vuČedolski - os- · pdf fileotkrio kako je terina, pronađena 1978. g. ... vučedolska se...
TRANSCRIPT
VUČEDOLSKI
KALENDAR
Adrijana Kalčić, prof.
Kalendar
Kalendar (od latinskog Kalendae za prvi dan u
mjesecu) sustav je računanja vremena za
građanske (državne) ili vjerske potrebe.
Svijest o važnosti računanja vremena ima vrlo
duboke korijene i ona se u civilizacijama
prapovijesnih razdoblja izražavala na različite
načine
Poznavanje kalendara odražava visoki stupanj
civilizacijskih dosega, a sposobnost računanja
vremena bitno je utjecala na svakodnevni život.
Upotreba kalendara
Velika je važnost kalendara bila u poljodjelstvu u kojem
je uspješnost ovisila o predvidljivosti izmjena godišnjih
doba.
Kalendari su imali važnu ulogu i u religijskom životu:
na njihovim osnovama bilo je moguće izgraditi precizan
redoslijed religijskih svetkovina.
Vučedolsku je kulturu oduvijek odlikovao razvoj
metalurgije i upotreba bakrenih predmeta, ali
odnedavno i poznavanje kalendara.
S vučedolskim sam se kalendarom prvi puta
susrela 2001. g. u Vukovaru na izložbi
«Vučedolski Orion» koju je postavio dr.
Aleksandar Durman.
Fasciniralo me to što je on rekao kako je sasvim
slučajno 2000. g. otkrio kako je terina,
pronađena 1978. g. u Vinkovcima, zapravo
kalendar koji je istovremen sumerskom i
egipatskom, ali nije njihova kopija jer je
uspostavljen na daleko sjevernijoj 45. paraleli.
Moj prvi susret s vučedolskim
kalendarom
Od 3000. g. pr. Kr. počinje period starog carstva u Egiptu.
Od 2470. do 2400. godine pr. Kr. grade se piramide, dakle, na samom kraju vučedolske kulture koja traje od 3000. do 2400. g. pr. Kr.
S druge strane, u isto vrijeme u Mezopotamiji nastaje kultura Sumerana, gdje također nastaju prvi vladarski grobovi sa svom poznatom pompom koja se može mjeriti s Tutankamonovim bogatstvima.
Osim toga, vučedolska se kultura razvija paralelno i s Trojom I. i početnom fazom Troje II.
Može se čak govoriti i o tome da postoji veza Vučedola i Troje.
Usporedbe s drugim kulturama
Dr. Durman je otkrio da je svoj kalendar imala i
napredna civilizacija Vučedolaca, koja je živjela na
našem području te je poznavala matematiku i
astronomiju.
Fascinantno je to što je uspio dešifrirati simbole s
posude iz Vinkovaca 22 godine nakon njena otkrića.
Taj kalendar zapravo predstavlja pokušaj ljudi onoga
vremena da na keramičke posude simbolima i
znakovima zabilježe činjenice i podatke važne za njihov
način života i njihovu religiju.
Durmanovo otkriće
Ako su interpretacije dr. Durmana točne, onda bi
se u simbolici znakova na vučedolskim
posudama mogli naći dokazi o najstarijem
europskom, ali i indoeuropskom kalendaru, koji
je bio u funkciji oko 3000. g. pr. Kr.
U tom bi se slučaju moglo govoriti o znatno
starijem kalendaru od onoga skrivenog u
pretpovijesnim megalitskim konstrukcijama
europskoga zapada.
Najstariji indoeuropski kalendar?
Terina = kalendar?
Poimanje svijeta u vučedolskoj kulturi može se iščitati
prema urezanom i inkrustiranom ukrasu na njezinoj
najtipičnijoj posudi - terini. Ove posude imaju više
obredan nego praktičan značaj.
Ukras oslikava obzor i astralne situacije iznad njega.
Jedina dva znaka koja negiraju horizont i lome se
upravo na bikoničnom (najširem) dijelu terine su Sunce
i zviježđe Oriona, koje simbolički prikazuju smjenu
zimskoga u (pro)ljetni dio godine.
Taj kalendar prepoznaje četiri godišnja doba i dvanaest
polja (tjedana) u svakom pojasu.
Kalendar je zapravo aparat koji je trebao opisati
nebeska zbivanja vezana uz pojavu i nestanak zviježđa
(Orion, Blizanci, Ribe/Pegaz, Plejade, Kasiopeja,
Labud), ali je istovremeno mogao i prepoznavati neke
od planeta koje putuju kroz ta zviježđa (Mars i Venera).
KasiopejaLabud
Sunce Orion
Plejade
Blizanci Pegaz/Ribe
Tko se još bavio temom vučedolskog
kalendara?
Osim dr. Durmana, tom temom, na vrlo
zanimljiv i inovativan način, pozabavili su se i
drugi znanstvenici kao npr. Ivan Jurić, Marija
Đikić, Pavao Petričević i Jacqueline Balen u
časopisu Društvena istraživanja.
Oni su zaključili da su Vučedolci spoznali račun
Pitagorina poučka jer je veza između zapadne
Europe i Bliskog istoka išla Dunavom, tj. kroz
Vučedol, a to potkrepljuju i postavke
matematičara Van der Waerdena.
Vučedolci su poznavali Pitagorin
poučak?
Jurić, Đikić, Petričević i Balen smatraju da su
Vučedolci svoje matematičke i astronomske
spoznaje bilježili na keramici te da su šahovnice
osim kao kalendare koristili i kao tablice
množenja. Razumijevanje kalendara i crtanje
šahovnica govori o njihovu logičnom shvaćanju
budućega Pitagorinog poučka.
Schmidtova skica konstrukcije ljevaonice bakra
U vučedolskom društvu onoga vremena postoje obredi vezani uz
astronomske događaje, a svetišta se grade po određenim
matematičkim pravilima.
Geometrijski crtež na kojemu su sve stranice četverokuta, trokuta,
dijagonale četverokuta i visine trokuta cijeli brojevi, postaje
simbolom koji se na prostoru Hrvatske održao 3000 godina.
To omogućava zaključak da su njegovi crtači spoznali račun
Pitagorina poučka.
Schmidt je zaključio da je građevinska znanja
graditelj toga vremena i područja prikazivao
crtežima na keramici.
Mnogi detalji u keramici prikazuju način spajanja
greda, a određeni prikazi koji podsjećaju na
šahovnice možda prikazuju površine izgrađenih
objekata.
Van der Waerden navodi da se svugdje
astronomija i matematika pojavljuju i razvijaju
zajedno i paralelno.
Crteži = pismo?
Nepostojanjem pisma kojim bi se zabilježile
spoznaje, njihovo prikazivanje na keramici
dobilo je široke razmjere.
Crteži na keramici u tome vremenu imaju i neka
obilježja pisma, pa geometrijske oblike treba
prihvaćati i kao zapis da se takav geometrijski
crtež može načiniti u tada poznatom mjernom
sustavu.
Šahovnica = matematički izračun?
Hipoteza je da su se šahovnice u vučedolskoj kulturi
koristile za prikazivanje raznih matematičkih izračuna.
Od mnogobrojnih i raznovrsnih prikaza šahovnica
posebno je obrađena ona sa 72 polja, koja je brojčano
sadržavala 12 trokuta sustava 3, 4 i 5.
Postoji i hipoteza da se ovakva šahovnica mogla
upotrijebiti u računanju vremena, te da su je Vučedolci
koristili kao kalendar.
Ako je šahovnica od 72 polja bila dio praktičnog
kalendara, onda je vučedolski kalendar bio
solarni u kojem je 360 dana bilo podijeljeno na
određena razdoblja te je ostalo još 5 ili 6 dana
kada se iščekivalo solsticij.
Kako su bilježili dane na kalendaru?
Na šahovnici sa 72 polja dani su se mogli bilježiti tako da se na svaki dan jednog polja stavi neki posebni predmet; takvih predmeta ima 5 i kada oni prijeđu šahovnicu, prošlo je 360 dana, a kada bi ih se stavilo u početni položaj prođe još 5 dana.
To je kalendar sličan egipatskome, jer je osnovna podjela na 360 plus 5 dana, ali je sličan i grčkome, jer solsticij znači početak godine.
Današnji hrvatski grb vučedolska je
šahovnica?
Spontano se nameće pitanje može li se današnji hrvatski
grb od 25 polja povezati s vučedolskim šahovnicama
kao moguće rješenje osnovnog sustava 3²+4²=5²=25?
Simboli iz vremena vučedolske kulture pojavljuju se do
današnjih dana, primjerice u konavalskom vezu koji je
blizak modelu sastavljenih trokuta kod Vučedolaca.
Četverokuti su se isto tako kao simboli zadržali tijekom
3000 godina, sve do liburnijskih vremena.
Ne, to je samo slučajna podudarnost!
Nalazi o povezanosti vučedolskih spoznaja da je
a²+b²=c²=25 i štita sa 25 polja na hrvatskom
grbu nisu pronađeni.
Zato otkriće Vučedolaca da je 3²+4²=25 i
hrvatski grb od 25 polja treba zasada smatrati
slučajnom podudarnošću.
Nešto o golubici
Golubica, vjerojatno najpoznatiji nalaz vučedolske kulture, izuzetan je primjer umjetničkog stvaranja i važan religiozni simbol. Male su ptice, pogotovo golubice, od davnina bile pratioci Velike Majke.
Durman, međutim, drži kako se ne radi o golubici već o jarebici, koja je u drugim kulturama bila zaštitni znak ljevača bakra.
Naime, ljevači koji su pri lijevanju bakra bili pod utjecajem otrovnog plina arsena postajali su hromi i šepali su, kao što jarebica šepa kada se brani od svojih grabežljivaca.
I na samom kraju...
Sam Vučedol nudi unikatan sadržaj:
to je mjesto na kojem se Europljani trebaju pokloniti svojim korijenima,
svome prvome pismu,
prvome kalendaru,
metalurgiji
i čitavom nizu drugih važnih stvari koje pokazuju visoki standard, koji do tada nije bio viđen u europskome prostoru.
Literatura
Dimitrijević, Stojan, Vučedolski kulturni kompleks – geneza i podijela, Vučedol – treće tisućljeće p.n.e., MGC, Zagreb 1988.
Durman, Aleksandar, Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb 2000.
Jurić, Ivan, Đikić, Marija, Petričević, Pavao, Balen, Jacqueline, Ishodište Pitagorinog poučka u vučedolskoj kulturi na prostoru Hrvatske, Društvena istraživanja 2-3, Zagreb 2000.
Schmidt, Robert Rudolf, Die Burg Vučedol, Zagreb 1945.