v_stepen informatika.pdf

7/24/2019 V_stepen informatika.pdf

1/63

1

Poaljilac Primalac

Prenos poruke

Poruka u oblik usignala

1. UVOD U INFORMATIKU I RAUNARSTVO

1.1. Pojam informatike kao nauke

Informatika je jedna od najmlaih ali i jedna od najkompleksnijih disciplina dananjice. Ona je danas ipraktina djelatnost i nauka savremenog tipa, pri emu nije uvijek lako odrediti granicu izmeu naunog i praktinog.Postoji ve nekoliko decenija ali njeno ime je utemeljeno tek !"#$. %tvorio ga je &ilip 'refis (Philippe 're)fus* tako to

je spojio prva dva sloga francuske rijei information (+nformasion* i posljednja dva sloga rijei automatiue(otomatik*. -a engleskom govornom podruju koriste se termini omputer science i Information sistems

Informatika je u mnogo emu povezana i sa ostalim naukama kao to su/ matematika, formalna logika, teorijainformacija, elektronika i dr.

Francuska akademija nauka je 1966.godine definisala informatiku kako slijedi:

Nauka o racionalnoj obradi informacija, prije svega pomou automatski! ma"ina, time da se informacija smatra

nosiocem ljudskog #nanja i komunikacija u oblasti te!nike, ekonomije i drugi! nauka$.

'rugim rijeima informatika je nauka koja se bavi smisaonom obradom informacija. Informacije su u stvariinjenice o stvarima i dogaajima iz svih oblasti ljudskog bitisanja. -aglaeno je da se te informacije obrauju pomou

automatskih maina. 0e maine su, naravno, kompjuteri ili raunari. Oblasti primjene informatike su gotovonemjerljive. Informatiku sreemo svugdje, u preduzeima, kolama, bankama, fabrikama, svakodnevnom 1ivotu itd.

Prema nekim procjenama oko 234 informacionih sistema slu1i za obradu podataka u ekonomsko5komercijalne svrhe. Istorijski gledano kljune oblasti poslovanja o ijoj je kvaliteti ovisila uspjenost itavog preduzeabile su finansije, nabava, proizvodnja i prodaja i na kraju informatika (informacioni sistemi za obradu poslovnihpodataka i informacija*

6a1nost informacionih sistema ima znatno drugaiju ulogu nego prva 7 nabrojana faktora. Prvo zbog toga toinformacija u principu ne podlije1e zakonima materije i energije ( ne troi se koritenjem, ne smanjuje seraspodjelom*, drugo zbog toga to koncepcija kreiranjajedinstvenog inf. sistema bitno kvalitetnije povezuje pojedinepodsisteme preduzea uzajamno.Informacioni sistem se bazira na sistematino uspostavljenom i primjenjivom skupu pravila u vezi s nosiocima zadatkainformisanja. 8 okviru svakog informacionog sistema mogu se definisati i razlikovati 7 osnovne aktivnosti/

!. Prikupljanje podataka$. Obrada podataka,9. :emorisanje (uvanje* podataka7. 'istribuiranje podataka korisnicima

1.1.1.

Pojam informacije !o"atka i informatike

Informacije postoje od pamtivjeka. ;judi su od prahistorijskog doba razmjenjivali informacije putem znakova,glasova, dimnih signala, svjetlosti i sl. Iz niza glasova razvija se govor, pa pisana rije a tek prije nekoliko vijekova

tampana. Pisane i tampane rijei su se prenosile konjanicima, potanskim kolima, raznim prevoznim sredstvima azatim i elektronskim putem (telegraf, telefon, radio, tv, internet,...*

Poruke koje se alju idu uvijek od poaljioca ka primaocu. Primalac na odreeni nain obrauje poruku i nabazi dobijenih rezultata donosi odgovarajue odluke. Poruku ini niz podataka koji primaoca poruke potiu na nekuakciju.8 svakodnevnom 1ivotu se pojam informacija esto poistovjeuje sa pojmom podatak. 8 informatikoj terminologiji tadva pojma se razlikuju. 8 optem sluaju podatak je zapis o nekoj pojavi iz okoline. Opis svake pojave predstavljen jeskupom znakova npr.


2/63

2

razlikuju po nekim osobinama atri#utima(npr boja, broj sjedita, broj vrata...* koji se takoer mogu prestaviti nekimznakovima. -a kraju atributi mogu imati razliitu vrijednost (npr. plava boja, crvena boja,.troja vrata, petora vrata, ...*>ada se spoje !oja$a atri#uti i $rije"no%ti atri#uta nastaje informacija. =ko takva infomacija pozitivno utie naodluivanje onda je to kori%na informacija.'anas je sve vei broj ljudi koji su zaposleni na poslovima obrade podataka.

-auka koja se bavi izuavanjem naina, metoda i sredstava za prikupljanje i obradu informacija naziva seinformatika.

1.&.

Ra'unar i !ro(ram

?aunar je ureaj koji na osnovu zadatog postupka i postojeih podataka rjeava problem i daje odgovarajuerezultate. -jegova zadatak je da na bazi odreenih podataka pru1i korisniku informacije neophodne za donoenjeodluka.

Postupak rjeavanja problema na raunaru naziva se program. 8 programu se navode naini na koji e seobezbijediti unos podataka potrebnih za odvijanje programa, naini obrade i ispisa rezultata.

'anas je aktuelan trend da se pod informatikom podrazumijeva prouavajne raunara kao savremenihsredstava za obradu informacija, sa jedne strane, i primjena ovih raunara u raznim drugim oblastima u realizaciji tzv.raunarski baziranih obrada podataka i informacionih sistema, s druge.

@ez raunara nema ni informatike. Aa raunare su vezana dva vrlo bitna pojma %ard&are(Bardver* i 'oft&are(%oftver*.

Hardver je, u stvari, sva raunarska oprema. -a primjer P8, matina ploa, grafika kartica, ?=:, ?O:, tvrdi disk,disketna jedinica, ' ?O:, tastatura, monitor, mi, tampa, skener, modem,C

-izovi operacionih instrukcija (koji se zovu programima* koji upravljaju kompjuterskom obradom informacija ikontroliu je zovu se softver.

1.). I%torij%ki ra*$oj ra'unar%ke te+no,o(ije

Deneracije raunara

I. Deneracija (!"E35!"E2* F +lektronske cijevi, magnetski bubnjevi za centralnu memorijuG :ainski jeziciG@uene kartice i trake kao periferni ureaji

II. Deneracija (!"E#5!"#E* F 0ranzistori, feritni prstenovi za centralnu memorijuG =semblerski jeziciG @uenekartice i trake, magnetne trake

III. Deneracija (!"#75!"2#* F Integralna kola, feritni prstenovi i poluvodike memorijeG Operativni sistem, jezicivisokog nivoa

I6. Deneracija (!"2$5 * F :ikroipovi, poluprovodnike memorijeG Operativni sistemi sa grafikim okru1enjem,programski jezici visokog nivoa i objektno orjentisani programski jezici

1.-. rojni %i%temi

%vaki brojni sistem je definisan svojom bazom @ i kooficijentima, odnosno ciframa iz kojih se gradi broj.

8 praksi se koristi nekoliko brojnih sistema/5 'ecimalni5 @inarni5 Oktalni

Aadati postupci Izlazni rezultati8lazni podaci ?aunarskisistem


3/63

3

5 Beksadecimalni

1.-.1.

Decima,ni %i%tem

5 >oristi se svakonevnom 1ivotu5 Ima bazu !3 a cifre su 3,!,$,9,7,E,#,H,2,"5 %vaki decimalni broj se mo1e predstaviti pomou sljedee sume/ -!3an!3

nJ an5!!3n5! J an5$!3

n5$J an59!3n59J....J

a!!3!J a3!3

3, gdje je -!3decimalni broj, a a cifre koje tvore broj.

5 Primjer/ #$9#H#K!37J $K!3

9J 9K!3

$J #K!3

!J HK!3

3

1.-.&.

inarni

5 Ima bazu $ a cifre su 3,!.5 @inarni broj se mo1e pretvoriti u decimalni pomou sljedee sume/ -$an!3

nJ an5!!3

n5!J an5$!3

n5$J an59!3

n59J....J

a!!3!J a3!3

35 >oristi se u raunarskoj tehnici. Ledan od razloga za to je to se binarne cifre i brojevi lako predstavljaju

elektrinim signalima. -a primjer 3 mo1e biti stanje u kolu bez napona a ! stanje napona E 6. 'rugi razlog je tajto je nad ovim brojevima razvijena specijalna algebra koja se mo1e realizovati pomou obinih prekidakih kola.

1.-.). Okta,ni

5 Ima bazu 2 a cifre su 3,!,$,9,7,E,#,H

5 Oktalni broj se mo1e pretvoriti u decimalni pomou sljedee cifre/ -2an2

n

J an5!2

n5!

J an5$2

n5$

J an592

n59

J....J a!2

!

Ja323

5 >oneverzija iz binarnog u oktalni je reltivno laka

1.-.-.

/ek%a"ecima,ni

5 Ima bazu !# a cifre su 3,!,$,9,7,E,#,H,2,",=,@,,',+,&5 -!#an!#

nJ an5!!#

n5!J an5$!#

n5$J an59!#

n59J....J a!!#

!J a3!#

3

5 >oneverzija iz binarnog u oktalni i obrnuto je reltivno laka.

1.-.0.

Kon$er*ija i* "ecima,no( #rojno( %i%tema u #inarni

8glavnom se za ovu konverziju koristi metoda cjelobrojnog dijeljenja decimalnog broj sa $. 6ri se cjelobrojnodijeljenje decimalnog broja sve dok se ne dostigne 3. Ostatak dijeljenja su cifre binarnog broja, s tim to je prvi ostatak

zadnja, a zadnji ostatak prva cifre tra1enog binarnog broja.

Primjer pretvaranje decimalnog broja !" u binarni broj.!"/$ ! !"!3!33!!$"/$ !7/$ 3$/$ 3!/$ !3

1.0. Ra'un i%ka*a i #u,o$a a,(e#ra

1.0.1. Ra'un i%ka*a

6ezivanjem dvije reenice, koje predstavljaju iskaze, veznicima i i i,i dobija se slo1ena reenica kojapredstavlja slo1eni iskaz. Ovaj slo1eni iskaz je u stvari logika funkcija a veznici i i ili su logiki operatori. ?ezultatfunkcije takoe mo1e poprimiti samo dvije vrijednosti tano ili netano.-pr.

=ko ka1emo da je mlijeko bijelo i mlijeko je crno rezultat ovog slo1enog iskaza je netano. Aato jer mlijeko nemo1e biti i bijelo i crno.'a smo rekli mlijeko je bijelo ili crno tada bi rezultat iskaza bio taan.

0ablice istinitosti najbolje opisuju logike funkcije. 6e smo rekli da taan iskaz mo1emo predstaviti logikom! a netaan 3. 8zet emo da su = i@ logiki iskazi a M rezultat logikih funkcija sa = i @. Operatore za odreene funkcije

emo oznaiti na sljedei nain logiko I(*, logiko I;I (* negacija -+ (*. -egacija je u stvari obino invertovanje.=ko je iskaz taan on e postati netaan i obrnuto.


4/63

4

o(i'ko I23 o(i'ko II 23 Ne(acija23A 45A A 45A A 45A3 3 3 3 3 3 3 !

3 ! 3 3 ! ! ! 3

! 3 3 ! 3 !

! ! ! ! ! !

8 literaturi se uglavnom upotrebljavaju engleska imena funkcija =-', O? i -O0.

1.0.&.

u,o$a a,(e#ra

%redinom NIN vijeka engleski matematiar '1ord1 @ul je razvio matematiki aparat koji radi sa iskazima F @ulovualgebru. Osnova bulove algebre su logike funkcije I, I;I i -+, te sljedei zakoni

5 Aakon postojanja neutralnog elementa= I;I 3 == I ! =5 Aakon komutativnosti= I;I @ @ I;I =

= I @ @ I =5 Aakon distribucije= I ( @ I;I * (= I @* I;I (= I *= I;I ( @ I * (= I;I @* I (= I;I *5 Aakon inverzije= I -+= 3= I;I -+= !


5/63

5

8lazni podaci iprogrami

CPU

U,a*neje"inice

I*,a*neje"inice

67NTRANA M7MORI8A

Aritmeti'ko9,o(i'ka

je"inica

U!ra$,ja'kaje"inica

Izlaznirezultati

Perifernamemorija

podaci iprogrami

(fjlovi*

&. AR/IT7KTURA RAUNARA

Ledan savremeni raunar realiziran na 6on -eumannovom konceptu sastoji se iz/

!. ulaznih jedinica$. izlaznih jedinica9. aritmetiko5logike jedinice

7. upravljake jediniceE. memorije

&.1. O%o#ine %a$remeni+ ra'unara

!. repetitivnost operacija F raunar mo1e da izvrava iste ili sline operacije hiljadama pa i milionima puta.

$. @rzina F svaka operacija u raunaru se izvrava veoma brzo (reda sec*, tako da se veliki broj jednostavnihinstrukcija mo1e izvriti u vrlo kratkom vremenu

9. &leksibilnost7. 0anost

&.1.1.

O%o#ine P6 kom!ati#i,ni+ ra'unara

!. :ala cijena$. Otvorenost arhitekture9. >ompatibilnost na ni1e

&.&. O%no$ne kom!onente ra'unara

&.&.1.

6entra,na memorija

Aove se jo i glavna, primarna ili operativna memorija. Ovo je poseban dio raunara koji je u direktnoj sprezisa procesorom. Ova memorija je jako brza, njen kapacitet se kree od nekoliko hiljada do nekolko miliona bajta. 8 njuse uitavaju programi i podaci sa kojima rade programi. 'anas se izvodi kao poluprovodnika memorija (flip5flopovi isl.*

RAM()andom *ccess +emor-F memorija u koju se mo1e nesmetano upisivati i itati. Ove memorije se primjenjujuza pohranjivanje podataka i programa koji nisu stalni.nakon gaenja raunara sadr1aj ove memorije se gubi. >apacitetdananjih ?=:5ova se kree do nekoliko stotina :@.

ROM()ead nl +emor-F memorija iz kojih je omogueno samo itanje.

8laznoizlazne jedinice


6/63

6

&.&.&.

Periferna memorija

Aove se jo i sekundarna ili masovna memorija. >apacitet joj mo1e biti mnogo vei od kapaciteta centralnememorije. Ova memorija je znatno sporija i nije direktno vezana sa procesorom raunara, nego preko centralnememorije. 0o znai/ ako se !oe i#vr"iti program koji je memorisan na perifernoj memoriji, prvo se mora u/itati ucentralnu memoriju pa tek onda i#vr"avati.Isto va1i i sa podacima.

magnetne trakesu dugo vremena bile jedino rjeenje za periferne jedinice. Lako su nepraktine zbog sporosti rada.'anas se rijetko koriste osim u sluajevima @ackup5a diskova na serverima. Prednost im je to su jeftine. ?ijetko sekoriste.

floppy disk (flopi disk, disketa, &''* je magnetni medij koji slu1i za pohranjivanje podataka koji bi se inae izgubilinakon gaenja raunara. Postoji vie formata disketa (E,$E ina i kapaciteta 9#3 >@ ili !,$$ :G 9,E ina i kapaciteta H$3>@, !,77 :@ ili $,22 :@. Prednost disketa je ta to su izmjenjivi a nedostaci su joj mali kapacitet i spor pristuppodacima. 'anas se rijetko koriste

hard disk(tvrdi disk, B''* je takoe magnetni medij koji slu1i za pohranjivanje podataka.. Imaju mnogo vei kapaciteti brzinu u odnosu na flopi disk. -isu izmjenjivi. -a disku se dr1e podaci koji su u svakodnevnoj upotrebi (operativnisistem, programi i podaci*. Prvi diskovi su imali kapacitet oko !3 :@ dok je kapacitet dananjih diskova je reda D@, pa i0@.

CD-ROM/DVDje optiki medij. Ima dobre osobine i hard diskova i disketa. 0o znai da je brz i ima veliki kapacitet te daje izmjenjiv. Podaci su se do skora sa '5ova mogli samo samo itati. 0aj nedostatak je otklonjen posebnim ureajimakoji se zovu ''6' riter5i koji omoguavaju i snimanje podataka na '. >apacitet memorije ' ?O:= je H33:@,dok je kapacitet '6'5a 7,HD@, pa i vie. -a tr1itu su se pojavili optiki diskovi sa jo veim memorijskim kapacitetima.?adi se o tzc @lue ?a) diskovima.

US F,a%+memorije su mali ureaji (veliine upaljaa* koje imaju kapacitet reda nekoliko D@ i omogu1avaju itanje ipisanje podataka.

&.&.).

U,a*no : i*,a*ni ure;aji

Tastatura (>e)board* slu1i zaunoenje podataka i programa u raunarski sistem te za zadavanje komandi sistemu,pomicanje kursora ili izbor u menijuC

Mi(:ouse* je pokazivaki ureaj pomou kojeg se mo1e upravljati programima.

Tra!king "all(pokretna komandna kugla* je sliih mogunosti kao miali se mo1e ugraditi u tastaturu.

#o$sti!kje komandna palica pogodna za video igre i simulacije

Tou!h %!reensu monitori osjetljivi na dodir koji ujedno slu1e kao izlazni i ulazni ureaji

Video karti!aima ulogu prikazivanja podataka na monitoru. 'ananji raunari uglavnom koriste %6D= standard (%uper6ideo Draphich =rra)* koja omoguava rezoluciju !3$7QH#2 taaka i 9$5bitnu paletu boja.

+onitoromoguava prikaz podataka sa grafike kartice. On mora biti prilagoen tipu grafike kartice.

&rinter(tampa* je izlazna jedinica koja omoguava tampanje podataka na papiru. Postoji nekoliko tipova tampaa /tampai sa lepezom (slini su tampaim mainamaG veliina i oblik slova su unaprijed odreeniGgrafika nije mogua*,matrini tampai (slova formiraju od odreenog broja iglica koje se nalaze u glavi tampaaG glava se pomijera prekotrake*, ink5jet tampai (slini su matrinim s tim to umjesto iglica koriste mlaz tinteG mogue je tampanje u boji* ilaserski tampai (brzina tampe i kvalitet otisk je velik*

&loterisu ureaji namijenjeni za crtanje tehnikih crte1a i projekata. Iscrtavanje se vri pomou pera koje je montiranona pominu glavu. Dlava se mo1e pomijerati po Q,) i z osi.

%kenerisu ureaji koji omoguavaju digitalizovanje slike i naknadnu obradu pomou raunara.

Modem je ureaj koji omoguava spajanje vie raunara putem telefonskih linija. %ve se manje koristi jer jekomunikacija modemom za dananje obime podataka spora


7/63

7

). SOFT


8/63

8

koja govori koji je to tip fajla. +kstenzija se sastoji iz take i tri slova iza (npr. .tQt, .doc, .eQe, .mdb, .s)s, .jpg, .bmp, .vbp,.gif, .SaS, .mp9, C*. Opisni dio mo1e da sadr1i do $EE znakova u O% in"E"2:eC

&ajlovi se organizuju u foldere (direktorije*. Obzirom da su diskovi velikog kapaciteta i da fajlova mo1e biti inekoliko stotina hiljada, to je i neophodno. &older (direktorij* mo1e da sadr1i fajlove i poddirektorije (subfoldere*&olderi takoe moraju imati imena (slino kao i fajlovi* i organizuju se po hijerarhijskom nivou u obliku stabla. Prilikomformatiranja diskova svaki disk ima korijenski direktorij (root* u kojem se kasnije kreiraju ostali direktoriji ipoddirektoriji.


9/63

9

-. OP7RATIVNI SIST7M ada pokaziva mia ima oblik !je>'ano( %ata to znai da se izvrava neka naredba i potrebno je saekati dok sepokaziva mia ponovno pretvori u strelicu. 0okom rada sa objektima pokaziva mia e dobijati razne oblike uzavisnosti od operacije koja se izvodi.

esktop

Ikone

%tartni

meni

0raka sazadacima(0askbar*


10/63

10

-.). 7,ementi !ro*oraProzori su podruja na ekranu u kojima se izvravaju programi, prikazuju odreeni podaci itd. Prozori u

likom na neki od dokumenata iz popisa on seotvara zajedno sa programom koji ga je kreirao.

Lo jedan nain pokretanja programa je uz pomo opcije )uniz startnog menija tako da se u dobijeni okvir zadijalog u polju penupie naziv programa i klikne na 2.

-.0. Kraj ra"a u


11/63

11

o *ll Programs

o )un

o %elp za aktiviranje sistema pomoi,o Find za aktiviranje sistema tra1enja fajlova i mapa,o evice *nd Printerso 5ontrol Panel za odreena podeavanja

-.. Sa"rBaj kom!jutera 2M? 6om!uter 3

'vostrukim klikom na ikonu + 5omputer na radnoj povrini posti1e se otvaranje prozora unutar kojeg se

nalaze ikone koje predstavljaju disk5pogone koji su instalirani na raunaru i dvije ikone/ 5ontrol Panel i Printers.

'vostrukim klikom na ikone disk5pogona se posti1e otvaranje novog prozora sa sadr1ajem tog disk5pogona.>ao to je ve reeno, ukoliko svi direktoriji i fajlovi nisu vidljivi, koritenjem strelica na traci za pomjeranje mo1e sepomjerati unutar prozora. %vaki direktorij ili fajl koji se nalazi predstavljeni su nazivom i ikonom. =ko je izostavljenprikaz ekstenzije u imenima fajlova, to znai da je iskoritena opcija koja iskljuuje taj prikaz za one tipove fajlova kojisu registrirani, odnosno za koje je poznato uz pomo kojeg su programa kreirani. 8 meniju ie& mo1e se podesitiprikaz tako da se prikazuju velike ikone (;arge Icons*, male ikone (%mall Icons*, spisak (;ist* i detalji ('etails*. 8 menijuiie&se ukljuuje i iskljuuje traka sa alatima, koja omoguuju br1e zadavanje istih i drugih komandi iz menija.


12/63

12

>likom desnom tipkom mia na prazan prostor u prozoru posti1e se aktiviranje brzog menija gdje je takoe mogueuticati na prikaz u prozoru.

-.C. Se,ekcija faj,o$a i "irektorija

'a bi se fajlovi i direktoriji mogli kopirati, prebacivati u nove direktorije, mijejati nazive ili brisati, potrebno je prije tihoperacija izvriti selekciju (odabir* 1eljenih objekata. %elekcija jednog elementa se vri klikom na ikonu tog elementa(fajla ili direktorija*. %elekcija vie elemenata se mo1e izvriti na sljedee naine/

dr1ati pritisnutu tipku 5trl na tastaturi i kliknuti na svaku ikonu koju treba selektovati, u sluaju da su 1eljene ikone susjedne, klikne se na prvu ikonu u grupi a zatim dr1ei pritisnutu tipku '!ift

na tastaturi, kliknuti na kraj grupe (pojedine ikone iz ovako dobijene selekcije se mogu deselektivatidr1anjem pritisnute tipke 5trli klikom na ikonu*,

dr1ei pritisnutu lijevu tipku mia pomjerati pokaziva mia tako da tim pokretom iscrtamo zamiljenipravougaonik koji obuhvata sve 1eljene ikone.

biranjem opcije 'elect *lliz menija 7dit

Ponitavanje selekcije se posti1e klikom na prazno podruje u prozoru.

-.. OP7RA6I87 SA FA8OVIMA I DIR7KTORI8IMA U


13/63

13

-..&. Promjena imena faj,o$ima i "irektorijima

Promjena imena fajlovima i direktorijima se posti1e tako da se 1eljeni fajl ili direktorij selektuje, a zatim sebira opcija )enameiz menija Fileili iz brzog menija (kada se selekcija izvri klikom na desnu tipku mia*. -akon toga seime fajla ili direktorija osvijetli i uokviri. >ucanjem novog imena postojee ime se brie a pritiskom na +-0+? sepromjena izvri. @r1i nain je da se 1eljeni fajl ili direktorij selektuje a nakon toga ponovo klikne na ime. 'aljaprocedura upisa novog imena je ista. 0o se esto deava kod nedovoljno brzo izvedenog dvostrukog klika. Odustajanjeod promjene je mogue samo ako nije upisano novo ime, pritiskom na +-0+? ili klikom na prazan prostor u prozoruime se staro ime u stvari smatra kao novo. 0o nije jedini nain da se ispravi sluajna greka u radu. 6eoma korisna

opcija 8ndo iz menija 7dit omoguava ponitavanje zadnje akcije korisnika, tako da i ako se grekom promijeni imefajla ili slino, mogue je koritenjem ove opcije restaurirati stanje prije pogrenog poteza.

-..).

Ko!iranje i !remje>tanje faj,o$a i "irektorija

Prije kopiranja ili premjetanja fajlova i direktorija potrebno je izvriti selekciju istih. 8 7dit meniju ili u brzommeniju se zatim odabere opcija 5opukoliko se vri kopiranje, ili opcija 5ut ako se 1eli vriti premjetanje. -akon togase selektuje odredini direktorij i iz menija 7dit se odabere opcija Paste.

-..-.

ri%anje faj,o$a i "irektorija

'a bi se izvrilo uklanjanje (brisanje* fajlova ili direktorija, takoe ih je prethodno potrebno selektovati, a

zatim kliknuti na opciju elete iz menija File ili iz brzog menija. -akon toga se pojavljuje okvir za potvrdu brisanja iklikom na tipka eszapoinje proces brisanja praen animacijom tog procesa.Pri tom procesu fajlovi i direktoriji se u stvari ne obriu nepovratno, ve se odlo1e u poseban prostor na disku )ecclein odakle se mogu ili vratiti na ranija mjesta ili TistrestiT, odnosno potpuno obrisati.

-..0.

Rec?c,e in

)eccle in predstavlja odreeno podruje na disku gdje se odla1u obrisani fajlovi i direktoriji (posuda zarecikla1u* odakle e biti TistreseniT ili vraeni na prethodna mjesta.

'vostrukim klikom na ikonu )eccle inkoja se nalazi na radnoj povrini ('esktop* otvara se istoimeni prozor.%adr1aj tog prozora ine obrisani fajlovi i direktoriji. Izborom opcije 7mpt )eccle in iz menija File posti1e seTistresanjeT posude za recikla1u i time su svi fajlovi i direktoriji koji su bili u posudi nepovratno izgubljeni. =ko se 1eli

obrisati samo neki fajlovi ili mape iz posude za recikla1u, prethodno ih treba selektovati a zatim odabrati opciju eleteiz menija File ili iz brzog menija. Aa vraanje odreenih fajlova ili direktorija iz posude za recikla1u na njihovaprethodna mjesta, takoe je potrebno izvriti njihovu selekciju a zatim odabrati opciju )estoreiz istih menija.


14/63

14

-.1E. Snimanje i ot$aranje !o"ataka koji %u %nim,jeni na nekom o" "i%ko$a

%vi aplikacioni programi koriste istu proceduru za snimanje i otvaranje podataka.%nimanje dokumanta na disk se posti1e klikom na opciju 'ave iz menija File, ili klikom na odgovarajue tipke u

traci alata, nakon ega se otvara okvir za dijalog za snimanje dokumenata (fajlova*.

'a bi se snimio aktivni fajl pod drugim imenom treba kliknuti na opciju 'ave *siz menija Filei otkucati novo ime upolju File Namedobijenog dijalokog okvira.

Otvaranje (uitavanje* postojeih fajlova posti1e se na ovaj nain/!. 8 meniju File kliknuti na pen ili na odgovarajuu tipku na traci sa alatima,$. 8 okviru 4ook ;ndvostruko kliknuti na direktorij koja sadr1i 1eljeni fajl9. >liknuti na ime fajla ili ga ispisati u polju File Name.

8 okviru 4ook ;n se odredi direktorij koji sadr1i tra1eni fajl, a u sadr1aju direktorija se prikazuju samo fajlovikoji odgovaraju tipu navedenom u polju Files of


15/63

15

0. SIST7MI A ORADU T7KSTA

0.1. MS


16/63

16

7. Page ;a)out F izgled stranice. Podeavanje margina, orjentacije papira i sl.

E. ?eference F 8metanje fusnota, endnota, citata, popisa slika itd.

#. :ailing F ?ad sa e5mailom

H. ?evieS F korekcije teksta, pretrage, komentari,

2. 6ieS F Izgled radne povrine

0.0.

OTVARAN87 NOVOH DOKUM7NTA-a ribonu Filese odabere opcija Ne&, nakon ega se pojavi forma za odabir 1eljenje opcije. =ko se 1eli prazandocument onda je potrebno odabrati lank ocument

0.@. OTVARAN87 POSTO877H DOKUM7NTA'okument koji se ve nalazi na disku mo1emo otvoriti na nekoliko naina/

>liknemo na izbornik Fi,enaredba O!en.

>liknemo na ikonuO!enna alatnoj traci Stan"ar"(druga s lijeva*.

8 oba sluaja pojavljuje se "ija,o>ki ok$ir u kojem biramo dokument koji emo otvoriti. Prvo je potrebnootvoriti folder u kojem se dokument nalazi. Dlavni folder u ord5u je :) 'ocuments koja sadr1i folder ni1eghijerarhijskog nivoa.

&older ni1e razine otvorimo tako da dva puta kliknemo na njeno ime ili ikonu, ili da jedanput kliknemo na imefoldera da se ono oznai a zatim na dugme O!en.Pojavljuje se spisak dokumenata u toj mapi i mi otvaramo 1eljeni dokument dvostrukim klikom na njegovo ime ilijedanput kliknemo na ime dokumenta da ga oznaimo, a zatim na dugme O!en.'okument mo1emo otvoriti i tako da u dijalokom okviru u prostor Fi,e name upiemo ime dokumenta i zatim

pritisnemo tipku 7nterili kliknemo na dugme O!en. Izbornik Fi,e u dnu prije naredbe 7Jit sadr1i popis posljednja etiri aktivna dokumenta. =ko se dokument koji

1elimo otvoriti nalazi na tom popisu, dovoljno je jednom kliknuti na ime dokumenta i on e se otvoriti.

Postojei dokument u ord5u mogue je otvoriti i preko liknemo na ikonu Sa$e na alatnoj traci Stan"ar"

Lavlja se "ija,o>ki ok$irpomou kojeg odreujemo/


17/63

17

7. folder u koju spremamo dokument (Sa$e in/ :) documents ili neku drugu*,E. ime dokumenta (Fi,e name* i#. tip dokumenta (Sa$e a% t?!e*.

>ada smo unijeli sve podatke, kliknemo na dugme Sa$eu gornjem desnom ugludijalokog okvira %ave =s.-a naslovnoj traci vidimo ime pod kojim smo spremili dokument.

>ad je dokument ve jednom spremljen a mi samo dopisujemo nove podatke, da bismo spremili naknadno unijetepodatke pod istim imenom, dovoljno je samo kliknuti na ikonu Sa$e.

0.C. SPR7MAN87 DOKUM7NTA POD DRUHIM IM7NOM 2Sa$e A%3

%premanje dokumenta pod drugim imenom vrimo u izborniku Fi,epomou naredbe Sa$eA%.

Pojavi se dijaloki okvir Sa$e A%pomou kojeg odreujemo/

!. fo,"eru koju spremamo dokument (Sa$e inL M? "ocument% ili neku drugu F (mo1emo spremiti dokument poddrugim imenom u drugu folder*

$. imedokumenta (&ile name* !romijenimo "okumentu ime9. ti!dokumenta (%ave as t)pe*.

>ad smo unijeli sve podatke, kliknemo na dugme Sa$eu gornjem desnom ugludijalokog okvira %ave As.

0.. UM7TAN87 T7KSTA POMOU TASTATUR7

8metanje, odnosno naknadno dopisivanje teksta pomou tastature, vri se na sljedei nain/!. Postavimo kursor na mjesto gdje 1elimo umetnuti tekst$. 8piemo tekst

-a ovaj nain mo1emo umetnuti tekst na bilo koje mjesto u dokumentu (rije u reenicu, ili itave reenice uodlomak*.

0.1E. UM7TAN87 T7KSTA POMOU SPR7MNIKA 6IPOARD

%premnik 6,i!#oar"je dio memorije sustava u koji mo1emo privremeno pohraniti neku informaciju.Informacija, odnosno tekst, pohranjuje se u spremnik lipboard pomou dvije naredbe/6uti 6o!?, a poziva pomou naredbe Pa%te(zalijepi*.

Postupak je sljedei/!. Oznaimo tekst .$. Pohranimo tekst u spremnik lipboard pomou naredbe 6ut i,i 6o!?.

9. Postavimo kursor na mjesto gdje 1elimo umetnuti tekst.7. 8metnemo tekst iz spremnika lipboard u dokument pomou naredbe Pa%te.

0.1E.1

Ra*,ika i*me;u nare"#e 6ut i 6o!?.

-aredba 6utfiziki o"%tranjujeoznaeni dio teksta iz dokumenta (izre1e ga* i pohraniu lipborad, dok ga naredba 6o!?samo kopira u lipboard, a oznaeni dio teksta i daljeostaje u dokumentu.

%adr1aj spremnika lipboard umeemo u dokument aktiviranjem naredbe Pa%te(zalijepi* na ono mjesto u dokumentu gdje se nalazi kursor .

-aredbe 6ut 6o!?i Pa%temogu se aktivirati klikom na ikone na alatnoj traci %tandardili preko izbornika 7"it.


18/63

18

Pomou spremnika lipboard mo1e se u jedan dokument umetnuti dio teksta (reenicaili cijeli odlomci* iz nekog drugog dokumenta.

0.11. RISAN87 T7KSTA

0ekst mo1emo obrisati na nekoliko naina/

!. Pomou tipke ack%!ace(brie jedan znak lijevo od kursora ili oznaeni dio teksta*.$. Pomou tipke De,ete(brie jedan znak desno od kursora ili oznaeni dio teksta*.9. Pomou ikone 6ut(kare* na alatnoj traci standard (brie oznaeni dio teksta*.7. Pomou naredbi 6uti 6,ear(De,ete* u izborniku 7"it (briu oznaeni dio teksta*.E. Oznaeni dio teksta mo1emo obrisati pritiskom na ra*maknicu.

Uelimo li obrisati samo jedan ili vie znakova, potrebno je postaviti kursor iza tog znaka i pritisnuti tipku ack%!ace(jednom ili vie puta*.Uelimo li obrisati cijelu rije ili vei dio teksta, potrebno je rije ili tekst oznaiti, a zatim pritisnuti tipku ack%!ace,De,ete ra*maknicuili kliknuti na ikonu sa karama (6ut*.-aredba 6utizrezuje oznaeni dio teksta iz dokumenta i pohranjuje ga u spremnik lipboard. >likom na ikonu Paste,sadr1aj spremnika lipboard mo1e se ponovo zalijepiti na isto ili neko drugo mjesto u dokumentu.

-aredbe za brisanje teksta 26ut i 6,earGDe,ete* nalaze se u izborniku 7"it.

0.1&. KOPIRAN87 T7KSTA : 6o!? 9Pa%te

>opiranje teksta vrimo pomou naredbi 6o!?i Pa%tena sljedei nain/

!. Oznaimo dio teksta koji 1elimo kopirati.$. -aredbom 6o!?kopiramo oznaeni tekst u spremnik 6,i!#oar".9. Postavimo kursor na mjesto gdje 1elimo da se tekst kopira (u istom ili drugom dokumentu*.7. -aredbom Pa%teumetnemo tekst iz spremnika lipborad u dokument.

-a ovaj nain mo1emo kopirati tekst unutar jednog dokumenta ili tekst iz jednog dokumenta u drugi dokument.

0.1). NARA8AN87 STAVKI I PODNASOVA U T7KSTU

6rimo li u tekstu odreenja nabrajanja (nabrajanja stavki, podnaslovi i sl.*, postoji potreba da se taj dio tekstaposebno istakne.

Uelimo li da tekst nabrajamo bojevima !, $ itd. kliknemo na alatnoj traci na ikonu Num#erin(odnosno ako 1elimonabrajanje istaknuti takicama, kliknemo na ikonuu,,et%.

0.1-. PISAN87 FUSNOTA

&usnote u dokument unosimo na sljedei nain/!. Postavimo kursor na mjesto gdje 1elimo postaviti fusnotu.

$. >liknemo na ribon ?eferences naredba Footnote Pojavi se dijaloki okvir u kojem biramo 1elimo lifusnotu ili zavrni komentar i odaberemo vrstu numeracije fusnote (ako odaberemo opciju korisnikonumeriranje, mo1emo sami birati numeriranje fusnoti rimskim brojevima, abecedom ili dodavatiposebne simbole klikom na dugme S?m#o,*.

9. >ada podesimo sve opcije kliknemo na dugme OK.7. -a dnu strane pojavi se oznaka fusnote pored koje upiemo tekst.E. >ad zavrimo s unosom teksta kliknemo bilo gdje na radnu povrinu u dokumentu.#. -a mjestu koje smo odredili pojavi se oznaka fusnote, a na dnu ekrana sadr1aj koji smo napisali.

0ekst fusnota ureuje se na isti nain kao i tekst u dokumentu.


19/63

19

0.10. UM7TAN87 SIMOA SIKA I HRAFIKONAU DOKUM7NT

%imbole i slike mo1emo umetnuti bilo gdje u tekstu pomou ribona In%ert.

0.10.1.

ri%anje %,ika i %im#o,a

%liku ili simbol oznaimo a zatim pritisnemo tipku De,eteili ack%!ace.

0.1@.

PR7TRAIVAN87 I AM87NA T7KSTA

>ombinaciju tipki 6tr,F pofree pretragu dok 0?;JB pokre pretragu i zmjenu 5 *ind and Repla!e (zamjena jednesekvence teksta sa drugom*

0.1. UPOTR7A OKVIRA S T7KSTOM 2T7T O3

Okviri s tekstom slu1e za isticanje sadr1aja dokumenta, a mogu se koristiti na dva naina/!. da ve napisan tekst oznaimo i smjestimo u okvir s tekstom (pokrenemo 0eQt @oQ*$. kreiramo okvir s tekstom, a zatim unesemo tekst u okvir.

0.1C.

PR7H7D DOKUM7NTA PRI87 ISPISA 2Print Pre$ie=3

Prije nego to dokument ispiemo na papir, mo1emo pogledati i provjeriti njegov izgled na ekranu pomou ikone

Print Pre$ie= (pregled prije ispisa* ili tako da Pokrenemo naredbu Print Pre$ie=u ribonu Fi,e.

0.1. NAR7D7 UNDO 2!oni>ti3 i R7DO 2!ono$i3

-aredba Un"o ponitava zadnju radnju, odnosno vraa nas korak nazad i popravi uinjeno. %hvatimo li da smo uneemu pogrijeili (sluajno obrisali dio teksta ili uinili neku drugu greku*, aktivirati emo naredbu UNDOi vratiti sekorak nazad, odnosno ponitit emo radnju radnju.

-aredbu UNDO mo1emo aktivirati na 9 naina/

!. klikom na ikonu Un"o$. kombinacijom tipki 6tr,.

8ndo


20/63

20

0.1.1.

KR7IRAN87 TA7A

0abele se u :icrosoft ord5u mogu kreiraju preko ribona insert

-akon umetanja tabele, prelaskom sa kursorom unutar tabele, pojavljuju se novi ribboni (0able 0ools*, 'esign I;a)out. 8 tim ribonima, se nalaze opcije za dizajniranje tabele I za umetanje I brisanje vrsta, kolona . Aatim tu suopceije za spajanje elija (:erge ells* I dijeljenje elija (%plit cells*


21/63

21

0.1.&.

O*na'a$anje e,ija

Velije u tabeli oznaavamo tako da postavimo mi uz lijevi rub elije koju 1elimo oznaiti, a kada mi promjeni oblik ustrelicu nagnutu na desnu stranu, kliknemo lijevom tipkom. Velija se zatamni (oznai*. -a ovaj nain mo1emo oznaitivie elija odjednom, tako da vuemo mia preko svih elija koje 1elimo oznaiti.

0.1.). KR7TAN87 PO TA7I

Po tabeli se mo1emo kretati pomou mia i pomou tastature.

0.1.-.

Kretanje !o ta#e,i !omou mi>a

Postavimo kursor (toku unosa* u bilo koju eliju u tabeli ovisno o potrebi.

0.1.0.

Kretanje !omou ta%tature

!. Pomou tipke Ta# pomiemo toku unosa u sljedeu eliju, a kombinacijom tipki S+iftTa#vraamo se uprethodnu eliju.

$. Pomou tipki sa %tre,icamaF kreemo se znak ili eliju lijevo ili desno, odnosno red iznad ili red ispodtoke unosa.

9. >ombinacija tipki A,t/omeF postavlja toku unosa u prvu eliju u retku, a A,t7n"u posljednju.

7. >ombinacija tipku A,tPa(e U!F postavlja toku unosa u najviu eliju u stupcu, a A,tPa(e Do=nunajni1u eliju u stupcu.

0.1.@.

SPA8AN87 I DI8787N87 7I8A U TA7I

0.1.. S!ajanje e,ija

Pojavi li se potreba da se podaci iz nekoliko elija objedine u jednu eliju, spojit emonekoliko susjednih elija na sljedei nain/

!. Oznaimo elije koje 1elimo meusobno spojiti (elije se moraju meusobno dodirivati vodoravno ili okomito*.

$. >liknemo na Mer(e 6e,,%. (ili desnim dugmeom mia na oznaene elije, a zatim u izborniku odaberemo Mer(e6e,,%*.

0.1.C.

Dije,jenje e,ija

Uelimo li podijeliti odreene elije na vie dijelova, uraditi emo sljedee/!. Oznaiti eliju koju 1elimo podijeliti (ili vie njih F mo1emo oznaiti itav stupac*.$. >liknemo na S!,it 6e,,%.9. 8 dijalokom okviru %plit Cellsunesemo brojanu vrijednost na koliko dijelova 1elimo podijeliti elije.

7. Potvrdimo izbor klikom na OKili pritisnemo 7nter.

0.1..

ODR7IVAN87 VISIN7 I QIRIN7 7I8A

6isinu i irinu elija u tabeli mo1emo odrediti na dva naina/ pomou mia i pomou opcija Cell Height and +idth.

O"re;i$anje >irine i $i%ine e,ije !omou mi>avrimo tako da pokaziva mia postavimo uz rub stupca tabele. >adami promijeni oblik u dvije okomite crte sa strelicama okrenutim ulijevo i udesno, kliknemo lijevom tipkom mia i


22/63

22

preko ruba stupca se pojavi okomita isprekidana crta. 'r1imo pritisnutu lijevu tipku mia i pomiemo rub stupca, tj.proirimo ili suzimo stupac prema 1elji. -a identian nain mo1emo odrediti i visinu reda (pokaziva mia postavimo uzrub retka*. Oznaimo li samo jednu eliju u tabeli, tada e se proirivanje, odnosno su1avanje stupca ili reda odnositisamo na oznaenu eliju.-a ovaj nain mo1emo odreivati irinu stupaca i visinu reda kada svi stupci i redovi u tabeli ne moraju imati istevrijednosti.

0.&E.

KR7IRAN87 AHAV8A I PODNO8A STRANI67

Aaglavlje i podno1je stranice kreiramo u ribonu Insert

0.&1. PROM87NA FONTA POD78AN87 I 67NTRIRAN87

8reivanje teksta podrazumijeva promjene na tekstu kao to su promjena pisma, veliine fonta, ispis tekstapodebljanim (masnim* slovima ili kurzivom (nakoen ispis*, podcrtavanje rijei, centriranje naslova, lijevo ili desnoporavnanje teksta, razmak meu redovima i odlomcima itd.

%ve promjene izvrit emo preko alata za tzv. &ormatting.

.

0ekst koji 1elimo formatirati, moramo prethodno oznaiti.

0ekst, odnosno &ont (slova*, mo1emo formatirati preko a,atne trake Formattin(, gdje mo1emo birati vrstu pisma,veliinu slova i nain ispisa (podebljani, kurzivom, podcrtani*


23/63

23

@. MS 767

@.1. Pokretanje i i*(,e" ra"ne #i,jeBnice

Pokretanje 7Jce,5a se izvodi na jedan od poznatih naina pokretanja programa pod OS ursorska strelica lijevo ili %hiftJ0=@8e"nu e,iju (ore >ursorska strelica gore8e"nu e,iju "o,e >ursorska strelica dole ili +-0+?Na !o'etak re"a BomeNa kraj tek%ta u re"u trlJ+nd

Na !o'etak faj,a trlJBome8e"an ekran "o,e Page 'oSn8e"an ekran (ore Page 8p

Adresaaktivneelije

elija Oznakekolona

Traka zaformule


24/63

24

@.1.).

A"re%e e,ija

%vaka elija u 7Jce,5ovim tabelama ima svoju adresu. 0a adresa se sastoji od oznake kolone i broja reda. 0akoprva elija u tabeli ima adresu A1. =dresa elija se prikazuje u okviru Name bo=koji se nalazi na traci za formule kaoto je prikazano na slici.

%lika E

'a biste se prebacili u neku od elija otvorite okvir Name bo=, upiite adresu te elije i pritisnite tipku +-0+?.=ko pri radu u nekom fajlu esto koristite jednu odreenu eliju mo1ete joj dati neko ime i koristiti to ime umjestonjene adrese da biste se prebacivali na tu eliju ili koristili tu eliju u formulama. 'a biste eliji ili bloku elija dali imeotvorite okvir Name o=, upiite ime koje 1elite i pritisnite tipku +-0+?. Pri zadavanju imena vodite rauna o

slijedeem/ ime ne mo1e biti vee od $EE znakova, ne mo1e sadr1avati prazne prostore, ne razlikuju se velika i malaslova itd.

@lokovi elija kao i elije imaju svoje adrese koje se sastoje od prve i zadnje elije u bloku. -pr., blok elija odprve elije u koloni = do pete elije u koloni ima adresu A1L60.

8koliko na jednoj radnoj stranici imate vie tabela preporuuje se da selektujete te tabele i date im imena dabiste se lake prebacivali sa jedne na drugu tabelu.

@.1.-.

Uno% !o"ataka

'a biste u odabranu eliju upisali neke podatke dovoljno je da ponete sa kucanjem teksta i on e se pojavitiu toj eliji i u traci za formule. 'a bi tekst ostao zapamen u toj eliji morate potvrditi unos podataka na jedan od

slijedeih naina/

'a biste potvrdili unos i pomjerili okvir desno od te elije pritisnite tipku 0=@ ili kursorsku strelicu desno.'a biste potvrdili unos i pomjerili okvir lijevo od te elije pritisnite kombinaciju tipki tipku %hiftJ0=@ ili

kursorsku strelicu lijevo.'a biste potvrdili unos i pomjerili okvir ispod te elije pritisnite tipku +-0+? ili kursorsku strelicu dole.'a biste potvrdili unos i pomjerili okvir iznad te elije kursorsku strelicu gore.

'a biste u neku eliju dodali odreeni tekst odaberite tu eliju i pritisnite tipku F&ili postavite pokaziva miana tu eliju i dva puta brzo pritisnite lijevu tipku mia.

'a biste u nekoj od elija prepisali postojei tekst odaberite tu eliju i ponite sa upisivanjem novih podataka.=ko grekom prepiete tekst koji niste htjeli nemojte potvrditi unos, ve pritisnite tipku 7%cza odustajanje od

upisa. 'a biste obrisali tekst u eliji odaberite tu eliju i pritisnite tipku De,ili ack%!ace.

@.&. Snimanje i u'ita$anje !o%tojei+ faj,o$a

>od kreiranja novog dokumenta 7Jce, mu daje privremeni naziv ook>, gdje je N broj takvog neimenovanogfajla jer ih mo1e biti vie. %adr1aj takvog fajla se nalazi u radnoj memoriji i da bi ga trajno sauvali treba ga snimiti nadisk. Procedura snimanja fajla je standarna za O% indoSs pa je neenmo posebno objanjavati. 0o se isto odnosi i naotvaranje postojeih fajlova (>oristi se naredba pen*.

@.). FORMATIRAN8A U 7679u

>ada otvorite novi fajl 7Jce,nudi osnovne vrijednosti za visinu i irinu elija, linije okvira elija, poravnavanjeunutar elija i neke druge parametre. 'a biste vi podesili, odnosno formatirali elije koristi se meni Format.

Name box Okvir saadresama elija


25/63

25

@.-. RAD SA FORMUAMA

7Jce, nudi mogunost koritenja svih vrsta formula koje poznajete, bilo da su to matematike, finansijske,naune ili neke druge vrste formula to u mnogoemu automatizuje rad i obradu podataka koje unosite. 6elikaprednost koritenja tih formula je to to kada promijenite vrijednosti u elijama u koje se koriste u formuli automatskise vri a1uriranje rezultata formule.

%lika ispod prikazuje neke od formula koje se najvie koriste/

8 prvoj tabeli se koristi formula koja izraunava proizvod podataka u kolonama >oliina i ijena. 8 traci zaformule mo1ete primijetiti sadr1aj elije u kojoj se izraunava proizvod elija )6).

Aa oduzimanje se koristi znak : (minus*, za sabiranje se koristi znak (plus*, za mno1enje se koristi znak

(zvijezda*, za dijeljenje se koristi znak G(kosa crta* itd.>od upisivanja formula morate prvo upisati znak 5 (jednako*, inae e 7Jce, to smatrati kao tekst, a ne kao

formulu. >od slo1enijih formula u kojima se koriste eksponenti, indeksi itd., morate voditi rauna o redoslijeduizvravanja tih operacija. Prvo se izvravaju eksponencijalne jednaine, zatim mno1enje i dijeljenje, a zatim sabiranje ioduzimanje.

&ormule mo1ete kopirati isto kao i obini sadr1aj elija i pri tome se adrese elija u formuli prilagoavajuadresama elija gdje je formula iskopirana. -pr. ako formulu iz elije D) ()6)* iskopirate u eliju D- 7Jce, eformulu promijeniti u -6-. =ko ne 1elite da se adrese elija a1uriraju pri kopiranju morate koristiti apsolutne adreseelija. 'a biste neku adresu elije napravili apsolutnom morate ispred slova kolone i broja reda upisati znak . -pr.apsolutna adresa elije 6) je 6). Lo jedan nain da adresu elije proglasite apsolutnom je da pritisnete tipku &7kada upiete adresu elije. Pored apsolutnih adresa elija postoje i mjeovite adrese u kojima je jedna oznakarelativna, a jedna apsolutna kao npr. 6)ili 6).

@.-.1.

RAD SA FORMUAMA

7Jce, nudi mogunost koritenja svih vrsta formula koje poznajete, bilo da su to matematike, finansijske,naune ili neke druge vrste formula to u mnogoemu automatizuje rad i obradu podataka koje unosite. 6elikaprednost koritenja tih formula je to to kada promijenite vrijednosti u elijama u koje se koriste u formuli automatskise vri a1uriranje rezultata formule.


26/63

26

8 prvoj tabeli se koristi formula koja izraunava proizvod podataka u kolonama >oliina i ijena. 8 traci zaformule mo1ete primijetiti sadr1aj elije u kojoj se izraunava proizvod elija )6).

Aa oduzimanje se koristi znak : (minus*, za sabiranje se koristi znak (plus*, za mno1enje se koristi znak (zvijezda*, za dijeljenje se koristi znak G(kosa crta* itd.

>od upisivanja formula morate prvo upisati znak 5 (jednako*, inae e 7Jce, to smatrati kao tekst, a ne kaoformulu. >od slo1enijih formula u kojima se koriste eksponenti, indeksi itd., morate voditi rauna o redoslijedu

izvravanja tih operacija. Prvo se izvravaju eksponencijalne jednaine, zatim mno1enje i dijeljenje, a zatim sabiranje ioduzimanje.

&ormule mo1ete kopirati isto kao i obini sadr1aj elija i pri tome se adrese elija u formuli prilagoavajuadresama elija gdje je formula iskopirana. -pr. ako formulu iz elije D) ()6)* iskopirate u eliju D- 7Jce, eformulu promijeniti u -6-. =ko ne 1elite da se adrese elija a1uriraju pri kopiranju morate koristiti apsolutne adreseelija. 'a biste neku adresu elije napravili apsolutnom morate ispred slova kolone i broja reda upisati znak . -pr.apsolutna adresa elije 6) je 6). Lo jedan nain da adresu elije proglasite apsolutnom je da pritisnete tipku &7kada upiete adresu elije. Pored apsolutnih adresa elija postoje i mjeovite adrese u kojima je jedna oznakarelativna, a jedna apsolutna kao npr. 6)ili 6).

@.-.&.

Ra" %a funkcijama

&unkcije su slo1ene, gotove formule koje izvravaju niz unaprijed odreenih operacija nad nekimargumentima. -pr. da biste u tabeli na slici 9$. izraunali ukupan zbir elija D1ED11D1&D1), mo1ete koristitifunkciju SUM2D1ELD1)3, gdje je SUM funkcija, a 2D1ELD1)3 argument. Ovu funkciju mo1ete pozvati i pomou ikone*uto'um koja se nalazi na standardnoj traci sa alatima. 'ovoljno je da odaberete eliju ispod elije D1) i kliknetemiem na ikonu *uto'um. Pored ove funkcije postoji veliki broj gotovih funkcija koje mo1ete koristiti upisivanjemdirektno u elije ili koritenjem opcije Functionna jedan od slijedeih naina/


27/63

27

>ada na jedan od ovih naina odabete opciju Functionpojavie se okvir za dijalog kao na slici ispod/

-a popisu Function categor: mo1ete odabrati kategoriju funkcija koje 1elite koristiti, a kada to uinite, napopisu Function name:mo1ete odabrati pojedine funkcije iz te kategorije. Ispod tih popisa je prikazano objanjenjefunkcije koja je odabrana na popisuFunction name:. >ada odaberete tipku 2na ekranu e se pojaviti novi okvir zadijalog u kojem morate upisati argumente za funkciju koju ste odabrali, kao na slici ispod

8 ovom primjeru je koritena funkcija SUM koja izraunava zbir odreenih brojeva koje mo1ete upisivati uokvire Number1, Number? itd ili mo1ete upisati opsjeg elija ($/=7*. >ada podesite te argumente odaberite tipku 2.

=ko se u eliji u kojoj koristite formulu ili funkciji pojavi neka poruka umjesto rezultata, to znai da stevjerovatno pogrijeili pri upisivanju adresa elija u kojima se nalaze podaci koje obrasujete u formuli. 'a biste izbjeglitakve greke mo1ete pri upisivanju adrese elije u formulu kliknuti miem na tu eliju i 7Jce, e automatski upisatiadresu te elije u formulu. Isto tako vodite rauna koji tipovi podataka se nalaze u elijama koje obraujete u formuli

jer npr., ne mo1ete sabirati brojeve i slova.

@.-.). Ri#on "ata

-a ribonu 'ata su opcije koje omoguavaju da se eQcel koristi kao mala baza podataka. 0u se podaci mogusortirati I filtrirati po razliitim kriterijima. -a sljedeoj slici je prikazano filreiranje podataka na osnovu podataka ukolonama.

Pored sortiranja podataka 7Jce, ima mogunost filtriranja podataka u tabelama, tj., prikaz samo onihpodataka koji odgovaraju odreenim kriterijima. 'a biste postavili filter na podatke u tabeli odaberite bilo koju eliju utabeli, otvorite meni atai odaberite opciju Filter. >ada se pojavi novi podmeni odaberite opciju *uto Filteri na prvimelijama u tabeli e se pojaviti strelice kao okviri sa padajuim popisom. >liknite miem na strelicu u eliji =dresa i

pojavie se popis kao na slici. %a tog popisa mo1ete odabrati/ *llda prika1e sve podatke,


28/63

28

@.0. HRAFIKI PRIKA PODATAKAPonekad podaci koji se nalaze u tabeli izgledaju veoma nepregledno, pogotovu ako je veina tih podataka

numerikog tipa, pa na ekranu dobijete samo hrpu nekih brojeva. Podatke iz tih tabela mo1ete prikazati u obliku

raznih grafikona.

@.0.1.

Kreiranje (rafikona

Poe1eljno je podatke koj 1elimo prikazati pomou grafikona prvo selektovati. -akon toga otvorite meni ;nsert

i odaberite opciju 5!art./


29/63

29

-a popisu 5!art tpe:mo1ete odabrati tip grafikona, a u okviru 5!art sub0tpe:mo1ete odabrati jedan od grafikonatog tipa.=ko 1elite neki poseban tip grafikona odaberite karticu 5ustom tpes.

=ko 1elite prikaz grafikona u cijelom okviru 5!art sub0tpe:postavite pokaziva mia na tipku Press and !oldto vie& samplei pritisnite i dr1ite pritisnutu lijevu tipku mia.

>ada to podesite odaberite tipku Ne=t da biste nastavili podeavanje grafikona. 'a biste se vratili napodeavanje prethodnog okvira odaberite tipku ack, a ako 1elite nastaviti dalje podeavanje odaberite tipku Ne=t.

8 zadnjem koraku se odreuje gdje e se smjestiti grafikon/5*s ne& s!eet:da biste gafikon ubacili kao novu radnu stranicu ili

5 *s object in: da biste grafikon ubacili kao objekat u radnu stranicu koju mo1ete odabrati u okviru sa padajuimpopisom desno od te opcije. >ada to podesite odaberite tipku Finis!i na ekranu e se pojaviti

'a biste selektovali grafikon postavite pokaziva mia na bijeli prostor na grafikonu i kliknite lijevom tipkommia. -a okviru grafikona e se pojaviti kvadratii (hvataljke* koje mo1ete koristiti za promjenu dimenzija grafikona. Aapromjenu irine grafikona koriste se hvataljke na sredini vertikalnih ivica, za promjenu visine grafikona koriste sehvataljke na sredini horizontalnih ivica, a za istovremenu promjenu irine i visine grafikona koriste se hvataljkena uglovima okvira.'a biste podeavali pojedine elemente grafikona kliknite miem na te elemente.'a biste pomjerili grafikon potrebno je da ga prvo selektujete, a zatim postavite pokaziva mia na bijeli prostor nagrafikonu, pritisnite i dr1ite pritisnutu lijevu tipku mia i pomjerajte grafikon u pravcu u kojem 1elite.'a biste obrisali grafikon potrebno je da ga prvo selektujete, a zatim pritisnite tipku el.-akon svake promjene podataka u tabeli koju ste grafiki prikazali izvrie se automatsko a1uriranje izgleda grafikona.

@.@. QTAMPAN87 FA8OVA

Wtampanje fajlova je standardna radnja u indoSs O%5u pa je neemo posebno obianjavati


30/63

30

. RAUNARSK7 MR77

.1. O%no$ni !ojmo$i

?aunarska mre1a je sistem koji povezuje raunare i druge ureaje u jednu cjelinu s ciljem razmjene podataka. :re1apovezuje ureaje za obradu podataka i komunikacijske ureaje, bilo na meudr1avnom planu, unutar pojedine zemlje,grada, u industrijskom postrojenju, poslovnim zgradama ili u malom uredu.

Potreba za umre1avanjem je posljedica stalnog porasta razmjene podataka meu zaposlenima. (pisama, poruka,memoranduma, poslovne statistike, izvjetaja, baza podataka i sl.*. Izraunato je da se oko #3 4 radnog vremenakoristi za komunikaciju ili razmjenu podataka.

Prenoenje instrukcija izmeu raunskih maina se prvi put desilo !"73. godine kada je Aeorge 'tibit# iskoristio 00M,odnosno tele5mainu za kucanje, pomou koje je poslao instrukcije sa njegovog :odel > iz 'arthmouth univerzitetau-ovom Bampshireu na njegov5omple= Number 5alculatoru -eS Morku, te takoe primio rezultateistim putem. 0ek!"#7. godine, istra1ivali sa 'artmoutha su izumili glavnu mainu sa dijeljenim vremenom sa prikljuenim terminalima.

Osnovna arhitektura raunarske mre1e

.&. Po$e*i$anje ra'unara u ra'unar%ku mreBu

'a bi povezali raunare u mre1u potrebno je imati/

komunikacioni ureaj

komunikacioni kanal (medij za prenos podataka*

odgovarajui mre1ni softver

,omunika!oni urea$ pretvara informacije iz raunara (bite i bajte* u signal pogodan za prenos.

,omunika!ioni kanal je medij preko kojeg se prenosi informacija.0o mo1e biti bakarni kabl, optiki kabl, telefonskalinija, satelitski link, radio veza, itd..

Mre(ni softversu mre1ni protokoli i servisi.

'a bi ureaji u mre1i mogli komunicirati, potrebno je da XpriajuY istim jezikom. :re1ni raunarski jezik zovese mreBniprotokol. Protokol je skup pravila i procedura po kojima se odvija komunikacija izmeu dva ili vie mre1nih ureaja.Ova pravila odreuju vrstu podataka (sadr1aj* koju prenose format, vremensko trajanje (timing*, redoslijed i kontrolugreaka poruka koje se razmenjuju izmeu mre1nih ureaja.

Postoje razni mre1ni protokoli, a najee koriteni meu njima je/TC&/.& - Transmission Control &roto!ol/.nternet&roto!ol, koji je u stvari skup veeg brojaprotokola.


31/63

31

.). Di(ita,ni !reno% !o"ataka

@ez obzira na vrstu,slo1enost ili nain grae,svaka raunarska mre1a imaistu i osnovnu funkciju/ prenos podatakaizmeu dva fiziki odvojena mjesta. Informacije u raunarima pohranjene su u binarnom (digitalnom* obliku pa jestoga digitalni prenos podataka od velike va1nosti u raunarskim mre1ama.r#ina prenosa digitalnih informacija izmeu dva raunara se izra1avau broju bita koji se mogu prenijeti u jednojsekundi F bps (engl. bites per second*.

Postoji dvije osnovne vrste digitalnog prenosa podataka/

serijski paralelni

a) serijski prenos b) paralelni prenos6rste prenosa s obzirom na irinu kodne rijei

>od serijskog tipa podataka postoji samo jedan kanala za prenos podataka, dok kod paralelnog ih ima vie (n2,!#,9$,..., kK2*. %amim time to paralelni prenos ima vie podatkovnih kanala, taj tip mo1e propustiti i vie podatka ujedinici vremena, u odnosu na serijski. :eutim, paralelni prenos je skuplji, a pored toga ima i jo nekih nedostataka,pa se koristi samo za prenos na malim udaljenostima, reda do nekoliko metara. Problem kod paralelnog prenosa je iinterferencija izmeu kanala. @roj kanala kod paralelnog prenosa n je djeljiv sa 2, iz razloga to se informacijeuglavnom obrauju na nivou bajta.

.).1.

Vr%te komunikacija !rema %mjeru %,anja !o"ataka

%ljedea podjela tipova prenosa se odnosi na smjer kojim se podaci alju, odnosno primaju kroz komunikacioni kanal,u jednom trenutku. 0akose razlikuju tri tipa prenosa/

jednosmjerni (simple=* naizmjenino dvosmjerni (!alf0duple=* istovremeni dvosmjerni (full0duple=*

>od jednosmjernog tipa informacija se mo1e prenositi samo u jednom smjeru. 8reaj = samo alje, dok ureaj @ samoprima podatke. >lasini primjer simple=komunikacije su 06 i radio sistemi.>od naizmjenino dvosmjernog prenosa, mogue je informaciju prenijeti u oba smjera, ali ne u istom trenutku. >ada =alje podatke, ne mo1e ih u isto vrijeme i primati. Isto vrijedi i za @. >ao primjer se mo1e navesti X6oki50okiYkomunikacija.'vosmjerna komunikacija, omoguava da take = i @ u isto vrijeme mogu i primati i slati podatke (klasini primjer su

telefonski sistemi*.8 raunarskim mre1ama se uglavnom koristi dvosmjerna komunikacija.

Lednosmjerni tip prenosa (simple=*

-aizmjenino dvosmjerni tipprenosa (!alf5duple=*

Istovremeni dvosmjerni (full0duple=*

0ipovi komunikacije u odnosu na smjer prenosa podataka


32/63

32

.).&.

Sin+roni i a%in+roni !reno% !o"ataka

8praktinim izvedbama serijskog prenosa razlikuju se dvije izvedbe/sin!roni serijski i asin!roni serijski prenos.>od sinhronog prenosa, vie karaktera (bajta* se alje istovremeno u tzv.blokovima ili paketima koji su fiksne du1ine(npr. E!$ bajta*. %vi bajti koji ine blok se razla1u u seriju bita i alju jedan za drugim, fiksnom brzinom, bez pauzaizmeu pojedinih bajta. @lokovi se takoe alju jedan za drugim, meutim izmeu svaka dva bloka alje se specijalnikarakter od 2 bita, (tzv. %-M ili znak za sinhronizaciju* karakter (npr. 3!!!!!!3*, koji nije sastavni dio bloka i ne sadr1ikorisnu informaciju, a ija je jedina svrha da osigura sinhronizaciju prenosa blokova izmeu poiljaoca i primaoca.

a3

#3%inhroni (a* i asinhroni (b* prenos podataka

%inhroni prenos je oigledno efikasniji, jer se kod asinhronog prenosa praktiki vri sinhronizacija svakogelementarnog podatka pojedinano, ime se gubi puno vremena. :eutim, asinhroni prenos je mnogo praktinijikada se prenose male koliine podataka, pri emu je taan razmak izmeu pojedinih karaktera potpuno nepredvidiv(npr. prenos karaktera sa tastature*. =sinhroni prenos se najee koristi za prenos podataka izmeu raunara ipratee raunarske opreme, dok se za prenos podataka izmeu raunara prete1no koristi sinhroni prenos.

.-. Po"je,a ra'unar%ki+ mreBa

Postoji nekoliko podjela raunarskih mre1a u zavisnosti od posmatranog kriterija (arhitektura, performanse, primjena,

realizacija*. 0ako na primjer, raunarske mre1e mo1emo podijeliti prema/ 0opologiji.

Deografskom podruju koje obuhvataju.

-ainu pru1anja usluga.

.-.1. MreBne to!o,o(ije

Pojam topologija podrazumeva fiziki raspored raunara, kablova i drugih komponenti mre1e. 0i oblici se nazivajumre1na arhitektura (net&ork arc!itecture* ili topologija (topolog*.

Postoje etiri osnovne topologije/ magistrala

zvijezda

prsten

viestruki putevi (reetka *8 praksi se ove osnovne topologije esto kombinuju, pa imamo razliite kombinovane topologije.

Od izabrane topologije zavise/

vrsta opreme potrebna za mre1u

tehnike mogunosti opreme

rast mre1e

nain upravljanja mre1om.>ada se izabere konkretna topologija, ona mo1e da odredi i koju vrstu kabla e se koristiti, kao i kako e se oni

sprovoditi kroz podove, zidove ili plafon. 0opologija takoe mo1e da odredi i nain komuniciranja u mre1i. ?azliitetopologije zahtevaju i razliite metode komunikacije, to ima veliki uticaj na mre1u.


33/63

33

$ije*"a 2STAR3

MreBa ra'unar9termina,i

8 ovoj topologiji postoji centralni raunar koji upravlja mre1nim saobraajem. -a ovaj centralni raunar su spojenimre1ni raunari, a u nekim sluajevima mogu biti i terminali!. 8pravljenje ovakvom mre1om je relativno jednostavnozbog toga to sve poruke prolaze kroz centralni raunar. 0akoe se razliitim radnim stanicama mogu dodijeliti irazliiti nivoi pristupa.

$ije*"a %a /U9omGS


34/63

34

se smatra aktivnom (za razliku od topologija magistrale i zvijezde*, jer raunari u mre1i reemituju pakete, tj. primajupakete, a zatim ih alju sledeem raunaru u prstenu.

8 veini sluajeva, topologija prstena je isto logika, a ne fizika konstrukcija, jer se i u ovoj topologiji raunarikablovima povezuju na razvodnik.

Ledan od naina prenoenja podataka kroz prsten je korienje tokena$ (tzv. token ring mre1e*. 0oken je neto kaodozvola za slanje paketa. 0o je posebna serija bitova koja putuje kroz mre1u, od raunara do raunara. =ko raunar

treba da poalje podatke, mora da saeka da do njega doe token. >ada raunar dobije token, on menja token,pridru1uje podacima koje alje elektronsku adresu raunara primaoca i svoju adresu, tj. adresu raunara poiljaoca iemituje token dalje kroz mre1u. Podaci idu od raunara do raunara u prstenu, na ve opisan nain. >ada podatkepreuzme raunar koji treba da ih primi, on alje raunaru koji je poslao podatke poruku da su podaci primljeni. >adaraunar poiljalac primi ovu poruku, pravi novi token i puta ga u mre1u. 6a1no je napomenuti da prosleivanje tokenane traje dugo. 0oken se kroz mre1u kree otprilike brzinom svetlosti i mo1e da napravi oko 7HH 9H# krugova krozmre1u prenika $33 m.

'obra strana ovih mre1a je to su performanse iste bez obzira na broj raunara.

Problem u topologiji prstena mo1e da predstavlja kvar na jednom raunaru, jer to u principu pogaa itavu mre1u.%line probleme izaziva dodavanje raunara na mre1u i uklanjanje sa nje. 0oken ring mre1e zahtevaju skup hardver ikoriste se samo u mre1ama velikih preduzea, neemo ih nai u mre1ama kunih raunara ili u malim kancelarijama.

%a"irni!a 01%2

Ledna od najva1nijih mre1nih topologija je sabirnica (bus*. %vi raunari su spojeni na sabirnicu. %abirnica je nekada bilakoaksijalni kabl na koji su se pomou 0 konektora spajali ostali raunari. %abirnica na jednom kraju ima XterminatorY Fotpornik koji prespaja vodie kabla. ?adne stanice prije nego to same poalju poruku, prvo provjeravaju da li putem(sabirnicom* dolazi neka nova poruka. @udui da sve stanice dijele sabirnicu sve poruke prolaze kroz svaki vor dok nedou do odredita. %vaka stanica provjerava adresu sadr1anu u poruci i provjerava da li je ta poruka namijenjenaupravo njoj. >opiju poruke koja joj je namijenjena pohranjuje u memoriju i nakon toga je obrauje.%abirnica zahtijeva najmanju koliinu kablova i spajanje i otpajanje radnih stanica je relativno jednostavno. @udui dasvaka poruka prolazi kroz svaki vor, neovlateni korisnik mo1e naruiti sigurnost u mre1i.

T konektor


35/63

35

8 magistrali postoji problem odbijanja signala. Abog toga to se signal alje kroz celu mre1u, on putuje do oba krajakabla. =ko ne bi bio sprijeen, taj signal bi nastavio da se odbija od jednog do drugog kraja kabla, praktinobeskonano, i tako bi spreio druge raunare u mre1i da alju podatke.'a bi se ovo odbijanje signala spreilo, na oba kraja kabla stavlja se terminator. 0erminator apsorbuje lutajue signale itako oslobaa kabl za novi signal.

:re1e sa topologijom magistrale su jednostavne, lako se povezuju i proiruju 8 poreenju sa drugim topologijama,tra1e manju koliinu kablova. 8 ovim mre1ama esti su problemi sa prekidom kablova ili labavim konektorima.

.-.&.

Heo(raf%ka ra%!ro%tranjeno%t ra'unar%ki+ mreBa

Prema prostoru koji obuhvataju, raunarske mre1e se mogu podijeliti na/

Per%ona,nemreBe (Personal *rea Net&ork, P=-* F mre1a za povezivanje ureaja na raunar u blizini jedneosobe. -eki primjeri ureaja koji se koriste u P=- mre1ama su raunari, printeri, skeneri, telefoni, P'= ureaji, pa ak itelevizori i igrake konzole.P=- mre1a mo1e se sastojati od 1inih i be1inih ureaja. Podruje pokrivenosti P=- mre1e kree se u radijusu do !35tak metara. Uini P=- obino se kreira putem 8%@ i &ireSire prikljuaka, dok tehnologije poput luetoot!a iinfracrvene (engl. infrared* komunikacije slu1e za kreiranje be1ine P=- mre1e.

oka,ne mreBe (4ocal *rea Net&ork, ;=-* F povezuju raunare smjetena na manjim udaljenostima (unutar

prostorije, kue ili zgrade, tvornikog kruga ili blisko smjetenih zgrada*. >arakterizira ih velika brzina prenosa ( ! Dbps*i malo kanjenje. Anaajna osobina lokalnih mre1a je da su one najee u cijelosti u vlasnitvu i pod upravljanjem onihkoji ih koriste (osobno, vlasnitvo tvrtke ili institucije*, tako da je prenos podataka putem njih za korisnike besplatan.

Hra"%ke mreBe(+etropolitan *rea Net&ork, :=-* Fraunarska mre1a koja pokriva nekoliko gradskih naseljaili podruje jednog grada. Prema svojoj rasprostranjenosti spada izmeu ;=- i =- mre1a na osnovu koje je idefinisana osnovna namjena. :=- mre1a obino spaja nekoliko gradskih ;=- mre1a putem likova velikog kapaciteta(optiki linkovi* i omoguuje njihovo daljnje povezivanje na =- mre1e (najee Internet*. @rzine prenosa su obinomanje nego u lokalnim mre1ama a u vlasnitvu su jedne ili vie organizacija.Primjeri upotrebe ovakvih mre1a su be1ini provajderi Internet usluga (engl.Cireless ;nternet 'ervice Provider, I%P* ioperateri kablovskih 06 usluga.

Re(iona,ne mreBe (Cide *rea Net&ork, =-*F povezuju raunare razmjetene na velikim udaljenostima,reda veliine !33 i vie km, i na velikom teritoriju, jedne ili vie dr1ava, koje ne moraju biti na istom kontinentu. 0o sujavne mre1e izgraene telekomunikacijskom tehnologijom koje nisu u vlasnitvu osoba ili organizacija koje ih koriste a

Terminator


36/63

36

prenos podataka preko njih je ogranien prema brzini, koliini i cijeni. Potrebno je platiti za njihovo koritenje,najee vlasniku komunikacione mre1e F telekom operateru preko kojeg se korisnik spaja na mre1u. 8 odnosu nalokalne mre1e brzine su dosta ograniene (manja brzina prenosa, veliko kanjenje*.

.-.).

Na'in !ruBanja u%,u(au ra'unar%kim mreBama

?aunarski resursi u mre1i mogu da budu rasporeeni na razliite naine tako da obezbjeuju razliite naineizvravanja poslova. -avedimo neke od najeih/

6entra,i*o$ana o#ra"a5 svi poslovi se izvravaju na jednom centralnom raunaru, dok se ostali vorovi koriste samokao terminali za unos podataka i prikaz rezultata. Ovaj nain rada je bio svojstven za rane raunarske mre1e i vremenavelikih centralnih raunara.

K,ijent9%er$er okruBenjeFu mre1i postoje serveri na kojima se nalaze podaci i aplikativni softver, a koji se stavljaju naraspolaganje klijentima na njihov zahtjev. %erveri su obino raunari bolji performansi i na njima se obavljaju poslovikoji zahtjevaju vie resursa poto opslu1uju vei broj klijenata. Podjela na klijentski i serverski dio mre1e je primjerenijaza softver nego za raunare mada se i takva podjela esto koristi.Aa administraciju, sigurnost, nadgledanje (monitoring* rada i dijeljenje hardverskih resursa mre1e bolje performansepru1a klijent5server okru1enje koje se iz tih razloga najee koristi u poslovnim mre1ama gdje su navedeni kriteriji od

krucijalne va1nosti. Osim toga, serverske mre1e iako slo1ene, vrlo se lako nadograuju prema potencijalnimpotrebama (poveanje saobraaja, broja usluga, itd.* jer savremeni alati za nadgledanje i upravljanje mre1amaomoguavaju da serverska mre1a normalno funkcionie i sa ogromnim brojem korisnika.

MreBa ra$no!ra$ni+ ra'unara (engl. peer0to0peer, P$P* 5 raunari direktno komuniciraju jedan sa drugim, dijelepodatke i hardverske resurse. %vi raunari su jednaki, odnosno ravnopravni.%vaki raunar funkcionie i kao klijent i kaoserver, pa ne postoji administrator koji bi bio odgovoran za cijelu mre1u. >orisnik svakog raunara sZm odreuje koji seresursi na njegovom raunaru mogu dijeliti preko mre1e.:re1u ravnopravnih raunara najee ini !3 ili manje raunara. :re1e ravnopravnih raunara su relativnojednostavne. 8 situaciji kada svaki raunar funkcionie i kao klijent i kao server, ne postoji potreba za monimcentralnim serverom, ili drugim komponentama svojstvenim mre1ama velikog kapaciteta. %toga su ove mre1e jeftinijeod serverskih mre1a.

8 ovim mre1ama mre1ni softver ne mora da ima isti nivo performansi i sigurnosti kao mre1ni softver potrebanserverskim mre1ama.:ogunost umre1avanja u mre1u ravnopravnih korisnika ugraena je u mnoge operativnesisteme.Abog toga nije potreban nikakav dodatni softver.%ve navedeno ovu mre1u ini jednostavnom i jeftinom za implementaciju ali ona ima i neke nedostatke poputsmanjene sigurnosti korisnika i resursa, neefikasnost prilikom proirenja mre1e novim raunarima i sl.

.0. MreBni +ar"$er

Obino se podrazumjeva da se u okviru raunarske mre1e povezuju raunari. 0akoe, u okviru mre1a est je sluajpovezivanja pomonih ureaja kao to su na primjer tampai i skeneri kako bi se omoguilo njihovo dijeljenokoritenje od strane vie raunara. :eutim, u novije vrijeme, napretkom tehnologije sve vei broj ureaja od

mobilnih telefona, digitalnih fotoaparata i sl. biva [umre1enX tj. spojen na neki oblik raunarske mre1e sa ciljemrazmjene informacija i krajnjem spajanju na Internet. 'a bi ureaj mogao biti umre1en neophodno je da sadr1ispecijalizovan dio hardvera namjenjen umre1avanju koji se smatra dijelom komunikacione opreme. Obino je tomre1na kartica (mre1ni adapter* 5 -I (engl. Net&ork ;nterface5ard* koja omoguava ureaju \ziki pristup mre1i.:re1ne kartice obezbjeuju pristup 1inim, a neke be1inim komunikacionim kanalima. Osim mre1nih kartica, zaumre1avanje sekoriste modemi (telefonski, kablovski* i slini ureaji.

.0.1.

MreBna kartica

:re1na kartica predstavlja komunikacioni ureaj koji povezuje raunar saraunarskommre1om. %vaku mre1nu karticu karakterie jedinstvena \zika (:=*adresa du1ine 72 bita, kojom se ureaj jedinstveno identi\kuje prilikomkomunikacije.

:re1ne kartice su se ranije najee u raunarima mogle nai u vidu zasebnih karticadok se danas uglavnom integriu u matine ploe raunara. 8 jednom raunaru semo1e nai i vie mre1nih kartica, bilo na matinoj ploi, bilo u vidu zasebnih kartica


37/63

37

:re1ne kartice uglavnom imaju ?L57E (80P*, @- iili =8I (engl.*ttac!ment 8nit ;nterface* konektore. 0akoe, namre1nim karticama se uglavnom nalaze i ;+' diode koje slu1e za praenje aktivnosti kartice. -ajee brzine na kojimarade mre1ne kartice su !3!33!333 :bps. Dlavni proizvoai mre1nih kartica su 9om, Intel, ?ealtek, :arvell, 6I=...

.0.&.

Dia,9u! mo"em

:odem je komunikacioniureaj koji modulie nosei signal da bi kodirao digitalnuinformaciju i demodulie nosei signal da bi dekodirao prenesenu informaciju.-ajee se koriste za pristup Internetu putem telefonskih linija 5 PO0% (engl.Postffice bps*.

.0.).

ISDN Termina, A"a!ter

I%'- 0erminal =dapter je ureaj koji povezuje terminal (npr. raunar* sa I%'- mre1om. Poto obavlja istu funkciju kaomodem kod PO0% mre1a, esto se naziva i I%'- modem. Ovaj naziv je pogrean jer kod I%'- (engl. ;ntegrated 'ervices

igital Net&ork* mre1e nije potrebna modulacijademodulacija.Postoje ureaji koji kombinuju funkcionalnost I%'- 0= i funkcionalnost klasinihmodema sa interfejsom ka I%'- liniji.Postoje i ureaji koji imaju mogunost povezivanja i sa I%'- mre1om i sa +thernetmre1om. Ovakvi ureaji najee posjeduju i mogunost rutiranja.%a stanovitaO%I modela I%'- radi na sljedea tri sloja/ fizikom sloju, sloju podataka imre1nom sloju.

.0.-.

ADSGJDS mo"em

='%;'%; modem je ureaj koji povezuje jedan ili vie raunara na telefonskuliniju u cilju koritenja ='%; (Q'%;* usluge. ='%; modemi koji omoguavaju ='%;

uslugu za vie od jednog raunara nazivaju se i ='%; routeri.='%;'%; modemi rade na ='%;'%; komunikacionoj tehnologiji kojaomoguava daleko br1i prenos podataka putem telefonske linije nego to je tosluaj sa standardnim modemima.

@rzina prenosa podataka kod ='%; tehnologije je asimetrina tj. ='%; omoguava veu brzinu primanja podataka odslanja. 'olazna (engl. do&nload* brzina prenosa se kree od $E# >bps do 2 :bps u okviru od !E33 metara. Odlazna(engl. upload* brzina prenosa se kree od #7 >bps do !3$7 >bps. ='%; koristi dva opsega frekvencija F opseg od$E,2HE >Bz do !92 >Bz se koristi za slanje podataka dok se opseg od !92 >Bz do !!37 >Bz koristi za prijem podataka. %obzirom da P%0- (engl.Public '&itc!ed Bz, koritenjem ='%;tehnologije putem jedne telefonske linije mogue je u isto vrijeme slati i primati podatke i obavljati telefonske pozive.

.0.0.

Koncentrator 2Hu"3

>ao to samo ime govori, koncentrator (concentrator, !ub*, predstavlja mre1ni ureaj koji povezuje vie raunara ujedinstvenu mre1u. %ubsadr1i vie komunikacionih portova(mre1nih utinica* a u osnovi djeluje kao razdjelnik signala.%ignal koji dolazi na jedan od njegovih portova se rekonstruie i proslijeuje na sve ostale portovetako da svi ureajispojeni na njega primaju podatke. 8 +thernet mre1ama sa 80P i optikim kablovima, samo jedan od raunarapovezanih na !ubmo1e u jednom trenutku da vri transmisiju podataka.%ubkao mre1ni ureaj polako nestaje iz raunarskih mre1a zbog sve ni1e cijene s&itc!ureaja koji nude znatno boljeperformanse.


38/63

38

25portni !ub

.0.@.

Komutator 2%3it!h3

Bub ureaj na ;=- mre1i ima jedan veliki nedostatak. @ez obzira na broj ureaja spojenih na !ub,u datom trenutku samo jedan mo1e da alje podatke svi drugim ureajima koji su spojeni na taj hub ( !alf0duple=komunikacija*.'&itc!predstavlja sljedeu generaciju mre1nih ureaja za povezivanje raunara u ;=-. Osim to omoguuje full0duple=komunikaciju na svakom svom portu, on za svaki od svojih portova kreira tzv. := tabelu, na osnovu informacija kojeje dobio od mre1nih kartica (adaptera* koje su na njegove portove spojene.

:re1ni s&itc!evi'&itc! za razliku od !uba zapravo ima odreeni stepen inteligencije koja mu omoguava da analizirajui izvor iodredite podataka proslijeuje podatke samo kroz onaj port na kojem se nalazi ureaj kojem su ti podaci namjenjeni.0ime su znaajno poboljane performanse mre1e jer bilo koja dva ureaja spojena na bilo koja dva porta na s&itc!uu

jednom trenutku mogu meusobno komunicirati bez ikakvog uticaja na bilo koju komunikaciju koja se obavlja podrugim portovima istog s&itc!a.

.0..

U%mjeri$a' 2Router3

?outeri slu1e za usmjeravanje prometa prema logikim adresama (IP adrese*. Iz zaglavlja primljenog paketa proitajuodredinu IP adresu i usporede je sa zapisom unutar svojih routing tabela. =ko pronau odgovarajui zapis, takavpaket prosljeuju prema izlaznom portu na kojemu se nalazi dostupna odredina mre1a. 8 suprotnom se taj paketodbacuje.?outerimogu imati vie razliitih vrsta portova. -ajee su to +thernet portovi namjenjeni za komunikaciju salokalnim mre1ama (;=-* i serijski portovi za komunikaciju sa udaljenim mre1ama (=-, Internet*. ?outerimeusobnorazmjenjuju informacije o dostupnim mre1ama.

.@. Me"iji *a !reno% !o"ataka 2komunikacioni kana,3

8 sistemima za prenos podataka prenosni medij (komunikacioni kanal* je fiziki put izmeu predajnika i prijemnikainformacija i dijeli se naBi'ne (engl. guided* i #eBi'ne (engl. unguided*. Primjer 1inih medija su upletene parice,koaksijalni kablovi i optika vlakna. Primjer be1inih medija su vazduh, vakuum ili voda.Osnovna mjera kvaliteta komunikacionog kanala jeste brzina prenosa koja se mjeri u broju bita koji se mogu prenijeti ujednoj sekundi (bps*. 8zimajui u obzir aktuelne tehnologije prenosa u raunarskim mre1ama, ee se koristi jedinicamegabit (milion bita* u sekundi F :bps, ili gigabit (milijarda bita* u sekundi F Dbps. @rzina prenosa je \zikakarakteristika komunikacionog kanala i zavisi od frekvencijskog opsega (engl. band&idt!* koji se mo1e propustiti krozkanal bez gubitka signala.

[email protected].

U!,etena !arica

>abl sa upletenim paricama (engl. t&isted pair cable* se sastoji od parova izolovanih bakarnih 1ica koje su upletene(obmotane* jedna oko druge. 8pletanje se vri u cilju otklanjanja elektromagnetnih smetnji. @roj upletanja po metruini dio specifikacije tipa kabla jer to je ovaj broj po metru vei, vea je otpornost kabla na elektromagnetne smetnje.


39/63

39

-a %lici 9.!9 prikazana su dva tipa ovog kabla/ kabl sa neoklopljenim (engl. 8ns!ielded oaksijalni kabl ima bolju frekvencijsku karakteristiku (otporniji na interferencije i slabljenja* od upletenih parica, takoda se mo1e koristiti na viim frekvencijama i pri veim brzinama prenosa.


40/63

40

%lojevi koaksijalnog kabla'vije vrste koaksijalnih kablova nalazile su se u iroj upotrebi. Ledan od njih je E3] kabl koji je dolazio u verzijamaT+ickNet i T+inNet. 0hin-et kabl je u preniku bio tanji, fleksiblniji i jeftiniji kabl pa je bio koriten za povezivanjaraunara u kompjuterskim prostorijama, a primjena 0hick-et kabla kao manje fleksibilnog, krutog i skupljeg kabla bilaje ograniena na povezivanje opreme koja se nalazila u razliitim zgradama ili na razliitim spratovima unutar istezgrade. 'ruga vrsta, HE] kabl uobiajeno se koristi za analogni prenos i kablovsku televiziju ali postaje sve znaajniji i zapristup Internetu.8potreba koaksijalnih kablova u ;=- mre1ama (konkretno u +thernet mre1i* ima jedan veliki nedostatak.% obzirom na nain pristupa mediju za prenos kapacitet koaksijalnih kablova nije bio upotpunosti iskoriten. -aime,bez obzira na kvalitetu koaksijalnog kabla i nain njegove upotrebe bila je mogua samo !alf0duple= komunikacijaizmeu vorova mre1e. 0o je jedan od glavnih razloga zato se usprkos brojnim dobrim osobinama koaksijalnihkablova, prelo na druge medije za prenos podataka u ;=- mre1ama.

.@.).

1.@.). O!ti'ko$,akno

Predstavlja najnoviji i najbolji medij za prenos podataka. Optiki kabl je snop tankih staklenih vlakana zatvorenih uzatitniomota koji je u stanju provoditi svjetlost na veu daljinu. Podaci se na predajnoj strani pretvaraju izelektrinog oblika u svjetlost pomou svjetlosnih dioda (;+' ili laserska dioda* i obratno, na prijemnoj strani, izsvjetlosti u elektrine signale pomou svjetlosnih (foto* senzora.Princip po kome se informacija prenosi po optikom vlaknu bazira se na fizikom fenomenu tzv. potpune unutran$erefleksi$e. %vako optiko vlakno se sastoji iz jezgra koga ini staklo odreenog indeksa prelamanja (n !* i omotaapresvuenog preko jezgra. Omota je takoe od stakla, ali ono ima drugu vrijednost indeksa prelamanja (n$*. %vjetlostse ubacuje u jezgro pod odreenim uglom potrebnim da doe do potpune refleksije, zbog koje se svjetlosni zrakneprestano odbija od granine povrine putujui tako kroz vlakno do prijemnika.

Potpuna unutranja refleksija kod prenosa kroz optiko vlakno

Optika vlakna se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe/ monomodna (engl. singlemode* koja su tanja i omoguavajuprostiranje samo jednog svjetlosnog zraka, i multimodna (engl. multimode* koja su deblja i omoguavaju istovremenoprostiranje vie zraka od vie razliitih izvora.

jelokupni sistem baziran na multimodnom vlaknu je jeftiniji i takvi sistemi su danas dominantni kod lokalnihraunarskih mre1a. %a druge strane, zbog veih rastojanja koja je potrebno premostiti, u telekomunikacijama sudominantna monomodna vlakna. >od raunarskih mre1a svaki link (veza* zahtjeva dva vlakna F jedan za emitovanje adrugi za prijem signala.

Optiki kabl sa jednim optikim vlaknom

jezgroomota

zatitnimaterijal

poveanjesavitljivosti

izolacijapoveanjesavitljivosti

zatitnimaterijal

izolacija

jezgro

omota


41/63

41

Optiki komunikacioni sistemi bazirani na staklenim optikim vlaknima za prenos podataka koriste infracrvenusvjetlost tano odreenih talasnih du1ina kako bi se maksimalno izbjegla slabljenja svjetlosnog signalana putu krozkomunikacioni kanal.

@rojne su karakteristike koje ukazuju na prednosti optikog medija za prenos u odnosu na provodne metale (upleteneparice i koaksijalni kablovi*/

$ei !ro!u%ni o!%e(F brzina je znaajno vea (!3 i !33 Dbps*,

manje "imen*ije i teBina F optiki kablovi su znaajno tanji i laki od kablova sa upletenim paricama ikoaksijalnih kablova9, manje %,a#,jenjeFslabljenje je znaajno manje kod optikih vlakana nego kod koaksijalnih kablova i upletenih

parica i konstantno je u irokom opsegu, e,ektroma(net%ka i*o,acija F na sisteme sa optikim vlaknima nemaju uticaja spoljanja elektromagnetska

polja. 0o znai da sistem nije podlo1an interferenciji, i presluavanju.

Aahvaljujui svojim dobrim osobinama mogue je postii velike brzine prenosa koje se danas kreu oko !3 Dbps. %obzirom na dananju tehnologiju izrade optikih vlakana mogue je postii brzine od E3333 Dbps (E3 0bps*. -edostacisu visoka cijena vlakana, njihove ugradnje i polaganja, te potrebnih prikljunih sklopova. >ako su potrebe zakomunikacijom brzo rastue, ovaj medij je sadanjost i budunost prenosnih medija.

[email protected]. eBi'ni !reno% !o"ataka

@e1ini sistemi za prenos podataka ne koriste kablove ve se kao medij za prenos koristi zrak odnosno vakuum. Postojivie razloga za ovakav vid prenosa podataka a posebno je praktian u sluaju prenosivih raunara (laptopa* ili relativnoudaljenih lokacija za koje bi uspostavljanje kablovske mre1e bilo nedopustivo skupo.Princip njihovog rada zasnovan je na osobinama prostiranja elektromagnetnih talasa kroz posmatrane medije zaprenos. Prema opsegu frekvencija iz elektromagnetnog spektra talasi koje se koriste za prenos podataka obino sedijele na/ radio talase, mikrotalase i infracrvene zrake.

0ehnologije be1inog prenosa podataka koje se danas najee koriste su/

0luetooth F @e1ina tehnologija koja se koristi za komunikaciju na veoma malim razdaljinama(do deset ili sto metara u zavisnosti od klase ureaja*. @rzine prenosa idu do teoretski $7 :bps (verzija9.3*.>oristi radio talase i mo1e da proe i kroz vrste prepreke. >oristi se uglavnom za komunikaciju raunara

sa perifernim ureajima kao i u mobilnoj telefoniji i industriji video igara ( gamingkonzole*.

eBi'ni AN5 Cireless;=- (;=-, i&i* je tehnologija koja koristi radio talase za be1inu komunikaciju vieureaja na ogranienom rastojanju (nekoliko desetina ili stotina metara*. 8 zavisnosti od standarda, brzinaprenosa ide od !3 :bps do E3 :bps (u najnovije vrijeme i do #33 :bps*. -ajraireniji standard za be1inu;=- komunikaciju je I+++ 23$.!!.

e,ij%ki %i%temi 5 -ain prenosa podataka veoma slian onom koji se koristi u mobilnoj telefoniji. Aakomunikaciju se koriste radio talasi i sistemi antena koje pokrivaju odreenu geografsku oblast, pri emu sesignal od odredita do cilja prenosi preko niza antena.

ema,j%ki mikrota,a%i 5 >oriste antensku mre1u na Aemlji, pri emu se za komunikaciju koriste mikrotalasiniske frekvencije koji zahtjevaju da antene budu optiki vidljive tako da se one obino smjetaju na visoketake (vrhove brda, tornjeve, nebodere*. =ntene mogu da budu udaljene i do pedesetak kilometara.

Komunikacioni %ate,iti F >oriste mikrotalase za komunikaciju tako to se prenos izmeu dvije take kojenemaju optiku vidljivost ostvaruje posrednom komunikacijom preko komunikacionih satelita koji se obinonalaze u orbiti na visini od 9# 333 kilometara7. -a ovaj nain se pored raunarske komunikacije obinoprenose televizijski i telefonski signali. @rzina komunikacije je relativno mala (npr. !33 :bps* u poreenju saoptikim kablovima, a s obzirom na veliki prenos put (oko H$ 333 km* imaju relativno veliko kanjenje (oko $E3ms za svaki smjer prenosa

E*.

9

!333 80P kablova du1ine ! km, teko je 2333 kg. :ogu se zamijeniti (po kapacitetu* sa $ optika vlakna. 'u1ine ! km onasu teka !33 kg.

7Deostacionarni sateliti F na ovoj udaljenosti od Aemlje, tano iznad ekvatora, imaju istu brzinu rotacije kao i Aemlja pa uvijek

pokrivaju isto geografsko podruje. %ve ee se koriste sateliti i na manjim rastojanjima od Aemlje.EAemaljski mikrotalasi na istom rastojanju imaju kanjenje od !33ms, a koaksijalni i optiki kablovi od !E3 ms.


42/63

42

.. MreBni %oft$er

%ama mre1a ne mo1e niemu da poslu1i bez odreene inteligencije koja e joj omoguiti da funkcionie. 8logu teinteligencije ima mre1ni softver. >ako bi se razumjela kompleksnost raunarskih mre1a, mre1ni softver obinomo1emo podijeliti na nekoliko nivoa/ operativni sistem4 mre(ne protokole i korisni'ke aplika!i$e.

..1.

MreBni !rotoko,i

Prenos podataka kroz bilo koju komunikacionu mre1u se obavlja po protokolima F utvrenim pravilima koja supoznata svim uesnicima u komuniciranju.Protokol predstavlja standard (konvenciju* za ostvarivanje i kontrolu veze iprenosa informacija izmeu dvije krajnje take. >omunikacioni protokoli za raunarske mre1e nose naziv mreBni!rotoko,i i definiu set standardizovanih pravila za predstavljanje podataka, signalizaciju, provjeru autentinosti ikontrolu greaka, neophodnih da bi se informacija prenijela komunikacionim (prenosnim* kanalom.

..&. T6PGIP %ku! !rotoko,a

Transmission Control &roto!ol/.nternet &roto!olF 0PIP je najpopularniji mre1ni protokol i on je osnova Interneta a ibrojnih ;=- mre1a. 0o je ustvari skup mre1nih protokola koji omoguuje komunikaciju izmeu povezanihraunarairaunarskih mre1asa razliitim hardverskim konfiguracijama i razliitim operativnim sistemima. 0PIP sadr1i istandarde koji definiu kako raunari komuniciraju meusobno, konvencije za naine povezivanjamre1ai za rutiranje #

saobraaja (tj. paketa*izmeu njih.-a mre1ama koje implementiraju 0PIP jedna od osnovnih zadaa jeste adresiranje lanova mre1e putem jedinstveneIP adrese. Postoje dva osnovna naina adresiranja/ statiko (runi unos adrese u odgovarajue postavke* i dinamiko(putem 'BP servera prisutnog na mre1i*.

IP a"re%aIP adresa identifikuje lokaciju raunara na mre1i isto kao to adresa ulice pokazuje u kojoj se dijelu grada nalaziodreena zgrada. >ao to adresa ulice mora da se odnosi na jedinstveno mjesto prebivalita, tako i IP adresa mora dabude globalno jedinstvena i da ima jedinstveni format. %vaka IP adresa se sastoji od dva dijela/

adresa mre1e (engl. net&ork number* F oznaava fiziku mre1u na kojoj se mre1ni ureaj nalazi

adresa raunara F !osta(engl. !ost number* koja identifikuje pojedini raunar na datoj mre1i.

.C. 7t+ernet+thernet predstavlja skup mre1nih raunarskih tehnologija primjenjenih unutar lokalnih raunarskih mre1a.

%tandardiziran kroz standard I+++ 23$.9 +thernet definira brojne standarde za o1ienje i signalizaciju, te zajednikiformat adresiranja. >arakteristina osobina +thernet tehnologije jeste da se svi podaci za prenos pakuju u blokovepodataka tzv.ok$ire.+thernet je razvijen sredinom H35tih unutar tvrtke NeroQ. 8 poetku je imao brzinu prenosa od 9 :bps i koristio je 25bitno adresiranje. 'ananji standardi propisuju brzine od !Dbps i 72 bitno adresiranje (:= adresa*. 8 poetku je kaostandardni medij za prenos podataka koriten koaksijalni kabl, dok se danas standardno koristi neki od oblika 80Pkablova. Pored navedenih, kao mediji u 7t!ernetuse jo koriste optika vlakna.

'aljnjim razvojem tehnologije, pojavili su se, prvo bridge, a kasnije i s&itc!mre1ni ureaji. 0o su ureaji koji izolirajukolizione domene (podruja kolizija*.'&itc! je u osnovi bridgesa vie portova (mre1nih utinica* te izgledom mo1epodsjeati na !ub. :eutim, znaajna razlika izmeu !uba i s&itc!a je da se komunikacija dva ureaja preko !ubaproslijeuje na sve druge portove !ubai time onemoguuje istovremena komunikacija neka druga dva ureaja prekotog !uba, dok je ista komunikacija preko s&itc!aizolirana samo na portove na kojima su spojeni ureaji koji trenutnokomuniciraju.Istovremeno je mogua komunikacija neka druga dva ureaja preko druga dva porta istog s&itc!a.

'&itc!eviomoguuju full0duple=nain komunikacije.>od full0duple=naina rada oba ureaja koji komuniciraju moguslati i primati podatke istovremeno, a da se ne dogodi kolizija.Podaci koji alju 7t!ernetomsu pakirani u okvire.&ormatokvira je za najvei broj +thernet tehnologija isti, tako da je mogua komunikacija izmeu +therneta razliitih brzina itehnologija.

#)outing9 proces prosljeivanja paketa kroz mre1u od izvornog do ciljnog !osta(raunara*.


43/63

43

.. P OS u mreBnom okruBenju

Operativni sistem NP u verziji Professional ima svu potrebnu podr1ku za rad u raunarskoj mre1i, od ;=-5a doInterneta.

..1.

Po$e*i$anje P k,ijenta

P sa NP O%5om se na ;=- mo1e povezati na ;=- automatski ili runo. Aa automatsko povezivanje se koristi Net&ork'etup Ci#ard(%tart5^ Programs5^=ccesories5^ ommunications 5^ -etSork %etup izard*, koji korisnika u nekolikokoraka vodi i poma1e mu da konfigurie paramatre za rad u ;=-5u. izard poma1e korisniku da /

- Imenuje raunar unutar mre1e (omputer -ame*, koje mora biti jedinstveno,- Imenuje radnu grupu (orkgroup*- Instalie upravljake programe (drivers* za mre1ne kartice,- Instalie i podesi mre1ne servise koje e koristiti (lient &or :icrosoft -etSorks, &ile _ Print %haring*,- Instalie potrebne mre1ne protokole (0PIP*

Osim Net&ork 'etup Ci#ard0a, veza sa ;=-5om i Internetom se mo1e podesiti i runo (%tart5^ Programs5^=ccesories5^ommunications 5^ -etSork onnections*

;=- Properties

.1E. Dije,jenje $e*e %a internetom

?aunari u ;=-5u mogu dijeliti jednu konekciju ka Internetu putem ;nternet 5onnection '!aringservisa (I%*. -aime,dovoljno je da jedan raunar u ;=-5 ima potrebnu opremu i tzv. accountza spajanje ka Internetu (bilo da je ti dial up,I%'-, ='%; ili slino*, pa da i ostali raunari u ;=-5u imaju mogunost spajanja na Internet. ?aunari klijenti ne morajubiti inNP Proffesional. Oni mogu biti in"2, in$333 isl., a ak i ne moraju biti indoSs O%5ovi. 'ovoljno je da O%ima 0PIP protokol.


44/63

44

?aunar ssa direktnom vezom ka Internetu je I% server, dok su ostali u mre1i I% klijenti

I%

-etSork %etup izard


45/63

45

.1E.1.

Po%ta$ke I6S k,ijenta

Po%ta$ka O!i%

'elect a 5onnection +et!od

5omputer n + Net&ork r

Dive 0his omputer a 'escription =nd -ame Ledinstveno ime u ;=-5u

-ame Mour -etSork Ista radne grupa kao i kod I% servera

.11. Dije,jenje "atoteka

Lednostavno dijeljenje datoteka po zadanome je omogueno

v_stepen informatika.pdf

Documents