"t:i:

.:::

GE€.

*

Y

hormonima rasta i antibio-ticima;

jaja kokoSi koje slobod-no trdkaraju i kljucaju podvoriStu, a ne one koje iivezbijene u kavezima i hranese koncentratima;

riba koja slobodno Ziviu morima i rijekama, a neizuzgajalii;ta koja se hranikoncentratima i pliva uvlastitom izmetu;

prirodne masnoie Zivo-tinjskog i biljnog porijekla,npr. maslac i masnoiapainih Zivotinja, hladnopreSano maslinovo ulje;

tradicionalna, nutritivnobogata hrana - domaii fer-mentirani mlijeini proizvo-di i fermentirano povrie,iznutrice, domaie juhe idruga kuhanajela.Izvorna hrana nisu rafini-rane, visokoprocesiraneindustrij ske preradevine. Tanova hrana, koja nije ni po-stojala prije samo sto godi-na, nutritivno je siroma5na,a prepuna aditiva. Veiinaindustrijskih preradevinasadrZi rafinirani Seier injegove jeftine zamjene

(glukozno-fruktozni sirup),rafinirano p5eniino braSno,hidrogenizirana biljna ulja imnoitvo kemikalija (E bro-jeva) za dugo iuvanje, okus.konzistenciju i izgled, a sveto dokazanoje izuzetnoStetno za ljudsko zdravlje.

. Za,ito ste protivveEeta,rija,nstva?

Ne protivim se vegetari-janstvu kao takvom, jer je tovrlo Sirok pojam i razlikujese od osobe do osobe 5tojede, isto kao i kod standar-dne prehrane.Ako netko ne jede meso, aprehrana mu se bazira nadrugim izvornim namirni-cama te su ukljudene nekenamirnice Zivotinjskogporijekla kao riba, jaja ilimlijeini proizvodi, onda jeto zdrav naiin prehrane. No,ako vegetarijanstvo znadijesti bilo 5to samo da nijeZivotinjskog porijekla, npr.razne industrijske prera-devine koje se baziraju narafiniranom braSnu, biljnimuljima i soji, onda je to vrlomanjkava i Stetna prehrana.Veganstvoje posebnapriia: prehrana iskljudivobiljnom hranom ne osigu-rava ljudskom tijelu nuZanmaterijal koji trebamo zaZivotne funkcije i biokemij-ske procese u organizmu,pa neizbjeZno dolazi donedostatka vaZnih nutrije-nata, Sto dovodi do raznihzdravstvenih problema.

Ziu otinj s hq-lzr ane nashrani,Abf,{fima {isti

BILJNA ULJAN EPRIKLADNA

SU ZA LJUDSKUFIZIOLOGIJU:

PREKOMJERANUDIO OMEGA-6

MASNIH KISELINAIZAZIVA UPALNEPROCESE I VODIDO KRONICNIHBOLESTI, KAZ=

NUTRICIONISTICAANITA SUP= UKNJIZI ISTINE I

|AZI O HRANI

Razgovarala: Mir l<a Majoli

Nutricionistica Anita Supenedavno je predstavila svojuknjigu "Istine i laZi o hrani"u kojoj piramidu zdravehrane okreie naopako,zalate se zaveci unos ma-snoia Zivotinjskog porijekla,potpuno izbacivanje Litaricaiz prehrane, pa tako sve

5to smo do sada mislili daznamo o hrani prema nje-nim teorijama pada u vodu.Autorica je \t r azgovoru zaVitu pojasnila teze iz svojeknjige.

. 5to3e za, va,sizvorna, h*ana,?

Pod tim podrazumijevampravu, nepreradena hranuu njenom izvornom obliku,koja se "proizvodl" u prirodi,a ne u tvornicama. To su:

povrie, voie i oraSastiplodovi iz domaieg ekolo5-kog uzgoja koji nisu prskanipesticidima, herbicidima,fungicidima niti gnojeniumjetnim gnojivima;

meso Zivotinja koje slo-bodno pasu travu, a ne onihiz masovnog uzgoja koje se

hrane Zitaricama i sojom,

Posljednjih godina sve se intenzivnije go-vori o sastojcima hrane i vaZnosti zdraveprehrane. Pritom se pojam "zdtavo" naj-deSie veZe uz light proizvode, manji unoscrvenog mesa, jaja i punomasnih mlijednihproizvoda te poveian unos integralnihLitarica, povria i voia. No, epidemija de-bljine i dalje se Siri svijetom.

26

iI

u' .:.it:.: ;r:l :.:a;'a.iiljta. j:.+;t !: ! :t:'.; :; !;L ! :i. ! E ?: ;.: : t a + :!,:. 4

Covjekje po prirodi, po

svojoj flziologiji, svejed kojitreba i biljnu i Zivotinjskuhranu. koja ima razlicitefunkcije u tijelu. Najjedno-stavnije redeno, Zivotinjskahrana hrani, a biljna hranaiisti. Ljudsko se tijelo, osimod vode, uglavnom sastojiod proteina i masnoia, onisu gradevni blokovi od kojihsu izgradene naie kosti,m i5ici, srce. mozak. pluia.jetra i svi organi. Sastavam i nokisel i na iz iivotinj-skih proteina ispravanje za

ljudsku fiziologiju, dok jeprofil aminokiselina iz biijnehrane nepotpun i neprikla-dan, kao $to su i big-na uljapo sastavu neprikladna za

Proteini + pource + mdsnocaDobar i nutritivno l<valitetan obrok je onaj koji sadriine5to proteinsko (meso/riba/jaja) + povrie + prirodnumasnoiu. Npr. srdele i blitva s dosta maslinova uljaili bilo koje naSe tradicionalno kuhano jelo kojesadrii ne5to mesa/ribe i razno povrie pripremljenona prirodnim masnoiama. Kolidinski je to manjehrane, a vi5e nutrijenata nego u standardnom obrokukoli sadinjavaju Skrobne namirnice i krto meso bezmasnoie, kaZe Anita 5upe.

i plaiaju istraZivanje. Far-,' 4:1,;,=..1,,,,,= at.;t:::.a',;::::!.:i;r..it-:!,: r:j maceUtska industfija, koja

:i":-i,=:ji:.::;n..:..,:-'.in :j:. ':-:.:.,Ji.:'r:s.:::::.: plata VeiinU istf aZiVanja,

:t i: :-:!-ri.ti:,. :::.,:::;: ::.::t,:.::t::.:r :..:,::::=..:, -. nikakO ne bi plaiala da Se

.r:::::.::'...:,.:=.:f':':ii-r::;= ::r::i:rI.- dOkaZe kakO ZaSiiene masti

.l'.=.:':..,....i.i:: :::::.t::;;.tji::E ,, i kolesterol nemaju Veze Sa

i.r':;.:]#,;:.i.i.-'-,.',,.,;.t., :1..i'i:,t .'. srdano-Zilnimbolestima,

::=:i.-i?=:l'::' jer bi to znaiilo gubitak

Veliki problem sa znan- unosnog posla sa statinina

stvenim istraZivanjima jest i druglm farmaceutskim

taj 5to je moguie koncentri- lijekovima'rati se na one metode anali- Davno uspostavljena

ze koje potvrduju odekivanja hipoteza o Stetnosti zasice-

upravo onih koji provode nih masnoca Zivotinjskog

b ,..:r,:at:t:,]

&u *,*- :"?^ Fr '

{: *l}-" *

.rs +----+ e

tovjeka (prekomjeran udioomega-6 masnih kiselinaizaziva upalne procese idovodi do kronidnih bolesti).I naie stanice za regeneraci-ju trebaju gradevni materijal- proteine i masti iz mesa,ribe, jaja i mlijednih proizvo-da. Osim gradevnih blokova,ta nas hrana opskrbljuje i po-trebnom energijom. S drugesl ra ne. voie, povrce i biljesadrZe antioksidanse, enzi-me, vitamine, minerale, bio-flavonoide i druge supstancekoje pomaZu da odrZavamotijelo distim iznutra. Biljke su

opremljene snaZnim detoksi-kacijskim tvarima koje moguukloniti razne kemikalije,onediSienja i druge toksinenakupljene u tijelu i zato ihtrebamo - kao distade!

27

Bam preh-rane nebi trebalibiti kruh,tjestenina,NIa, kuku-ruzi ostaleZitarice,negopource,uoee, Nba, ,

meso,JaJa

ilro

rtil €€:t =#-€+

::S;r:':

Nutricionistica AnitaSupe zalaZe se zaokretanjeprehrambenepiramide

punornasnxmlijedni

je ta koja uzrokuje zaroblja-vanje kolestrola u krvnimZilama.Moderna prehrana baziranana pretjeranoj upotrebi viso-kopreradenih ugljikohidrata(5eier, braSno i proizvodiod njih) kao i pretjeranojupotrebi biljnih ulja bogatihomegom-6 (margarini,sojino, kukuruzno i sunco-kretovo ulje koji su sastojakvelikog broja industrijskihpreradevina) kriv ac je zakronidne upale, dijabetes,pretilost, srdano-Zilne bo-

lesti i ostale "civilizacijske"bolesti dana5njice.

, Postoje Ii skrivenirazlozi za,#ta mod,er-na, medieina i nu*ri-cionis*ika za,gava,,ra,ju srnanjeni unosEivoti4iskih protei-na i ma,sno6a?,,:," Znanostje, naialost, ie-sto u sluZbi industrije, moZ-da i nesvjesno. Postoji velikirazlog za!;to je prehrambenaindustrija golema i isplativa.Zato 5to su Zitarice i sojajef-

tini, a proizvodi od njih vrloprofitabilni. Polj oprivrednibiznis i prehrambena indu-strija profitiraju na jeftinimpreradevinama od soje i ku-kuruza, koji imaju dug roktrajanja, dok se meso, jaja imlijeina masnoia morajupohranjivati, transportiratii prodavati pod stalnim hla-denjem i imaju puno kraiirok trajanja.Farmaceutska industrijaprofitira jer neprirodnomprehranom ljudi postajudoZivotni potro5adi lijekova,

porijekla i kolesterola nikadnije znanstveno potvrdena,o tome svjedote brojni znan-stvenici, lijeinici i profesoriiz r aznih dij elova svijeta.Znanstvena su istraZivanjazapravo pokazala da unoszasiienih masti ne utjede nina razinu kolesterola niti nastopu obolijevanja od sria-no-Zil n ih bolesti. Takoder,razina kolesterola u krvi neutjeie na nastanak srdano-iilnih bolesti, studije supokazale da su ljudi s niskimkolesterolom imali zadeplje-nje Zila u istoj mjeri kao i onis visokim.S druge strane, dokazanojeda rafinirana biljna ulja, kaoi njima nakrcane industrij-ske preradevine, zapravodovode do trajnih o5teienjana krvnim iliIama, zbog pre-tjeranog sadrZaja omega-6masnih kiselina u odnosuna omega-3 masne kiseline.Jednostavno reieno, bezupalnog procesa prisutnog utijelu ne postoji nadin da sekolesterol nakupi u stijenka-ma krvnih Lila i dauzrokujesrdane bolesti i moZdaniudar. Bez upalnog procesa,kolesterol bi slobodno cirku-lirao po tijelu onako kako jeto priroda odredila. Upala

LCHF prehrana

Manje ugliikohidrata, viSe masnoda. |iojasnite Eto jeLCIIF prehra,na,?i LCHF znadi Low Carb

High Fat, tj. manje ugljiko-hidrata i viie masnoie. lli

manje tjestenine, kruha, riZei hrane od braSna, a vi(eprirodnih masti. Koliko je to"manje" ug jikohidrata, ovisio potrebama pojedinca, usvakom slutaju manje nego5to se preporuduje. Re-ducirani unos ugljikohidratanadoknaduje se poveianimunosom prirodnih masnoia,

a ne povecantm unosom pro-teina - ne jede se viSe mesa,nego se ne skida masnoia s

tog mesa, ne skida se koZa s

piletine i slobodno se koristemaslac, Zumance, svinjskamast i maslinovo ulje. Prilozi

jelu od krumpira, tjesteninei riLe zamjenjuju se povriemte prehrana sadrZi viSe

povria nego standardnaprehrana. To je odlitnaprehrana za osobe kojeimaju poremeien metabo-lizam Seiera - dijabetitarei osobe s prekomjernom

tjelesnom teZinom - jerdovodi do stabilizacije Seierau krvi i smanjene potrebeza inzulinom - a tu zapravopotinju svi zdravstveni prob-lemitih ljudi.

28

,tI

a posebnoje unosan biznissa statinima (sredstvima za

sniZavanje kolestrola) nakojima se profit broji u milijardama dolara. Medijima jeunosan posao reklama jefti-nih margarina, biljnih ulja,Zitnih pahuljica i drugihpreradevina. Kad kupuje-mo meso pa5nih iivotinja ijaja izravno od uzgajivada,zaobilazimo cijeli taj monu-mentalni profitabilni sistemindustrijske poljoprivrede,transport Zita, antibiotike,hormone rasta, kemijskagnojiva, procesore, inspek-tore, proizvodade, dostav-ljade i oglaSivade, koji svi

zaraduju na pametan nadinpretvarajuii j eftine iitariceu skupe stvari upakiraneu Sarene kartone i vreiicekoje nalikuju na hranu.

,,it:iii iii. i:ii ,t ' i. ,ii

t1:r' ll i:i,"rn ii:rl. iii ir i ri,.

. A odlnosu na medi-einsku prehrambe-nu pira"tnidu (kojumaiema vidjetiudomovima zdrau$a,),iria,ko izgledavahaprehra"mbe''.a, pira,-mida?'''-.' Umj esto da b aza pr ehr a-ne budu kruh, tjestenina,riZa, kukuruz i ostale iita-rice, koje predstavljaju nu-tritivno siroma5ne, praznekalorije, osnovu prehranetrebaju diniti povrie, voie,riba, meso, jaja i punomasnimlijedni proizvodi. Koliiin-ski, povrie i voie predstav-ljaju otprilike polovicu uno-sa hrane, a meso, riba i jajadrugu polovicu. Gledano

kroz kalorije, najveii udiotrebale bi sadinjavati masno-ie, a ne kao prema sluZbenojpiramidi uglj ikohidrati.Treba napomenuti da ma-snoie sadrZe dvostruko viSe

kalorija u odnosu na protei-ne i ugljikohidrate, pa pove-iani unos kalorija iz mastine znadi velike kolidinemasne i mesne hrane, negoupravo obrnuto: smanjujuiiunos ugljikohidrata (Seiera iSkroba) te nadoknadujuii tekalorije prirodnim masno-iama, zapravo koliiinskijedemo puno manje, uz za-

dovolj avajuii osj eiaj sitosti,jer masnoie daju i energiju ihranjive tvari i stabilnu razi-nu Seiera u krvi, a zbog togai dugotrajan osjeiaj sitosti.

. Podernujeta,pira-lmida-bolja od medi-cinske?'"i' Medicinska piramida jenutritivno siromaSna, sadrZipremalo hranjivih tvari i

prirodnih masti, vrlo je defi-citna s vitaminima topivimu masti A, D i K2 (iivotinjskioblikvitamina K) koji suvaZni katalizatori potrebniza apsorpciju minerala iproteina i nuini za mnogevaine Zivotne funkcije.Tih vitamina ima u maslacui punomasnim mlijednimproizvodima pa5nih Zivoti-nja, iznutricama i Zuman-cima. U tradicionalnimnadinima prehrane kolidinatih kljudnih nutrijenatabilaje oko deset puta veianego u onima koji se temeljena modernim trgovadkimnamirnicama koje sadrZe5eier, bijelo braSno i biljnaulja.Moderna prehrana sadrZiprevi5e praznih kalorija iugljikohidrata, 5to potiieapetit i dovodi do prejeda-nja, debljine i dijabetesa, tepreviSe rafinirnih biljnihulja koja dovode do kronid-nih upalnih bolesti.

ffi;:ffi5w&9,.*t1ril9:

i:!:lJ i.,:ri: i;:!.:;-..i - Visoko koncentriran billni preparat koji potiie regeneracijske procese u tijelu

i.::

Proizvodi firme Inergy temelje se na holistidkom pristupu dovjeku, a proizlaze iz naiela drevnih uienja

medicine koja tijelo i duh shvata kao sastavne dijelove jednog energetskog sustava.

Gynex sadrii visoki udio prirodnih fitohormona (biljna tvar poput h0rm0na) koji uravnoteZuju psihiike

i hormonalne oscilaclje, kako kod mu5karaca, tako i kod iena. Kompleksni sastav Gynexa Stiti vlakna

iivfanih stanica i sluznice na povrlini unutarnjih organa te poboliiava njihovu funkciju. Utjeie na

poboljianje plodnosti kod oba spola.

Biljni sastav 6ynexa:

bagren obiini, steia, kn$evska pukovica, pastirska iglica, idraljevina, komorai., iuta bro(ika, alga{ukus,

slatki korijen, neven, livadna djetelina, bijela kopriva, livadna vrkuta, borovnica, krvaravelika, etetiha ulia

(npr. netvice, anisa i slolisnika).

@ TNTLCY PotraZite u svim bol.jim l.iekarnama

MM.FRllt$SNt FR(}nUKTld.$,*. rs::*-:-=:::i.r:::::G!=:=;::r:+>:i:r]::l]::::.:+::-'::3!::1::-:::::::-:!:::::i:':r:..,:..r-:'i:i:'

AI. B. Juri5iia 9, roozo Zagreb. Telefon: +585 9t 3332293 www.energy.com-hr--17

2g