušica, dug je 601 m i njegovim dovršenjem olakšana je komunikacija na daljnjoj iz-

Vijadukt “Osojnik” i glav

7novine

Radovi na izradi stupova i naglavnih greda nakon prve faze montaže nosača

Montaža predgotovljenoga armaturnog koša naglavne grede stupa

m3 betona. Tek nakon toga se pristupilo armiranju i betoniranju temelja.

Svi problemi koji su se javljali rješavali su se u hodu, pa nije bilo zastoja u ra-dovima, tako da će objekt biti spreman za puštanje u promet do kraja kolovoza ove godine.

Trasa

Paralelno s izgradnjom vijadukta u svibnju prošle godine započela je priprema za izradu trase s prekidom kroz Tunel “Veliki Gložac”, koji izvodi Hidroelektra-niskogradnja. Po plani-ranoj dinamici započelo se drobiti tam-pon na južnom portalu tunela (prema Rijeci), dok se na drugoj strani tunela

intenzivno odvozio deponirani materi-jal na deponij po sredini trase, gdje se prebacila drobilica i montiralo postro-jenje za proizvodnju cementne stabi-lizacije. U tijeku je izrada tamponskog sloja, a planirani dovršetak svih radova (stabilizacija i dva sloja asfalta) je kraj listopada 2006.

Habajući sloj asfalta te ostali završni radovi izvest će se tek kada na cijeloj dionici, uključivši tunel i vijadukte, ra-dovi budu gotovi, što se predviđa za proljeće 2007. godine.

Premještanje rešetkaste grane autodizalice u susjedno polje montaže „monstrumom“

Druga faza montaže prednapetih armiranobetonskih nosača dizalicom s rešetkastom granom, nosivosti 2 000 kN

ko betonskih kvadera i armiranih ela-stomernih ležaja, u cjelinu povezani poprečnim nosačima. U rasponu se nalazi po 6 nosača visine 1,80 m. Kolnička konstrukcija je široka 12.20 m, a sastoji se od voznog traka, pret-jecajnog traka, dodatnog traka i dva rubna traka širine 1 m.

Odbojna ograda na vijaduktu je tipa New Jersey – 180 kom. po 5 m. Za izgradnju vijadukta bit će utrošeno 7 200 m3 betona, 645 000 kg armature te 130 000 kg visoko vrijednog čelika potrebnog za izradu glavnih uzdužnih nosača gornjeg stroja vijadukta.

Vijadukt “Osojnik”, lijevi most

Opis radova

Sam položaj vijadukta uzroko-vao je nekoliko problema pri samom izvođenju, od kojih je najveći bio nedostatak mjesta za deponiranje predgotovljenih armiranobetonskih prednapetih nosača. Zbog toga se montaža nosača izvodila u tri faze. Prva 24 nosača i zadnjih 30 montira-no je teleskopskom dizalicom Krupp nosivosti 3 500 kN zbog manjih stu-pova, dok je za 24 nosača druge faze upotrijebljena dizalica nosivosti 2000 kN s rešetkastom granom dužine 50 m (Liebherr Werk), jer su u tim raspo-nima stupovi visoki 29 m. U tijeku je treća faza montaže nosača za koju je trebalo pripremiti teren, odnosno ublažiti serpentine koje vode do mje-sta montaže, te ublažiti preveliki uspon kako bi se olakšao pristup kamionu s nosačem teškim 80 t. Istodobno se izrađuju kolničke ploče u poljima s

prethodno montiranim nosačima. Svi konstrukcijski radovi bit će završeni do konca srpnja ove godine.

Na samom početku radova za vrije-me iskopa na temeljima pojavile su se dvije kaverne koje su riješene na način da se jedan stup temeljio na pilotima, a kod drugog su preko kaverne položene omnia ploče, nakon čega se u stijenke građevne jame zabušilo i injektiralo 20-ak sidara, položile armaturne mreže i sve zajedno zabetoniralo s više od 200

vna trasa

8 novine

KONSTRUKTOR NA NASTAVKU IZGRADNJE AUTOCESTE DO PLOČAKONSTRUKTOR NA NASTAVK

N

u ljeto 2005. omogućena je komuni-kacija i stvoreni idealni uvjeti za rad svih građevinara na sljedećim dionica-ma autoceste. Ekipa Đanija Radića, glavnog inženjera gradilišta, nastavila je, odmah po završetku ovih radova, radove na dionici prema Šestanovcu.

Dionica Bisko-ŠestanovacNa dionici autoceste od Biska

do Šestanovca, dužine oko 27 km, Konstruktor osim same trase dužine 4,5 km izvodi i nekoliko zahtjevnih ob-jekata: Tunel “Stražinu”, Podvožnjak “Babajiće”, Umjetni tunel “Široki vrh” za prijelaz životinja, mastolov kao dio vodozaštitnog sustava, Most “Cetinu 2”, kao i radove na izmiještanju vodo-voda i postavljanju elektroinstalacija za obje dionice u dužini od 37 km.

Izuzetno zahtjevna u izvođačkom smislu je i rekonstrukcija županijske ce-ste 6142 Blato na Cetini-Gata, dužine 1,5 km, gdje se radovi izvode pod kon-

Trasa Bisko-Šestanovac

Najzahtjevniji dio radova na trasi bio je iskop oko 700 000 m3 materijala (u sraslom stanju) koji je većim dijelom kao višak materijala odvezen na depo-nij. Najvećim dijelom trasa autoceste prolazi kroz takozvani “ljuti krš” koji je zahtijevao dodatne napore i sredstva u realizaciji izvođenja radova.

Na dijelu trase autoceste izvodi se nasip u koji će biti ugrađeno oko 270 000 m3 materijala iz iskopa. Do sada je ugrađeno više od polovice predviđene količine.

KONSTRUKTOR NA NASTAVK

Tunel Stražina

Tunel Bisko

Nakon uspješno završenih rado-va na autocesti od Zagreba do Splita hrvatski građevinari nastavili su izgrad-nju prema Pločama. Konstruktor, kao vodeći partner poslovne udruge, već godinu dana ubrzano radi na dioni-cama od Dugopolja do Biska i od Biska do Šestanovca, gdje su neki radovi već i u završnoj fazi. Investitor Hrvatske autoceste d.o.o. uveo nas je u posao u lipnju prošle godine, a svi bi radovi trebali biti gotovi do ljeta 2007. Paralelno s ovim radovima započele su pripreme za početak radova na dionici II Zagvozd-Ravča sljedećeg podsek-tora od Šestanovaca do Ravče, gdje je u tijeku čišćenje terena, odnosno sječa šume. Inženjer gradilišta Darko Čaleta, kojemu će sedam kilometara ove dionice zaokružiti punih pedeset kilometara rada na “Dalmatini”, obavi-jestio nas je da uz trasu Konstruktor izvodi i tri vijadukta, 2 podvožnjaka te tri putna prijelaza. Radovi bi trebali biti gotovi do kraja 2008.

Dionica Dugopolje – BiskoNa dionici od Dugopolja do Biska

Konstruktor izvodi trasu dužine 4 km s pet objekata: 2 vijadukta, Perići i Bulati, 2 podvožnjaka, Miloševa dra-ga i Banjače, te nadvožnjak Humčić.

Radovi su počeli u lipnju prošle go-dine, a rok dovršetka radova je lipanj 2007. Kako nam je kazao glavni inženjer gradilišta Slobodan Brzica, 70% rado-va je već izvedeno, pa će radovi biti go-tovi četiri mjeseca prije roka kako bi se cijela ekipa od oko 200 ljudi prebacila na dionicu Šestanovac-Ravča.

Tunel “Bisko”Na kraju ove dionice kapitalni

je objekt, cestovni Tunel “Bisko”, dužine 500 m, građen u punom pro-filu autoceste s dvije dvotračne tu-nelske cijevi. Izgradnja ovog tunela

započela je godinu dana ranije, u ko-lovozu 2004., što je bilo uvjetovano nepristupačnošću terena za normalan nastavak radova na trasi autoceste prema Šestanovcu. Završetkom svih građevinskih radova na Tunelu “Bisko”

stantnim prometom, jer ne postoji nije-dan alternativni pravac za preusmjera-vanje prometa dok se izvode radovi. Sve ovo iziskuje dodatno angažiranje radne snage i opreme kako bi se rado-vi izveli kvalitetno i u roku.

Tunel “Stražina”Radovi na Tunelu “Stražina”

započeli su u lipnju 2005. Tunel je dug oko 580 m i ima dvije dvotračne cijevi. Izveden je iskop obiju cijevi i u tijeku je postavljanje hidroizolacije i sekundarne betonske obloge te iskop kanalizacijskog rova.

9novine

KONSTRUKTOR NA NASTAVKU IZGRADNJE AUTOCESTE DO PLOČAVKU IZGRADNJE AUTOCESTE DO PLOČAMost “Cetina 2”

Izgradnja Mosta “Cetina 2”, ključnog objekta dionice Bisko-Šestanovac, započela je u prosincu 2005. Most je dug 151 m s raspo-nom od 90 m. Na jedinstven način premošćuje strmi kanjon rijeke Cetine dubok stotinjak metara, koji spada u zakonom zaštićenu prirod-nu sredinu, pa se u izvođenju strogo pazi na zaštitu okoliša. Upravo zbog toga pri projektiranju mosta odabrana je konstrukcija koja svojim elemen-tima ne zadire u sam kanjon te teh-nologija slobodne konzolne gradnje čiji privremeni i pomoćni sklopovi ne narušavaju prirodni okoliš.

Most se sastoji od dva samostalna odvojena objekta i predstavlja armi-ranobetonsku prednapetu gredu čiji se srednji raspon izvodi slobodnom konzolnom gradnjom, simetrično s obje strane, u segmentima duljine L= 5 m. Spojni (tjemeni) segment je dug dva metra.

Izgradnja mosta započela je izra-dom baznih segmenata (iznad stupo-va) i izradom dijelova mosta između upornjaka i stupova pomoću klasične skele. Za izgradnju glavnog raspo-na mosta montira se samopomična skela. Do kraja 2006. planira se završetak izgradnje rasponske kon-strukcije, a kompletno opremanje mo-sta za travanj 2007. Nakon završetka

radova poduzet će se sve potrebne mjere kako bi se korito kanjona dove-lo u prvobitno stanje. Kada se most pusti u promet, otpadne vode, ulja i masti prikupljat će se u separator iz kojega će otjecati pročišćena voda. Zatvoreni sustav odvodnje koji sve nečistoće prikuplja u separator primi-jenit će se na cijeloj dionici autoceste pa će Cetina biti zaštićena i nakon iz-gradnje.

Glavni inženjer gradilišta na mosto-vima “Cetina 2” i “Cetina 1” je Željko Ljutić koji sa svojom ekipom mosto-graditelja još jednom dokazuje da Konstruktor ima izuzetno kvalitetan kadar i opremu, te da može odgovoriti i na najveće graditeljske izazove.

VKU IZGRADNJE AUTOCESTE DO PLOČAFotomontaža mosta Cetina 2

Izgradnja stupa S3

Izgradnja baznog dijela iznad stupa S3

10 novine

Projekt mosta

Statički sustav rasponskog sklopa je kontinuirani nosač preko tri raspo-na. Glavni raspon, onaj preko kan-jona Cetine je 90 m, dok su krajnji rasponi 24 m.

Širina svakog objekta je 13,90 m, a prometna ploha sastoji se od dva pro-metna traka, zaustavnog traka, rubnih

trakova, te revizijskih prolaza. Nosači su sandučastog poprečnog presjeka, promjenjive visine (6 m nad stupom, 2,20 u polju).

Tlocrtno gledano, mostovi su u pravcu, jednostrešnoga poprečnog nagiba 2,5%. Oborine se skuplja-ju u zatvoreni sustav odvodnje. Projektirana marka betona rasponske konstrukcije je MB 50.

izvode stupovi i naglavne grede na obalama. Zatim se autodizalicom, nosivosti 300 t, na naglavne gre-de postavljaju montažni prednapeti nosači nad obalama. Potom se izvodi monolitna betonska ploča i poprečni nosači nad stupovima, da bi se ostva-rio kontinuitet polumontažnih roštilja. Paralelno s tim radovima teče i iz-vedba luka slobodnom konzolnom gradnjom, simetrično od peta prema tjemenu, uz prihvaćanje pomoćnim zategama, u odsječcima duljine 5 m. Težina jedne pomične skele je 60 t pomoćne zatege sidre se u dvije ra-zine. Donja razina se sidri u portalne stupove, a druga u poprečnu gredu pomoćnih čeličnih portala. Stupovi nad lukom i nadlučni dio raspons-kog sklopa izvode se nakon spajanja luka. Doprema oplate, betona i ar-maturnih koševa luka i stupova nad lukom izvodi se pomoću užičane dizalice (kabel-krana), dopuštene nosivosti 6 t.

Uzdužni presjek mosta

Most “Cetina 1” na brzoj cesti Bisko-Kamensko

Gradnja mosta preko rijeke Cetine između Biska i Čaporica, u sklopu buduće brze ceste prema granici s BiH, odnosno graničnom prijelazu Kamensko, odvija se predviđenom dinamikom. Trasa ove dionice pre-lazi preko zaštićenog kanjona rijeke Cetine pa se izgradnja odvija u skla-du s propisima iskazanim u Studiji utjecaja na okoliš.

Trasa je u području mosta tlocrt-no u pravcu, s niveletom oko 343 m iznad mora. Normalni poprečni profil ceste sastoji se od dva pro-metna traka širine po 3,30 m, dva hodnika po 1,25 m i dva rubna tra-ka širine 0,50 m, tako da je ukupna širina mosta s ogradom 10,50 m. Kolnik je predviđen u jednostrešnom poprečnom padu od 2,5%, zbog osi-guranja odvodnje. Ukupna duljina mosta s upornjacima je 236 m.

Projekt mosta

Most “Cetina 1” lučni je most, sličan mostu preko rijeke Krke, ali manjeg raspona. Betonski luk raspo-na je 140,27 m i strelice 21,50 m. Rasponski sklop je kontinuiran pre-ko deset raspona L= 10 x 21,60= 216,00 m. Odabran je roštiljni raspon-ski sklop, koji čini pet montažnih prednapetih nosača spojenih mono-litnom kolničkom pločom. Montažni nosači su T-presjeka, visine 120 cm, svaki težine 35 t. Poprečni nosači predviđeni su samo na osloncima. Kolnička ploča je konstantne deblji-ne 20 cm, armirana gipkom armatu-rom. Stupovi se sastoje od dva stupa na vrhu spojena naglavnicom. Visina stupova varira od najmanje 3,96 m u okolini tjemena luka, do najviše 19,80 m za portalne stupove.

Izvedba mosta

Nakon izvedbe temelja stupova i upornjaka, u segmentnoj oplati se

Projekt mosta Cetina 1

11novine

Drugi segment luka

Izvedba luka mosta Cetina 1

Montaža čeličnog pilona mosta

Segment luka

12 novine

13novine

PRENOSIMO: hd magazin br. 3 / svibanj 2006.

PODUZETNIČKE ZONEVažnije poduzetničke zone, raspoređene duž auto-

ceste Split-Ploče, jesu Dugopolje, locirano uz istoimeni

čvor, Omiš-Kostanje uz čvor Blato na Cetini, Zadvarje uz

čvor Šestanovac, Zagvozd smješten uz istoimeni čvor,

te Vrgorac koji se nalazi uz čvor Zavojane–Ravča.

U poduzetničkim zonama,

na infrastrukturno u cijelo-

sti opremljenom zemljištu,

stvaraju se preduvjeti za

razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. Opravdanost

ovakvog pristupa gospodars-

kom razvitku najbolje ilustrira

uspjeh poduzetničke zone u

Dugopolju.

(J. Matić)

14 novine

PPeščenici i u Savskoj. Uspjeh projekta “Selska” pokazao je da možemo na-staviti ovakav model izgradnje, pa se početkom sljedeće godine očekuje započinjanje izgradnje velikoga stam-benog kompleksa na Bundeku, neda-leko Muzeja suvremene umjetnosti, za koji je u tijeku ishođenje svih pot-rebnih dozvola.

U planu je i izgradnja cijelog st-ambenog naselja s poslovnim pro-storima, parkovima i igralištima na području Črnomerca, na mjestu Tekstilnog kombinata Zagreb (TKZ) i Tvornice konca “Unitas”, na površini od 44.799 četvornih metara, kojeg smo vlasnici.

Dakle, Konstruktor se dobro pri-prema za trenutak kada će radovi na infrastrukturnim objektima u zemlji jenjavati. Svoje snage usmjerit će u dva pravca: na poslove u inozemstvu te na ulaganja u gradnju stanova, ho-tela te poslovnih i trgovačkih objekata na domaćem terenu.

centri na Čiovu (Okrug Gornji) i u Košutama.

Veliki boom na tržištu nekretnina ot-vara vrata stanogradnji kao jednoj od najisplativijih djelatnosti. U Zagrebu gradimo stanove na nekoliko loka-cija za razne investitore, na Jarunu,

Premda Konstruktor-inženjering svoje kapacitete za sada uglavnom zapošljava u niskogradnji na izgradnji autocesta, mostova, vijadukata pod-morskih i komunalnih radova udio visokogradnje u ukupnim radovima nije malen, a odnosi se na stambeno-poslovne, sakralne, ugostiteljske, zdravstvene, školske i industrijske ob-jekte.

U Splitu je izvršena primopredaja zgrade Ekonomskog fakulteta, a u tijeku su radovi na izgradnji zgrade FESB-a u sklopu sveučilišnog kam-pusa. U Zagrebu se izvode završni radovi na dogradnji i rekonstrukciji Bolnice “Rebro”. U tijeku je izgradn-ja velikog poslovnog centra “Avenue Mall” u Novom Zagrebu koji će biti dovršen do konca 2007. godine. Za Agrokor se izvodi nekoliko farmi i tri trgovačka centra. Veliki izazov je i iz-gradnja hotela za kojima u našoj zemlji kao turističkoj destinaciji postoji velika potreba. Upravo završavamo rekon-strukciju Hotela “Amfora” na Hvaru. Kupili smo u Makarskoj Hotel “Park” u izgradnji i dovršavamo ga za svoje potrebe.

Izgradnja crkvi kontinuirana je djelatnost. Završena je obnova do-minikanskog samostana u Splitu, a trenutačno se grade pastoralni

Bolnica Rebro u Zagrebu

Ekonomski fakultet u Splitu

VELIKI PLANOVI U VISOKOGRADNJI

15novine

D

oblačenje, izbjegavanje rukovanja (kod poslovnih sastanaka žena čeka da muškarac prvi pruži ruku), kontak-ta oči u oči između žene i muškarca, nuđenja alkohola muslimanu, a pri sjedenju pokazivanja potplata cipele smatra se uvredljivim. S alkoholom treba biti na oprezu, čak ako i niste musliman. Možete ga kupiti i piti kod kuće, čak i u barovima i restoranima, ali tada treba voditi računa kako stići kući. Poznato je da će vas taksist, ako ste pijani, prije odvesti u policijsku sta-nicu nego kući. U svakom slučaju, nije preporučljivo biti pijan. Inače, sigurn-ost građana je na najvećoj mogućoj razini, a kriminal gotovo zanemariv.

Gotovo sve stanovništvo Katara (700 000) živi po gradovima od čega polovica u glavnom gradu Dohi, koji

ni po čemu ne zaostaje za najmoder-nijim europskim gradovima. Životni standard vrlo je visok. Stanovi i vile prostrani su i moderno opremljeni. U trgovačkim centrima i supermar-ketima možete kupiti sve što vam srce želi, a većina prihvaća priznate međunarodne kartice. Nacionalna valuta je katarski ryal (1 QAR= 100 dirhama). Gotovo svi govore engleski, ali će jako cijeniti vaš trud ako im se obratite s nekoliko osnovnih arapskih riječi. Društveni život u Kataru temelji se na obiteljskom životu i druženju u kući, privatnim i sportskim klubovi-ma. Među strancima vlada kozmo-politska atmosfera, a mnogi od njih stvorili su i prijateljske veze s lokalnim stanovništvom. Poslovno druženje tako se pretvara u dugotrajna prija-teljstva te mnogi ostaju duže nego su planirali.

Ljeta su ovdje vruća i vlažna (45°C), a zime blage, premda su noći često prohladne, što je značajka pustinjske klime. Dugi katarski poluotok uglav-nom i jest ravničarsko područje, gdje prevladavaju slane ravnice i pješčane dine, pa se raslinje svodi samo na biljke koje mogu preživjeti dugotraj-ne suše, a od divljih životinja opsta-ju samo pustinjski glodavci, reptili i kukci.

Katar, kao uostalom sve zaljevske zemlje, zbog velikog populacijskog rasta (9% godišnje) te intenzivnog rasta gospodarskih aktivnosti, stalno ulaže u kvalitetnu infrastrukturu i en-ergetiku, pa je izlaz na ovo tržište od velike važnosti za svaku tvrtku.

KATAR

Država Katar smještena je na istoime-nom poluotoku na jugozapadnoj obali Perzijskog zaljeva između Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Jedan je od arapskih emi-rata, članica Zaljevskog ekonomskog vijeća koje sačinjavaju i Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman. Po ustrojstvu je nezavisna apsolutistička monarhija, bez političkih stranaka, kojom vlada dinastija Ath-Thani. Katar je jedan od mnogih arapskih emirata utemeljenih u Arabiji u vrijeme širenja islama tije-kom 7. stoljeća nove ere. Stoljećima pod vlašću raznih arapskih država, neko je vrijeme bio i u sastavu Turskog Carstva, a zatim postaje britanski pro-tektorat od kojeg nezavisnost stječe 1971. Otkrićem nafte 1939. godine njegova se budućnost mijenja. Od siromašne pustinjske zemlje Katar postaje jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Plamenovi s katarskih naft-nih bušotina neprekidno osvjetljuju noćno zaljevsko nebo, a podmorski izvori nafte sve su značajniji, pa je Katar važna članica OPEC-a. Prerada nafte i plina, petrokemija, proizvodnja čelika i gnojiva glavne su industrijs-ke grane. Navodnjavanje i visoka tehnologija omogućuju uzgoj voća i povrća, a izuzetno je modernizirana i lokalna ribarska industrija. Privredni razvoj uvjetovao je i veliki protok nov-ca pa je Katar također veliko ban-kovno središte. Stalno se ulaže u što kvalitetniju infrastrukturu. Cestovna mreža Katara je odlična, a postoji i veliki broj pomorskih i zrakoplov-nih linija. Socijalna skrb i školovanje omogućeni su svim stanovnicima, dok je fakultetsko obrazovanje do-stupno tek ograničenom broju stude-nata. Danas izvorne Katarce brojčano uvelike nadmašuju strani radnici, od kojih je većina arapskog ili azijskog porijekla, ali ima dosta i Europljana. Katarci su ljubazni i prijateljski narod koji svoju vjeru (islam) i običaje ne nameću strancima, ali cijene znako-ve poštovanja njihove kulture i načina življenja. Za naše pojmove mogli bis-mo reći da su konzervativni u smis-lu oblačenja, ponašanja i cijenjenja nekih životnih vrijednosti. Tako je za strance preporučljivo konzervativnije

SPOJ TRADICIJE I SUVREMENOSTI

16 novine

Broj 11, Srpanj 2006.n o v i n en o v i n e

vježbanja sivih moždanih stanica stje-canjem novih spoznaja iz građevinarske struke. Istinski team building na koji se ne ide zato što se mora, gdje se ne glumi zajedništvo, a skrivečki zove kući i uzdiše kad će sve završiti. Gdje se popije i po-koja čašica više, a da s nikome ne zam-jeri. Lijep primjer i za one koji su u rad-nom odnosu. Dobri duh Hrvoja Kuzmića ogleda se i u njegovim slikama kojima su prekriveni zidovi njegova stana, a koje pričaju o njegovu Splitu, Lastovu i Braču, kamo često odlazi u posjete prijateljima. U maniri naive tretirane hiperreaslistički, one su odsječci našeg sjećanja na neko prošlo vrijeme koje nalazimo još samo u svojoj nostalgiji. Odlučili smo vam ih predstaviti kao antistresnu pilulu u kaosu svakodnevice.

1. Sv. Duje

2. Pjaca

3. Lastovska kala

4. Lastovski fumari

5. Lavandera

H r v o j e v a m a l a g a l e r i j a s l i k a

1.

2.

3.

5.

4.

OOdlazak u mirovinu za mnoge je vrlo stresan trenutak u životu. Prilagodba novom životnom ritmu kod nekih traje duže, osjećaju se izgubljeni u vreme-nu, a drugima pak nedostaje vremena za sve što do tada nisu imali vremena. U ove druge spada, čini mi se, i naš Hrvoje Kuzmić, građevinski tehničar, nekadašnji kalkulant u Tehničkoj pripre-mi. Uz svakodnevne šetnje Rivom, koja je mjesto susreta i razgovora sa starim kolegama, Hrvoje je i glavni organizator Konstruktorova penzionerskog team buildinga. Dva puta godišnje okuplja ih i organizira posjet jednom od mnogobroj-nih Konstruktorovih gradilišta. Veza sa starom tvrtkom nije potpuno prekinuta zahvaljujući i aktivnostima u sindikatu, kojeg su njih četrdeset sedam članovi, a njihov predstavnik u Skupštini upravo je Hrvoje. Zahvaljujući podršci Uprave, njihovi posjeti novim Konstruktorovim gradilištima pravi su događaj, spoj ugod-nog druženja na zajedničkom ručku, fizičkog napora primjerenog godinama, jer gradilišta treba obići pješice, te