vodič za financiranje izvoza, 2. izdanje

SavjetiFinancijska podrškaOsiguranje izvoznih potraživanjaPonude poslovnih banakaRječnik

2. izdanje

Vodič zafinancijsku pomoć izvoznicima

Vodic1.qxd:Layout 1 5/18/09 2:59 PM

2

SADRŽAJ:

FINANCIRANJE IZVOZNOG POSLA

RJEČNIK

PROGRAMI HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAKPROGRAMI FINANCIRANJA IZVOZA HBOR-aPROGRAMI OSIGURANJA IZVOZA HBOR- a

PROGRAMI POSLOVNIH BANAKAErste&Steiermärkische bankHrvatska poštanska bankaHypo Alpe Adria BankPartner banka ZagrebPodravska bankaPrivredna banka Zagreb

OSIGURANJEAllianz ZagrebCroatia osiguranje

FAKTORINGJasminkaPBZ


3

FINANCIRANJE IZVOZNOG POSLA

Jedna od neizostavnih mjera za uspješan izvoz je osiguranje novčanih sredstava za nesmetanu proiz-vodnju, za redovito izvršavanje obveza iz izvoznih ugovora, za osvajanje novih tržišta i za razvoj proiz-voda sukladno zahtjevima tih tržišta te sredstava za modernizaciju proizvodnje i uvođenje novihtehnologija.Izuzetno je bitno zaokružiti financijsku konstrukciju prije realizacije izvoznog posla, kako se ne bi do-velo u pitanje i ugrozilo samo njegovo izvršenje.

Stoga će se svaki izvoznik prije ili kasnije suočiti s pitanjima: Kada zatražiti dodatna novčana sredstva,kakav kredit nam je potreban, gdje po kredit, koji su uvjeti i po kojoj cijeni, kako se zaštiti od rizika???

Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijeme zaključivanja ugovora ne ovisi uvijek samo otržišno prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni već i opsegu raspoloživih novčanih sredstava za rea-lizaciju posla i odobravanju povoljnih uvjeta plaćanja kupcu. Kod realizacije izvoznog posla s jedne strane se nalazi izvoznik koji želi što prije naplatiti svoja potra-živanja dok s druge strane kupac želi odgoditi plaćanje na što duži rok te prebaciti dio rizika na izvoz-nika. Stoga je izvoznik zbog rastuće konkurencije prisiljen odobravati što atraktivnije uvjete plaćanjasvojim kupcima, a tu se onda suočava sa dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim financiranjemizvoza i strahom od neplaćanja.

Izvoznik pri tome mora :- izvršiti analizu vlastitih mogućnosti,- procijeniti potrebu za dodatnim financiranjem,- sagledati raspoloživu ponudu kredita na financijskom tržištu.

Izvoznik sredstva može pribaviti u poslovnoj banci i/ili u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.

Cilj poduzeća

Biti konkurentan na međunarodnom tržištui uspješno izvoziti


4

RJEČNIK KREDITIRANJA

ANTICIPATIVNI OBRAČUN KAMATA je način obračuna kamata u kojem se one obračunavaju počet-kom termina od konačne vrijednosti glavnice. Uz jednaku glavnicu, stopu i broj dana efektivna stopaće kod anticipativnog obračuna kamata biti veća, nepovoljnija za dužnika, nego li kod dekurzivnogobračuna kamata.

ANUITET je iznos kojim se otplaćuje kredit ili zajam u određenom vremenskom razdoblju. Anuitet pred-stavlja utvrđeni iznos koji se otplaćuje postupno prema amortizacijskom planu. U anuitet je uključen idio duga i pripadajuće kamate, a određuje se tako da po dospijeću dug bude u potpunosti isplaćen.

BANKARSKA NAKNADA označava novčanu naknadu koju banka naplaćuje od korisnika kredita zaobavljenu uslugu npr. obradu zahtjeva kredita ili vođenja kredita.

BANKARSKO JAMSTVO je bankovni instrument osiguranja plaćanja uspješno okončanog posla, kojimkorisnik jamstva osigurava svoja potraživanja u slučaju da dužnik ne izvrši svoju obavezu. Jamstva sufinancijska ili platežna kada služe kao instrument osiguranja plaćanja - za povrat kredita, za iskup mje-nica, aval mjenica za plaćanje isporučene robe s odgodom plaćanja itd. Činidbena jamstva služe kaoinstrument osiguranja izvršenja ugovornih obveza, kao jamstva za sudjelovanje na licitacijama, za pri-vremeni izvoz, za dobro i pravodobno izvršenje posla, za povrat avansa itd. Mogu biti kratkoročna i du-goročna, te kunska i jamstva s deviznom klauzulom.

DEKURZIVNI OBRAČUN KAMATA je način obračuna kamata u kojem se kamata obračunava krajemtermina od početne vrijednosti glavnice. Koristi se i naziv unazadni obračun kamate, a odgovarajuća kamatna stopa se zove dekurzivna kama-tna stopa ili efektivna stopa jednostavnog obračuna kamata.

EFEKTIVNA KAMATNA STOPA (EKS) je kamatna stopa koja prikazuje koliko kredit klijenta stvarnokošta, odnosno kolika je ukupna cijena kredita. Na visinu efektivne kamatne stope utječe osim redo-vne kamatne stope i visina naknada koje klijent plaća banci prilikom odobrenja kredita, dužina otplatekredita, visina eventualno potrebnog garantnog depozita ili udjela itd. Način izračuna EKS-a je jedin-stven za sve banke, a propisala ga je Hrvatska narodna banka.

FAKTORING (engl. factoring, njem. Faktoring) je posao kratkoročnog financiranja izvoznog ili uvoznogposla preko faktora kao posebne organizacije. Prodavaoci, odnosno kupci mogu se financirati posred-stvom faktora pod uvjetom da kupac sve narudžbe prije izvršenja isporuke od strane poslodavca moradati faktoru na odobrenje, te da faktor stalno ispituje kreditnu sposobnost kupaca, prije nego što preu-zme bilo kakvo potraživanje

FORFAITING (engl. forfaiting, njem. Forfaitierung) označava: 1. kupovinu potraživanja izvoznika prema inozemstvu bez prava regresa prema prodavaocu u slučajunemogućnosti naplate o dospijeću; 2. instrument financiranja međunarodne trgovine bezregresnom prodajom potraživanja uz odgovara-


5

juće instrumente osiguranja; 3. diskontiranje kupnje, uz naplatu određene premije (diskonta), određenog potraživanja bez prava naregres protiv vjerovnika.

INSTRUMENTI OSIGURANJA KREDITA su sredstva naplate potraživanja koja banci stoje na raspola-ganju u slučaju kada klijent prestane otplaćivati kredit ili ga otplaćuje neredovito. Najčešći instrumentiosiguranja su: Jamci - osobe koje su preuzele obvezu da će vjerovniku isplatiti potraživanje (nadoknaditi dugovanje)ako to ne učini dužnikSudužnik - osoba koja u kombinaciji s korisnikom kredita podiže njegovu kreditnu sposobnost, ali i usituaciji kada dužnik ne vraća kredit ima obvezu podmiriti dugovanjeHipoteka - označava pravo zaloga u korist vjerovnika na nekretnini dužnika koje se aktivira u slučajuda dužnik ne može otplaćivati kredit. Hipoteka se upisuje u zemljišne knjige.Fiduci - prijenos prava vlasništva nad nekretninom ili pokretninom u korist banke do konačne otplatekredita. Vinkulacija - određivanje novog nosioca prava korištenja police osiguranja nekretnine, pokretnine iliživotnog osiguranja koje se može koristiti i u slučaju prestanka otplate kreditaDepoziti - novčana sredstva na računu u banci u kunama (sa ili bez valutne klauzule) ili devizama poviđenju (a vista) ili oročena. Mogu se koristiti kao instrumenti osiguranja u slučaju neuredne otplateili prestanka otplate kredita.

KAMATNA STOPA - cijena posuđenog novca u financijskoj instituciji, banci ili štedionici

KONFORMNA METODA OBRAČUNA KAMATE pretpostavlja kontinuirano ukamaćenje glavnice i do togtrenutka obračunate kamate. Osnovna karakteristika te metode je da ako je ispravno korištena, omo-gućava pravedno ukamaćivanje koje ne ide na štetu ni vjerovnika ni dužnika bez obzira na ročnost kre-dita. Zbog tih svojstava konformna metoda je danas opće prihvaćena kao standardna metoda obračunakamata u bankarstvu i gospodarstvu. Ako u ugovoru nije navedena metoda obračuna, smatra se da jeugovorena konformna metoda. Zatezne kamate također se računaju po konformnoj metodi.

KORIŠTENJE KREDITA - vremensko razdoblje u kojem korisnik kredita „povlači“ odobrena mu sred-stva. Kredit se može koristiti jednokratno u punom iznosu ili po dogovoru u određenom vremenskomrazdoblju po tranšama u skladu potrebama investitora. Vrlo često u razdoblju korištenja kredita bankanaplaćuje naknadu na neiskorišteni dio kredita ili pak interkalarnu kamatu na korišteni dio.

KREDITI - posuđivanje novca u banci, štedionici ili nekoj drugoj financijskoj instituciji uz vraćanje gla-vnice i plaćanje kamateKrediti se dijele prema ročnosti i namjeni:Kratkoročni krediti namijenjeni su za kreditiranje potreba u poslovanju ročnosti do jedne godine. Po svo-joj namjeni pokrivaju potrebe održavanja kratkotrajne likvidnost, za plaćanje različitih usluga, povećanjesezonske potrebe, ulaganje u obrtna sredstva. Mogu biti kunski, kunski uz valutnu klauzulu te devizniuz kamatnu stopu fiksnu ili promjenjivu.Dugoročni krediti po svojoj ročnosti prelaze jednu godinu. Često se kao posebna podskupina navode sre-dnjoročni krediti ročnosti od jedne do pet godina. Namijenjeni su financiranju razvoja tvrtke, realiza-


6

ciji investicijskih projekata, odnosno nabavi novih osnovnih sredstava i potrebi osiguranja trajnih obrt-nih sredstava. Valutom su kunski, kunski uz valutnu klauzulu ili devizni. Karakterizirani su i mogućno-šću ugovaranja „grace perioda“, početka otplate.Krediti po osnovi tekućeg računa u banci odobravaju se za financiranje tekućih potreba poslovanja.Određuje se gornji limit iznosa, rok trajanja, kamatna stopa kredita kao i određene naknade.Revolving krediti omogućuju višekratno korištenje kredita u okvirima određenog razdoblja i visine iz-nosa do kojeg se može koristiti kredit.Hipotekarni krediti se odobravaju za različite namjene na osnovi hipoteke, prava zaloga u korist vjero-vnika na nekretnini dužnika do konačne otplate kredita.Lombardni krediti se odobravaju na osnovi zaloga ili fiducijarnog prijenosa vlasništva vrijednosnih pa-pira. Za vrijeme trajanja kredita dužnik ostvaruje svoja materijalna prava.

LEASING je poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego ku-piti. Leasing omogućuje korisniku da neku opremu ili nekretninu dobije na korištenje uz naknadu za vri-jeme koliko mu je potrebna, umjesto da ju kupi. Po stjecanju vlasništva nad predmetom leasinga, uvjetima odobravanja i načinu obračuna troškova najmate poreznom tretmanu razlikuju se dva osnovna tipa leasinga - operativni - predmet najma ostaje u vlasništvu davatelja najma (leasing tvrtke) za cijelo vrijeme njego-vog trajanja, ali se po njegovu isteku može prodati trećim osobama. Vrijednost predmeta leasinga obraču-nava se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaća u jednakim mjesečnim obrocima za cijelo vrijeme trajanjanajma. Troškovi operativnog leasinga priznaju se kao troškovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaćanjeporeza na dobit.- financijski - predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa zadnjom otplaćenom ratom leasinga.Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu nje-gove bilance zaduženosti kao obveza. Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u bruto iznosu sa PDV-om koji se plaća ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu završetku.

MJENICA je vrijednosni papir izdan u zakonski propisanom obliku kojim je izražena obaveza isplateodređene svote novca. Često se upotrebljava kao sredstvo osiguranja kredita. Mjenice se klasificirajupo različitim osnovama:- s obzirom na gospodarske svrhe zbog koji se izdaju: robne i financijske, kreditne i novčane, komisij-ske, kaucijske, depozitne;- prema načinu određivanja dospjelosti: dugoročne i kratkoročne;- prema mjestu plaćanja: domicilirane i domicilirane u inozemstvu;- sa stajališta posebnih značajki: rekta, zavratne, bjanko...- Mjenice domaćeg i međunarodnog platnog prometa.Eskont mjenica predstavlja ugovorom utanačenu prodaju nedospjelih mjeničnih potraživanja uz odbi-tak diskonta koji predstavlja razliku vrijednosti novčane obveze na dan sklapanja govora njezine vri-jednosti na dan dospjelosti novčane obveze.

POČEK (GRACE PERIOD) je vremensko razdoblje u kojem dužnik plaća vjerovniku samo kamatu, a neotplaćuje glavnicu kredita. Omogućuje dužniku, korisniku kredita, stabilizaciju poslovanja i lakšu, ka-sniju oplatu cijeloga kredita. Dužina počeka ovisi o ročnosti, namjeni i mogućnosti otplate kredita sva-kog pojedinog klijenta.


7

POLICA OSIGURANJA IZVOZNIH POTRAŽIVANJA je instrument osiguranja naplate potraživanja u slu-čaju neplaćanja inozemnog dužnika. Pokriva komercijalne (insolventnost, stečaj) i političke (rat, moratorij na plaćanja, zabrana transfera va-lute) rizike. Policom se mogu osigurati pojedinačne isporuke kao i cjelokupni izvozni promet izvoznika.Policu osiguranja izdaje Hrvatska banka za obnovu i razvitak u ime i za račun RH.

PROPORCIONALNA METODA OBRAČUNA KAMATE pretpostavlja jednostavan obračun kamate i naj-češće se koristi za kraće periode i pri jednokratnom obračunu kamata.

VALUTNA KLAUZULA unosi se u kreditni ugovor kako bi se vjerovnik zaštitio od promjene vrijednostinovca u razdoblju od nastanka novčane obveze do njezina dospijeća, odnosno od trenutka nastankaugovornog odnosa o kreditu do konačne otplate kredita.

ZADUŽNICA je vrsta dugoročnog vrijednosnog papira. Predstavlja pismenu ispravu u kojoj se izdava-telj obvezuje da će vlasniku zadužnice u određeno vrijeme isplatiti iznos u zadužnici i pripadajuće ka-mate, odnosno iznos anuiteta.


8

PROGRAMI HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

www.hbor.hrStrossmayerov trg 9

10000 Zagreb, HrvatskaTel: +385 1 4591 666

Faks: +385 1 4591 721

Uloga HBOR-a kao izvozne banke je pružiti izvozniku niz financijskih proizvoda koji ima na raspolaga-nju i njegova konkurencija na međunarodnom tržištu, a kako bi se ravnopravno mogli natjecati za do-bivanje posla.

HBOR prati izvoznika u svim fazama izvoznog posla od faze pregovaranja i pretkvalifikacije na među-narodnim natječajima sa ponudbenim garancijama te nudeći mu pisma namjere za financiranje poslapa do samog zaključenja posla kreditirajući obrtna sredstva i naplatu izvoznog posla.

PRUŽANJEPOTPOREIZVOZNICIMAKROZ POSLOVE

I. Javno nadmetanje• Informacije o bonitetu kupca• Ponudbeno bankarsko jamstvo• Kredit za investicijska ulaganja• Pismo namjere za financiranje kupca u inozemstvu

II. Izvozni ugovor• Financiranje pripreme• Avansno bankarsko jamstvo• Bankarsko jamstvo za dobro izvršenje posla• Osiguranje šteta tijekom proizvodnje

III. Izvoz dobara i usluga• Kredit kupcu u inozemstvu• Kredit dobavljača• Kreditne linije s ino-bankama• Osiguranje izvoznih potraživanja

IV. Plaćanje• Bankarsko jamstvo za otklanjanje kvara garantnom roku


9

PROGRAMI HBOR-a ZA IZVOZNIKE

Program kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba (“Priprema izvoza“)Ovo su krediti namijenjeni redovitom financiranju obrtnih sredstava kako bi se nesmetano odvijalaproizvodnja robe za izvoz te financiranju izvoza kako bi se premostio jaz do naplate potraživanja odkupaca u inozemstvu. Kredit funkcionira na revolving osnovi, tako da banka odobri izvozniku određenilimit, a on povlači kredit sukladno potrebama za pripremu i sukladno naplaćivanju iz inozemstva uodređenom vremenskom razdoblju. Kredit se odobrava na rok od godinu dana uz mogućnost produže-nja ukoliko izvoznik ugovori nove izvozne poslove. Za vrijeme korištenja izvoznik plaća samo kamatuili naknadu za rezervaciju (za odobrena a neiskorištena sredstva) . Program je namijenjen financiranju obrtnih sredstava izvoznika putem poslovne banke.

1. Tko su korisnici kredita? Korisnici kredita po ovom programu kreditiranja mogu biti poslovne banke koje su s HBOR-om posti-gle sporazum o suradnji na provođenju programa. Poslovne banke mogu koristiti ove kredite pod uvje-tom da sredstva kredita plasiraju krajnjim korisnicima kredita u skladu s ovim programom kreditiranja.Poslovne banke mogu s HBOR-om zaključiti jedan ili više pojedinačnih ugovora o kreditu.

2. Kako poslovna banka podnosi zahtjev za kredit HBOR-u? Poslovna banka upućuje HBOR-u zahtjev za odobrenjem okvirnog revolving kredita za pripremu izvozai izvoz, na bazi zahtjeva krajnjeg korisnika kredita koji izvozi ili priprema izvoz.

3. Tko su krajnji korisnici kredita? Krajnji korisnici kredita su trgovačka društva ili obrtnici registrirani u Republici Hrvatskoj - izvoznicikoji posluju najmanje godinu dana.

4. NamjenaKreditira se isključivo priprema izvoza i izvoz roba, dok je izvoz usluga isključen.

5. Iznos kredita HBOR i poslovna banka dogovaraju iznos kredita po svakom pojedinom krajnjem korisniku kredita, s timda jedan ugovor može biti zaključen za više različitih poslova pripreme izvoza ili izvoza.

6. Uvjeti kredita Krediti se ugovaraju u kunama bez valutne klauzule.

7. Kamata Kamatna stopa za krajnjeg korisnika kredita utvrđuje se najmanje u visini osnovne stope uvećane zamaržu koja se utvrđuje ovisno o ocjeni kreditnog ranga krajnjeg korisnika kredita i ponuđenih instru-menata osiguranja (kolateralizacija) sukladno HBOR-ovom Pravilniku o utvrđivanju referentne i dis-kontne stope.Osnovnu stopu utvrđuje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja sukladno važećim propisima o državnimpotporama. Važeća osnovna stopa objavljuje se na internetskim stranicama Agencije za zaštitu tržišnog


10

natjecanja (www.aztn.hr) i na internetskim stranicama HBOR-a.Kamatna stopa je fiksna. Trenutno važeće nominalne kamatne stope na dan 1.5.20009. prikazane su u

tabeli te su objavljene su na web stranicama HBOR-a (www.hbor.hr).

8. Naknada za obradu zahtjeva - 1,0% jednokratno na iznos odobrenog kredita, a najmanje 500,00 (petsto) kuna, a naplaćuje se

prije ili istodobno s prvim korištenjem kredita - ukoliko se kredit odobrava (obnavlja) na rok kraći od godinu dana HBOR će obračunati naknadu

kako slijedi:a) do tri mjeseca u visini 0,25% jednokratno na iznos odobrenog (obnovljenog) kredita, b) do šest mjeseci u visini 0,5% jednokratno na iznos odobrenog (obnovljenog) kredita,c) do devet mjeseci u visini 0,75% jednokratno na iznos odobrenog (obnovljenog) kredita

9. Naknada za rezervaciju sredstavaHBOR će na neiskorišteni iznos kredita obračunavati i naplaćivati naknadu za rezervaciju sredstava uvisini 0,25% godišnje, počevši od datuma od kojeg poslovna banka može početi koristiti kredit.

10. Osiguranje Za osiguranje urednog izvršenja obveza po kreditima temeljem ovog Programa kreditiranja HBOR ćeprihvaćati osiguranja u skladu s odredbama Odluke o općim uvjetima kreditnog poslovanja HBOR-a.

11. Produžetak ugovora Ako poslovna banka želi koristiti okvirni revolving kredit duže od predviđene godine dana, potrebno jeHBOR-u najkasnije petnaest dana prije dospijeća kredita uputiti zahtjev s obrazloženjem. Uvjet za odo-brenje produljenja postojećeg okvirnog revolving kredita je i uredno te na vrijeme dostavljen Izvještajo namjenskom korištenju sredstava, a obnavljanje će HBOR odobravati sukladno mogućnostima.

Visina kamatne stope za krajnjeg korisnika kredita*

Kolateralizacija (osiguranje)Kreditni rang Visoka Normalna NiskaJak (AAA-A) 5% 5% 5%Dobar (BBB) 5% 5% 5,5%Zadovoljavajući (BB) 5% 5,5% 7,2%Slab (B) 5,5% 7,2% 9,5%Loš / financijske teškoće (CCC i niže) 7,2% 9,5% 12,7%


11

Program kreditiranja izvoznih poslova kreditiranjem kupca u inozemstvu (Buyer credit)Korištenja kredita po Programu kreditiranja kupaca u inozemstvu jedna je od mogućnosti jačanja kon-kurentnosti izvoznika na stranim tržištima. Prvenstveno su takvi programi namijenjeni poticanju izvozakapitalnih roba i usluga i predstavljaju oblik srednjoročno-dugoročnog kreditiranja. Kredit se možeodobriti direktno kupcu hrvatskih roba i usluga ili banci inozemnog kupca. Ovakva shema kreditiranjafunkcionira na način da poslovna banka ili druga financijska institucija izvoznika odobri kredit stranomkupcu za kupnju hrvatskih roba i usluga, ali sredstva kredita pušta direktno izvozniku sukladno ko-mercijalnom ugovoru. Inozemni kupac ili njegova banka otplaćuje kredit sukladno uvjetima definira-nim u Ugovoru o kreditu. Kredit može biti odobren u različitim valutama, uobičajeno u valutikomercijalnog ugovora i po fiksnoj ili promjenjivoj kamatnoj stopi.

1. Tko su korisnici kredita? Korisnik kredita može biti poslovna banka kupca s kojim je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hr-vatskoj (izvoznik) zaključila izvozni ugovor ili kupac uz prihvatljivo osiguranje.

2. NamjenaKredit kupcu, odnosno njegovoj poslovnoj banci odobrava se u cilju osiguravanja naplate izvoznogposla, na način da se odobrena sredstva kredita izravno isplaćuju na račun izvoznika u valuti izvoznogugovora, a kredit otplaćuje kupac u inozemstvu ili njegova poslovna banka.

3. Iznos kreditaKredit banci/kupcu može iznositi najviše 85% vrijednosti izvoznog ugovora. Visina avansnog plaćanja ili međuplaćanja iznosi najmanje 15% vrijednosti izvoznog ugovora. Iznoslokalnih troškova financiranih iz HBOR-ovog kredita kupcu/banci ne smije po visini prelaziti iznosavansnog plaćanja i/ili međuplaćanja.

4. Uvjeti kreditaKrediti se ugovaraju u valuti izvoznog ugovora.

5. Kamata1) Fiksna kamatna stopaVisina fiksne kamatne stope ovisi o bonitetu kupca/banke, zemlji izvoza i izvoznom poslu.2) Varijabilna kamatna stopaVarijabilna se kamatna stopa u pravilu utvrđuje na bazi primjenjive LIBOR ili EURIBOR stope uvećaneza maržu čija visina ovisi o bonitetu kupca/banke, zemlji izvoza i izvoznom poslu.Kamata se obračunava mjesečno, tromjesečno, šestomjesečno ili dvanaestomjesečno (ovisno o oda-branom načinu otplate glavnice).

6. Naknada za obradu zahtjevaNaknada za obradu zahtjeva u visini do 1% od iznosa odobrenog kredita naplaćuje se korisniku kre-dita jednokratno, nakon potpisivanja Ugovor o kreditu, a prije prvog korištenja sredstava iz odobrenogkredita.


12

7. Naknada za rezervaciju sredstava Na neiskorišteni iznos kredita obračunava se i naplaćuje naknada za rezervaciju sredstava u visini do1% godišnje, počevši od datuma ispunjenja dokumentarnih preduvjeta iz Ugovora o kreditu do istekaroka korištenja.

8. OsiguranjeZa osiguranje urednog izvršenja obveza po kreditima temeljem Programa kreditiranja izvoznih poslovakreditiranjem kupca ili banke kupca, HBOR će u pravilu tražiti policu osiguranja od političkih i komer-cijalnih rizika Republike Hrvatske, te sva druga prihvatljiva osiguranja u skladu s odredbama Odluke oopćim uvjetima kreditnog poslovanja HBOR-a.

Program kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama bankama inozemnih kupaca Kreditne linije predstavljaju nešto operativniji i brži oblik kreditiranja prodaje roba i usluga u inozem-stvu. Funkcioniraju na sličan način kao kredit kupcu, samo se unaprijed odredi okvirni limit i uvjeti fi-nanciranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Budući se odnosi s poslovnom bankom uinozemstvu unaprijed reguliraju, znatno se skraćuje postupak odobravanja kredita te je ovakva kon-strukcija prihvatljiva za plasman robe široke potrošnje, opreme manje vrijednosti i u slučajevima kadapostoji više manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe, pa je puno praktičnije da se sred-stva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima.

1. Tko je korisnik kredita?Korisnik kredita je poslovna banka inozemnog kupca s kojime je hrvatski izvoznik zaključio izvozni ugo-vor. Korisnik kredita može biti samo ona poslovna banka s kojom je HBOR prethodno sklopio osnovniugovor o kreditiranju okvirnom kreditnom linijom (u daljnjem tekstu: Osnovni ugovor).

2. NamjenaKredit poslovnoj banci inozemnog kupca odobrava se u cilju promptne naplate izvoznog posla hrvat-skom izvozniku, na način da se po ispunjenju preduvjeta za korištenje iz Pojedinačnog ugovora o kre-ditu isplate izravno obavljaju izvozniku iz kredita, a kredit otplaćuje poslovna banka inozemnog kupca.

3. Tehnika zaključenja kreditaHBOR će s bankom inozemnog kupca zaključiti Osnovni ugovor u kojem će biti navedeni osnovni uvjetikredita banci inozemnog kupca, maksimalni iznos svih Pojedinačnih ugovora o kreditu koji se mogu za-ključiti po Osnovnom ugovoru, a koji će ovisiti o bonitetu banke i rizičnosti države u kojoj ona posluje,te minimalan iznos svakog Pojedinačnog ugovora o kreditu.

4. Iznos kredita Kredit banci inozemnog kupca može za rok otplate do dvije godine iznositi 100% vrijednosti izvoznogugovora, dok za dulje rokove otplate iznosi maksimalno 85% vrijednosti izvoznog ugovora.

5. Uvjeti kreditaPojedinačni ugovor o kreditu biti će odobren banci inozemnog kupca u valuti navedenoj u Osnovnomugovoru, u kojoj mora biti zaključen i izvozni ugovor.


13

6. Kamata1)Fiksna kamatna stopa

Visina fiksne kamatne stope ovisi o bonitetu kupca/banke, zemlji izvoza i izvoznom poslu.2)Varijabilna kamatna stopa

Varijabilna se kamatna stopa u pravilu utvrđuje na bazi primjenjive LIBOR ili EURIBOR stopeuvećane za maržu čija visina ovisi o bonitetu kupca/banke, zemlji izvoza i izvoznom poslu.

7. Naknada za obradu zahtjevaHBOR će prije svakog prvog korištenja po Pojedinačnom ugovoru o kreditu korisniku kredita naplatitinaknadu u visini do 1% jednokratno na iznos odobrenog kredita.8. Naknada za rezervaciju sredstava

HBOR će na neiskorišteni iznos kredita obračunavati i naplaćivati naknadu za rezervaciju sredstava uvisini do 1% godišnje, počevši od datuma potpisivanja Pojedinačnog ugovora o kreditu do isteka rokakorištenja. Obračun i naplata naknade obavlja se kvartalno.

9. OsiguranjeZa osiguranje urednog izvršenja obveza po kreditima temeljem ovog Programa, HBOR će u pravilu tra-žiti policu osiguranja kredita.

10. Prednosti Osnovnog ugovora1) brža realizacija izvozno-kreditnog posla od trenutka zaprimanja kreditnog zahtjeva do potpisa

Ugovora o kreditu2) HBOR promovira mogućnosti kreditiranja kupnje roba i usluga hrvatskog porijekla klijentima

inozemnih banaka prije samog izvoznog posla

Program kredita dobavljača (tzv. Supplier's credit)Kreditiranje dobavljača je još jedan oblik financiranja inozemstva, ali za razliku od kredita kupcu, kre-dit dobavljača ne odobrava kupcu poslovna banka ili druga financijska institucija, već kredit odobravaizvoznik u okviru komercijalnog ugovora. S druge strane, izvoznik zaključuje ugovor o kreditu sa svo-jom poslovnom bankom, koja mu sredstva pušta temeljem uobičajenih dokaza o izvršenoj isporuci robeili izvršenju usluge. Tako kreditni posao za izvoznika postaje gotovinski, a sredstva na ime otplatnih rataod stranog kupca usmjeravaju se direktno na račun banke koja je odobrila kredit izvozniku. Obično suovakvi krediti predviđeni za realizaciju srednjoročnih i dugoročnih poslova, pa se često za ovaj oblik kre-ditiranja traži od izvoznika ugovaranje jednog od prihvatljivih instrumenata osiguranja potraživanja.

1. Tko su korisnici kredita? Korisnik kredita može biti izvoznik hrvatske robe, radova ili usluga (u daljnjem tekstu: dobavljač) kojis kupcem u inozemstvu zaključuje izvozni ugovor. 2. NamjenaRefinanciranje kredita kojeg je dobavljač odobrio svojem kupcu u inozemstvu. Dobavljač zaključuje skupcem u inozemstvu izvozni ugovor o kupnji robe, radova ili usluga na kredit. Kupac u inozemstvu ot-plaćuje kredit dobavljaču, a dobavljač otplaćuje kredit HBOR-u.


14

3. Iznos kreditaIznos odobrenog kredita ne može biti veći od vrijednosti izvoznog ugovora, odnosno 85% iznosa iz-voznog ugovora za rokove otplate do dvije godine.

4. Uvjeti kreditaKrediti se ugovaraju u valuti izvoznog ugovora.

5. Kamata 1) Fiksna kamatna stopa

Visina fiksne kamatne stope ovisi o bonitetu kupca/banke, zemlji izvoza i izvoznom poslu.2)Varijabilna kamatna stopa

Varijabilna se kamatna stopa u pravilu utvrđuje na bazi primjenjive LIBOR ili EURIBOR stopeuvećane za maržu čija visina ovisi o bonitetu kupca/banke, zemlji izvoza i izvoznom poslu.

6. Naknada za obradu zahtjevaHBOR će prije ili istovremeno s prvim korištenjem kredita naplatiti naknadu dobavljaču u visini do 1%jednokratno na iznos odobrenog kredita.

7. Naknada za rezervaciju sredstavaHBOR će na neiskorišteni iznos kredita obračunavati i naplaćivati naknadu za rezervaciju sredstava u vi-sini do 1% godišnje, počevši od datuma potpisivanja ugovora o kreditu do isteka roka korištenja. Obračuni naplata ove naknade vrši se kvartalno u skladu s odlukom o naknadama za usluge koje obavlja HBOR.

8. Osiguranje kreditaZa osiguranje urednog izvršenja obveza po kreditima temeljem ovog kreditnog programa HBOR će tražiti:

• Policu osiguranja izravnih isporuka roba i usluga od političkih i komercijalnih rizika Republike Hrvatske izdanu u korist dobavljača i asigniranu na HBOR i

• prijenos potraživanja po izvoznom ugovoru koji je predmet kreditiranja u korist HBOR-a. HBOR može zatražiti od dobavljača i druga prihvatljiva sredstva osiguranja. Na ovaj se način povećava likvidnost izvoznika i smanjuje rizik naplate.

Za sva tri programa (kredit kupcu, kredit dobavljača i kreditna linija) je zajedničko što su ti kreditiusklađeni s osnovnim međunarodno prihvaćenim normama u financiranju izvoza uz državnu potporu,detaljno opisanim u dokumentu “Arrangement on Guidelines for Officially Supported Export Credits”općenito poznatim kao OECD Konsensus, a budući da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja ipolica osiguranja od političkih i komercijalnih rizika, dodatno su programi prilagođeni pravilima Bern-ske unije (Berne Union Understanding).

Za poslove u tijeku pregovora, HBOR na zahtjev izvoznika, može izdati pismo načelne spremnosti ili na-mjere prije zaključivanja Ugovora o kreditu, te na taj način omogućiti izvozniku natjecanje na među-narodnim tenderima kada se kao uvjet postavlja i financijsko praćenje posla od strane izvoznika.


15

NOVI PROGRAM KREDITIRANJA - Kreditiranje proizvodnje

Namijenjen je svim robnim proizvođačima s ciljem da im se kroz kratkoročno kreditiranje obrtnih sred-stava u razdoblju gospodarske krize olakša nesmetano obavljanje proizvodnje i poboljša konkurent-nost i likvidnost.

Kredit je moguće koristiti za pripremu proizvodnje, premoštenje do naplate prodane robe, ili za cijeliciklus od pripreme proizvodnje do naplate prodane robe. Visina kredita u pravilu nije ograničena i ovisi o raspoloživim sredstvima HBOR-a, mišljenju poslovnebanke, proračunu potrebnih obrtnih sredstava, ostvarenoj visini poslovnih prihoda te mogućnosti ko-rištenja državne potpore male vrijednosti. Prioritet u obradi imaju zahtjevi za kredit do iznosa8.000.000,00 kuna.

Krediti u okviru ovog programa se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu vezanu uz EUR.

Rok otplate kredita je 3 ili 6 mjeseci ovisno o potrebama korisnika kredita i mogućnostima HBOR-a.

Otplata kredita je jednokratna na dan dospijeća, bez mogućnosti produžetka roka otplate kredita.Kamatna stopa za krajnjeg korisnika kredita jednaka je tromjesečni EURIBOR+3,75% godišnje.


16

PROGRAM IZDAVANJA ČINIDBENIH GARANCIJAPO NALOGU IZVOZNIKA

Program omogućava izdavanje garancije za sudjelovanje na međunarodnim javnim nadmetanjima, ga-rancije za dobro izvršenje posla, garancije za povrat avansa i garancije za otklanjanje manjkavosti u ga-rantnom roku.

1. Tko su korisnici činidbenih garancija?Korisnik činidbene garancije ože biti pravna osoba u inozemstvu koja raspisuje međunarodno nadme-tanje i/ili namjerava zaključiti ugovor o kupoprodaji hrvatskih roba, radova ili usluga.

2. Tko podnosi zahtjev za izdavanje činidbene garancije prema HBOR-u?Pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja se namjerava natjecati, sukladno uvjetima na-dmetanja koje propisuje Korisnik, odnosno koja namjerava zaključiti izvozni ugovor.

3. NamjenaNamjena ovog programa je poticanje izvoza roba, radova i usluga hrvatskog porijekla na način da seIzvozniku, u suradnji s poslovnim bankama, izdavanjem činidbene garancije omogući lakše sudjelova-nje na međunarodnim nadmetanjima i zaključivanje Izvoznog ugovora.

4. Vrste činidbenih garancijaGarancija za sudjelovanje na međunarodnim javnim nadmetanjima HBOR Izvozniku pomaže pri sudjelovanju na međunarodnim nadmetanjima izdavanjem garancijeza sudjelovanje na javnim nadmetanjima (Tender Guarantee ili Bid Bond/Guarantee). Garancija za dobro izvršenje posla U slučaju izvoza opreme, strojeva, specijalnih proizvoda i/ili usluga, izvođenja investicijskih radova,HBOR pomaže pri realizaciji izvoznog posla izdavanjem garancije za dobro izvršenje posla sukla-dno uvjetima Izvoznog ugovora (Performance Bond/Guarantee). Garancija za povrat avansa Kako bi Izvozniku omogućio primitak avansne uplate koja Izvozniku služi za financiranje proizvo-dnje, HBOR Korisniku izdaje Garanciju za povrat avansa (Advance Paymet Guarantee) u visini ugo-vorenoj između Izvoznika i Korisnika. Garancija za otklanjanje manjkavosti u garantnom roku Ukoliko su predmet Izvoznog ugovora oprema, strojevi, specijalni proizvodi i/ili usluge, ili izvođe-nje investicijskih radova za koje Izvoznik garantira ispravnost, taj se period običava pokriti Garan-cijom za otklanjanje manjkavosti u garantnom roku (Warranty Period Guarantee/Bond).


17

OSIGURANJE IZVOZA

U slučajevima kada izvoznik izvozi na tržišta s nestabilnim bankarskim sustavom, nestabilnom gospo-darskom i političkom situacijom ili kada izvozi na otvoreno uz odgodu plaćanja, pruža mu se mo-gućnost osiguranja kroz policu osiguranja od političkih i komercijalnih rizika.

Za kraće rokove i na stabilna tržišta kao što su zemlje OECD-a, policu osiguranja od kreditnih rizika mo-guće je pribaviti i od privatnih osiguratelja, dok je za sve duže rokove plaćanja ili izvoz na rizičnija tr-žišta uobičajeno da se pokriće za rizike daje uz državnu podršku.

U Hrvatskoj sustav potpore izvoz kroz pokriće izvoza od političkih i komercijalnih rizika u ime i za račundržave provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak.Osnovna funkcija osiguranja izvoza je zaštita izvoznika od rizika neplaćanja. Izvoznik je tako zaštićenod potpunog gubitaka potraživanja ili produžene nelikvidnosti koja nastaje uslijed neplaćanja od stranenjegovog kupca u inozemstvu.

Na pitanje da li postoje sigurna tržišta za koja nije potrebno dodatno osiguranje od rizika, na žalostmoramo odgovoriti negativno, jer rastući broj stečajeva na razvijenim tržištima odnosno zemljama«malog rizika» i poduzeća s dugogodišnjom tradicijom, ukazuje na to da nema «sigurnog» posla. Uvi-jek treba imati u vidu što jedna nenaplaćena situacija iz inozemstva može značiti za poslovanje malogpoduzeća, koliko je poduzeće ovisno o redovitom priljevu iz inozemstva, koliki su troškovi pokušaja na-plate potraživanja i da li će nenaplaćeno potraživanje toliko ugroziti financijsku poziciju poduzeća daće dovesti u pitanje redovito izvršavanje obveza prema drugim kupcima.

Mogućnost asignacije police osiguranjaDodatni argument za osiguranje sa stanovišta izvoznika je mogućnost asignacije police osiguranja iz-voznikovoj poslovnoj banci. Polica u tom slučaju predstavlja dodatni kolateral za dobivanje kredita zaizvoz. Prema «Odluci o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke»Hrvatske narodne banke, polica osiguranja od političkih i komercijalnih rizika predstavlja prvorazredniinstrument osiguranja naplate potraživanja. Sukladno tome, plasmani osigurani policom osiguranja odpolitičkih i komercijalnih rizika raspoređuju se u rizičnu skupinu A, za koju se ne trebaju izdvajati vi-soke rezerve za rizične plasmane.

Osiguranje izvoznih kreditaKako bi zadržao postojeća tržišta i konkurentnost, izvoznik ponekad mora svom kupcu u inozemstvuponuditi odgođeno plaćanje ili komercijalni kredit. Pokriće političkih i komercijalnih rizika izvozniku dajeprostor za odobrenje kreditnih uvjeta kupcu unutar svog komercijalnog ugovora. Takav komercijalno-financijski aranžman poznat je pod nazivom kredit dobavljača (supplier's credit). Izvoznikova banka utom slučaju, na zahtjev izvoznika, odobrava kredit izvozniku po izvršenju njegovih obveza iz kupopro-dajnog ugovora, a izvoznik kredit vraća naplatom od inozemnog kupca. U ovom slučaju se polica osi-guranja kao i potraživanja iz inozemstva asigniraju na izvoznikovu banku. Uz ovakvu financijskukonstrukciju, izvoznik se naplaćuje odmah po izvršenju svojih obveza iz kupoprodajnog ugovora te takopovećava svoju likvidnost.


18

ZAŠTO OSIGURATI VAŠA INOZEMNA POTRAŽIVANJA?

U današnjoj međunarodnoj razmjeni najčešći preduvjet realizaciji određenog izvoznog posla je mo-gućnost prodaje uz odgodu plaćanja odnosno na kredit. Ugovaranjem prodaje uz odgodu plaćanja Vaš se poslovni odnos s inozemnim kupcem pretvara u kre-ditni odnos koji uza sebe veže dodatne troškove i rizike. Osim što ćete na naplatu vaših potraživanjačekati duže, sama vrijednost takvog potraživanja biti će svakim danom sve manja. Možda ćete, zbog trenutnog nedostatka novca, biti primorani zatražiti dodatna kratkoročna sredstvaodnosno obrtni kapital od Vaše poslove banke kako bi uspjeli financirati sljedeći proizvodni ciklus. Međutim, kao najveći rizik na strani Vašeg kupca u tom se razdoblju može javiti njegova trenutna ne-likvidnost, koja može uzrokovati i dodatna kašnjenja u podmirivanju obveza prema Vama, a kao naj-nepoželjniji rasplet čak i stečaj koji naplatu Vaših potraživanja ozbiljno dovodi u pitanje.

Budući je kupčevu nemogućnost podmirenja obveza teško unaprijed predvidjeti, osiguranje izvoznih po-traživanja kod HBOR-a jedan je od vrlo učinkovitih načina za sprječavanje ili umanjenje nastanka štete. Prijenosom rizika Vašeg inozemnog poslovanja na specijaliziranu ustanovu (HBOR) možete olakšatiupravljanje političkim i komercijalnim rizicima te doprinijeti sigurnosti Vašeg poslovanja na zahtjev-nom inozemnom tržištu.Kod HBOR-a možete osigurati različite izvozne transakcije ovisno o roku naplate, tipu izvezene robe ili uslugete Vas HBOR-ovi proizvodi osiguranja izvoza štite pred čitavim nizom komercijalnih i političkih rizika.

Jeste li znali da je u 2008.g. u zemljama Europske unije (uključujući Švicarsku i Norvešku) bilo ukupno150.240 stečajeva, što je porast od 11% u odnosu na 2007.g.? U Austriji broj stečajeva iznosi 6.500;u Francuskoj 49.100; u Njemačkoj 29.800 dok je najveći porast broja stečajeva zabilježen u Italiji kojaje ujedno glavni inozemni partner Hrvatske. Naime, u Italiji je u 2008.g. zabilježeno 7.130 stečajeva štoje porast od 29,2% u odnosu na 2007.g.

Kratkoročno osiguranje inozemnih potraživanjaAko ste izvoznik robe široke potrošnje i ugovorili ste rokove plaćanja do 180 dana, tada Vam HBOR možeponuditi osiguranje naplate pojedinačnih ili više isporuka prema inozemnim kupcima ili pak osigura-nje Vašeg cjelokupnog izvoznog prometa.

Polica osiguranja zaključena između HBOR-a i izvoznika pokriva rizik neplaćanja iz razloga insolvent-nosti ili stečaja Vaših kupaca kao i rizik neplaćanja kao posljedice nekog događaja izvan kontrole kupca,kao što je na primjer rat, nemogućnost transfera novca iz zemlje ili neki drugi politički događaj.

Osim zaštite poslovanja, Polica osiguranja pruža niz prednosti za izvoznika kao što su:• mogućnost prodaje uz odgodu plaćanja; • povećanje konkurentnosti i posljedično rast prodaje; • lakši izlazak na nova tržišta; • mogućnost prijenosa prava iz Police na poslovnu banku kao instrument osiguranja za kreditna

sredstva.


19

Srednjoročno-dugoročno osiguranje inozemnih potraživanjaAko ste izvoznik robe veće vrijednosti (kapitalnih dobara) koju prodajete Vašim kupcima uz duži rok od-gode plaćanja (više od 1 godine) HBOR Vam nudi osiguranje i takvih potraživanja.

Osiguranje kredita dobavljačaOsigurava se prodaja uz odgodu plaćanja, definirana komercijalnim ugovorom između izvoznika i stra-nog kupca. U slučaju da kupac ne plati robu, HBOR izvozniku isplaćuje odštetu u slučaju nastanka jed-nog od osiguranih rizika. Izvoznik također može asignacijom ili vinkulacijom, prava iz police, prenijetina poslovnu banku koja financijski prati cijeli izvozni posao.

Osiguranje šteta tijekom proizvodnjeKod proizvodnje robe za izvoz koja se proizvodi po specijalnoj narudžbi i koju je nemoguće prodatidrugom kupcu, moguće je osigurati i štete tijekom proizvodnje kojima se osigurava rizik nemogućno-sti izvršenja Izvoznog ugovora od strane izvoznika radi raskida ugovora od strane kupca ili nastankanekog političkog rizika koji onemogućava izvršenje ugovora, npr. uvođenje embarga na izvoz u zemljukupca.Odšteta se osiguraniku isplaćuje u visini stvarnih troškova nastalih u procesu proizvodnje određenerobe umanjenih za samopridržaj.

Osiguranje ulaganja u inozemstvoOsiguranje ulaganja u inozemstvo je namijenjeno hrvatskim ulagačima te podrazumijeva osiguranje odpolitičkih rizika na koje ulagač ne može utjecati i koji mogu ugroziti uspješnost realizacije cjelokup-nog ulaganja (npr. nemogućnost ili ograničenje transfera valute, izvlaštenje-eksproprijacija, rat i gra-đanski nemiri itd.)


20

NAJČEŠĆA PITANJA

Tko može zaključiti Policu osiguranja? Policu mogu zaključiti hrvatska trgovačka društva i obrtnici koji izvoze robu i usluge hrvatskog podrijetla.

Od kojih rizika nas štiti Polica osiguranja? Policom osiguranja se pokrivaju komercijalni i politički rizici. Komercijalni rizici su neplaćanje, odno-sno neizvršenje ugovorne obveze inozemnog kupca, insolventnost, stečaj inozemnog kupca i nemo-gućnost izvršenja obveza od strane inozemnog kupca za koje osiguranik ne odgovara i koje su nastaleu inozemstvu. Politički rizici su rat, revolucija, pobuna, vladine mjere koje ograničavaju ili sprječavaju transfer ili slo-bodno raspolaganje plaćanjima.

Kakva je procedura odobrenja Police osiguranja?Potrebno je dostaviti u HBOR ispunjeni obrazac Zahtjeva za osiguranje te bonitetno izvješće inozem-nog kupca. Nakon provjere rizika inozemnog kupca, izvozniku se upućuje ponuda za osiguranje zaje-dno s Policom osiguranja. Potpisivanjem Police od strane osiguranika ista postaje važeća. Tijekomrazdoblja osiguranja osiguranik mjesečno dostavlja HBOR-u prijavu izvezene robe i usluga temeljemkoje se obračunava i naplaćuje premija osiguranja.

Koliko je cijena Police osiguranja?Visinu premijske stope u prvom redu određuje vrsta ugovorenog osiguranja. Osiguranje cjelokupnog iz-voza je zbog same disperzije rizika, zasigurno najpovoljnije po svojoj cijeni koja odražava prosječanrizik svih osiguranih kupaca. Premija osiguranja se u pravilu naplaćuje mjesečno na iznos ostvarenogizvoza po svakom osiguranom kupcu. Premijska stopa osim o vrsti osiguranja ovisi o bonitetu kupca, ugovorenim rokovima plaćanja, plani-ranom izvoznom prometu, dodatnim instrumentima osiguranja plaćanja, rizičnosti grane djelatnosti terizičnosti zemlje izvoza.

Koje još troškove imam pri zaključenju Police osiguranja?Trošak pribavljanja bonitetnog izvješća kupca od ovlaštenih agencija.Može ga pribaviti sam podnositelj zahtjeva ili ga HBOR može pribaviti u njegovo ime. Trošak variraovisno o tome iz koje je zemlje kupac za kojeg se traži informacija i koliko brzo treba dostaviti izvje-šće, ali u prosjeku se kreće oko 400 kn. Naknadu za obradu zahtjeva naplaćuje HBOR i ona ovisi o vrsti osiguranja te se obračunava i napla-ćuje jednokratno unaprijed na iznos zatražene osigurane svote, kreće se od 200,00 do najviše 7.000,00kuna.

Što je osigurani limit/svota?Predstavlja iznos do kojeg je osiguran izvoz prema Vašem inozemnom kupcu. Osigurani limit određujeHBOR temeljem Vašeg zahtjeva za svakog pojedinog kupca.


21

U slučaju kontinuiranih isporuka, osigurani limit bi trebao predstavljati Vaše maksimalno potraživanjeprema određenom kupcu. HBOR u svakom trenutku ima pravo smanjiti iznos osiguranog limita ili gaukinuti, kao posljedicu negativnih informacija o kupcu. To znači da Izvoznik mora smanjiti svoju izloženost u narednom periodu do visine novog limita ili daljeuopće ne izvoziti u slučaju ukidanja limita.

Kada podnijeti odštetni zahtjev?Osiguranik ima pravo na podnošenje odštetnog zahtjeva nakon nastupa jednog ili više osiguranih slu-čajeva. Ako je riječ o stečaju kupca, osiguranik može podnijeti Odštetni zahtjev odmah nakon upisa po-traživanja u stečajnu masu, a u drugim slučajevima istekom 6 mjeseci od dospijeća potraživanja. Iznosodštete koji se isplaćuje predstavlja iznos nenaplaćenog dospjelog potraživanja umanjenog za samo-pridržaj. Samopridržaj je vlastiti udio osiguranika u šteti, odnosno nepokriveni dio štete koji iznosinajmanje 15%.

U kojim slučajevima izvoznik nema pravo na odštetu?Izvoznik nema pravo na odštetu ako nije platio premiju osiguranja, ako je dao neistinite informacije kodpodnošenja zahtjeva za osiguranje, ako je namjerno prešutio neke od bitnih informacija za zaključiva-nje osiguranja, ako nije izvršio isporuku roba i usluga sukladno ugovorenim uvjetima, ako postoje spornapotraživanja prema kupcu, ako nije u dogovorenim rokovima izvještavao HBOR o nenaplaćenim po-traživanjima te ako se nije pridržavao odredbi zaključenog Ugovora o osiguranju.

Što su agencije za naplatu potraživanja te da li HBOR sudjeluje u aktivnostima naplate dospje-log potraživanja?Agencije za naplatu potraživanja su specijalizirane ustanove ili odvjetnički uredi koji po nalogu vrše na-platu potraživanja u slučaju kada vjerovnik nije u mogućnosti sam naplatiti svoje dospjelo potraživanje.U pravilu agencije naplaćuju svoje usluge tek po uspješno obavljenom poslu. O navedenim agencijamaza naplatu potraživanja detaljnije informacije i kontakte možete dobiti u HBOR-u.HBOR odmah po zaprimanju pisane obavijesti o kupčevom neplaćanju, u dogovoru s osiguranikomšalje pismene opomene kupcu, pozivajući ga na promptno izvršenje svojih obveza. Vrlo je važno reagi-rati odmah, odnosno ostati s kupcem u stalnom telefonskom i pismenom kontaktu.

Je li moguće ostvariti osiguranje samo od komercijalnih rizika?U pravilu nije moguće odobriti samo osiguranje od komercijalnog rizika, jer Ugovor o osiguranju izdanod HBOR-a pokriva zajedno i političke i komercijalne rizike.Izuzetak od ovog pravila predstavlja posebni program - osiguranje ulaganja u inozemstvo kod kojegase osiguravaju samo politički rizici.

Je li moguće prava iz Police osiguranja prenijeti/uputiti na treću osobu?Prava iz Ugovora o osiguranju je moguće prenijeti na treću osobu uz pisanu suglasnost HBOR-a kaoosiguravatelja.Obično se na zahtjev izvoznika (osiguranika) prava iz Ugovora o osiguranju prenose na poslovnu bankuizvoznika u cilju realizacije izvoznog kredita i to potpisivanjem Ugovora o asignaciji (upućivanju).


22


23

PROGRAMI POSLOVNIH BANAKA, OSIGURANJA I FAKTORINGA

U nastavku „Vodiča za financijsku pomoć izvoznicima„ možete pregledati programe poslovnih banaka,članica udruge Hrvatski izvoznici, te predstavljanje usluga osiguravajućih društava i faktoring kuća.

Predstavljeni su programi sljedećih institucija:

POSLOVNE BANKE Erste&Steiermärkische bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe Adria Bank Partner banka Zagreb Podravska banka Privredna banka Zagreb

OSIGURANJE Allianz Zagreb Croatia osiguranje

FAKTORING Jasminka PBZ


24

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

ADRESA I SJEDIŠTE Jadranski trg, 3a 51000 RijekaPOSLOVNI RAČUN BANKE 2402006-1031262160MATIČNI BROJ 3337367OIB 23057039320INFO TELEFON 0800 7890INTERNET ADRESA www.erstebank.hrE-MAIL [email protected] TELEFON 062 37 1290KONTAKT TELEFAX 062 37 1023KONTAKT E-MAIL ADRESA [email protected]

Erste&Steiermärkische banka jedna je od vodećih i najduže rastućih domaćih financijskih ustanovakoja zapošljava oko 2000 djelatnika i na gotovo svim područjima Hrvatske opslužuje više od 700.000klijenata putem mreže od 122 poslovnice i više od 450 bankomata. Uspjeh Banke prepoznala je i poslovna zajednica te je Banka u 2005., 2006. i 2008.godini dobila i pre-stižno priznanje Hrvatske gospodarske komore, Zlatnu kunu za najuspješniju banku, a u raznim istra-živanjima o kvaliteti pružanja usluge i zadovoljstvu klijenata uvijek zauzima prvo ili drugo mjesto.

Erste banka strateški je orijentirana na segment poduzetništva, a klijentima-izvoznicima nastoji ma-ksimalno olakšati put te im pružiti adekvatnu podršku u njihovom poslovanju. Za hrvatske izvoznike raz-vijen je poseban proizvod - Izvozni paket, korištenjem kojeg imaju mogućnost ostvariti povoljnijekamatne stope te dodatne uštede u obliku povlaštenih naknada. Unutar paketa mogu se koristiti razniproizvodi pa tako paket proizvoda za male izvoznike obuhvaća: kredit za izvoz ili pripremu izvoza, po-nudbene garancije kod međunarodnih natječaja, garancije za povrat avansa kod izvoznog ugovora ilinarudžbe, garancije za dobro izvršenje posla kod izvoznog ugovora ili narudžbe, garancije za otklanja-nje nedostataka u garantnom razdoblju kod izvoznog ugovora ili narudžbe, izvozni faktoring te poslo-vne kreditne kartice. Srednji izvoznici, osim prethodno navedenog proizvoda, imaju dodatnu mogućnostkorištenja okvirnog kredita po poslovnom računu, revolving kredita, kredita za trajna obrtna sredstvate leasinga opreme dok veliki izvoznici, uz sve navedeno, mogu odabrati još i investicijski kredit.

Ističemo da svaki poduzetnik, klijent Erste banke, kroz mrežu poduzetničkih i komercijalnih centara, naraspolaganju ima svoj tim financijskih zastupnika koji klijentu pružaju individualiziranu uslugu i brinuse o cjelokupnom poslovanju, vezano uz proizvode i usluge Banke, ali i cijele Erste grupe.

Svojom potporom, prepoznavanjem i usmjeravanjem na izvrsne prilike za izvoz i izvoznike, Erste bankapodiže svijest o njihovoj nužnosti i značaju u promicanju hrvatskih gospodarskih interesa.


25

VRST

A KR

EDIT

A KR

EDIT

ZA

IZVO

ZNE

POSL

OVE

I PR

IPRE

MU

IZVO

ZA

NAM

JEN

A KR

EDIT

A O

vaj k

ratk

oroč

ni k

redi

t na

mije

njen

je fi

nanc

iranj

u pr

ipre

me

i rea

lizac

ije iz

vozn

ih p

oslo

va o

mog

ućav

ajuć

i

izvo

znic

ima

urav

note

ženi

nov

čani

tok

te

pove

ćanj

e ef

ikas

nost

i pos

lova

nja.

Kre

dit

se o

dobr

ava

vezu

jući

se

na

JCD

(Jed

inst

venu

car

insk

u de

klar

aciju

), U

govo

r o iz

vozu

, otk

up lo

ro a

kred

itiva

i sl

. Bud

ući d

a se

kre

dit

od

obra

va z

a ko

nkre

tnu

nam

jenu

, kor

isni

k kr

edita

duž

an je

u t

ijeku

ili n

akon

kor

ište

nja

kred

ita d

osta

viti

do

kaz

o ut

rošk

u sr

edst

ava

(npr

. pre

zent

irati

JCD,

dok

az o

nap

lati

izvo

za i

sl.).

IZN

OS

KRED

ITA

Mak

sim

alno

do

100%

JCD-

a ili

Ugo

vora

o iz

vozu

ili d

eviz

nog

prili

va (p

rimlje

na S

WIF

T po

ruka

), ot

vore

nog

loro

akr

editi

vaVA

LUTA

De

vizn

i kre

dit,

čvrs

ta v

alut

na k

lauz

ula

ili k

redi

t u

kuna

ma

ROK

DOSP

IJEĆ

A Do

12

mje

seci

za

kred

ite z

a pr

ipre

mu

izvo

za i

izvo

z, o

dnos

no d

o 15

0 da

na z

a kr

edite

za

izvo

zN

AČIN

PO

VRAT

A Je

dnok

ratn

o ili

kva

rtal

ne o

dnos

no m

jese

čne

rate

ili a

nuite

tiPO

ČEK

-KA

MAT

NA

STO

PA (E

KS)

OBR

AČU

N K

AMAT

A M

jese

čni

NAK

NAD

A IN

STRU

MEN

TI O

SIG

URA

NJA

2

mje

nice

dru

štva

, izj

ava

sukl

adno

čla

nku

183

ovrš

nog

zako

naDO

KUM

ENTA

CIJA

-F

inan

cijs

ka iz

vješ

ća ,

Stat

usna

dok

umen

taci

jaZA

REA

LIZA

CIJU

-I

spun

jen

Kred

itni z

ahtje

v

KRED

ITA

-Dok

az o

utr

ošku

sre

dsta

va (J

edin

stve

na c

arin

ska

dekl

arac

ija, d

okaz

o n

apla

ti iz

voza

i sl

.) N

AČIN

KO

RIŠT

ENJA

KRE

DITA

Pla

sman

na

posl

ovni

raču

n kl

ijent

aPR

EDN

OST

I OVO

G K

REDI

TA

Kred

it za

izvo

zne

posl

ove

i prip

rem

u iz

voza

izvo

znic

ima

omog

ućuj

e ur

avno

teže

ni n

ovča

ni t

ok t

e po

veća

nje

ef

ikas

nost

i njih

ova

posl

ovan

ja u

z pr

ije s

vega

, jed

nost

avnu

i br

zu re

aliz

aciju

.ER

STE

IZVO

ZNI P

AKET

Ko

rište

njem

pro

izvo

da u

nuta

r pak

eta,

izvo

znic

i su

u m

oguć

nost

i ost

varit

i pov

oljn

ije k

amat

ne s

tope

, kao

i d

odat

ne u

šted

e u

oblik

u po

vlaš

teni

h na

knad

a.

Pa

ket

proi

zvod

a ob

uhva

ća:

-

kred

it za

izvo

z ili

prip

rem

u iz

voza

,

- po

nudb

ene

gara

ncije

kod

međ

unar

odni

h na

tječa

ja, g

aran

cije

za

povr

at a

vans

a / z

a do

bro

izvr

šenj

e po

sla

/ za

otkl

anja

nje

nedo

stat

aka

u ga

rant

nom

razd

oblju

kod

izvo

znog

ugo

vora

ili n

arud

žbe

-

izvo

zni f

akto

ring,

pos

lovn

e kr

editn

e ka

rtic

e,

-

mog

ućno

st k

oriš

tenj

a ok

virn

og k

redi

ta p

o po

slov

nom

raču

nu, r

evol

ving

kre

dita

, kre

dita

za

traj

na

ob

rtna

sre

dstv

a te

leas

inga

opr

eme

kao

i inv

estic

ijsko

g kr

edita


26

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.Jurišićeva 4, Zagreb, MB: 3777928

PODRUŽNICA ZAGREB; Jurišićeva 4,10000 Zagreb; tel: 01 4804 941e-mail: [email protected]

PODRUŽNICA SPLIT; Bihaćka 2,21000 Split; tel: 021 340 628e-mail: [email protected]

PODRUŽNICA PULA; Anticova 9 (p.p. 37),52100 Pula; tel: 052 544 923, 920e-mail: [email protected]

PODRUŽNICA ZADAR; Stjepana Držislava 1,23000 Zadar; tel: 023 350 016e-mail: [email protected]

PODRUŽNICA RIJEKA; Andrije Medulića 6,51000 Rijeka; Tel: 051 356 003E-mail: [email protected]

PODRUŽNICA VARAŽDIN; Trg slobode 9A,42000 Varaždin; tel: 042 215 334;e-mail: [email protected]

Hrvatska poštanska banka d.d. strategijom razvoja poslovanja, usmjerena je na jačanje svoje pozicijeu izvozno orijentiranom segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Banka pruža cjelovitu uslugu kli-jentima i brojne prednosti u poslovanju, kao i osobni pristup svakom klijentu, što je izdvaja od drugihbanaka na tržištu. Ubrzanim širenjem poslovne mreže i mreže bankomata te konstantnim razvojem,Banka uspješno gradi prepoznatljivi imidž na hrvatskom tržištu.Izvoznicima se nude sljedeće pogodnosti:• Povoljni krediti iz sredstava HBOR-a, te isto tako krediti iz komercijalnih sredstava Banke• Fleksibilna mogućnost ugovaranja kolaterala za izvozne poslove• Povlaštene naknade za priljev i odljev deviza• Direktno ugovaranje tečaja s riznicom HPB-a.

PODRUŽNICA DUBROVNIK; Vukovarska 16,20000 Dubrovnik; tel: 020 362 041e-mail: [email protected]

PODRUŽNICA VINKOVCI; Trg Franje Tuđmana 2,31100 Vinkovci; tel: 032 332 702 e-mail: [email protected]

AGROPODRUŽNICA OSIJEK; Trg Ante Starčevića 7,31000 Osijek; tel: 031 284 880e-mail: [email protected]

POSLOVNICA SLAVONSKI BROD; Matije Gupca 3,35000 Slavonski Brod; tel: 035 212 536 E-mail: [email protected]

POSLOVNICA GOSPIĆ; Trg Stjepana Radića bb,53000 Gospić; tel: 053 617 105E-mail: [email protected]


27

VRST

A KR

EDIT

A Kr

atko

ročn

i kre

diti

za

Ost

ali k

ratk

oroč

ni k

redi

ti Du

goro

čni k

redi

ti za

O

stal

i dug

oroč

ni k

redi

ti

prip

rem

u iz

voza

i iz

voz

roba

traj

na o

brtn

a sr

edst

va

NAM

JEN

A KR

EDIT

A Za

prip

rem

u iz

voza

i iz

voz

roba

Za

obr

tna

sred

stva

Za

tra

jna

obrt

na s

reds

tva

Za s

ve v

rste

inve

stic

ijaIZ

NO

S KR

EDIT

A O

visn

o o

boni

tetu

klij

enta

O

visn

o o

boni

tetu

klij

enta

O

visn

o o

boni

tetu

klij

enta

O

visn

o o

boni

tetu

klij

enta

VALU

TA

Kuns

ki k

redi

ti uz

Ku

nski

kre

diti

Kuns

ki k

redi

t Ku

nski

kre

diti

va

lutn

u kl

auzu

lu

Kuns

ki k

redi

ti uz

Ku

nski

kre

diti

uz

Kuns

ki k

redi

ti uz

Devi

zni k

redi

ti va

lutn

u kl

auzu

lu

valu

tnu

klau

zulu

va

lutn

u kl

auzu

lu

De

vizn

i kre

diti

Devi

zni k

redi

ti De

vizn

i kre

diti

ROK

DOSP

IJEĆ

A Do

1 g

odin

e Do

1 g

odin

e O

d 1

do 5

god

ina

Od

1 do

10

godi

naN

AČIN

PO

VRAT

A Po

dev

izno

m p

rilje

vu

U m

jese

čnim

rata

ma

U

mje

sečn

im,

U m

jese

čnim

,

trom

jese

čnim

tr

omje

sečn

im

ili je

dnok

ratn

o ili

pol

ugod

išnj

im ra

tam

a ili

pol

ugod

išnj

im ra

tam

aPO

ČEK

Bez

poče

ka

Bez

poče

ka

Do 1

god

ine

Do 2

god

ine

KAM

ATN

A ST

OPA

(EKS

) 7,

00%

- 9

,50%

7,

00%

- 1

0,50

%

7,50

% -

9,5

0%

6,50

% -

9,5

0%O

BRAČ

UN

KAM

ATA

mje

sečn

i m

jese

čni

mje

sečn

i, tr

omje

sečn

i m

jese

čni,

trom

jese

čni

ili

pol

ugod

išnj

i ili

pol

ugod

išnj

iN

AKN

ADA

0,25

% -

1,0

0%

0,25

% -

1,0

0%

0,25

% -

2,0

0%

0,25

% -

2,0

0%IN

STRU

MEN

TI

Ovi

sno

o bo

nite

tu k

lijen

ta,

Ovi

sno

o bo

nite

tu

Ovi

sno

o bo

nite

tu

Ovi

sno

o bo

nite

tuO

SIG

URA

NJA

je

dins

tven

e ca

rinsk

e kl

ijent

a

klije

nta,

hip

otek

a

dekl

arac

ije

DOKU

MEN

TACI

JA

Stan

dard

na k

redi

tna

Stan

dard

na k

redi

tna

Stan

dard

na k

redi

tna

Stan

dard

na k

redi

tna

ZA R

EALI

ZACI

JU

doku

men

taci

ja

doku

men

taci

ja

doku

men

taci

ja,

doku

men

taci

ja,

KRED

ITA

inve

stic

ijska

stu

dija

in

vest

icijs

ka s

tudi

jaN

AČIN

KOR

IŠTE

NJA

Po

dos

tavl

janj

u je

dins

tven

ih

Jedn

okra

tno

ili u

tra

nšam

a Su

klad

no in

vest

icijs

kom

Su

klad

no in

vest

icijs

kom

KRED

ITA

carin

skih

dek

lara

cija

prog

ram

u pr

ogra

mu

PRED

NO

STI

Jedn

osta

vna

i brz

a ob

rada

Je

dnos

tavn

a i b

rza

obra

da

Adek

vata

n iz

vor f

inan

cira

nja

Adek

vata

n iz

vor

OVO

G K

REDI

TA

traj

nih

obrt

nih

sred

stav

a fin

anci

ranj

a in

vest

icija


28

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.Slavonska avenija 6, HR-10000 Zagreb

Služba za korisnike:tel: 0800 14 14; e-mail: [email protected]

Regionalni savjetnici za međunarodno poslovanje:Regionalni centar Zagreb, Slavonska avenija 6, 10000 ZagrebSanja Pasqualin-Lenard; tel.: 01 6030 017; e-mail: [email protected] centar Centralna Hrvatska, Slavonska avenija 6, 10000 ZagrebDanijela Željko; tel.: 01 6030 091; e-mail: [email protected] centar Dalmacija, Domovinskog rata 49, 21000 SplitDarija Milas; tel.: 021 308 580; e-mail: [email protected] Regionalni centar Istra i Kvarner, Prolaz Marije Krucifiksa Kozulić 1, 51000 Rijeka Gordana Prpić; tel.: 051 501 134; e-mail: [email protected] Regionalni centar Slavonija i Baranja, Kapucinska 29, 31000 OsijekIvana Rajndl; tel.: 031 231 256; e-mail: [email protected]

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. jedna je od vodećih banaka na hrvatskom tržištu. Profesionalna usluga u po-slovanju s inozemstvom, bogato iskustvo i brojni kontakti u cijelom svijetu čine našu uslugu brzom,kompetentnom i kvalitetnom, kroz: - cjelovitu uslugu obavljanja deviznog platnog prometa, kvalitetno upravljanje sredstvima na raču-nima i njihovo oplemenjivanje- dokumentarne poslove (dokumentarne naplate, bankovne garancije, dokumentarni akreditivi)- kreditne poslove s inozemstvom- Faktoring i Forfaiting

Hypo banka pruža brojne prednosti poslovanja unutar Hypo grupe tj. Hypo Group Networka (HGN).Hypo Group Network predstavlja jednu adresu za sva pitanja koja se odnose na međunarodno poslo-vanje klijenata unutar regije Alpe-Jadran vezano uz bankarsko poslovanje. Prednosti i pogodnosti HGN-a mogu uživati svi klijenti koji posluju s najmanje dvije zemlje iz grupacije. Među pogodnosti umeđunarodnom poslovanju unutar regije Alpe-Jadran ubrajamo : - 50% niže naknade za devizna plaćanja i naplate - valutaciju plaćanja ISTI RADNI DAN - 20 % niže naknade za dokumentarno poslovanje (akreditivi i garancije) unutar Grupe

Za sve izvoznike, registrirane u gore navedenim regionalnim centrima, pružamo usluge platnogprometa s inozemstvom, akreditive i garancije uz 20 % niže naknade.


29

VRST

A KR

EDIT

A

NAM

JEN

A KR

EDIT

A

IZN

OS

KRED

ITA

VALU

TA

ROK

DOSP

IJEĆ

A N

AČIN

PO

VRAT

A PO

ČEK

KAM

ATN

A ST

OPA

(EKS

) O

BRAČ

UN

KAM

ATA

NAK

NAD

A IN

STRU

MEN

TI

OSI

GU

RAN

JA DO

KUM

ENTA

CIJA

ZA

REA

LIZA

CIJU

KR

EDIT

A N

AČIN

KOR

IŠTE

NJA

KR

EDIT

A

PRED

NO

STI

OVO

G K

REDI

TA

Kred

it za

prip

rem

u

Okv

irni k

redi

t po

Fa

ktor

ing

(otk

up

Forf

aitin

g (o

tkup

iz

voza

i iz

voz

tran

sakc

ijsko

m r

ačun

u po

traž

ivan

ja

potr

aživ

anja

na t

emel

ju f

aktu

ra)

na t

emel

ju a

kred

itiva

-

ava

liran

ih m

jeni

ca)

za p

ripre

mu

izvo

za

za o

brtn

a sr

edst

va

za o

brtn

a sr

edst

va

za o

brtn

a sr

edst

vai i

zvoz

ovis

no o

kre

ditn

oj

ovis

no o

kre

ditn

oj

do iz

nosa

fakt

ure

do iz

nosa

fakt

ure

spos

obno

sti k

lijen

ta

spos

obno

sti k

lijen

taH

RK

HRK

H

RK, E

UR

EUR,

USD

, CH

F, J

PYH

RK u

z va

lutn

u kl

auzu

luEU

R i o

stal

e va

lute

do 1

2 m

jese

ci

do 1

2 m

jese

ci

do 1

2 m

jese

ci

do 1

2 m

jese

cije

dnok

ratn

o / i

z je

dnok

ratn

o je

dnok

ratn

o je

dnok

ratn

ode

vizn

og p

rilje

vabe

z po

čeka

be

z po

čeka

be

z po

čeka

be

z po

čeka

prom

jenj

iva

prom

jenj

iva

prom

jenj

iva

prom

jenj

iva

mje

sečn

o / t

rom

jese

čno

trom

jese

čno

mje

sečn

o m

jese

čno

0,5%

-1,0

% je

dnok

ratn

o 1%

jedn

okra

tno

0,75

%-

1% je

dnok

ratn

o 0,

75 -

1%

jedn

okra

tno

mje

nice

, zad

užni

ce,

m

jeni

ce, z

aduž

nice

, m

jeni

ce, z

aduž

nice

ak

redi

tivos

tali

inst

rum

enti

u sk

ladu

os

tali

inst

rum

enti

u sk

ladu

ili a

valir

ana

mje

nica

s oc

jeno

m k

redi

tne

s

ocje

nom

kre

ditn

e sp

osob

nost

i sp

osob

nost

iza

htje

v, fi

nanc

ijska

izvj

ešća

, za

htje

v, fi

nanc

ijska

za

htje

v, fi

nanc

ijska

za

htje

v, d

okum

enti

st

atus

na d

okum

enta

cija

,

izvj

ešća

, sta

tusn

a

izvj

ešća

, sta

tusn

a

za n

apla

tuug

ovor

o k

upop

roda

ji,

doku

men

taci

ja

doku

men

taci

ja, f

aktu

re,

ak

redi

tiva,

fakt

ure,

fakt

ure,

JCD

otpr

emni

dok

umen

ti, J

CD

otpr

emni

dok

umen

tije

dnok

ratn

o, n

a po

slov

ni

na re

volv

ing

bazi

do

je

dnok

ratn

o, n

a po

slov

ni

jedn

okra

tno,

na

posl

ovni

ra

čun

klije

nta

uk

upno

odo

bren

og iz

nosa

ra

čun

klije

nta

ra

čun

klije

nta

kod

HAA

B d.

d.

ili je

dnok

ratn

o ko

d H

AAB

d.d.

ko

d H

AAB

d.d.

potic

anje

pro

izvo

dnje

je

dnok

ratn

o br

zo i

na

plat

a po

traž

ivan

ja p

rije

na

plat

a po

traž

ivan

ja

i izv

oza,

pob

oljš

anje

jedn

osta

vno

rasp

olag

anje

ro

ka d

ospi

jeća

, brz

o

prije

roka

dos

pije

ća, b

rzo

i lik

vidn

osti,

pov

oljn

iji u

vjet

i

sred

stvi

ma,

pob

oljš

anje

i j

edno

stav

no ra

spol

agan

je

jedn

osta

vno

rasp

olag

anje

za o

bavl

janj

e pl

atno

g

likvi

dnos

ti sr

edst

vim

a,

sred

stvi

ma,

pr

omet

a s

inoz

emst

vom

pobo

ljšan

je li

kvid

nost

i po

boljš

anje

likv

idno

sti


30

PARTNER BANKA d.d.Zagreb, Vončinina 2, 10000 Zagreb; tel: 01/ 460 22 22

Podružnica OsijekTrg A. Starčevića 3, 31000 Osijektel:031/ 205 530

Podružnica RijekaMatije Gupca 8/A, 51000 Rijekatel: 051/ 317 920

Podružnica SplitHatzeov perivoj 3 (Hotel Park), 21000 Splittel: 021/ 406 465

Partner banka d.d. Zagreb osnovana je 1991. godine, kao jedna od prvih privatnih banaka u 100 % pri-vatnom hrvatskom vlasništvu, kao univerzalna banka usmjerena na ciljano tržište malih i srednjih po-duzetnika, obrtnika i građana. Provođenjem stabilne poslovne politike, stalnim usavršavanjem postojećihte uvođenjem novih proizvoda i usluga, izrazitom orijentacijom na individualni pristup svakom klijentubanka je stekla visoki ugled te povjerenje sve većeg broja klijenata.

Poslovanje s malim i srednjim poduzetnicima trenutno zauzima najveći udio u poslovima banke, čimese potvrđuju programi podrške i sustavnog poticanja razvoja hrvatskog gospodarstva.

Banka ponudom svojih proizvoda i usluga pokriva većinu hrvatskih regija poslujući osim kroz središ-njicu u Zagrebu i kroz podružnice u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Puli i Zadru.

*Partner banka d.d. Zagreb ima zaključene ugovore o poslovnoj suradnji s HBOR-om, Fondom za raz-voji zapošljavanje i HAMAG-om, temeljem kojih omogućava svojim klijentima dugoročne kredite zainvesticije, te kredite za pripremu izvoza i izvoz, kao i korištenje garancija HAMAGA-a u slučaju nedo-voljnog osiguranja

Podružnica VaraždinŠenoina 9, 42000 Varaždintel:042/ 302 750

Podružnica PulaKandlerova 50, 52100 Pulatel: 052/ 385 777

Podružnica ZadarObala kneza Branimira 6b, 23000 Zadartel: 023/ 302 800


31

VRST

A KR

EDIT

A

NAM

JENA

KRE

DITA

IZNO

S KR

EDIT

A

VALU

TA

ROK

DOSP

IJEĆA

NAČI

N PO

VRAT

A PO

ČEK

KAM

ATNA

STO

PA

(EKS

)OB

RAČU

N KA

MAT

A NA

KNAD

A

INST

RUM

ENTI

OS

IGUR

ANJA

DOKU

MEN

TACI

JA

ZA R

EALI

ZACI

JU

KRED

ITA

NAČI

N KO

RIŠT

ENJA

KR

EDITA

PRED

NOST

I OV

OG K

REDI

TA

Kred

it za

Do

pušte

no pr

ekor

ačen

je Kr

atko

ročn

i Kr

edit

uz u

stupa

nje

Kred

it uz

ustu

panj

e Lo

mba

rdni

kred

it Kr

edit

za tr

ajna

obrtn

a sre

dstv

a po

pos

lovno

m ra

čunu

re

volvi

ng kr

edit

potra

živan

ja de

vizno

g prilj

eva (

JCD)

uz

dep

ozit

obrtn

a sre

dstv

a na

bava

od

ržava

nje

pr

ema p

otre

bam

a pr

emoš

tenj

e pot

rebe

pre

moš

tenj

e pot

rebe

za

sve n

amjen

e du

goro

čno

repr

omat

erija

la,

likvid

nosti

ulas

kom

za

obr

tnim

za

nov

čani

m

za n

ovča

nim

finan

ciran

je pla

ćanj

e obv

eza

u ne

gativ

ni

sreds

tvim

a sre

dstv

ima d

o

sreds

tvim

a do

obrtn

ih sr

edsta

vado

bavlj

ačim

a ....

saldo

na r

ačun

u

napla

te p

otra

živan

ja na

plate

iz in

ozem

stva

ovisn

o

ovisn

o

ovisn

o

do iz

nosa

do

izno

sa JC

D-e

do iz

nosa

ov

isno

o kr

editn

oj o

kred

itnoj

o kr

editn

oj o

kred

itnoj

ustu

pljen

ih

de

pozit

a sp

osob

nosti

i sp

osob

nosti

sp

osob

nosti

sp

osob

nosti

po

traživ

anja

instr

umen

tima

osigu

ranj

aku

na, k

una u

z ku

na

kuna

, kun

a uz

kuna

, kun

a uz

valu

tna k

lauzu

la,

ovisn

o o

valu

ti

kuna

, kun

a uz

valu

tnu

klauz

ulu

valu

tnu

klauz

ulu

valu

tnu

klauz

ulu

deviz

ni

depo

zita

valu

tnu

klauz

ulu

do 1

2 m

jesec

a do

12

mjes

eca

do 1

2 m

jesec

a do

12

mjes

eci

do 1

2 m

jesec

a ov

isno

o ro

ku

do 3

god

ine

do

spije

ća d

epoz

itajed

nokr

atno

, pr

ilivom

na r

ačun

su

kces

ivno

jedno

krat

no,

jedno

krat

no,

jedno

krat

no,

jedno

krat

no,

sukc

esivn

o, an

uite

ti

sukc

esivn

o su

kces

ivno

sukc

esivn

o, an

uite

ti su

kces

ivno,

anui

teti

- -

- -

- -

do 6

mjes

eci

sukla

dno

sukla

dno

sukla

dno

su

kladn

o su

kladn

o su

kladn

o su

kladn

oOd

luci

Bank

e Od

luci

Bank

e Od

luci

Bank

e Od

luci

Bank

e Od

luci

Bank

e Od

luci

Bank

e Od

luci

Bank

em

jeseč

no

mjes

ečno

m

jeseč

no

mjes

ečno

m

jeseč

no

mjes

ečno

m

jeseč

no0,5

-2 %

jedn

okra

tno

1 %

jedn

okra

tno

0,5-2

% je

dnok

ratn

o 0

,5-2

% je

dnok

ratn

o 0,5

-2 %

jedn

okra

tno

0,5-1

% je

dnok

ratn

o 2-

3 %

jedn

okra

tno

+

0,25

% m

jeseč

no

mjes

ečno

mjen

ice, z

aduž

nice

, m

jenice

, zad

užni

ce,

mjen

ice, z

aduž

nice

, m

jenice

, zad

užni

ce,

mjen

ice, z

aduž

nice

, m

jenice

, dep

ozit

mjen

ice, z

aduž

nice

, ne

kret

nine

po

potre

bi ne

kret

nine

po

potre

bi ne

kret

nine

po

potre

bi ce

sija

JCD

ne

kret

nine

za

htjev

, fin

ancij

ska

zaht

jev, f

inan

cijsk

a za

htjev

, fin

ancij

ska

zaht

jev, f

inan

cijsk

a za

htjev

, fin

ancij

ska

zaht

jev, f

inan

cijsk

a za

htjev

, fin

ancij

ska

izvješ

ća, s

tatu

sna

izvješ

ća, s

tatu

sna

izvješ

ća, s

tatu

sna

izvješ

ća, s

tatu

sna

izvje

šća,

statu

sna

izvješ

ća, s

tatu

sna

izvješ

ća, s

tatu

sna

doku

men

tacij

a d

okum

enta

cija

doku

men

tacij

a do

kum

enta

cija

doku

men

tacij

a, JC

D do

kum

enta

cija

doku

men

tacij

a,

pr

ocjen

a nek

retn

ine

odjed

nom

, suk

cesiv

no p

rem

a pot

reba

ma

sukc

esivn

o pr

ema

odjed

nom

od

jedno

m

odjed

nom

od

jedno

m

po

treba

ma

prem

ošte

nje

ka

mat

a se p

laća

br

zo i j

edno

stavn

o

napla

ta p

otra

živan

ja n

aplat

a pot

raživ

anja

sre

dstv

a dep

ozita

sta

bilan

nov

čani

kr

atko

ročn

ih p

otre

ba s

amo

na is

koriš

teni

ra

spola

ganj

e pr

ije ro

ka d

ospij

eća,

pr

ije ro

ka d

ospij

eća,

ka

o za

log, k

redit

se

tok u

duž

em p

eriod

uza

fina

ncijs

kim

(neg

ativa

n sa

ldo)

sreds

tvim

a sta

bilan

nov

čani

tok

stabil

an n

ovča

ni to

k vr

aća i

z pos

lovan

ja,

sreds

tvim

a,

iznos

kred

ita

šte

dnja

osta

jesta

bilan

nov

čani

tok


32

PODRAVSKA BANKA d.d.

Gđa. Davorka Jakir, član Uprave BankeTel. 044 515 155 Fax. 048 622 542

Opatička 348000 Koprivnica

Podravska banka je moderna i dinamična financijska institucija, univerzalnog tipa, usmjerena pretežitona segmente građana, obrtnika te malih i srednjih poduzetnika, a svoje poslovanje temelji na 137 go-dina dugoj tradiciji poslovanja.Stalnim ulaganjem u profesionalni razvoj zaposlenika, kao i dobro usmjerenim investicijama, ostvarujekvalitetu primjerenu rangu najboljih banaka. Potičemokreativnost i inovativnost zaposlenika kako bismo ostvarili potpuno prilagođenu ponudu za svakognašeg klijenta.Poslovni uspjesi koje bilježi, rezultat su stabilne poslovne politike, kvalitetne i vrhunske usluge kojupruža svojim klijentima te profesionalnog angažmana njenih zaposlenika.Temeljne vrijednosti našeg poslovanja su povjerenje, brzina, prilagodljivost i osobni pristup svakom kli-jentu.Naša vizija je biti kreativna, moderna, propulzivna i stabilnavodeća srednja banka u Hrvatskoj s doka-zanom kvalitetom i inovativnošću najvećih.


33

VRST

A KR

EDIT

AN

AMJE

NA

KRED

ITA

IZN

OS K

REDI

TA

VALU

TA

ROK

DOSP

IJEĆA

N

AČIN

POV

RATA

POČE

K KA

MAT

NA

STOP

A (E

KS)

OBRA

ČUN

KAM

ATA

NAK

NAD

A

INST

RUM

ENTI

OSIG

URAN

JADO

KUM

ENTA

CIJA

ZA

REAL

IZAC

IJU K

REDI

TA

NAČ

IN K

ORIŠ

TEN

JA

KRED

ITA

PRED

NOS

TI

OVOG

KRE

DITA

Kred

it za

izvo

z rob

a i u

sluga

De

vizni

kred

it Kr

edit

za iz

vozn

ike te

melj

em su

radn

je s H

BOR-

omKr

edit

nam

ijenje

n po

duze

tnici

ma z

a prip

rem

u Kr

edit

nam

ijenj

en p

oduz

etni

cima

koji

svoj

e Ob

rtna

sreds

tva

- za

prip

rem

u izv

oza

izvoz

a i p

lasira

nje n

a in

ozem

nom

tržiš

tu

proi

zvod

e plas

iraju

na

inoz

emno

tržiš

te

- i

zvoz

roba

- c

jelok

upan

ciklu

s od

prip

rem

e izv

oza

d

o na

plat

e izv

ozni

h po

slova

Ovisn

o o

boni

tetu

klije

nta

Ovisn

o o

boni

tetu

klije

nta

Ov

isno

o kr

editn

oj sp

osob

nosti

krajn

jeg ko

risni

ka kr

edita

,

pr

orač

unu

potre

bnih

obr

tnih

sred

stava

, ostv

aren

oj vi

sini

izvoz

nih

poslo

va, v

rsti i

kvali

teti

instr

umen

ata

osig

uran

ja.HR

K uz

valu

tnu

klauz

ulu

EUR

HRK

do 1

2 m

jesec

i do

12

mjes

eci

do 1

2 m

jesec

iU

mjes

ečni

m, t

rom

jeseč

nim

, pol

ugod

išnjim

U

mjes

ečni

m, t

rom

jeseč

nim

, pol

ugod

išnjim

Je

dnok

ratn

i pov

rat

rata

ma

ili jed

nokr

atno

po

dosp

ijeću

kred

ita

rata

ma

ili jed

nokr

atno

po

dosp

ijeću

kred

ita-

- -

Kam

atna

stop

a izn

osi 1

0,5%

EKS

izno

si Ka

mat

na st

opa

iznos

i 11,0

% E

KS iz

nosi

Ka

mat

na st

opa

utvr

đuje

se n

a te

melj

u os

novn

e sto

pe

14,20

% u

z slje

deće

uvje

te: k

redi

t 14

,77%

uz s

ljede

će u

vjete

: na

100

.000,0

0

i mar

že ko

ja se

utv

rđuj

e ovis

no o

kred

itnom

rang

u 10

0.000

,00 eu

ra n

a 12

mjes

eci u

z kam

atnu

eur

a na

12

mjes

eci u

z kam

atnu

stop

u 11

,0%

krajn

jeg ko

risni

ka kr

edita

i po

nuđe

nim

instr

umen

tima

stop

u 10

,5% i

nakn

adu

1,5%

, uz m

jeseč

nu i

nak

nadu

1,5%

uz m

jeseč

nu o

tplat

u kr

edita

os

igur

anja,

a kr

eće s

e od

5,0 -

12,7%

. o

tplat

u kr

edita

i m

jeseč

ni o

brač

un

i mjes

ečni

obr

ačun

kam

ate

EKS

kreć

e se u

rasp

onu

od 5

,06%

do

14,46

% g

odišn

jeM

jeseč

ni o

brač

un

Mjes

ečni

obr

ačun

M

jeseč

ni o

brač

un1,5

% je

dnok

ratn

o na

1,5

% je

dnok

ratn

o na

Na

knad

a za

obr

adu

zaht

jeva

- 1,0%

jedn

okra

tno

odob

reni

izno

s kre

dita

od

obre

ni iz

nos k

redi

ta

Nakn

ada

za re

zerv

aciju

sred

stva

- 0,25

% g

odišn

je na

ne

iskor

išten

i izn

os kr

edita

U do

govo

ru s

klijen

tom

U

dogo

voru

s kli

jento

m

Prem

a uv

jetim

a HB

OR-a

i ba

nke

Boni

tetn

a i s

tatu

sna

doku

men

tacij

a*

Boni

tetn

a i s

tatu

sna

doku

men

tacij

a*

Boni

tetn

a i s

tatu

sna

doku

men

tacij

a*

Za o

brtn

a sre

dstv

a te

melj

em d

okum

enta

cije

Za o

brtn

a sre

dstv

a te

melj

em

Za o

brtn

a sre

dstv

a te

melj

em

kojo

m se

dok

azuj

e nam

jena

kred

ita

prilo

ženi

h fa

ktur

a do

kum

enta

cije (

carin

ske d

eklar

acije

) (u

govo

ri, ca

rinsk

e dek

larac

ije)

• pr

ibav

ljanj

e pov

oljn

ih fi

nanc

ijskih

sred

stava

za o

stvar

ivanj

e dev

iznih

pril

jeva;

stim

ulira

se iz

voz i

om

oguć

ava

urav

note

ženi

nov

čani

tok i

zvoz

nicim

a;

• m

oguć

nost

koriš

tenj

a kr

edita

u va

luti

deviz

nog

prilje

va; p

ovol

jni u

vjeti

kred

itira

nja

koji

se o

dnos

e na

kam

atnu

stop

u i n

akna

du

* Sta

tusn

a do

kum

enta

cija

podr

azum

ijeva

:- r

ješen

je o

upisu

u su

dski

regi

star o

dnos

no re

gista

r nad

ležno

g tij

ela, a

ko je

upi

s u re

gista

r pro

pisa

n- a

kt n

adlež

nog

tijela

o o

sniva

nju,

ako

se p

oslo

vni s

ubjek

t ne u

pisu

je u

regi

star i

nije

osn

ovan

na

tem

elju

zako

na- i

zvod

iz za

kona

, ako

je p

oslo

vni s

ubjek

t osn

ovan

tem

eljem

zako

na- A

kt p

oslo

vnog

subj

ekta

za o

tvar

anje

raču

na o

rgan

izacij

skog

dije

la po

slovn

og su

bjek

ta- O

bavij

est o

razv

rstav

anju

pre

ma

Nacio

naln

oj kl

asifi

kacij

i djel

atno

sti o

d Dr

žavn

og za

voda

za st

atist

iku (o

brtn

ik do

stavlj

a ob

rasc

e: RL

-1, R

L-2

i RL-

3)-

Prija

vu p

otpi

sa o

soba

ovla

šteni

h za

rasp

olag

anje

sreds

tvim

a na

raču

nu i

prija

vu p

ečat

a - I

zjavu

o st

atus

u ra

čuna

- Izja

vu o

stva

rnom

vlas

niku

.- O

stala

doku

men

tacij

a ov

isno

o pr

avno

m st

atus

u ko

risni

ka kr

edita

.

Finan

cijsk

a do

kum

enta

cija

podr

azum

ijeva

:- p

odat

ke o

bon

itetu

(BON

1),

odno

sno

poda

tke o

solve

ntno

sti (B

ON 2

/SOL

2),

- god

išnji

finan

cijsk

i izv

ješta

ji po

duze

tnika

za p

rote

kle d

vije g

odin

e pos

lova

nja

(Bila

nca,

Raču

n do

biti

i g

ubitk

a, bi

lješk

e uz f

inan

cijsk

e izv

ješta

je i o

stali

tem

eljni

fina

ncijs

ki izv

ješta

ji pr

ema

potre

bi)

- prij

ava

pore

za n

a do

hoda

k (rje

šenj

e) za

pos

ljedn

je dv

ije g

odin

e - k

njig

a pr

imita

ka i

izdat

aka

- obr

azac

KPI

- pop

is du

gotra

jne i

mov

ine -

obr

azac

DI

Bank

a za

drža

va p

ravo

zatra

žiti i

dru

gu d

okum

enta

ciju

potre

bnu

za o

brad

u kr

editn

og za

htjev

a.


34

PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.

Račkog 6, 10000 Zagreb, HrvatskaInfo telefon 0800 PBZCOM (0800 729 266)www.pbz.hr

Privredna banka Zagreb u svojoj ponudi ima posebno razvijenu paletu proizvoda i usluga za poticanjerasta i razvoja svih vrsta poslovnih subjekata.

Proizvodi i usluge pokrivaju sve oblike kratkoročnih i dugoročnih kredita, tuzemnih i deviznih garan-cija, akreditiva, kunskog i deviznog platnog prometa.

Privredna banka Zagreb posebno izvoznicima može ponuditi široku paletu kredita za pripremu izvozai izvozne poslove, kredite kupcu (buyer's credit), faktoring i forfaiting te obavljanje platnog prometaputem više od 800 korespondentskih banaka u svijetu.

Sve proizvode i usluge poduzetnici i izvoznici mogu inicirati ili realizirati u središnjici Banke te u jed-noj od 18 podružnica diljem Hrvatske.


35

VRST

A KR

EDITA

NAM

JENA

KRE

DITA

IZNO

S KR

EDITA

VALU

TA

ROK

DOSP

IJEĆA

NAČI

N PO

VRAT

A

POČE

K KA

MAT

NA S

TOPA

(EKS

) OB

RAČU

N KA

MAT

A

NAKN

ADA

INST

RUM

ENTI

OS

IGUR

ANJA

DOKU

MEN

TACI

JA

ZA R

EALIZ

ACIJU

KR

EDITA

NAČI

N KO

RIŠT

ENJA

KR

EDITA

PRED

NOST

I OV

OG K

REDI

TA

Kred

it za

prip

rem

u

Kred

it za

izvo

z Kr

edit

kupc

u

Fakt

orin

g Fo

rfaiti

ngizv

oza

(B

uyer

s cr

edit)

za

prip

rem

u izv

oza

izvoz

na

plat

a izv

ozno

g po

sla o

dobr

enjem

ot

kup

ot

kup

izvoz

nih

potra

živan

ja p

utem

kr

edita

inoz

emno

m ku

pcu

ili

izvoz

nih

fakt

ura

disk

ontir

anja

akr

editi

va, m

jenica

,

po

slovn

oj b

anci

kupc

a

gara

ncija

do 9

0% n

arud

žbe

do 9

0% fa

ktur

e

do 8

5% ko

mer

cijal

nog

do

90%

izvo

zne

10

0% iz

vozn

e fa

ktur

e

ili U

govo

ra

ili JC

D-a

ili d

evizn

og

ugov

ora

fakt

ure

o ku

popr

odaj

i pr

iljev

a (p

rimlje

na

SWIFT

por

uka)

HRK,

EUR

HR

K, E

UR

EUR,

USD

EU

R, U

SD

EUR,

USD

do 1

2 m

jesec

i do

180

dan

ao

visno

o vr

sti r

obe/

opre

me

do 1

20 d

ana

ovisn

o o

vrst

i

ko

ja se

izvo

zi

robe

/opr

eme

iz de

vizno

g pr

iljev

a

iz de

vizno

g pr

iljev

a u

mjes

ečni

m, t

rom

jeseč

nim

ili

iz de

vizno

g

iz de

vizno

g pr

iljev

a

po

lugo

dišn

jim ra

tam

a pr

iljev

a ne

ma

nem

a ne

ma

nem

a ni

je pr

imjen

jivo

prom

jenjiv

a

prom

jenjiv

a fik

sna

ili p

rom

jenjiv

a pr

omjen

jiva

prom

jenjiv

a ili

fiks

nam

jeseč

no

mjes

ečno

m

jeseč

no, t

rom

jeseč

no

mjes

ečno

m

jeseč

no, t

rom

jeseč

no

ili

pol

ugod

išnje

ili

pol

ugod

išnje

0,30

% za

obr

adu

0,30

% za

obr

adu

sukla

dno

odlu

ci

2%o

do 2

%

sukla

dno

1,20

% za

koriš

tenj

e 1,

20%

za ko

rište

nje

Bank

e

odlu

ci Ba

nke

mjen

ice, z

aduž

nice

, m

jenice

, zad

užni

ce,

polic

a os

igur

anja

HBO

R-a,

m

jenice

, zad

užni

ce,

osim

inst

rum

enta

/vrij

edno

snog

os

tali

inst

rum

enti

os

tali

inst

rum

enti

m

jenice

, zad

užni

ce, o

stal

i os

tali

inst

rum

enti

pa

pira

koji

se ku

puje,

nem

au

skla

du s

ocjen

om

u sk

ladu

s oc

jenom

in

stru

men

ti u

skla

du

u sk

ladu

s oc

jenom

bo

nite

ta

boni

teta

s o

cjeno

m b

onite

ta

boni

teta

Za

htjev

Za

htjev

, fak

tura

/ JCD

/ Za

htjev

, kom

ercij

alni

ugo

vor,

doka

zi Za

htjev

, fak

tura

/JCD

zaht

jev, lo

ro d

okum

enta

rni a

kred

itiv,

fin

ancij

ska

izvješ

ća

doka

z o n

apla

ti o

izvrše

noj i

spor

uci (

prim

opre

dajn

i

loro

gar

ancij

a ili

ava

liran

a lm

jenica

izvoz

a (n

alog

10)

za

pisn

ik, tr

ansp

ortn

i dok

umen

ti i s

l)

izd

ana

u m

eđun

arod

nom

form

atu,

te

ispu

njen

je pr

eduv

jeta

od st

rane

doka

zi o

izvrše

noj i

spor

uci, p

otvr

da

ko

risni

ka kr

edita

bank

e du

žnika

o p

laća

nju

o do

spije

ću

na p

oslo

vni r

ačun

na

pos

lovn

i rač

un

na p

oslo

vni r

ačun

na

pos

lovn

i rač

un

na p

oslo

vni r

ačun

kli

jenta

kod

PBZ

klijen

ta ko

d PB

Z kli

jenta

-izvo

znika

kli

jenta

-izvo

znika

kli

jenta

-izvo

znika

ko

d PB

Z ko

d PB

Z po

oljša

nje

ko

d PB

Zpo

boljš

anje

likvid

nost

i po

boljš

anje

likvid

nost

i ne

ma

nika

kvih

troš

kova

za iz

vozn

ika,

likvid

nost

i i u

ravn

otež

enje

pro

mpt

na i

sigur

na n

apla

ta iz

vozn

og

i ura

vnot

ežen

je i u

ravn

otež

enje

pr

ompt

na i

sigur

na n

apla

ta

novč

anog

toka

, ne

po

sla, n

e op

tere

ćuje

se li

mit

izvoz

nika

no

včan

og to

ka

novč

anog

toka

izv

ozno

gpos

la, n

e op

tere

ćuje

se

opte

reću

je se

lim

it

kod

PBZ-

a

lim

it izv

ozni

ka ko

d PB

Z-a

izvoz

nika

kod

PBZ-

a


36

ALLIANZ ZAGREB d.d.

Podružnice Allianza potražite na www.allianz.hrBesplatni telefon 0800 5000

Allianz je u Hrvatskoj prisutan od 1999. godine, kada Allianz grupa zajedno sa Zagrebačkom bankompreuzima tadašnje Adriatic osiguranje. Nastaje Allianz Zagreb d.d. koji u trenutku preuzimanja imatržišni udio od oko 4,6%. U godinama koje slijede, Allianz u Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi sta-lan rast poslovanja. Stope raste su iz godine u godinu bile značajno, čak i dvostruko veće od ostatkatržišta. 2005. godine Allianz je preuzeo vodeću poziciju na tržištu u segmentu životnih osiguranja, a2008. godine po prvi puta postaje i treći osiguravatelj u segmentu neživotnih osiguranja. Danas Al-lianz oko 11%* tržišnog udjela i ukupno zauzima drugo mjesto među hrvatskim osiguravateljima*.

Vrste osiguranja koje mogu biti ugovorene u sklopu paketa za izvoznike:1. Osiguranje od opasnosti požara i nekih drugih opasnosti2. Ostala osiguranja imovine s pripadajućim vrstama osiguranja:

- Osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojstva- Osiguranje od opasnosti loma stroja i nekih drugih opasnosti- Osiguranje od opasnosti loma stakla

3. Osiguranje od odgovornosti s pripadajućim vrstama osiguranja:- Javna odgovornost prema trećim osobama- Osiguranje od odgovornosti za neispravan proizvod- Osiguranje od odgovornosti prema vlastitim djelatnicima

4. Kolektivno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode)5. Osiguranje robe u prijevozu (kargo osiguranje)

*izvor: HUO, mjesečna izvješća


37

Nitko nije propao zbog plaćanja premije osiguranja,dok su naprotiv mnogi propali jer su previše riskirali

Domaći izvoznici i uvoznici su skloni prepustiti ugovaranje osiguranja robe u prijevozu inozemnom pro-davatelju/kupcu. Na taj način ne samo da povećavaju deficit platne bilance RH već i propuštaju nizprednosti koje im donosi kontrola nad osiguranjem.

Prednosti ugovaranja osiguranja s domaćim osigurateljem:1. Sigurnost da je roba osigurana 2. Saznanje da je širina pokrića primjerena potrebama3. Saznanje da je trajanje pokrića adekvatno4. Mogućnost kontrole nad premijom osiguranja/ugrađivanje premije osiguranja u cijenu proizvoda5. Eliminacija tečajnog rizika 6. Eliminacija nesporazuma uslijed jezične barijere7. Nevidljivi izvoz

125 godine tradicije CROATIA osiguranja i preko 50 godina iskustva sakupljenog u specijaliziranim poslo-vnim jedinicama za transportna osiguranja garantira najbolju zaštitu interesa osiguranika i relevantnu sa-vjetodavnu uslugu po pitanjima međunarodnog transporta i osiguranja robe. Uvjeti osiguranja usklađenisu s međunarodnom praksom te su prihvatljivi i za poslovanje putem akreditiva kod inozemnih banaka.

Ovisno o potrebama osiguranika osiguranje robe u prijevozu se može ugovoriti kao:1. Osiguranje pojedinačne pošiljke 2. Osiguranje svih pošiljaka koje se prevoze na rizik osiguranika (open cover)

Zašto Croatia osiguranje? 1. 125 godine tradicije2. 50 godina specijaliziranog pristupa transportnim osiguranjama 3. Kompetitivne premijske stope koje odražavaju osiguranikov individualni osigurateljno-tehnički rezultat4. Stručnjaci upućeni u domaće i strane osigurateljne uvjete5. Jasno definirani uvjeti osiguranja bez skrivenih “kvaka”6. Financijska snaga koja može apsorbirati sve limite7. Reosiguranje kod najeminentnijih reosigurateljnih sindikata (rating A)8. Široka mreža međunarodnih korespodenata9. Fleksibilnost - “krojenje” osiguranja po mjeri osiguranika10.Direktan odnos kod rješavanju odštetnih zahtjeva11.Brzo i korektno rješavanje odštetnih zahtjeva12.Zaštita interesa osiguranika


38

Odgovarajući na potrebe hrvatskih izvoznika CROATIA osiguranje d.d. dodatno je unaprijediloponudu proizvoda za sve članove Udruge Hrvatski izvoznici. Kako bi dala svoj doprinos stvaranjupretpostavki za povećanje razine hrvatskoga izvoza, izrazito važnih u vrijeme otežane gospodarskesituacije, CROATIA osiguranje omogućilo je hrvatskim izvoznicima pravo na poseban popust od20% na osiguranje robe (proizvedene u RH) u izvozu.

Obrasce za prijave u osiguranje te više informacija o osiguranju robe u prijevozu i drugim osiguranjimamožete naći na www.crosig.hr

Prijavu za osiguranje robe u međunarodnom prijevozu (uvoz/izvoz) molimo dostaviti e-mailom ili faxomnašim specijaliziranim službama u:

ZagrebuFilijala Zagreb PIK, Miramarska 22, 10000 Zagreb; Fax: 01/ 61 70 376 e-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

SplituFilijala Split, Trg hrv. bratske zajednice 8, 21000 Split; Fax: 021/ 48 03 44e-mail: [email protected]

RijeciFilijala Rijeka, Korzo 39, 51000 Rijeka; Fax: 051/ 21 32 10 e-mail: [email protected]

ZadruFilijala Zadar, Obala kneza Branimira 20, 23000 Zadar; Fax: 023/ 20 44 56e-mail: [email protected]

PuliFilijala Pula, Marulićeva ulica 1, 52100 Pula; Fax: 052/ 21 11 58e-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

DubrovnikuFilijala Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 53, 20000 Dubrovnik; Fax: 020/ 44 88 30e-mail: [email protected]; [email protected]

ŠibenikuFilijala Šibenik, Stjepana radića 9, 22000 Šibenik; Fax: 022 / 21 44 53e-mail: [email protected]

OsijekuFilijala Osijek, gajev trg 1; 31000, 31000 Osijek; Fax: 031/ 22 35 15e-mail: [email protected]; [email protected]


39

FAKTORING

Faktoring predstavlja skup proizvoda i usluga u kojem banka ili faktoring kuća otkupljuje kratkoro-čna potraživanja koja njihovi klijenti (proizvođači, trgovci, davatelji usluga i dr.) imaju prema kup-cima na domaćem ili inozemnom tržištu.

Uobičajeni rokovi financiranja obrtnih sredstava putem faktoringa su između od 30 i 120 dana do do-spijeća, s time da je ovisno o kvaliteti potraživanja moguć otkup potraživanja i s duljim rokovima do-spijeća, ali uvijek unutar godine dana.

Financiranje se provodi isplatom avansa u visini 70-95% nominalnog iznosa tražbine, umanjenog zafaktoring naknadu, a preostali iznos od 5-30%, umanjen za kamatu obračunatu na isplaćeni avans,isplaćuje se po naplati tražbine od kupca.

Prednosti financiranja izvoznika putem faktoringa jesu:- Financiranje tekućeg poslovanja obavlja se temeljem prodaje vlastitih kratkoročnih potraživanja- Kratkoročna potraživanja pretvaraju se u novac kojim se mogu podmiriti kratkoročne obveze

i tekući dio dugoročnih obveza - Poboljšava se likvidnost, upravljanje zalihama, potraživanjima i dugovanjima - Za financiranje poslovanja koristi se kreditna sposobnost i bonitet kupaca- Fakture se brže naplaćuju zbog cesije s Bankom (Faktorom)- Smanjuju se rizici neplaćanja od strane kupaca- Na vrijeme se uočavaju i eliminiraju kupci neadekvatne kreditne sposobnosti i boniteta- Smanjuju se sumnjiva i sporna potraživanja- Povećava se rentabilnost poslovanja.


40

JASMINKA d.o.o.

društvo za factoringSavska cesta 41; 10 000 Zagreb; HrvatskaTel: 01 5535 165 / 01 5535 168 / 01 5535 169 / 01 5535 170Fax: +385 1 5535 174E-mail: [email protected]

JASMINKA d.o.o. rezultat je factoring aktivnosti koje smo započeli još 2002. godine. Cijelo vrijeme kaočlanovi obitelji i djelatnici razvijali smo i prilagođavali factoring usluge i proizvode realnim mogućno-stima i potrebama hrvatskih gospodarstvenika.Krenuli smo od bankarskog poimanja factoringa, koje je uvijek vidjelo factoring kao kreditiranje naosnovu aktive, dok bi pasivnu stranu obveza radila uz izuzetne uvijete.Preko factoringa koji se bavio brokerskim tipom factoringa, mada smo kao autori i kreatori, razvili višepoduzetničku strukturu factoringa, bližu gospodarstvenicima.Sada, kao vlasnici i djelatnici, kao obiteljska tvrtka, mislimo da smo konačno uspjeli razviti, u ovimkriznim vremenima, upravo factoring proizvode i usluge- kooperativni factoring, kakve su primjerenevremenu, gospodarstvenicima, mogućnostima i samoj mogućnosti koju nudi factoring djelatnost bezobzira ili unatoč krizi.

Naše proizvode smo podijelili u tri grupe bazirane na vrstama factoringa:1. Individualne i jednostavne factoring usluge:

- ARTEMIDA - DIJANA FACTORING - eskontiranje mjenica- ATENA - MINERVA FACTORING - cesija potraživanja- HESTIJA - VESTA FACTORING - eskont vlastite mjenice za pokrivanje obveza

1. Individualne i kompleksne factoring usluge: - HERA - JUNONA FACTORING - financiranje- DEMETRA - CESRES FACTORING - osiguranje- PERZEFONA - PROZERPINA FACTORING - menadžment potraživanja

1. Opsežne i potpune factoring usluge - AFRODITA - VENERA IZVOZNI FACTORING - financiranje izvoza, osiguranje i menadžment

potraživanja- AFRODITA - VENERA DOMAĆI FACTORING - financiranje, osiguranje i menadžment potraživanja- ASTARTA - NINA FACTORING - cjelovito i dugoročno uređenje kreditne politike nabave

i kreditne politike prodaje


41

PBZ IZVOZNI FAKTORING

Privredna banka Zagreb član je Factors Chain Internationala (FCI)- međunarodnog udruženja faktor or-ganizacija te pruža usluge domaćeg i međunarodnog faktoringa.

PBZ Faktoring otkupom faktura za hrvatske izvoznike obavlja: • financiranje• upravljanje potraživanjem i• naplatu izvoznih potraživanja.

Brojne su prednosti korištenja faktoringa za izvoznike:• poboljšanje likvidnosti• uravnoteženje odnosa između kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza• povećanje kreditne sposobnosti i boniteta• smanjenje rizika naplate potraživanja• povećanje rentabilnosti poslovanja.

Pored jednokratnih otkupa potraživanja, hrvatskim izvoznicima naročito nudimo okvirni faktoring porevolving principu. Ova usluga namjenjena je poduzetnicima koji imaju stalne isporuke prema poje-dinim kupcima s odloženim plaćanjem od 30 do 120 dana. Ugovor o faktoringu zaključuje se na go-dišnjoj osnovi, što omogućuje isplatu otkupljenih faktura u vrlo kratkom roku. Ovu vrstu faktoringanaročito preporučujemo poduzetnicima koji imaju stalne kupce i periodičke isporuke roba pojedinimkupcima.

KontaktZa sve informacije u vezi otkupa potraživanja obratite se na niže navedenu adresu,telefone, fax ili e-mailPrivredna banka Zagreb d.d.Faktoring deskRadnička 4210000 Zagreb tel.: 01/636-4113, 636-4114, 636-4112 fax: 01/636 4103e-mail: [email protected]


42

VODIČ ZA FINANCIJSKU POMOĆ IZVOZNICIMA2. izdanjesvibanj 2009.

Nakladnik: HRVATSKI IZVOZNICIZa nakladnika: KRISTINA GAĆAUredništvo: ODBOR ZA FINANCIRANJE IZVOZA HRVATSKIH IZVOZNIKAOblikovanje: VLADAN VUKOVIĆTisak: OFFSET NP GTONaklada 3000

HRVATSKI IZVOZNICIUlica Andrije Hebranga 34, Zagrebtel: 01/4923796faks: 01/4923797e-mail: [email protected]


43


Vodič zafinancijsku pomoć

izvoznicima


vodič za financiranje izvoza, 2. izdanje

Documents