vukovar i dubrovnik za pojaŁanje flote hrm-a · 7. studenoga 2008. w ashinton ... takvu buku od...

Broj 213. Godina V. 7. studenoga 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Iz Finske u Remontno brodogradiliπ te © ibenik stigli raketni brodovi

Vukovar i Dubrovnik z apojaË anje flote HRM-a

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 11/05/08 15:12

N a slici je japanski razaraË JS Agihara, koji prolazi pokraj Memori-jalnog centra potopljenoga ameriËkog bojnog broda USS Arizonau Pearl Harboru. Naravno, nije rijeË o reprizi napada koji se dogo-

dio prije 67 godina nego o prijateljskom posjetu ameriËkoj mornariËkojbazi na Havajima. Agihara je potpuno nov brod, a aktivno je u sastavu ja-panskih mornariËkih obrambenih snaga od 13. oæujka ove godine.

2

PEARL H ARBO R

G ruzijski predsjednik Mihail Sakaπ-vili smijenio je 4. studenog naËel-nika glavnog stoæera gruzijske

vojske, brigadnog generala Zazu Gogavu(na slici). ©ef dræave je otvoreno rekao daje smjena posljedica neuspjeπnog suprot-

stavljanja ruskim postrojbama tijekom rata u kolovozu. “Odluka je donije-ta na temelju analiza kolovoπkih zbivanja”, rekao je Sakaπvili, dodajuÊi daGruzija treba rijeπiti probleme koji su tada izbili na vidjelo. Ta zadaÊa sto-ji pred novim naËelnikom, pukovnikom Vladimerom Dæadæibajom. Pred-sjednikova je odluka uslijedila nakon πto je proπlog tjedna smijenio i pre-mijera Gurgenidzea, koji je kritiziran zbog voenja rata u Juænoj Osetiji.

Istraæno izaslanstvo ukrajinskogparlamenta stiglo je 3. studenogu Juænu Osetiju kako bi provjerilo

izvjeπÊa u kojima stoji da je Ukrajinanepropisno prodala oruæje susjednojGruziji uoËi ljetnog sukoba s Rusijom.Na Ëelu izaslanstva je Valerij Konova-

ljuk, inaËe zastupnik proruske Stranke regija, koja podræava neovisnostJuæne Osetije i Abhazije. Pitanje prodaje oruæja Gruziji jest top-tema u ci-jeloj Ukrajini, a vlada odluËno opovrgava optuæbe iz Rusije. Andrij GonËa-ruk, duænosnik ureda ukrajinskog predsjednika JuπËenka, izjavio je da jeprodaja obavljena po svim meunarodnim pravilima.

T rofej Mackay prizna-nje je koje AmeriËkoratno zrakoplovstvo i

Nacionalna aeronautiËkaudruga dodjeljuju “najzasluæ-nijem letu godine”. Na cere-moniji odræanoj u Washing-tonu 3. studenoga ovogodiπnji trofej dobila su Ëetvorica pilota lovacaF-16, brigadir Charles Moore, pukovnik Stephen Williams te satnici Law-rence Sullivan i Kristopher Struve. Na prijelazu od 12. na 13. kolovozaproπle godine bili su u misiji nad Irakom, kad su odjednom pozvani da sasvoja Ëetiri zrakoplova bombardiraju mete u afganistanskoj regiji Tora Bo-ra. Letjeli su 11 sati iznad πest dræava i imali 13 zraËnih nadolijevanja go-riva. Operacija je obavljena uspjeπno, ciljane mete (njih 16) pogoene suu dvije minute i ameriËki vojnici na kopnu su, uz njihovu pomoÊ, doπli upozicije da napadnu talibane. To je bio prvi sluËaj da ameriËki zrakoplovistacionirani u Iraku izvrπe borbenu zadaÊu u Afganistanu.

7. studenoga 2008.

W ASH ING TO N

NEW Y O RK

TBILISI

BRUXELLES

P ripremio D. VLAHOVIΔ

K IJEV

»asopis Defence Technology International u broju od studenog ob-javio je Ëlanak koji govori o povezanosti buke πto je stvara vojnaoprema i gubljenja sluha kod vojnika. Autor Paul McLeary smatra

da, primjerice, avion lovac F-35 i ekspedicijsko borbeno vozilo stvarajutakvu buku od koje joπ nema odgovarajuÊe zaπtite. Istraæivanje koje je2007. objavio Navy Times navodi da oko 840 tisuÊa ameriËkih veteranapati od gubitka sluha nastalog tijekom vojne sluæbe. Amerikanci veÊ radena tehnologijama koje Êe zamijeniti aktualne ËepiÊe za uπi i ANR sluπali-ce, a njihovi prototipovi trebali bi uÊi u uporabu sljedeÊe godine.

Sm jena zbog Juæne O setije

Japanci u Pearl H arboru

S VIJ ETU

S N

avy

US N

avy

Jedanaest sati za dvije m inute

S jevernoatlantski savez Ëestitao jeBaracku Obami na pobjedi na ame-riËkim predsjedniËkim izborima, uz

opasku glavnog tajnika da je tijesna trans-atlantska suradnja bitna za rjeπavanjesvjetskih sigurnosnih problema. “Danaπnjisigurnosni zahtjevi traæe joπ jaËu suradnjui solidarnost meu saveznicima, i veselim se ulozi koju Êe SAD i dalje ima-ti pod vodstvom izabranog predsjednika Obame”, rekao je Jaap de HoopScheffer, a njegove rijeËi prenijela je agencija France-Presse. Izjava je sti-gla 5. studenoga, netom nakon objavljenih rezultata izbora.

Nepropisna prodaja?

NA TO i B arack O bam aU

SAF

B orba protiv buke

02 strana vijesti.qxd 11/05/08 15:37

Snajperska djelovanja (VI. dio)

Najvaænija podruËja djelovanjaSluæbe jesu informiranje, pro-midæba i kvalitetna komunikacija,πto se ostvaruje kroz pisanemedije, filmske i televizijskedokumentarce, radioemisije teprigodne DVD-e i CD-e...

Nabavkom ovih raketnih brodo-va Hrvatska ratna mornaricaznatno je podigla svoje sposob-nosti te dobila moguÊnost obav-ljanja i nekih novih zadaÊa, a sbrodovima je isporuËen i velikiset priËuvnih dijelova...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 1 0 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 01 01 -6 20-2500-3 281 06 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 1 0 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 6 0000-1 1 01 3 21 3 02 poziv na broj1 6 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 1 0 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

U gaπenju poæara, kad je rijeË o NOS OSRH-a,najviπe su bile angaæirane zraËne snage, kojesu se pokazale kljuËnima u gaπenju otvorenih

poæara. Mnogo veÊi broj protupoæarnih letjelicakojima su u ovogodiπnjoj pp sezoni raspolagalezraËne snage, a tu prije svega mislimo na nove

Air Tractore, pridonio je znatno veÊoj uËinkovitosti u borbi s poæarima…

S t r a n a 4

Izbor i priprema snajperista kompleksni su i vrlo vaæni te su prvi korak u stvaranju

uËinkovitih snajperista kojima se mogu povjeriti najteæe zadaÊe

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

Iz Finske u Remontnobrodogradiliπte ©ibenikstigli raketni brodovi

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Izaslanstvo SOJI MORH-au posjetu rumunjskomMinistarstvu obrane

RaπËlamba ovogodiπnje protupoæarne sezone u vojarni "KnezTrpimir" u Divuljama

S t r a n a 1 0

03 strana 11/05/08 15:08

7. studenoga 2008.4

N a palubi 152-metarskog brodaza prijevoz teπkih tereta, Grie-tje, u Hrvatsku su 2. studenoga

dovezena dva raketna broda klaseHelsinki, za koje je, podsjetimo, ugo-vor o nabavci MORH sklopio s fin-skom tvrtkom Patria Aviation Oy sre-dinom srpnja. Putovanje iz Finsketrajalo je sedamnaest dana, a raketnisu brodovi, sada veÊ bivπi Oulu i Kot-ka, iskrcani u πibenskom zaljevu 3.studenoga te odvezeni u NCP - Re-montno brodogradiliπte ©ibenik d.o.o.U brodogradiliπtu bi trebali ostati naj-viπe mjesec dana i to iskljuËivo radibojanja u skladu sa standardima naπemornarice i stavljanja nove antikoro-

zivne zaπtite. Naime, ovi brodovi mi-jenjaju ambijent, odnosno dolaze izBaltika, mora koje ima drukËiji salini-tet i temperaturu, u naπe toplije i sla-nije more, te je na podvodni dio trupapotrebno staviti novu antikorozivnuzaπtitu, i to po naπim standardima.Drugim rijeËima, to je klasiËno doko-vanje, a u NCP-u su se, potvrdili sunam u mornarici, dobro pripremili zataj posao. Dok su na dokovanju, bro-dovi Êe se opremiti i klasiËnim brod-skim inventarom, sasvim pragmatiË-nim stvarima kao πto je posteljina,pribor za jelo... da bi posada, koja jespremna i koja je veÊ doπla na brodo-ve, mogla na njima boraviti.

Iskrcavanje, koje nije bilo nimalolako, besprijekorno je provedeno, ameu pripadnicima HRM-a koji suga nadzirali bili su i oni koji su odsamog poËetka angaæirani na poslo-vima vezanim uz nabavu ovih brodo-va. Kapetan fregate Æ eljko Jakus, vo-ditelj Odsjeka odræavanja u HRM-u,i kapetan fregate Milan BlaæeviÊ, za-povjednik divizijuna za povrπinskodjelovanje, u nekoliko su navrata biliu Finskoj. Prvi put su u veljaËi obiπlibrodove koji su tada bili na vezu, akoji su do nekoliko mjeseci prije biliu funkciji patroliranja. Istaknuli su ito kako su svi sustavi na brodu cijelovrijeme odræavani i stavljani u funk-

Leid a P ARLOV, s nimio T omis lav B RAN DT

N ab av k om ov ih rak etnih b rodov a H r v atsk a ratna m ornaric a z natno je p odigla sv oje

sp osob nosti te dob ila m oguÊ nost ob av ljanja i nek ih nov ih z adaÊ a, a s b rodov im a je

isp oruË en i v elik i set p riË u v nih dijelov a. "S iguran sam da dijelim radost s v ih p r ip ad-

nik a H R M -a π to u naπ sastav ulaz e ov ak v a dv a b roda k lase H elsink i", istak nuo je k a-

p etan b ojnog b roda M arin S toπ iÊ , z ap ov jednik flotile H R M -a

Vukovar i Dubrovnik za pojaËanje flote H R M -a

Iz Finske u Remontno brodogradiliπte © ibenik stigli raketni brodovi

04-07 strana 11/5/08 2:26 PM

7. studenoga 2008.5

ciju u skladu s dinamikomodræavanja finske mornarice.Grijali su ih te maksimalnonadzirali i odræavali. Tijekomnjihova drugog odlaska u Fin-sku, testirali su brodove ustvarnim uvjetima. Svi su sus-tavi testirani na funkcional-nost i svi su se sustavi pokaza-li ispravnima.

Nabavkom ovih raketnih bro-dova Hrvatska ratna mornari-ca znatno je podigla svojesposobnosti te dobila moguÊ-nost obavljanja i nekih novih

zadaÊa, a s brodovima je is-poruËen i veliki set priËuvnihdijelova.

"Siguran sam da dijelim ra-dost svih pripadnika HRM-aπto u naπ sastav ulaze ovakvadva broda klase Helsinki", is-taknuo je kapetan bojnog bro-da Marin StoπiÊ, zapovjednikflotile HRM-a. Napomenuo jekako na domaÊem planu naj-viπe dobivamo na protupod-morniËkom djelovanju i svimsposobnostima vezanim za taj

sadræaj pomorske obrane, ko-je su u HRM-u stjecajemokolnosti izgubile na svojojrazini. "Ovime prvi put dobi-vamo dva moderna sonara,koji Êe moÊi kontrolirati rute inaπe podmorje, a moÊi Êeobavljati i procedure vezaneza progon i otkrivanje pod-mornica itd. To je velika stvarjer se ponovno vraÊamo tomelementu nadzora podmorja,πto je doista bitno," rekao jeStoπiÊ, koji je sa "svojim" ti-mom u Finskoj bio Ëetiri pu-ta, te dodao kako je suradnjas finskom ratnom mornari-com bila viπe nego dobra. S

brodovima je isporuËen i veliki kon-tingent priËuvnih dijelova, koji Êesluæiti prije svega za ova dva broda, aona Êe se, uvjeren je, eksploatiratinajmanje sljedeÊih 10 do 15 godinabez ikakvih problema. I naπe raketnetopovnjaËe koje imaju istovjetne sus-tave bit Êe dijelom revitalizirane, od-nosno njihove sposobnosti bit Êe dig-nute na projektiranu razinu upravouporabom tih priËuvnih dijelova. Ra-ketni brodovi imaju 29 Ëlanova posa-de. Sve su to mladi, izrazito motivira-ni ljudi. Smjeπtajni kapacitet broda je35 ljudi, a to nam, istaknuo je zapov-jednik flotile, omoguÊuje da budu izapovjedni brodovi odreenih skupi-na jer mogu ukrcati i dio stoæera.

Na iskrcaju brodova u ©ibeniku bioje i zapovjednik HRM-a kontraadmiralAnte UrliÊ. Posebno je upozorio na toda su brodovi kompatibilni s brodovi-ma naπih buduÊih saveznika. Uvjerenje da Êe ovi brodovi uspjeπno obavljatizadaÊe i u Jadranskom i u Sredozem-nom moru u potpori operacije mira naovim prostorima. Brodovi Êe se, naja-vio je UrliÊ, zvati Vukovar i Dubrov-nik, u Ëemu ima simbolike i πto je "po-vezivanje krajnjeg juga sa sjeveromHrvatske, a znamo koje su znaËenje uDomovinskom ratu imali za hrvatskinarod i Vukovar i Dubrovnik".

K apetan bojnog broda M arin S toπiÊ, zapovjednik flotile:

RijeË je o vrlo moderno koncipiranim viπe-namjenskim brodovima. S njima dobivamoznaËajnu borbenu moÊ i moæemo izvrπava-ti nove zadaÊe. Jedna od bitnih stvari jestda su to brodovi visoke autonomije s vrlopouzdanim sustavima za uporabu na prila-zima Jadranu i Mediteranu. Stoga postojimoguÊnost da iduÊe godine, kada posta-nemo punopravna Ëlanica NATO-a, moæe-

mo prvi put deklarirati i te snage, prijesvega u sklopu operacije Active Endeavor.

Raketni brodovi klase Helsinki dugaËki su 4 5 i πiroki 8,9 metara, a vrπna brzi-na im je 3 0 Ëvorova. Osnovno im je naoruæanje osam voenih projektila brod-brod Saab RBS 1 5. Maksimalni domet projektila je 70 km. TopniËko naoruæa-nje sastoji se od jednog pramËanog topa Bofors 57/ 70 kalibra 57 mm, a zablisku protuzraËnu obranu rabe se i dva dvostruka topa Sako kalibra 23 mm.Za nadzor zraËnog prostora i povrπine mora rabi se motrilaËki radar 9GA 208,a za navoenje topniËke paljbe Philips 9L V 225. Raketni brodovi klase Helsin-ki imaju ugraen aktivni sonar Simrad Marine SS 3 04 , te tegljeni sonar Fin-yards Sonac/ PTA.

04-07 strana 11/5/08 2:26 PM

67. studenoga 2008.

MORH

Prigodom blagdana Svih svetih i Duπnog dana, izaslanstvo VladeRH, u kojem je bio i ministar obrane Branko VukeliÊ, poloæilo je vi-jence i zapalilo svijeÊe na Oltaru domovine na Medvedgradu i na za-jedniËkoj grobnici za neidentificirane ærtve iz Domovinskog rata naKrematoriju u Zagrebu.

Na Duπni dan misu je u Vojnom ordinarijatu sluæio mons. JurajJezerinac.

OJ I

Dræavni tajnik MORH-a Gordan » aËiÊ uruËio je 31. listopada general bojnikuDragutinu Repincu pismo Tajniπtva UN-a i podtajnika UN-a za mirovne opera-cije u kojem mu zahvaljuju i Ëestitaju za iznimno uspjeπno obnaπanje duænostizapovjednika UN mirovne misije UNMOGIP.

General Repinc je u UN misiji UNMOGIP u Indiji i Pakistanu bio dvije godine ito od prosinca 2005. do prosinca 2007. » estitajuÊi generalu Repincu dræavni tajnik» aËiÊ je istaknuo kako su pohvale koje je dobio na ponos ne samo njemu nego i ci-jelom MORH-u i OSRH-u. Osim πto je pismo zahvale priznanje generalu Repincuza njegov profesionalni rad i dostojno predstavljanje Republike Hrvatske u svijetu

to je ujedno i kako je istaknuo general Repinc, priznanje i svim promatraËima i stoæernim Ëasnicima koji su svojim profesio-nalnim i kvalitetnim radom „ otvorili vrata“ za njegovu nominaciju na duænost zapovjednika mirovne misije UNMOGIP.Izrazio je i uvjerenje da Êe Republika Hrvatska uskoro opet dobiti moguÊnost da Ëasnike OS-a nominira na tako visoku duæ-nost jer kako je rekao, „ mi imamo i potencijala i moguÊnosti za obnaπanje takvih duænosti“ .

L. P ARLOV

Priznanje zapovjedniku m isije U NM O G IP

Izaslanstvo Zapovjedniπtva za tran-sformaciju NATO-a, predvoeno ge-neralom zbora Jamesom Mattisom,posjetilo je 31. listopada MORH iGSOSRH.

Sastalo se s dræavnim tajnikom Gor-danom » aËiÊem, naËelnikomGSOSRH-a generalom zbora JosipomLuciÊem, ravnateljem Uprave za ob-rambenu politiku Pjerom ©imunovi-Êem i ravnateljem HVU-a “ Petar Zrin-ski“ general bojnikom Mirkom ©undo-vom. Na sastanku je bilo rijeËi o sigur-nosnoj situaciji u jugoistoËnoj E uropi.Dræavni tajnik » aËiÊ naglasio je trajnuteænju Hrvatske da bude konstrukti-van i stabilizirajuÊi faktor u regiji. Za-hvaljujuÊi velikom iskustvu u provo-enju obrambenih reformi u dosadaπ-njem razdoblju pristupanja euro-at-lantskim integracijama, Hrvatska mo-æe pruæiti pomoÊ zemljama u regiji utom pogledu, te i na taj naËin razvijatidobre odnose s neposrednim susjed-stvom. Dræavni tajnik » aËiÊ takoer jeiskazao zadovoljstvo izvrsnom surad-

njom Ministarstva obra-ne RH i Zapovjedniπtvaza transformaciju NA-TO-a, te zahvalio naukupnoj potpori πto jeHrvatska dobiva tom suradnjom.

General zbora Mattis rekao je da Hr-vatska od NATO saveza u buduÊnosti,kada postane punopravna Ëlanica Sa-veza, moæe oËekivati iskrenu i punupotporu, kao i do sada. Pohvalio je na-predak Hrvatske u obrambenim refor-mama, te dodao da je to pozitivan pri-mjer ostalim zemljama regije. Zahvalioje i na doprinosu hrvatskih Oruæanihsnaga misiji ISAF u uspostavljanju mirai stabilnosti u Afganistanu.

Na sastanku generala zbora Mattisai generala zbora Josipa LuciÊa razgo-varalo se o transformaciji NATO-a te oglavnim podruËjima rada i projektimaZapovjedniπtva za transformaciju, kaoi o pitanjima integracije Hrvatske uvojne strukture NATO saveza u dugo-roËnom razdoblju. Generalu Mattisu injegovim suradnicima predstavljena je

vojno-politiËka situacija u bliæem hr-vatskom okruæenju, ali i organizacija,vojni prioriteti i postignuÊa OSRH-a,te sudjelovanje hrvatske vojne kompo-nente u meunarodnim vojnim opera-cijama. Ponovno je naglaπeno da ÊeOSRH i nakon ulaska u NATO savezpodupirati zemlje iz susjedstva kon-struktivno im prenoseÊi svoja iskustvate da je OSRH i dalje spreman na svo-jim vojnim uËiliπtima πkolovati i edu-cirati pripadnike oruæanih snaga su-sjednih dræava, pri Ëemu Êe πirimspektrom aktivnosti podupirati daljnjustabilizaciju jugoistoËne E urope. Nakraju je zajedniËki zakljuËeno da Êepismo OSRH-a s predstavljanjem kon-ceptualnih i doktrinarnih oËekivanja ipotreba biti upuÊeno prema Zapovjed-niπtvu za transformaciju NATO-a.

OJ I

Poloæeni vijenci u prigodi Svih svetih

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

Izaslanstvo Zapovjedniπtva zatransform aciju NATO -a u M O R H -u

snim

io T

. B

RAN

DT

04-07 strana 11/5/08 2:26 PM

7. studenoga 2008.7

U organizaciji Viπeg vojnostegovnog suda, 30. listopadaprovedeno je Savjetovanje iz upravnog prava za sucevojnostegovnih sudova i pravnike u Ministarstvu obrane iOruæanim snagama RH.

Obraene su aktualne teme vezane uz pravnu struku u ob-rambenom sustavu, a meu predavaËima su bili pravni struË-njaci iz razliËitih mjerodavnih institucija. Na poËetku je sudio-nike savjetovanja pozdravio tajnik MORH-a Petar BaraÊ, a po-tom su uslijedila izlaganja. O odgovornosti dræave za πtetu, od-nosno o tuæbama protiv dræave radi naknade πtete s posebnimosvrtom na Oruæane snage, govorio je sudac Vrhovnog sudaRH Jadranko Jug, a sudac Upravnog suda RH Ante GaliÊ izla-gao je na temu Upravno sudovanje u RH s posebnim osvrtomna organizaciju upravnog sudstva de lege ferenda. On je po-hvalio inicijatore i organizatore savjetovanja, istaknuvπi da jeupoznavanje s najnovijim promjenama i reformama u zakono-davstvu nuæno za sve koji ga primjenjuju u svom djelokrugurada. O primjeni Zakona o opÊem upravnom postupku govorilaje Ljerka GolubiÊ MunjakoviÊ iz Ministarstva pravosua, a su-dac Viπeg vojnostegovnog suda Mario KauzlariÊ pojasnio jeteorijske i pozitivno pravne aspekte vezane uz konaËnost i pra-vomoÊnost rjeπenja donesenih u upravnom postupku. Uime or-ganizatora, predsjednica Viπeg vojnostegovnog suda DragicaKoketi je istaknula da je savjetovanje organizirano sa svrhomstruËnog usavrπavanja pravnika MORH-a i OSRH-a, koji usvakodnevnom radu primjenjuju upravno-pravne propise. IzViπeg vojnostegovnog suda najavili su da sliËna savjetovanjaplaniraju organizirati i ubuduÊe, a velik odaziv sudionika po-tvrdio je da postoji potreba za takvim oblikom usavrπavanja.

M. ALVIR

U vojarni “ Vitez Damir MartiÊ” u Rakitju, u Sre-diπtu za sigurnosnu suradnju - RACVIAC, odræanaje 30. i 31. listopada 20. konferencija Multinacional-ne savjetodavne skupine (MAG - Multinational Ad-visory Group), koja je upravno tijelo RACVIAC-a od-govorno za njegovo djelovanje i nadzor.

Povod zasjedanju MAG-a bila je unutarnja tran-sformacija RACVIAC-a radi prilagodbe novoj misiji -podupiranju dijaloga i suradnje u vezi sa sigurnos-nim pitanjima zemalja jugoistoËne E urope i njihovihmeunarodnih partnera. Novi pravni status i novastruktura RACVIAC-a ovoga su trenutka prvi vidljivioblici tog transformiranja, kojima se bavila i ovakonferencija MAG-a.

Konferenciju je otvorio predsjedavajuÊi MAG-a,general bojnik Ion Coropcean, naËelnik GSOS-aRepublike Moldavije, a direktor RACVIAC-a, Ne-dæad HadæimusiÊ podnio je izvjeπÊe o aktivnostimaRACVIAC-a od zasjedanja proπlog MAG-a, te na-glasio posebno vaæna dostignuÊa ostvarena u tomrazdoblju. NaËelnik i zamjenik direktora RAC-VIAC-a, brigadir Tomislav Vibovec predloæio je nakonferenciji detaljne informacije o planu i progra-mu rada RACVIAC-a za 2009., πto je MAG i prihva-tio. Podnijeto je i izvjeπÊe radnih skupina o novompravnom statusu i organizacijskoj strukturi RAC-VIAC-a, a voditelj financijskog odsjeka RACVIAC-aFriedrich W. Lö ffler izvijestio je MAG o financijskomstanju i stanju proraËuna, nakon Ëega je MAG odre-dio i financijski proraËun za 2009. godinu.

Za novog predsjedavajuÊeg MAG-a na konferenci-ji je potvren Pjer ©imunoviÊ, ravnatelj Uprave zaobrambenu politiku MORH-a. To je prvi put da jeHrvatska dobila predsjedavajuÊeg MAG-a, πto jedodatni uspjeh Republike Hrvatske na vanjskopoli-tiËkom i sigurnosnom planu.

Problematiku personalne politike RACVIAC-a na-stavit Êe rjeπavati imenovana radna skupina, koja Êese sastati u sijeËnju 2009., a izvjeπÊe rada podnijetÊe na sljedeÊoj konferenciji MAG-a krajem oæujka2009.

N . HRAS T IΔ

Polaznici X I. naraπ-taja Ratne πkole "BanJosip JelaËiÊ" bili su29. listopada u rad-nom posjetu Hrvatskojradio-televiziji.

Posjet je prireenkao praktiËna potporanastavnom predmetuUmijeÊe komuniciranja. Polaznici Ratne πkole, pod struËnimvodstvom djelatnika HRT-a, upoznati su s ustrojem, funkcio-niranjem i projektima HRT-a te s ulogom HRT-a kao javnogmedija i njegovim utjecajem na druπtvo.

Z.L.

Savjetovanje za suce i pravnike

R atna πkolana H R T-u

U R A C VIA C -u odræana godiπnja konferencija M A G -a

snim

io T

. B

RA

ND

T

snim

io N

. H

RA

STIC

OS RH

04-07 strana 11/5/08 2:27 PM

OS RH

7. studenoga 2008.8

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN i K at s u h ik o T OK UN AG A

RaπËlamba ovogodiπnje protupoæarne sezone u vojarni "K nez Trpimir" u D ivuljama

NauËenim lekcijam a do joπ uspjeπnije organizacije i provedbe

U gaπ enju p oæ ara, k ad je rije Ë o N O S O S R H -a, najv iπ e su b ile angaæ i-

rane z ra Ë ne snage, k oje su se p ok az ale k ljuË nim a u gaπ enju ot v orenih

p oæ ara. M nogo v e Ê i b roj p rotup oæ arnih letjelic a k ojim a su u ov ogo-

diπ njoj p p sez oni rasp olagale z ra Ë ne snage, a tu p rije s v ega m isli-

m o na nov e A ir T rac tore, p ridonijelo je njih ov oj z natno v e Ê oj

uË ink ov itosti u b orb i s p oæ arim a, p rov o enju dnev nih p reb az ira-

nja z rak op lov a, m oguÊ nosti istodob nog djelov anja na v iπ e p o-

æ ariπ ta te p rov o enju redov itih i iz v anrednih p p iz v i anja…

08,09 strana 11/5/08 2:31 PM

97. studenoga 2008.

J edna od najvaænijih "civilnih" zadaÊa Oruæanih snagazasigurno je njihov angaæman u protupoæarnoj sezo-ni. SuprotstavljajuÊi se svojim snagama vatrenoj sti-

hiji, oni zajedno s cijelom Hrvatskom vatrogasnom zajed-nicom sudjeluju u spaπavanju ne samo materijalnih i pri-rodnih bogatstava nego i ljudskih æivota. Svaka protupo-æarna sezona ima svoje znaËajke, a nauËenim se lekcijamakoriste kako bi sljedeÊa bila πto uspjeπnije organizirana iprovedena. RaπËlamba ovogodiπnje protupoæarne sezoneNamjenski organiziranih snaga OSRH-a odræana je 29.listopada u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama. Uz zapov-jednika Operativnog vatrogasnog zapovjedniπtva OSRH-a,brigadnog generala Zvonka Peternela, te predstavnikesvih ustrojbenih cjelina OSRH-a koje su sudjelovale u ppsezoni, na raπËlambi su bili i glavni vatrogasni zapovjed-nik RH, Mladen Jurin, te drugi visoki predstavnici Hrvat-ske vatrogasne zajednice, meu kojima i æupanijski vatro-gasni zapovjednici. U sklopu raπËlambe odræana je multi-medijalna prezentacija o pripremama, programu,zadaÊama i aktivnostima PP NOS OSRH-a u ppsezoni 2008., te istaknuta usporedba sa dosadaπ-njim pp sezonama kao i nauËene lekcije i prijedlo-zi za pripremu i provedbu PP sezone 2009. Surad-nja izmeu PP NOS OSRH-a i Vatrogasne zajedni-ce ocijenjena je viπe nego dobrom, a ovogodiπnjapp sezona u potpunosti uspjeπnom. Protupoæarnenamjenski organizirane snage OSRH-a uspjeπnosu provele sve zadaÊe u ovogodiπnjoj pp sezoni, ukojoj je PP NOS OSRH-a bio angaæiran na najviπepoæara do sada. Protupoæarne snage OSRH-a bilesu angaæirane na 258 poæara i to najviπe na poæa-riπtima u ©ibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoji Zadarskoj æupaniji, a najviπe intervencija bilo jeu kolovozu. Usporedbe radi, do sada je, kad je ri-jeË o angaæmanu PP NOS OSRH-a, "najjaËa" godi-na bila 2003., kad su sudjelovali u gaπenju 241 po-æara, dok su 2005. godine bili najmanje angaæiranii to na samo 60 poæariπta.

O vogodiπnja sezona - test za nove A ir TractoreU gaπenju poæara, kad je rijeË o NOS OSRH-a,

najviπe su bile angaæirane zraËne snage, koje su sepokazale kljuËnima u gaπenju otvorenih poæara. MnogoveÊi broj protupoæarnih letjelica kojima su u ovogodiπnjojpp sezoni raspolagale zraËne snage, a tu prije svega misli-mo na nove Air Tractore, pridonijelo je njihovoj znatno ve-Êoj uËinkovitosti u borbi s poæarima, provoenju dnevnihprebaziranja zrakoplova, moguÊnosti istodobnog djelova-nja na viπe poæariπta, te provoenju redovitih i izvanrednihpp izvianja, πto je ocijenjeno iznimno bitnim. Naime, iz-vianja iz zraka omoguÊila su pravodobno uoËavanje po-æara, izvjeπÊivanje o stanju na poæariπtu te moguÊnost br-zog i uËinkovitog djelovanja. Na jednom poæariπtu znalo jebiti i do 10 letjelica, a u prosjeku na poæariπtu su bile an-gaæirane Ëetiri letjelice. PP NOS OSRH u prosjeku je bioangaæiran na 3,7 poæara na dan. Ovogodiπnja pp sezona,moæemo slobodno reÊi, bila je i svojevrsni test za nove AirTractore. Tijekom prezentacije je upozoreno na njihovu ve-liku iskoristivost te viπestruku korist koja je dobivena nji-hovim uvoenjem u operativnu uporabu. Zbog malih ga-barita pokazali su se dobrima jer se mogu zavuÊi bilo ka-

mo i pokupiti vodu. U gaπenju poæara mogu se koristiti re-tardantima te izbaciti vodu u samom procesu skupljanja, amogu se upotrebljavati i kao amfibije za punjenje na kop-nu. InaËe, stanje ispravnosti tehnike koja se upotrebljavalau ovogodiπnjoj pp sezoni ocijenjeno je vrlo visokim, πto je,istaknuto je, rezultat uËinkovitog, kvalitetnog i profesional-nog rada zrakoplovno-tehniËkog osoblja, koje je najzasluæ-nije za spremnost tehnike, a time i za pravodobnu inter-venciju. I sustav dojave ocijenjen je dobrim. Njegovomzaslugom postiglo se pravilno grupiranje snaga i uËinkovi-to djelovanje na poæariπtima.

U odnosu na prethodne godine, napravljen je korak na-prijed i kad je rijeË o informiranju javnosti o aktivnostima iangaæmanu Oruæanih snaga u protupoæarnim aktivnosti-ma. Naime, prvi put su se informacije o svim akivnostimaOSRH-a na poæariπtima objavljivale na web stranici PP se-zona 2008. Niπta manje vaæne nisu ni druge brojne aktiv-nosti koje je NOS OSRH-a provodio tijekom priprema i

provedbe sezone. Tako je, primjerice, velik broj pripadnikaPP NOS HKoV-a osposobljen za zadaÊe zraËnog desanti-ranja, te zadaÊe ukrcavanja, prevoæenja morem, prekrcava-nja i desantiranja na neureenu obalu. Provodila se i obu-ka s vatrogasnim postrojbama, a pripadnici NOS OSRH-aureivali su i vojne objekte u kojima su bii smjeπteni. "Svismo ove godine izvrπili naπu zajedniËku zadaÊu", istaknuoje Jurin, ocjenjujuÊi koordinaciju snaga koje su bile anga-æirane u pp sezoni iznimno dobrom. "Ponaπamo se kao jed-na postrojba", rekao je, a zadovoljstvo dobrom suradnjomistaknuli su i ostali predstavnici Vatrogasne zajednice."Ovo je naπa zajedniËka zadaÊa i ovo je uspjeh svih nas",zakljuËio je general Peternel. Izraæena je i obostranaspremnost i æelja za nastavkom dobre suradnje, ali i dalj-njim nadograivanjem ovog sustava, koji se godine 2008.pokazao, istaknuto je, viπe nego dobrim. InaËe, protupo-æarna sezona sluæbeno traje od 1. lipnja do 31. listopada,ali i u razdoblju izvan pp sezone OS ima u spremnosti diosnaga koje mogu u sluËaju potrebe smjesta reagirati.

OS RH

"O vo je naπ a zajedniË ka zadaÊ a i ovo je uspjeh svih nas", zakljuË io je

g eneral Peternel na raπ Ë lam b i PP sezone

08,09 strana 11/5/08 2:31 PM

1 07. studenoga 2008.

Izaslanstvo Sluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje,predvoeno naËelnikom Goranom GroπiniÊem, boraviloje u trodnevnom posjetu istovjetnoj sluæbi rumunjskog

Ministarstva obrane. Bila je to prilika za razmjenu iskusta-va na sve zahtjevnijem podruËju odnosa s javnoπÊu, ali i napodruËju unutarnjeg informiranja vlastitih pripadnikaOruæanih snaga putem vlastitog vojnog Ëasopisa, multime-dijalnih zapisa ili pak videomaterijala. Hrvatsko izaslanstvoprimio je naËelnik Sluæbe za informiranje i odnose s jav-noπÊu, kapetan bojnog broda Tiberiu Fratila, i njegova za-mjenica Luminita Kö halmi-Szabo te glavni urednik ru-munjske vojnoizdavaËke kuÊe Military Media Trust, briga-dir Ion Petrescu sa suradnicima. Rumunjske Oruæane sna-ge broje 90 tisuÊa pripadnika, od Ëega je 75 tisuÊa profesio-nalnih vojnika, a ostalo su civili. TrenutaËno, πto u NATOmisijama, πto u misijama UN-a, sudjeluju s oko 1700 pri-padnika, a da bi aktivnosti svojih vojnika u misijama πtobolje medijski pratili, pripremaju kratkim teËajevima tije-kom lipnja 15-ak djelatnika za ratne izvjestitelje, koje po-tom organiziraju u male mobilne timove (novinar, fotograf,snimatelj) πto obilaze misije u kojima su njihovi pripadnicite o njima izrauju tekstove ili prigodne videomaterijale.

K ampanje i prijam dragovoljnih roËnikaOno πto je trenutaËno posebno zanimljivo za naπe Oruæa-

ne snage, usporedbe radi, jest primanje dragovoljnih roËni-ka, Ëiji je prvi naraπtaj upravo stupio u naπe vojarne, dok su

rumunjske Oruæane snage taj proces zapoËele joπ po-Ëetkom 2007. s ciljanom brojkom od pet tisuÊa drago-voljnih roËnika. U toj prvoj godini, na natjeËaj za dra-govoljne roËnike javilo im se 13 tisuÊa, dok se ove go-dine za isti broj dragovoljaca koje je trebalo primiti javi-lo ipak neπto manje kandidata. Zanimljivo je da od 352vrste posla, koje se putem interneta traæe na træiπtu ra-da, zanimanje za posao u vojsci zauzima visoko jeda-naesto mjesto. Za tako veliko zanimanje ima nekolikorazloga. Ponajprije su to dobro pripremljene i organizi-

rane kampanje, koje putem prigodnih videomaterijala, raz-nih broπura i letaka, vojnih novina, dobrom suradnjom s ci-vilnim medijima, na najprimjereniji naËin uspijevaju doÊi dopotencijalnih korisnika, koji u mnoπtvu ponuenog mogupronaÊi sve potrebne informacije. Osim toga, svaki ured zaobranu jednako je tako opskrbljen svim promidæbenim ma-terijalima, koji se dijele mladim ljudima. Moæda se razlogrelativno velikog zanimanja moæe pronaÊi i u podatku da od2004. rumunjske Oruæane snage organiziraju devetodnevnekampove za viπe razrede srednje πkole, koji tom prilikomposjete razne postrojbe, upoznaju se sa sustavom i organiza-cijom Oruæanih snaga, posjete ratni brod ili mornariËkuakademiju te usmenom komunikacijom ta iskustva podijelepo povratku s kampa sa svojim kolegama. Dakako, kao i u

N apis ao i s nimio Æ eljk o S T IP AN OVIΔ

N ajv a æ nija p odruË ja djelov anja S luæ b e jesu inform iranje, p rom idæ b a i k v alitetna k o-

m unik ac ija, π to se ost v aruje k roz p isane m edije, film sk e i telev iz ijsk e dok um entarc e,

radio em isije te p rigodne D V D -e i C D -e s nam jerom odr æ a v anja p oz itiv nog m iπ ljenja o

v ojsc i i st v aranja p oz itiv ne slik e o v ojnim instituc ijam a

Susret od obostrane koristiIzaslanstvo S luæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje M O RH -a u sluæbenom posjeturumunjskom M inistarstvu obrane

H rvatsko izaslanstvo prim io je naË elnik S luæ b e za infor-

m iranje i odnose s javnoπ Ê u, kapetan b ojnog b roda T ib e-

riu Fratila, i njeg ova zam jenica L um inita K ö h alm i-S zab o

te g lavni urednik rum unjske vojnoizdavaË ke kuÊ e M ilitary

M edia T rust, b rig adir Ion Petrescu sa suradnicim a

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

10,11 strana 11/5/08 2:33 PM

7. studenoga 2008. 1 1

naπim Oruæanim snagama, obiljeæavanja svake veÊe pri-gode, kao πto su primjerice dani grana oruæanih snaga,prilika su za dodatnu promidæbu. Osim toga, rumunjskeOruæane snage 19. listopada imaju vojni festival u Buku-reπtu, na kojemu posebno rade kampanju nudeÊi posao uvojsci. Da je zanimanje veliko, dovoljno govori podatakda je u tjednu prije i poslije ovogodiπnjeg festivala brojposjeta sluæbene web stranice Ministarstva obra-ne porastao za Ëak 212 posto. Jedna-ko tako, petnaestominutnifilm koji govori o svim stup-njevima u vojnoj karijeri, kojiÊe krajnjem korisniku na naj-bolji naËin pokazati πto ga sveoËekuje u vojnoj karijeri ako seodluËi za taj poziv, na najboljinaËin odgovara posebno zahtjev-nim uvjetima πto vladaju na træiπ-tu rada.

IzdavaËka djelatnostS izdavaËkim pothvatima upoznao

nas je naËelnik Odjela izdavaπtva iglavni urednik njihovih vojnih Ëaso-pisa, brigadir Ion Petrescu, koji je istaknuo najvaænija po-druËja djelovanja, a to su informiranje, promidæba i kvali-tetna komunikacija. U Odjelu radi 78 ljudi, πto je znatnoviπe negoli u naπem odjelu, a imaju neπto veÊi spektardjelovanja negoli je naπ. Te aktivnosti ostvaruju kroz pisa-ne medije, filmske i televizijske dokumentarce, radioemi-sije te prigodne DVD-e i CD-e s namjerom odræavanja po-zitivnog miπljenja o vojsci i stvaranjapozitivne slike o vojnim institucija-ma. Najstariji rumunjski vojni Ëaso-pis, The Military observer (Vojni pro-matraË), poËeo je izlaziti joπ 1859.godine, a danas, na 24 stranice u bo-ji, izlazi jednom na tjedan i namije-njen je unutarnjem informiranju. Sa-dræajno i namjenski vrlo je sliËan na-πem vojnom Ëasopisu, a razlika je utome πto je naπ Ëasopis magazinskogtipa, koji obuhvaÊa i struËni dio, dokje rumunjski tjednik viπe zamiπljenkao novine iskljuËivo informativnogkaraktera.

PeriodiËna rumunjska izdanja obuh-vaÊala su dva Ëasopisa, The MilitaryLife i Modern Military Spirit, koji susada ujedinjeni u jedan Ëasopis i iz-laze svaka tri mjeseca. Zanimljivoje spomenuti njegovo vrlo origi-nalno grafiËko rjeπenje: jedan Ëa-sopis se Ëita s jedne, a drugi sdruge strane. Sadræajno su nami-jenjeni za sve vojno osoblje, uklju-Ëno i priËuvu te umirovljene pri-padnike, a namjera im je usposta-viti joπ viπu razinu dobrog odnosaizmeu vojnog i civilnog druπtva,promicati vojnu profesiju te razvi-

jati vojnu kulturu buduÊihËasnika.Uz izradu tiskanih publikaci-

ja, rumunjske Oruæane snageveliku pozornost posveÊuju vi-

deopromidæbi svoje vojske. Sto-ga u sklopu Odjela postoji filmski

studio, Pro Patria. Studio izraujevideopriloge o osobama na vode-

Êim duænostima u Ministarstvuobrane i Glavnom stoæeru, postroj-

bama u mirovnim misijama, studentima u vojnim institu-cijama, i veteranima, namijenjene onima koje zanimavojna karijera. Namjena filmova πto ih izrauje taj studiojest informiranje javnosti o vojnim aktivnostima unutarNATO, UN i E U mirovnih misija, unutarnje informiranjete informiranje javnosti o procesu modernizacije i drugimreformama unutar Oruæanih snaga. Uz filmski studio, ru-

munjske Oruæane snage imaju i ra-diostudio, koji je s radom zapoËeo joπ1940. godine, s emisijom pod nazi-vom Vojni sat, i koji je gotovo punihsedam desetljeÊa neprekidno prisu-tan u civilnom i vojnom æivotu.

Dugi niz godina emisija im je trajalapo sat vremena, a sada imaju “ samo”12 minuta, πto ih je potaknulo da os-nuju vlastitu radiopostaju na kojoj bimogli emitirati program koliko i kakoæele. Ono πto moramo posebno istak-nuti jest Ëinjenica da su naπi domaÊi-ni doista sve uËinili da nam boravak unjihovoj zemlji bude πto ugodniji iprofesionalno korisniji. Stoga im se iovom prilikom zahvaljujemo. Ne mo-æemo ne spomenuti naπeg vojnog

izaslanika brigadira Stjepana Cifre-ka, koji nam je cijelo vrijeme biona usluzi i u jednom dijelu sudje-lovao s nama na sastanku. RijeËju,bio je to nadasve koristan posjet,iz kojega nosimo ideje koje bismomoæda mogli ostvariti i u naπimOruæanim snagama, ali se jednakotako nadamo da smo i mi rumunj-skim kolegama ponudili neπto iznaπeg iskustva πto Êe oni moædamoÊi primijeniti kod sebe.

B uk ureπ t je p oz nat i k ao b alk ansk i P ariz . K roz grad

p rolaz e dv a v elik a b ulev ara, a dob ar dio z grada iz gra-

dili su strani arh itek ti, najË eπ Ê e F ranc uz i i T alijani. R u-

m unjsk i arh itek ti raz v ili su stil sliË an franc usk om , a

raz log je tom u π to se v eÊ ina im uÊ nijih R um unja p rije

dolask a k om uniz m a π k olov ala u F ranc usk oj. N ak on do-

lask a k om unista na v last, sv e se v iπ e grade z grade stro-

ga iz gleda, k oje je b ilo lak π e i jeftinije graditi, ali je B u-

k ureπ t i dalje ostao grad p ark ov a i lijep e arh itek ture.

U ob ilasku T V studija

10,11 strana 11/5/08 2:33 PM

7. studenoga 2008.1 2

OS RH

S lika dolaska novih roËnika uneku od hrvatskih vojarni uvi-jek je i svugdje bila sliËna.

Zbunjeni ili Ëak pomalo uplaπeni,mladiÊi bi bili provedeni kroz dvori-πta i zgrade vojarne, evidentirani, azatim bi dobili osnovne informacijeo pravima i obvezama, te bi im bilepodijeljene vojniËke torbe s odje-Êom i ostalom opremom. Uslije-dilo bi πiπanje onih s (pre)du-gom kosom, tuπiranje i na-posljetku bi bili upuÊeniprema spavaonicama teupoznati s uvjetima rada iæivota u svom novom do-mu, vojarni.

Sve πto smo naveli u po-Ëetku teksta dogaalo se i 3.studenog u poæeπkoj vojarni:doπlo je 250 novih roËnika iproπli su isto ono πto i njihoviprethodnici u 50-ak roËniËkihnaraπtaja. No, ovaj naraπtaj opet jenazvan "prvim" i po svemu je pose-

ban: rijeË je o dragovoljnim roËnici-ma, a meu njima je trideset djevoja-ka. Dolazak novih roËnika nikad nijebio neka atrakcija, moæda tek za Ëla-nove obitelji ili prijatelje novopeËe-nih vojnika, Ëiji je roËniËki staæ ne-kad bio odreen silom zakona. Ovajput, osim njih, poæeπku vojarnu suupravo "opsjeli" kolege iz raznih hr-vatskih medija, uvelike zainteresira-ni za prvi dan provedbe sasvim no-vog projekta MORH-a. » im su preπlivrata vojarne, svaki roËniËki korak

bio je pomno praÊen kamerama i fo-toaparatima. VojniËke prostorije,podjela odora, πiπanje, pa Ëak i objedu restoranu... sve je odjednom posta-lo vrlo zanimljivo.

Nije to Ëudno: dragovoljno sluæe-nje vojnog roka projekt je

vaæniji i

odsa-mognjegovacilja - pri-vlaËenja

mladih ljudi uvojni poziv. On treba biti diojednog novog, moderniziranoglica vojske koja bi uskoro trebalapostati Ëlanica NATO-a. Mislimoda smo u roËniËkom dijelu poæeπkevojarne vidjeli obrise toga novog li-ca. Nove vojnike doËekali su zaistadobri uvjeti smjeπtaja. Poæeπkavojarna vrlo je uredna, a eksterijerdjeluje priliËno "svjeæe". Smjeπtajneprostorije potpuno su obnovljene, aroËniËka odjeÊa, obuÊa i ostalaoprema kao da dolazi "ispod Ëeki-

Êa". Ista je priËa i s radnim prostori-jama i uËionicama, te dnevnim bo-ravcima i sanitarnim prostorijama.Naravno, ne treba ni spominjati dasu za dame odreene posebneprostorije.

Ipak, nemojte da vas ovaj opis za-vara i da mislite da su roËnici u Poæe-

gu doπli na tromjeseËni plaÊeniodmor. Zapovjednik Srediπta

za temeljnu obuku pukov-nik Robert KrnËeviÊ na-glasio je da Êe im obukabiti vrlo naporna. » eka ihπest tjedana u Poæegi ijoπ osam u Gaπincima,Ëetiristo sati obuke, vje-rojatno mnogo intenziv-nije nego πto je to bilonekoÊ, ali uz bolje uv-jete, ne samo smjeπtaj-ne nego i obuËne. Is-kusni instruktori OS-RH-a predavat Êe i obu-Ëavati u skladu s novimplanovima i programima,uz odgovarajuÊu "logis-tiËku potporu" tehniËkih iinih pomagala. Obuka Êebiti obuka u pravom smis-lu rijeËi.

Mladi hrvatski vojnicijoπ nisu ni potpisali ugo-vore o sluæenju, a veÊ su

(osobito djevojke) postalimetom novinarskih pitanja.

Bez iznimke je postavljanojedno: "Zaπto ste se prijavili? "

Svi imaju jednak motiv "si-gurnog posla" i svi se zasad

nadaju i buduÊoj karijeri u Hr-vatskoj vojsci. Dakle, oni koji su bi-rali pogodili su: tu sigurno ima bu-duÊih profesionalaca. U prosjeku, ri-jeË je o mladiÊima koji su tek zavrπilisrednju πkolu, no ima i fakultetskinaobraæenih djevojaka. Bez obzirana ono πto su u civilstvu, u Poæegisvi kreÊu s istih pozicija, s jednomæeljom: za poËetak uspjeπno proÊiroËniËku obuku, a zatim...

Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio Dav or K IRIN

O v aj naraπ taj op et je naz v an "p r v im " i p o s v em u je p oseb an: rije Ë je o dragov oljnim

roË nic im a, a m e u njim a je trideset djev ojak a…

U poæeπku vojarnu stigli prvi dragovoljni roËnici

S istim ciljem i jednom æeljom - postati hrvatski vojnici

Tijekom dragovoljnog sluæenja vojnog roka, zaroËnike je predviena mjeseËna novËana nakna-da (oko 2660,00 kuna), naknada putnih troπko-va za dolazak na sluæenje i odlazak, osnovno i

dopunsko zdravstveno osiguranje, osiguranje odozljede na radu i profesionalne bolesti, te

smjeπtaj i prehrana. Za sljedeÊu, 2009. godinu,predvieno je poveÊanje broja dragovoljnih roË-

nika na dva kampa s po 400 roËnika.

12-15 strana 11/5/08 2:36 PM


U Simulacijskom srediπtu HKoV-a,u zagrebaËkoj vojarni "Petar Zrinski",od 22. do 30. listopada odræana je Ëe-tvrta meunarodna simulacijska vjeæ-ba SE E SIM 08.

VeÊ tradicionalnu vjeæbu SE E SIM(Simulacijska mreæa JugoistoËne E u-rope) inicirao je SE DM, VijeÊe mini-stara obrane JugoistoËne E urope. Svr-ha vjeæbe, koja uvezuje simulacijskasrediπta zemalja sudionica, jest podi-zanje spremnosti regije da se nosi sposljedicama teroristiËkih napada ieventualnih prirodnih elementarnihnepogoda. Vjeæbom se jaËaju kapaci-teti reagiranja pojedinih nacija. Dakle,u vjeæbi sudjeluju predstavnici viπeministarstava i drugih dræavnih tijela.

PoveÊani kapacitetipridonose usklaenomi uËinkovitom djelova-nju viπe zemalja.

Zemlja-nositeljSE E SIM-a 08 bila jeBugarska. U Sofiji senalazila srediπnjica, ukoju su se od 22. do 31. listopada sli-jevali podaci iz Hrvatske, Albanije,BiH, GrËke, Italije, Makedonije, Ru-munjske, Turske, Ukrajine i srediπnji-ce multinacionalne brigade SE E -BRIG-a, koja se nalazi u Istanbulu.Svaka dræava imala je vlastiti scena-rij s raznorodnim incidentima. Nekesu mogli rjeπavati sami, ali neke sa-mo meusobnom suradnjom.

Na nacionalnoj razini uHrvatskoj, vjeæba se provo-dila u Simulacijskom sre-diπtu HKoV-a, a nositeljvjeæbe bilo je Ministarstvounutarnjih poslova, dok jeuime MORH-a vodeÊu ulo-gu imala Sluæba za obram-benu politiku i planiranje.Na vjeæbi su sudjelovalipredstavnici joπ deset hr-vatskih ministarstava, Hr-vatskog zavoda za toksiko-logiju, Crvenog kriæa, SO-A-e i LuËke uprave Zadar.

Morali su zajedniËki reagirati na 95dogaaja, koji su bili dio raznolikogscenarija: na podruËju Hrvatske do-godila se otmica trajekta kraj Zadra,napad teroristiËke skupine kraj Gos-piÊa, eksplozija u Rijeci te havarijatankera na Jadranu.

Jedan dan vjeæbe, 29. listopada, bioje rezerviran za posjet visokih gostijuSimulacijskom srediπtu. SE E SIM 08detaljno je predstavljen dræavnom taj-niku MORH-a, Gordanu » aËiÊu, i os-talim duænosnicima hrvatskih mini-starstava te predstavnicima vojno-di-plomatskog zbora u RH. UoËipredstavljanja vjeæbe, kraÊe govore oinicijativi SE DM i njezinom znaËenjuza Hrvatsku i regiju govorili su uimeministra obrane dræavni tajnik » aËiÊ izapovjednik vjeæbe Jakob BukviÊ, za-mjenik glavnog ravnatelja policije.

Nakon prezentacije vjeæbe, uslijedi-lo je javljanje iz svake zemlje sudio-nice putem videolinka.

D. VLAHOVIΔ

U zagrebaËkoj vojarni "Croatia" 30. listopada u organiza-ciji Zapovjedniπtva za potporu provedena je metodsko-po-kazna vjeæba "Prikupljanje i zbrinjavanje sekundarnih siro-vina i otpada u jednoj vojarni OSRH".

NajveÊi udio u provedbivjeæbe imali su djelatniciOpsluæne bojne ZzP-a, naËelu s njezinim zapovjed-nikom pukovnikom Marin-kom Tarlom, a Ëelnik pro-vedbenog stoæera vjeæbebio je bojnik ©Êepo ©utalo.Sudionici vjeæbe bili sudjelatnici OSRH-a, koje jetrebalo uputiti u vaæeÊedræavne zakone koji se od-nose na djelovanje OS-a uspektru ekologije, zaπtiteokoliπa i odræivosti druπ-tvenog razvoja. Takoer,

zapovjednici, rukovatelji MTS-om i referenti bili su, teoret-ski i praktiËno, upuÊeni i u razliËite postupke prikupljanja izbrinjavanja otpada, sve u skladu s civilnim propisima. Na-vedeni postupci trebaju pridonijeti smanjivanju nastajanja

otpada i njegova πtetnogutjecaja na okoliπ, u skla-du sa specifiËnim uvjeti-ma u vojarnama i ostalimpostrojenjima OSRH-a.Mjere moraju biti uvede-ne u sve vojne objekte, asuradnja s lokalnim i æu-panijskim vlastima kao ionima koji su zaduæeni zazaπtitu prirode (ovlaπtenetvrtke, razne vladine i ne-vladine organizacije) bitÊe podignuta na najviπupotrebnu razinu.

D. VLAHOVIΔ

Zbrinjavanjem otpada do zaπtite prirode

Sim ulacijska vjeæba SEESIM 08

snim

io T

. B

RA

ND

T

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io T

. B

RA

ND

T

OS RH

12-15 strana 11/5/08 2:36 PM


Radni tim SavezniËkog zapovjedniπtva za transformaciju (ACT)koje je stacionirano u Norfolku, posjetio je 29. listopada HVU "Pe-tar Zrinski".

Zapovjednik NATO Zapovjedniπtva za transformaciju ustrojio jeradnu skupinu kojoj je zadaÊa pruæiti vojnu potporu u procesupristupanja i poslije integracije novih Ëlanica u NATO savez. Svr-ha dolaska navedenog tima jest sagledavanje nacionalnog sustavavojne izobrazbe i obuke u odnosu na NATO-ov sustav izobrazbe iobuke, te utvrivanje prijedloga za daljnji rad u ovom funkcional-nom podruËju. Radni tim ACT-a predvodio je kapetan bojnog bro-da Radamanthys Fountolakis, a uime HVU "Petar Zrinski" doma-Êin je bio dekan HVU-a brigadir Æ eljko Akrap. Prezentaciju o sus-tavu vojne izobrazbe u OSRH odræao je pukovnik Duπan LjucoviÊ,a nakon toga odræana je prezentacija ACT tima i rasprava na temuizobrazbe. Na radnom sastanku bili su i djelatnici GSOSRH-a.

Z. LOVA© E N

Klub veterana 148. br HV-a, Zagreb-Trnje, koji okuplja hrvatskebranitelje pripadnike 148. "Trnjanske" brigade HV-a posljednjedvije godine vrlo je aktivan pa su tako 4. listopada 2008. organizi-rali obiljeæavanje 17. obljet-nicu ustroja brigade.

U crkvi Sv. Obitelji sluæenaje misa zaduπnica za sve po-ginule pripadnike 148. brHV-a, njih 14, a na Mirogojusu poloæeni vijenci i upaljenesvijeÊe podno glavnog kriæaza sve poginule hrvatskebranitelje.

Nakon sveËanog postroja-vanja pripadnika brigadepred ©RC Trnje, odræan jesveËani mimohod kroz Trnje do spomen-ploËe poginulim Trnjani-ma. Ondje su proËitana imena svih poginulih i zapaljene svijeÊe,a minutom πutnje, molitvom i mirozovom odana je poËast svimakoji su dali æivot za slobodu Hrvatske. Obiljeæavanje je nastavlje-no programom i druæenjem pred ©RC Trnje.

M. ZAN O© K I

R adni tim A C T-a na H VU -u

U organizaciji Centra za bihevioralne zna-nosti nizozemskih obrambenih sluæbi, uAmsterdamu je poËetkom listopada odræanajubilarna 50. konferencija meunarodneudruge za vojno testiranje (IMTA).

To je jedan od dva najznaËajnija meuna-rodna skupa vojne psihologije. IMTA udru-æenje postoji 50 godina, a Ëlanstvo u njemumogu izboriti samo organizacije koje zado-voljavaju dva temeljna uvjeta: jasna poveza-nost s vojskom te obavljanje primijenjenih iistraæivaËkih vojnopsihologijskih poslova.VodeÊa zemlja u IMTA-i jest SAD, a Ëlanicesu organizacijske cjeline zaduæene zavojnopsiholoπke poslove u obrambenim sus-tavima Australije, Austrije, Belgije, Francus-ke, Kanade, Indonezije, Juæne Koreje, Nizo-zemske, Norveπke, NjemaËke, Singapura,©vicarske, Velike Britanije i Hrvatske. Nagodiπnjim konferencijama, meutim, sudje-luju i struËnjaci iz mnogih drugih zemalja,preteæito iz kruga Sjevernoatlantskog save-za. Hrvatska vojnopsiholoπka struka je nasjednici Upravnog odbora IMTA-e 2004. go-dine u Brux ellessu primljena ne samo uËlanstvo IMTA udruæenja veÊ i kao puno-pravni Ëlan Upravnog odbora IMTA-e.

Ove godine na konferenciji je sudjelovalooko 200 sudionika iz 27 zemalja, a programje bio bogat i raznovrstan. StruËnjaci iz raz-liËitih podruËja (vojne organizacije, vojneindustrije i akademske zajednice) predstavi-li su rezultate istraæivanja iz podruËja selek-cije i klasifikacije, ljudskih potencijala,ekipne uËinkovitosti i voenja, psihologij-skog testiranja, psiholoπke potpore, organi-zacijske psihologije, meukulturalne kom-petencije i dr.

Kao predstavnice hrvatske vojne psiholo-gije, na ovogodiπnjem skupu sudjelovale sudjelatnice Odsjeka za vojnu psihologiju Per-sonalne sluæbe MORH-a: bojnica IngridCippico, koja je bila i naπa sluæbenapredstavnica na sjednici Upravnog odboraIMTA-e i bojnica Asja BaliÊ.

Na sjednici ovogodiπnjeg Upravnog odboraIMTA-e potvreno je domaÊinstvo iduÊihkonferencija: SAD-Pensacola (2009.), ©vicar-ska (2010.) i Indonezija (2011.). Mjesto odr-æavanja godiπnjih konferencija utvruje se trigodine unaprijed. Republika Hrvatska je,kao punopravna Ëlanica, na Upravnom odbo-ru 49. IMTA-e u Australiji 2007. predloæenaza organizatora IMTA konferencije 2012.

A. B ALIΔ

H rvatski vojni psiholozi na 50. konferenciji IM TA -e

OS RH

O bljetnica ustroja 148. br H V

12-15 strana 11/5/08 2:36 PM

7. studenoga 2008.1 5

U Inæenjerijskoj pukovniji u vojarni "Kamensko" 28. i 29.listopada, odræan je meunarodni seminar pod nazivomZdruæene inæenjerijske operacije.

Seminar je proveden u suradnji s MTT (Mobile Trai-ning Team) iz NATO-ova Zdruæenog stoæera u Napulju,

u Ëijem su sastavu bili brigadir Glyn Taylor, pukovnikDale Scherer, pukovnik Draæen Budinski, bojnik FrankWilhelmi i E do Giaconi. Na seminaru su sudjelovalipredstavnici Zapovjedniπtva za obuku i doktrinu "FranKrsto Frankopan“ iz Osijeka, 18 pripadnika Inæenjerijskepukovnije, sedam pripadnika gombr, sedam pripadnikagmtbr i predstavnik OS Kraljevine ©vedske pukovnikStefan Ax elsson. Sudionike seminara pozdravio je i zaæe-lio im dobrodoπlicu zapovjednik Inæenjerijske pukovnijebrigadir Robert SunteπiÊ. Na seminaru su obraene temeo NATO-ovoj strukturi inæenjerije, doktrini inæenjerije iprovedbi inæenjerijskih operacija. » asnici i doËasnici, pri-padnici OSRH-a, na seminaru su imali prilike steÊi novaznanja o provedbi inæenjerijskih operacija, koja Êe im ko-ristiti za buduÊi rad u NATO-ovim stoæerima.

M. G E » E K

U sklopu predmeta Vojna povijest,polaznici 7. naraπtaja Visoke doËas-niËke izobrazbe obavili su 15. listo-pada nastavni posjet podruËju vojno-redarstvene akcije Dæep-93, poznati-je pod nazivom MedaËki dæep.

O tijeku planiranja i provoenjaakcije prethodilo je uvodno predava-nje zapovjednika ZS© HVU "PetarZrinski“ , brigadira Zvonka Brajkovi-Êa. Uz pomoÊ sudionika navedeneakcije, umirovljenog pukovnika AnteDoπena, u GospiÊu je proveden te-renski dio nastave i obilazak podru-Ëja akcije. Pukovnik Doπen je daoiscrpan uvid u dogaanja tijekom ak-cije naglasivπi koliko je ta akcija zna-

Ëila za cjelokupnu situaci-ju na bojiπnici u ratnoj1993. Polaznici VDI potomsu obiπli Memorijalni cen-tar "Nikola Tesla“ u Smi-ljanu, gdje im je predstav-ljen æivot i djelo tog znan-stvenika svjetskog glasa roenog uLici. Drugog dana, polaznici su po-sjetili MornariËku poËasno-zaπtitnusatniju smjeπtenu na Brijunima. PrvidoËasnik, ËasniËki namjesnik GoranJadriÊ, upoznao je polaznike s povi-jeπÊu i zadaÊama postrojbe, te zna-menitostima otoËja. Obilaskom Briju-na osobito su bili zadovoljni pripad-nici stranih OS iz Republike Sloveni-

je, BiH, Makedonije i Crne Gore. Po-laznici izobrazbe takoer su bili naintergranskoj vjeæbi ©tit 2008 na RtuKamenjak. Djelatnici neposredno an-gaæirani u vjeæbi upoznali su polaz-nike s tijekom gaanja sustavimaPZO, te pojasnili ukljuËivanje ostalihgrana Oruæanih snaga u pojedineradne toËke.

I. G RUDE N IΔ

U Srediπtu za obuku i doktrinu logistike - Poæega 24. listopada zavrπen jepetotjedni teËaj pripadnika gmbr HKoV-a koji se pripremaju za odlazak u mi-siju UNDOF (Golanska visoravan).

Obuka je bila usmjerena na zadaÊu samostalne pripreme hrane na proma-traËkim postajama i u terenskim uvjetima. Prvi tjedan sluπali su teoretska pre-davanja uz multimedijalnu prezentaciju i obiπli skladiπte hrane. Ostali dionastave odvijao se u prostoru kuhinje poæeπke vojarne i u terenskoj kuhinji ublizini. U praktiËnom dijelu obuke, polaznici su bili podijeljeni u tri skupine(priprema namirnica, termiËka obrada namirnica, pranje posua i pribora teodræavanje higijene). Tako organiziranom nastavom svi polaznici su mogliproÊi sve faze pripreme obroka te uz struËno vodstvo instruktora samostalnopripremati obroke s namirnicama koje su im za taj dan, prema predvienom jelovniku, bile osigurane. Nakon zavrπenetermiËke obrade, slijedila je degustacija pripremljenog obroka, uz struËno ocjenjivanje i upozoravanje na eventualne po-greπke. Na sveËanoj dodjeli potvrdnica bili su voditelj obuke kuhara bojnica Ivana ©tetiÊ i instruktori obuke kuhara, apotvrdnice im je uruËio voditelj Odjela za doktrinu logistike - Poæega, pukovnik Antun MikiÊ.

OJ I

TeËaj obuke kuhara

DoËasnici u G ospiæu i Puli

Sem inar inæenjeraca

OS RH

12-15 strana 11/5/08 2:36 PM

7. studenoga 2008.

VOJSKE koje sudjeluju u mirov-nim misijama Ëesto se susreÊu s ne-konvencionalnim, asimetriËnimoblicima prijetnji. Postavljanje eks-plozivnih naprava, osobito uz pro-metnice, jedan je od Ëestih naËina.On svoju “ popularnost” dugujeuËinkovitosti i malom riziku za na-padaËe jer se najËeπÊe aktivira da-ljinski, sa sigurne udaljenosti.

Zato je ameriËka kopnena vojska(US Army) uvela u uporabu robot-

sku ruku za daljinsko pregledavanjesumnjivih objekata. Ruka se zasadinstalira na vozila RG-31 i Husky.NaËinjena je da protueksplozivnimpatrolnim timovima koji pregleda-vaju prometnice omoguÊi otkrivanjei neutraliziranje eksplozivnih na-prava.

Metoda rada tih timova je jedno-stavna: nastoje πto viπe puta proÊidodijeljenom im prometnicom te ot-kriti i provjeriti sumnjive objekte. U

sluËaju otkrivanja sumnjivog objek-ta, mogu ga pobliæe pregledati i po-maknuti pomoÊu ruke, dok su oni urelativnoj sigurnosti oklopljenogvozila.

Prije je taj posao obavljalo oklopnovozilo Buffalo, opremljeno sliËnomrukom, no vozila je bilo premalo pase pokrenuo razvoj robotske rukekoja se moæe postaviti na postojeÊavozila kao dio dodatne opreme. Ru-ka je lagana, lagano se postavlja,jednostavna je za upravljanje te br-zo omoguÊava pretvaranje raznihoklopnih vozila u specijaliziranoprotueksplozivno patrolno vozilo.Prvi primjerci su dostavljeni postroj-bama u Iraku i Afganistanu u ljeto2007.

M. P E T ROVIΔ

1 6

POTKRAJ listopada, u svjetskomtisku objavljeno je da su u sklopuvelikog meunarodnog velesajmazrakoplovne tehnike Air Show Chi-na ponovno intenzivirani pregovoriizmeu Rusije i Kine o moguÊojprodaji mornariËkih borbenih avio-na Su-33 (to je u biti Su-27K, aslovna oznaka K je za korabelnji tj.brodove) za potrebe kineske ratnemornarice.

Prve takve najave pojavile su seprije toËno dvije godine, u listopadu2006., kada je Kina prvi put krenulau pregovore o kupnji 48 avionaSu-33 u vrijednosti od 2,5 milijardiameriËkih dolara. Nakon toga je2007. u javnosti objavljeno kako jedogovorena kupnja prva dva avionaSu-33, dok se ove jeseni poËinje go-voriti o kupnji 14 aviona. Kineskiodabir aviona popriliËno je logiËan,posebice ima li se na umu da se ukineskom ratnom zrakoplovstvu ot-prije rabe borbeni avioni Su-27SK(J-11), a u kineskoj ratnoj mornariciborbeni avioni Su-30MKK.

Kao dodatna moguÊa potvrda o fi-naliziranju dogovora izmeu Rusije

i Kine o prodaji aviona Su-33 moæeposluæiti i Ëinjenica da je Kina umornariËkoj akademiji Dalian ne-davno okupila novu skupinu od pe-desetak pilota-kadeta te zapoËela snjihovim πkolovanjem za mornariË-ke pilote, koje bi trebalo potrajatiËetiri godine.

MoguÊa nabava Su-33 i poËetakπkolovanja novog naraπtaja pilotamogli bi biti znak da Kina dobronapreduje sa stavljanjem u opera-tivno stanje svog prvog nosaËa

aviona Varjag (klase Admiral Kuz-njecov), koji je, u iznimno loπemstanju, 1999. nabavila od Ukrajine.Iako postoje odreene pretpostavkeda bi Varjag mogao biti rabljen sa-mo za πkolsku namjenu, u smisluusidrene πkolske “ palube” u brodo-gradiliπtu Dalian, dosta je onih kojimu predviaju duge plovidbe i Ëes-te “ posjete” morima diljem svijeta, sispunjenim letnim palubama i unu-traπnjim hangarima.

I. S K E N DE ROVIΔ

US

Arm

y

R uka za eksploziv

K ina nam jerava kupiti Su-33

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 11/05/08 13:38


NESTABILNA cijena nafte pos-ljednjih godina iskristalizirala jestav da se buduÊa cestovna vozila,pa tako i vojna, trebaju oslanjati nahibridnu tehnologiju koja bi trebalazadræati danaπnje performanse uz20 do 30% manju potroπnju. Uz mo-tore s unutarnjim izgaranjem, drugije vaæan element tehnologija za Ëu-vanje elektriËne energije, odnosnobaterije. U formuli je, naravno, i tre-Êi dio: elektromotori kao dodatni iliprimarni pogon vozila.

Istraæivanja su pokazala da hibrid-na vozila ostvaruju znatne uπtede,πto se posebno osjeÊa kod velikihkorisnika. Znanstvenici s njemaË-kog instituta Fraunhofer rade na

razvoju novih baterija, u suradnji snjemaËkom industrijom i adminis-tracijom. RijeË je o naprednim bate-rijama Litij-polimer tipa, koje Êe tre-bati osigurati rad u najteæim uvjeti-

ma te visoku pouzdanost. Ciljje znanstvenika razviti novuelektrodu od ekoloπki prihvat-ljivog materijala. VeÊu izdræ-ljivost i pouzdanost planirajupostiÊi razvojem naprednogsustava za nadzor rada bateri-je, koji bi trebao optimiziratiznaËajke u skladu s trenutaË-nim radnim uvjetima. IduÊi jeveliki korak poveÊati energet-sku gustoÊu, tj. “ spremiti” πtoviπe energije u πto manju ba-

teriju. Novi bi baterijski modul tre-bao biti spreman za ispitivanja uljeto 2010. u automobilskoj tvrtkiVolkswagen AG.

M. P E T ROVIΔ

NEDVOJBENO je da su ameriËkipredsjedniËki izbori dogaaj kojiima globalnu vaænost i teæinu. Noviprilog tome, na posredan naËin, ne-davno je dao Japan. Naime, tijekomlistopada, u svjetskom specijalizira-nom zrakoplovnom tisku objavljenaje vijest, koja se poziva na japanskegospodarsko-obrambene izvore, daJapan sve konkretnije razmatra na-bavu viπenamjenskih borbenih avio-na E urofighter Typhoon II. Ne dvo-jeÊi kako tajming ovakvog istupanjau javnosti ima u sebi odreenu zna-kovitost, navodi se i to da Japan ka-

ni, kad se okonËaju predsjedniËkiizbori u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama, poËetkom 2009. uputitisvoj novi i, prema odreenim pret-postavkama, zadnji zahtjev za odo-brenje kupnje ameriËkih viπenam-jenskih borbenih aviona F-22X , πtoSAD zasad vrlo odluËno odbija.

Pozadina moguÊeg E urofighterovauspjeha u Zemlji IzlazeÊeg Suncajest viπegodiπnje nastojanje Japanada u sklopu svog FX natjeËaja ob-novi flotu borbenih aviona u japan-skim obrambenim zraËnim snaga-ma, koju Ëine Mitsubishi F-1, Mits-

ubishi F-2 (“ japan-ski F-16” razvijen usuradnji s Lock-heed Martinom),F-4E J Kai, RF-4E Jte F-15J/JD Kaizen.Prvi je na listi ja-panskih æelja jenajbolji viπenam-jenski borbeniavion danaπnjice -ameriËki F-22ARaptor. U tom smis-lu Japan je tijekomljeta 2007. pokre-nuo veliku diplo-matsku kampanju,

ali bez uspjeha. Ne æeleÊi sjeditiskrπtenih ruku, Japan je ovogodiπnjiFarnborough 2008, jedan od najve-Êih i najznaËajnijih velesajmovazrakoplovne tehnike u svijetu, isko-ristio za uspostavljanje bliæih konta-kata s BAE Systemsom u smjerurazmatranja nabave 50 E urofighte-ra, koji su po svojim moguÊnostimavrlo blizu Raptorima.

Kao odgovor na protuargumente,koji govore u prilog Ëinjenici kaoπto je tradicionalna dobra obrambe-na suradnja izmeu SAD-a i Japana(πto moæe ipak uroditi prodajomF-22 ili pak ponudom F-15X ), tetvrdnji da jedino SAD uz prodajuaviona moæe ponuditi i sigurnosnajamstva, europski konzorcij E ADS,koji proizvodi E urofighter, uz proda-ju aviona spremno nudi i transfertehnologije te proizvodnju aviona uJapanu. Upravo takve ponude Ja-panu su izuzetno bitne, jer velikimotiv FX natjeËaja jesu japanskanastojanja da se uhvati tehnoloπkikorak s ostatkom svijeta, πto se po-sebice odnosi na rastuÊu kineskuvojnu zrakoplovnu industriju, te svebrojniju nazoËnost borbenih avionaSu-30MKK/MKI u regiji.


B olje baterije za h ibridna vozila


Eurofighter korak bliæe Japanu

Fra

unhofe

r

16-19 vijesti 11/05/08 13:38

AMERI»KA kopnena vojska (USArmy) odnosno Zapovjedniπtvo zaistraæivanja i razvoj, na konferenciji2008 Infantry Warfighter predstavi-lo je tehnologije i inovacije koje tre-baju pomoÊi vojnicima u obavljanjuborbenih zadaÊa. Tema ovogodiπnjekonferencije bila je: pjeπaπtvo, srcekopnene vojske u aktualnom opera-tivnom okruæju.

Prikazan je projekt razvoja savitlji-vih zaslona, koji provodi Srediπte zarazvoj savitljivih zaslona. IstraæivaËikoji rade na tom projektu smatrajuda je to iduÊa revolucija na podru-Ëju zaslona za prikaz razliËitih sa-dræaja, koja Êe donijeti nove moguÊ-

nosti i vojnom i civilnom træiπtu.Treba spomenuti da su savitljivizasloni posebno pogodni za vojnuprimjenu jer su po samoj svojoj bitiznatno otporniji od danaπnjih krutihzaslona.

Prikazani su i roboti Packbot iMarkbot, koji se sve viπe rabe na te-renu za obavljanje napornih i opas-nih zadaÊa kao πto su ËiπÊenje pros-tora od eksplozivnih sredstava, pro-tueksplozivno izvianje, nadzor ilipak potpora u inæenjerijskim rado-vima. Zbog toga je træiπte malih ro-bota zadnjih nekoliko godina usnaænom porastu, a brojne vojskediljem svijeta uvode robote u opera-

tivnu uporabu. Pri-kazani su projektirazvoja naprednihoklopnih rjeπenjaza vozila, razvojprovidnog oklopa,razvoj naprednogvoenog streljiva,osobna zaπtitnasredstva za vojnikepjeπake. Prikazanasu i nastojanja da se vojnicimaomoguÊi stabilan i lagan izvor elek-triËne energije, koji Êe napajati sveviπe elektroniËkih ureaja πto ihsvaki vojnik danas nosi.

M. P E T ROVIΔ

AMERI»KA tvrtka NorthropGrumman Shipbuilding osigurala jeugovor, vrijedan 1,5 milijardi dola-ra, za detaljnu projektnu dokumen-taciju i gradnju prvog nosaËa zrako-plova nove klase Ford na nuklearnipogon, za potrebe ameriËke ratnemornarice.

Radovi na nosaËu zrakoplova ime-na Gerald R. Ford (projektne ozna-ke CVN 78) obuhvaÊeni ovim ugo-vorom ukljuËuju inæenjerstvo, inte-graciju, napredno planiranje, proc-jene svih teæina, odræavanje tijekomoperativnog vijeka, planiranje proiz-vodnje te ispitivanje i evaluaciju.Zapravo, prvi limovi i profili potreb-

ni za poËetak gradnje trupa izrezanisu u kolovozu 2005. u brodogradiliπ-tu Newport News, Ëime su zapoËeliradovi osigurani posebnim ugovo-rom vrijednim 2,7 milijardi dolara.TrenutaËno je u gradnji treÊina od1200 strukturnih jedinica brodskogtrupa, a polaganje kobilice oËekujese krajem 2009. Pribliæno 280 ele-menata veÊ je okonËano i spremnoza meusobno zavarivanje kako bioformili goleme modularne blokove- supermodule, dok je u gradnjidrugih 400 elemenata. U brodogra-diliπtu takoer rade na poveÊanjukapaciteta dizalica koje mogu podi-Êi supermodule teæine do 900 tona,

kako bi im se kapacitet poveÊao Ëakdo 1050 tona. Prvi takav supermo-dul trebao bi biti smjeπten na svojupoziciju na suhom doku netom na-kon polaganja kobilice. Program no-vog nosaËa zrakoplova CVN 78 pr-va je velika investicija ameriËkemornarice u projekt takvog tipa plo-vila u posljednjih 30 godina, a uje-dinjuje mnoga poboljπanja u odnosuna projekt nosaËa zrakoplova klaseNimitz, koji datira iz 1960-ih. Pro-jektom nosaËa zrakoplova Gerald R.Ford ukljuËene su bitne znaËajkepoput redizajniranog palubnog nad-graa odnosno palubnog otoka, Du-al-Band Radar sustava, elektromag-netskog lansirnog sustava (umjestodosadaπnjih parnih katapulta), JointPrecision Approach and Landingsustava te pojednostavljeno nukle-arno propulzijsko postrojenje.

NosaË zrakoplova nove generacijeima istisninu oko 100 000 tona, du-ljine je 333 m, a porinuÊe se oËeku-je 2013., dok bi sluæbena primopre-daja ameriËkoj mornarici bila u ruj-nu 2015., Ëime bi zapoËela zamjenastarijih nosaËa zrakoplova klase Ni-mitz. Planira se gradnja 11 nosaËanove generacije, Ëija bi gradnja tra-jala sve do 2058. godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ



A m erikanci nastavljaju rad na program u C VN 78

US

Arm

y

Nove tehnologije za vojnike

16-19 vijesti 11/05/08 13:38

1 9

AUSTRALSKA uprava za obranuæeljela bi produljiti moguÊnost na-bave Ëetvrtog razaraËa nove klaseHobart, namijenjenog protuzraËnojobrani (AWD - Air Warfare Destroy-er), a projektiranog za potrebe aus-tralske ratne mornarice. Potpisaniugovor ukljuËuje gradnju triju nave-denih razaraËa po cijeni od oko 6,7milijardi ameriËkih dolara te opcijugradnje Ëetvrtog broda primjenjivuiskljuËivo na vladin zahtjev. Premaugovoru, opcija istjeËe u listopaduove godine, dok istodobno projektnitim nove klase razaraËa pregovara sindustrijskim izvorima o moguÊemproduljenju roka do poËetka 2009.Poznato je da je ameriËka mornari-ca dostavila konaËnu ponudu za Ëe-tvrti borbeni sustav Aegis.

Produljenje opcije gotovo bi osigu-ralo pozitivnu odluku o gradnji Ëe-tvrtog razaraËa, koja je u izravnojvezi s odlukama nadolazeÊeg izvjeπ-Êa australskog ministarstva obranekrajem 2008. iako je malo vjerojatnoda Êe nesluæbena inaËica izvjeπÊabiti objavljena prije oæujka 2009.

Prvi brod u novoj klasi razaraËaHobert, temeljen na projektu viπe-

namjenske fregate F-100 πpa-njolske brodograevne kom-panije Navantija, trebao bi bi-ti dostavljen australskoj mor-narici u prosincu 2014., dokbi za sada posljednji, treÊibrod trebao biti primopredanu lipnju 2017. Glavni izvrπnidirektor ADW Alijanse (uklju-Ëuje brodograevnu tvrtkuASC, Raytheon Australia ivladinu organizaciju za vojnunabavu) John Gallacher izja-vio je kako predvieni rokovidostave brodova omoguÊuju vladi,ako za to bude potrebe, vremenskirok od gotovo jedne godine za inici-ranje narudæbe Ëetvrtog plovila. Umeuvremenu, gotovo sve narudæbekrupne gabaritne opreme odaslanesu prema proizvoaËima u setu zatri broda, s moguÊom opcijom za Ëe-tvrti. Isto tako Gallacher je dodaokako Êe konaËna odluka o akvizicijisustava za infracrveno pretraæivanjei praÊenje objekata, lansera namije-njenog protumjerama, navigacijskogradara, elektro-optiËkog sustava,Nulka aktivnih mamaca, lansirnogsustava za torpeda te sustava za bli-

sku protuzraËnu obranu biti donese-na u studenom ove godine.

NatjeËajna dokumentacija za 29graevnih blokova koji Êe Ëinitiglavninu pojedinog broda objavljenaje u rujnu 2008., a veÊina ugovoraza navedene elemente trebala bi bitipotpisana do oæujka 2009. Premaposljednjim dostupnim informacija-ma, 21 graevni blok trebao bi bitipodugovoren s drugim brodogra-evnim tvrtkama. Osam srediπnjihblokova koji sadræe najosjetljivijuopremu na razaraËu bit Êe izgrae-no u brodograevnoj tvrtki ASC.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

PO»ETKOM listopada, u zrako-plovnu bazu E mmen πvicarskog rat-nog zrakoplovstva sletjela su dvafrancuska borbena aviona Rafale.Povod tome je pokrenuti πvicarskiPTR (Partial Tiger Replacement)natjeËaj za zamjenu postojeÊe floteborbenih aviona F-5E /F Tiger II, ko-ji provodi πvicarska obrambenaagencija za opremanje i nabavu Ar-masuisse, a Ëiji se tijek moæe pratiti

na njihovoj web stranici(http://www.ar.admin.ch/inter-net/armasuisse/en/home.html).

PozivajuÊi zainteresirane pro-izvoaËe borbenih aviona, Ar-masuisse je u svome pozivu zadostavljanje obvezujuÊih ponu-da (Request For Proposal) izriËi-to zatraæila moguÊnost da se za

potrebe provedbe postupka vredno-vanja tehniËko-taktiËkih odlika osi-gura dolazak aviona u ©vicarsku.Tako je poËetkom srpnja ove godineπvedska obrambena agencija zaopremanje i nabavu FMV obavilaprelet dva Gripena radi provedbepostupka vrednovanja.

Tijekom desetodnevnog razdobljau listopadu bilo je obavljeno viπednevnih i noÊnih letova Rafalea, i to

tako da se tijekom svakog leta uprednjoj kabini nalazio πvicarski pi-lot, a u drugoj kabini kao potporafrancuski pilot. Armasuisse je, æele-Êi da πvicarskom letaËkom i tehniË-kom sastavu omoguÊi πto viπe refe-rentnih informacija, organizirala vr-lo intenzivan dnevni ritam testira-nja, tako da su se istodobno uz pro-voenje testiranja u zraku provodilai testiranja drugog aviona na zemlji,u smislu opsluæivanja i odræavanjaaviona.

TreÊi kandidat na πvicarskom nat-jeËaju, E ADS-ov E urofighter Typ-hoon II, treba poËetkom studenogasletjeti u zrakoplovnu bazu E mmeni takoer proÊi isti reæim testiranjakoji su proπli Gripen i Rafale.


7. studenoga 2008.

© vicarska testira R afalea

M oguæa nabava Ëetvrtog australskog A W D razaraËa


16-19 vijesti 11/05/08 13:38

Dugotrajno promatranje, pozor-no zaklanjanje i prikrivanje,dugo Ëekanje na jednom

mjestu, vaænost zadaÊa koje se prednjih postavljaju, aktivnost u borbe-nom rasporedu ili pozadini neprija-telja i sl. zahtijevaju od svakog snaj-perista visoke psihofiziËke, moralnei druge kvalitete, zbog Ëega se nji-hovu izboru i izobrazbi mora posve-Êivati velika pozornost, jer nije do-voljno da je vojnik ili policajac sa-

mo dobar strijelac kako bi bio i do-bar snajperist. Naravno, temeljnipreduvjet dobrog snajperista je sta-bilna i zrela osoba, koja je po priro-di samostalna, bistra i snalaæljiva, sdobrim vidom i sluhom. Pri tome,potrebno je naglasiti kako temeljitaselekcija i psiholoπka pripremasnajperista imaju izuzetno vaænuulogu u rjeπavanju moralnih i etiË-kih dilema s kojima se snajperistznatno viπe susreÊe nego drugi su-dionici borbenih djelovanja ili dru-gih oblika oruæanog sukoba. Nai-me, za razliku od prosjeËnog pjeπa-ka koji je u uvjetima suvremeneborbe rijetko siguran da je upravo

on i jedino on pogodio protivniËkogvojnika, snajperist to zna (kod poli-cijskih snajperista to je bespredmet-no i isticati). Osim toga, zbog teh-niËkih moguÊnosti optiËkih ciljnika,snajperist u velikom broju sluËajevavidi uËinak svog pogotka na cilju.Te dvije spoznaje na nedovoljno pri-premljenog i neuvjeæbanog snajpe-rista mogu djelovati πokantno i uveÊoj ili manjoj mjeri poremetitinjegovu psiholoπku ravnoteæu, zbog

Ëega je poæeljnoodabrati za snaj-periste zrelijeosobe (konkret-nije reËeno - vr-lo malo osamna-estogodiπnjihsnajperista neÊenositi trajne psi-hiËke traume izborbe).

Osobito veliku ulogu ima izobraz-ba snajperista, koja ih, osim usvaja-nja radnji usmjerenih na olakπava-nje snajperskih zadaÊa (npr. vaænoje nauËiti snajperista da osobu kojamu je cilj ne gleda u lice i ne pamti

njegov lik, te da ne razmiπlja o ko-me je rijeË), treba motivirati i uvjeri-ti u ispravnost i pravednost stvari zakoju Êe se boriti. Tijekom povijes-nog razvoja snajperskih djelovanja,to je Ëesto bilo teπko ostvarivo, jer upoËetku na uporabu snajperista tra-dicionalno odgojeni Ëasnici gledalisu kao na neπto neËasno i nedostoj-no viteπkog ratovanja (uostalom,kao i na svaki drugi oblik ili sredst-vo nekonvencionalnog voenjaoruæane borbe). No, praksa totalnograta (kakvi su bili I. i osobito II.svjetski rat), u kojemu maksimalnodolazi do izraæaja makijavelistiËkonaËelo da cilj ne bira sredstvo, viso-ko je vrednovala uËinkovitost snaj-perskih djelovanja (o Ëemu je veÊbilo rijeËi u prva tri nastavka ovogserijala). Isto tako, praksa je poka-zala znatno veÊe psiholoπko i mo-ralno naprezanje snajperista u bor-benim djelovanjima od prosjeËnogstrijelca, pa je u skladu s tim i nje-gova uporaba znatno kraÊa od pros-jeËnog strijelca: potrebno je ranije

ga povuÊi s prve crte, ako to prilikeomoguÊavaju (vrlo sliËno je i spraksom uporabe policijskih snajpe-rista).

Izbor i priprema snajperista kompleksni su i vrlo vaæni te su prvi korak u stvaranju uËinkovitih snajperista koji-

ma se mogu povjeriti najteæe zadaÊe

Snajperska djelovanja (VI. dio)

Marink o OG ORE C

T ekst u cijelosti proË itajte na:

w w w .h rvatski-vojnik.h r

7. studenoga 2008.20

VOJ NA T EH NIKA

20,21 strana 11/05/08 13:53

Do prije dva desetljeÊa moglose relativno lako odgovoriti napitanje πto znaËi uspjeh u

vojnim operacijama: pobjeda u ratukoji vode dvije regularne vojske,pobjeda u sukobu koji je velikim di-jelom simetriËan. Sigurnost je zanas bila izjednaËena sa zastraπiva-njem i sa sposobnoπÊu za obranu sasvrhom oËuvanja teritorijalne cjelo-vitosti Savezne Republike NjemaË-

ke. Na to su bile konzekventno us-mjerene strukture, oprema i obukaNjemaËke kopnene vojske. Promje-na paradigme u sigurnosnoj politicis krajem Hladnog rata promijenilaje ovu jednadæbu na nevjerojatan iposve nepredvidljiv naËin. U danaπ-nje vrijeme, NjemaËka kopnenavojska je “ kopnena vojska angaæira-na u provedbi operacija” , sposobnaza full-spectrum-operations - u sva-

ko doba i πirom svijeta. Umjestoopasnosti izbijanja simetriËnog rata,i za NjemaËku su se u zadnjim go-dinama pojavili korak po korak novirizici i prijetnje: meunarodni tero-rizam, vjerski motivirani ekstremi-zam, raspadanje cijelih regija, uzrazdræavljenje nasilja, ali i prolife-racija oruæja za masovno uniπtava-nje i njegovih nositelja, te opasnostod prikrivenog nuklearnog naoru-æavanja. Novi rizici i opasnosti, npr.napadi na informacijske sustave,koji se u pravilu i vrlo brzo odraze ina meunarodnom planu, jesu do-sad nepoznat oblik ugroæenosti. Stime u vezi moæemo primijetiti pri-vatizaciju ratnih djelovanja koja seπire veÊ dva desetljeÊa. Iako nemoæemo ubuduÊe iskljuËiti izbijanjemeudræavnih sukoba i ratova, od-luËujuÊa promjena vidi se ipak usporom ukidanju monopola dræavena nasilje.

PostojeÊe smjernice za obrambenupolitiku, koncepcija Bundeswehra iBijela knjiga savezne vlade o sigur-nosnoj i obrambenoj politici Nje-maËke uzimaju u obzir spomenuteizazove u vezi s naπom sigurnoπÊuu X X I. stoljeÊu. Prema tome, klasiË-

na obrana zemlje i vojnog savezanepromijenjeno ostaje srediπnja za-daÊa naπih oruæanih snaga, no udogledno vrijeme vjerojatne su ivojne operacije u sklopu meuna-rodnih misija za spreËavanja sukobai rjeπavanje kriza ukljuËujuÊi borbuprotiv terorizma.



7. studenoga 2008. 21

S VIJ ET

G eneral pu k ov nik Hans -Ot t o B UDDE ,

z apov jed nik N jemaË k e k opnene v ojs k e

Va æ ne sposobnosti za uspjeh u vojnim operacijam a

Nje

maËka k

opnena v

ojs

ka

20,21 strana 11/05/08 13:53


RA T NA MORNA RIC A

Neposredno nakon II. svjetskograta, ameriËka ratna mornari-ca nije pokazivala veliki inte-

res za razvoj protubrodskih voenihprojektila. Bila je to posljedica is-kustava u kojima su na pacifiËkimprostranstvima pobjedu odnosiliavioni smjeπteni na nosaËima, a nasjevernom Atlantiku ratni brodovisrednje veliËine (fregate i razaraËi)specijalizirani za otkrivanje i uniπ-tavanje podmornica. Zbog toga jeameriËka ratna mornarica u pedese-tim godinama X X . stoljeÊa forsiralarazvoj protupodmorniËkih i protuz-raËnih sustava. O razvoju protu-brodskih voenih projektila nije biloni rijeËi. Zapravo, govorilo se kakobi se protuzraËni voeni projektili (s

poluaktivnim radarskim voenjem)mogli rabiti i za gaanje brodova.

Nezainteresiranost ameriËke ratnemornarice za razvoj protubrodskihvoenih projektila naglo je prekinu-ta 21. listopada 1967., kad su Ëetirisovjetska P-15 Termita (SS-N-2Styx ), ispaljena s raketnog Ëamcaegipatske ratne mornarice, potopilaizraelski razaraË E ilat. Da bismo bilido kraja precizni, prve studije o mo-guÊnosti razvoja prvog ameriËkogprotubrodskog voenog projektilazapoËele su joπ 1965. godine, i toprije svega da bi se iskoristile izvoz-ne moguÊnosti. Zbog toga je istegodine i tadaπnji McDonnell Dou-glas (danas u sastavu Boeinga)vlastitim sredstvima pokrenuo raz-

voj protubrodskog voenog projekti-la. Njegov je prijedlog bio u visokojfazi razrade kad je u srpnju 1971.dobio ugovor ameriËkog ministar-stva obrane o dovrπetku razvoja. Usvibnju 1973. sluæbeno je objavljenoda je za prvi ameriËki protubrodskivoeni projektil odabran prijedlogMcDonnell Douglasa nazvan Har-poon. Od poËetka su razvijane triinaËice: AGM-84A za zrakoplove,RGM-84A za brodove i UGM-84Aza podmornice. Sve tri inaËice uoperativnu uporabu uπle su 1977.godine. Od tada pa do 2004. Boeingje isporuËio viπe od 7000 Harpoona,a trenutaËno je u operativnoj upora-bi u viπe od 30 ratnih mornarica.

ZajedniËka odlika svih Harpoonanamijenjenih protubrodskom djelo-vanju (u meuvremenu je razvijen iHarpoon namijenjen uniπtavanjuciljeva na kopnu) jest uporaba ak-tivnog radarskog sustava za samo-navoenje i turbomlaznog motora.Originalni AGM-84A imao je masupri lansiranju od 556 kg i bojnuglavu mase 222 kg. Maksimalnidomet bio mu je 120 km. U meu-vremenu je napravljen veÊi brojrazliËitih inaËica, koje su se uglav-nom razlikovale po dometu. TakoAGM-84D ima domet poveÊan na220 km. InaËica AGM-84E SLAMnamijenjena je uniπtavanju ciljevana kopnu i u operativnu je uporabuuvedena 1990. godine. Umjesto ra-darskog ima infracrveno samona-voenje zajedno s inercijalnom iGPS navigacijom. Iako joj je masapoveÊana na 628 kg i zadræana boj-na glava mase 222 kg, domet joj jesmanjen na 95 km.

P oka æ ite nam brod- ostalo je naπa briga (II. dio)Protubrodski voeni projektili jedno su od rijetkih podruËja gdje europska ponuda znatno nadmaπuje ameriËku



Draæ en MILIΔ

22,23 strana 11/05/08 13:31

VOJ NA POVIJ ES T

PoËetak X X . stoljeÊa Velika Britanija je doËekala na vrhuncu svoje ekonomsko-kolonijalne moÊi. Vojnu moÊ Bri-

tanci su temeljili prije svega na izuzetno snaænoj ratnoj mornarici, koja je dotad veÊ gotovo dva stoljeÊa apsolut-

ni gospodar svjetskih mora. M oÊ kraljevske mornarice poËivala je na brojnosti i kvaliteti njezinih povrπinskih bro-

dova i ukrcanih topova. N o i na tom podruËju britanske tradicionalne dominacije doÊi Êe vrijeme za promjene.

A njih Êe uzrokovati malo podvodno plovilo - podmornica

“ Tko dominira na moru, do-minira nad svime” - poz-nata je misao grËkog mis-

lioca i vojnog stratega Temistokla(524.-449. pr. Kr.). Vjerojatno nitkood njegova doba nije uspio tako do-bro i temeljito tu misao provesti udjelo kao πto je to uspjela VelikaBritanija u X VIII. i X IX . stoljeÊu.Snaæna ratna mornarica izborila jegotovo apsolutnu prevlast na svjet-skim morima i oceanima te omogu-Êila vlastitoj trgovaËkoj mornaricipristup u najudaljenije kutke globu-sa. Na britanske otoke slijevala sekolonijalna roba sa svih strana svi-jeta, πto je britanskoj ekonomijiomoguÊilo golemi rast i industrijskurevoluciju. Porazom Napoleona zavrlo dugo razdoblje bio je elimini-ran i najveÊi europski protivnik -Francuska. Bivπi kolonijalni divovi,Portugal, ©panjolska i Nizozemska,postupno su do poËetka X X . stolje-Êa izgubili golemi dio svoje pomor-ske moÊi, a nadolazeÊe sile, Prusija

i carska Rusija, bile su joπ daleko odstanja u kojem bi mogle predstavlja-ti ozbiljniju prijetnju za Veliku Bri-taniju. No, ta kolonijalna britanskaidila bit Êe prekinuta gubitkomameriËkih kolonija i stvaranjem no-ve sile - SAD, koja Êe za relativnokratko vrijeme potraæiti “ svoje mjes-to pod suncem” u skladu sa svojomekonomskom i vojnom moÊi, ali iponovnim jaËanjem europskih kolo-nijalnih konkurenata.

Voenima vojnom doktrinom osnazi vlastite ratne flote, koja jemorala biti jaËa od zajedniËkih flot-nih snaga druge i treÊe pomorskesile svijeta, njihova pomorska supe-riornost Ëinila im se neupitnom.Uljuljkan u snagu svoje mornarice,u moÊ njezinih topova i snagu oklo-pa, britanski se Admiralitet nijepreviπe zamarao novim brodogra-evnim i vojnim trendom - podmor-niËarstvom, koje se snaæno razvijalona objema atlantskim obalama, uSAD-u i Francuskoj. ©toviπe, oho-

lost najviπih britanskih vojnih kru-gova iπla je tako daleko da su pod-mornicu proglaπavali “ podmuklim,nehumanim i totalno nebritanskimoruæjem” , koje moæe sluæiti jedino u“ piratske svrhe” i Ëije bi posade tre-balo tijekom rata “odmah po uhiÊe-nju objesiti na katarke brodskih jar-bola” . U sklopu takvih povijesnihzbivanja, moæe se slobodno reÊi daje Velika Britanija na prijelomuX IX . u X X . stoljeÊe bila u velikomtehniËkom zaostatku kada je u pita-nju razvoj podmornica. SAD i Fran-cuska bili su u priliËnoj tehnoloπkojprednosti, a velika iskustva na tompodruËju stekli su do tada takoer©panjolci i Rusi. U tom trenutkupomorske povijesti, Velika Britanijaje bila jedina pomorska sila koja ni-je imala ni zaËetak podmorniËarskeflote u sklopu svojih pomorskihsnaga.

7. studenoga 2008. 23



Igor S P IC IJ ARIΔ

Povijest britanskog podm orniËarstva- nastanak podm orniËarske sluæbe Povijest britanskog podm orniËarstva- nastanak podm orniËarske sluæbe

22,23 strana 11/05/08 13:31

H omo Volans, rani hrvatski avijatiËari 1550.-1925.


Rudolf je roen 13. sijeË-nja 1891. u podravskomgradiÊu Ludbregu, kao

drugo od Ëetvero djece Mije iValentine Fizir. Po zavrπetkuosnovne πkole u Ludbregu,upisuje se u Obrtnu πkolu uZagrebu. Od 1906. ili 1907.upuÊen je u viπu srednju teh-niËku πkolu u BeËkom NovomMjestu, a potom na TehniËkifakultet u Toulouseu u Fran-cuskoj. Godine 1911. ili 1912.napuπta Toulouse i odlazi uWismar u sjevernoj NjemaË-koj, na obali Baltika, gdje upi-suje aerotehniËku inæenjerskuakademiju. Svoj prvi zrako-plov konstruirao je joπ kaostudent 1913., no konstrukcijatoga sportskog dvokrilca osta-je u nacrtima. Uskoro je poËeoI. svjeski rat, a Fizir, kao daro-viti apsolvent, u rujnu 1914.radi u tvornici zrakoplovaFokker u Schwerinu. Godine1915. polaæe zavrπni ispit istjeËe diplomu aerotehniËkog inæe-njera. Kada je Anthony Fokker kre-nuo u izgradnju podruænice svojetvrtke u Maarskoj, zadaÊu uhoda-vanja proizvodnje u budimpeπtan-skom MAG-u dobio je mladi Fizir. UMaarskoj radi od travnja do rujna1916. Potom se vraÊa u NjemaËku iradi kao konstruktor u tvrtki Hansaund Brandenburg Flugzeugwerkenu Brandenburgu kraj Berlina. U srp-nju je konstruktor u tvrtki Hansa-Lloyd-Werk u istom gradu, a tu jedoËekao i sam kraj rata. Nakon po-raza Centralnih sila od studenoga

1918. Fizir radi u autoindustriji utvrtki Steyer Automobilwerke u Set-tinu, gdje stjeËe znaËajna iskustvana motorima s unutarnjim izgara-njem. Godine 1920. vraÊa se u do-movinu i rodni Ludbreg. UkljuËen jeu projekt izgradnje zagrebaËke tvor-nice zrakoplova. Kad taj projektzbog srbijanskih interesa propada,Fizir je prisiljen potraæiti posao uNovom Sadu, srediπtu zrakoplov-stva nove dræave. Radi u Vazduho-plovnoj komandi (poslije 1. zrako-plovni puk), gdje je, od svibnja istegodine, na duænosti πefa Vazduho-

plovnog odseka. Fizir svojezrakoplove gradi u dvoriπtuobiteljske kuÊe u Petrovara-dinu, o svom troπku i bez ra-zumijevanja vlasti.

K uÊni zrakoploviNjegova je kuÊna radionicas vremenom narasla te Êedobiti konstrukcijski ured ukojem Êe uz njega stasatibrojni mladi zrakoplovniinæenjeri i konstruktori. Tije-kom rada u 1. zrakoplovnompuku, od 1921. po nacrtimaRudolfa Fizira rade se sus-tavne preinake trofejnihvojnih zrakoplova tipa Bran-denburg, kojih je izgraenoviπe od stotinu. Rezultat pre-gradnje bio je izvanredan pase krenulo u serijsku proiz-vodnju Fizirovih malih Bran-denburga kao prvih domaÊihzrakoplova. Ukupno je proiz-vedeno stotinjak lakih πkol-skih dvokrilaca koji su dobili

oznaku ©B-1 (©kolski Branden-burg), a prvi je primjerak iz Ikarusaiziπao u oæujku 1924. Godinu danaprije, 1923., Fizir u suradnji s Aus-trijancem Josipom Micklom u Pe-trovaradinu gradi prototip jedriliceFizir-Mickl moderne koncepcije.Potom, 1925., gradi prototip zrako-plova Fizir F1 s motorom Maibachod 260 KS. To je bio prvi u potpu-nosti domaÊi zrakoplov. Bio je tolikodobre aerodinamike da je u rujnu1927. odnio prvu nagradu na natje-canju Male Antante i Poljske, i to ukategoriji zrakoplova s motorima iz-

Leonard E LE R© E K

POD LIS T A K

Rudolf Fizir- najveæi hrvatski konstruktor zrakoplovaInæenjer Rudolf Fizir konstruirao je za æivota najmanje osamnaest tipova zrakoplova, a Ëak je polovica zrakoplo-

va domaÊe konstrukcije u meuraÊu nosila Fizirovo ime. Odlike njegovih letjelica jesu jednostavnost, preciznost

konstrukcije i ponajviπe genijalnost aerodinamike. Posebna su mu ljubav bili πkolski avioni, hidroavioni i amfibije...

24,25 dossier strana.qxd 11/05/08 12:59

nad 400 KS. Serijski je tih zrakoplo-va u raznim inaËicama proizvedenoviπe od 50 komada. Proizvedeno je ipet hidroaviona oznake F1M, po-kretanih motorom Jupiter od 420KS, a nalazimo ih i pod imenom Ve-liki Fizir. U privatnoj radionici u Pe-trovaradinu 1929. izgraen je proto-tip πkolskog dvosjeda oznaËenogU.N. (Univerzalni Nastavni) s mo-torom Mercedes D.II snage 120 KS.Pokazao se izvrsnim pa je usvojenkao osnovni πkolski tip Jugoslaven-skoga kraljevskog aerokluba. Proiz-veden je u nizu serija s raznim mo-torima u viπe od 190 primjeraka, analazimo ga pod imenom Fizir N(Nastavni), a poslije Fizir FN. Godi-ne 1930. proizveden je u varijanti splovcima za slijetanje na vodenepovrπine, pod nazivom FN-Hidro, useriji od pet primjeraka. Do danasje u TehniËkom muzeju u ZagrebusaËuvan samo jedan, koji je obnov-ljen. Iste godine Rudolf Fizir je kon-struirao svoju prvu amfibiju nazivaFizir Vega, s petocilindriËnim zvjez-dastim motorom Walter-Vega izne-naujuÊe male snage od 85 KS. Toje bio prvi domaÊi amfibijski zrako-plov u povijesti. Fizir svoje hidro-avione i amibije gradi voen idejomo povezivanju svih jadranskih otokahidroavionskim linijama te izradimreæe uzletiπta na Jadranu.

Na Ëelu tehniËke sluæbeNa zahtjev VVKJ-a, u Zmaju je

krajem 1933. godine izraen proto-tip Fizirova prijelaznog πkolskogzrakoplova FP-2 (Fizir prijelazni - 2)s motorom snage 420 KS, koji nala-zimo i pod imenom Fizir-Stankov.Godine 1933. skupina konstruktorana Ëelu s Fizirom poËinje s izradomprojekta πkolskog zrakoplova PVTza prijelaznu lovaËku obuku. Iz nje-ga je razvijena 1938. jednosjednainaËica naziva Rogoæarski R-100.Oba su zrakoplova graena u veli-kim serijama. Potom je Fizir 1935.konstruirao moderni jednomotornitrosjedni monoplan turistiËke na-mjene, sa zatvorenom kabinom.Zrakoplov je bio iznimne aerodina-mike, a pokretan je motorom Walter120/135 KS. Iako izvrstan, Fizir FT(turistiËki) nije doæivio serijsku pro-

izvodnju zbog nedostatka interesaza tom vrstom letjelica u vremenunadolazeÊeg svjetskog sukoba. DoII. svjetskog rata izrauje i prvi do-maÊi sportski zrakoplov zatvorenekabine, naziva Fizir-I.A.F. U travnju1936. Fizir napuπta radno mjestoπefa Vazduhoplovnog odseka i pos-taje tehniËkim ravnateljem tvorniceIkarus u Zemunu.

Po izbijanju II. svjetskog rata1941. godine, seli u Zagreb, gdje jeprimljen u djelatni sastav Vojnogzrakoplovstva NDH s Ëinom potpu-kovnika. Dana 25. studenoga 1941.postaje glavarom tehniËkog ureda iπefom tehniËke sluæbe HRZ-a. Radina tehniËkom ustrajanju i oprema-nju zrakoplovstva, te pokretanjuproizvodnje zrakoplova u Hrvatskoj.Njegovi zrakoplovi FP-2 graeni su

u Rumi, a zapoËeta serija zavrπenaje tek nakon pada NDH. Tijekom II.svjetskog rata, pri TehniËkom fakul-tetu u Zagrebu osnovao je Zavod zaprojektiranje zrakoplova, gdje jepredavao gradnju zrakoplova kaoizvanredni predavaË. Fizir je krajrata doËekao na duænosti πefa teh-nike u Ëinu pukovnika HRZ-a. Go-dine 1946. znanstveni je suradnikInstituta za nauËna istraæivanja uZagrebu. Potom se zaposlio u In-dustrijskom projektnom zavodu uZagrebu. Tu je osnovao vrlo uspjeπ-nu tvornicu motorkotaËa TMZ, koja

je opet 1952. godine preseljena uBeograd. Iste je godine konstruktorFizir umirovljen zbog bolesti. No, niu mirovini nije mirovao. Obavlja po-sao inspektora graanskog zrako-plovstva, konstruira novi sportskizrakoplov te gradi Ëetverosjednuamfibiju FA-2. Amfibija je, kao iprethodna, imala deplasmanski trupi potisnu elisu, a pokretana je moto-rom Lycoming od 185 KS. Izgrae-na je u AerotehniËkom zavodu Hr-vatske 1960. godine, a jedini pri-mjerak je koriπten u crikveniËkomaeroklubu.

Vodilja hrvatskoj aerotehniciRudolf Fizir, najveÊi i najproduk-

tivniji hrvatski graditelj zrakoplova,umro je 11. studenoga 1960, godineu Zagrebu, od upale pluÊa. Meu-

narodna zrakoplovna federacija (Fé-dération Aéronautique Internatio-nale) posmrtno mu iste godine dod-jeljuje uglednu prestiænu diplomuPaul Tissandier za ukupan doprinossvjetskom zrakoplovstvu.

Hrvatska aerotehnika poslije je iz-njedrila joπ nekolicinu istaknutihzrakoplovnih konstruktora, no da-nas je ta aktivnost u naπoj zemljizamrla. Fizirovi dosezi trebali bi bitivodilja modernoj hrvatskoj aeroteh-nici, koja se, uz Ëasne iznimke, sve-la na redovito odræavanje iskljuËivouvoznih letjelica.


POD LIS T A K

Fizir je zrako-

plove konstruirao

i u svojoj privat-

noj radionici u

Petrovaradinu

24,25 dossier strana.qxd 11/05/08 12:59

26

Bazilika sv. Ivana u Lateranu, nazvana joπ i Kon-stantinijana, majka svih crkava grada Rima i Ëita-voga svijeta, zbog svoje povijesne i teoloπke vaæno-sti zauzima posebno mjesto u liturgijskoj godini.Proslava posvete ove bazilike najprije ima komemo-rativni karakter, a zatim i didaktiËki, tj. u ovoj pro-slavi dotiËemo se crkve kao graevine i Crkve kaozajednice. U njoj slavimo Ëin u kojem Bog svojomslavom ispunja crkvu kao hram da bi se jedinstvoizmeu Krista i krπtenika ostvarilo na osobit naËinu tom privilegiranom mjestu Boæje prisutnosti.

Ova proslava prilika je da se poneka rijeË progovo-ri o crkvi i Crkvi. Crkvu kao graevinu vidimo uzemljama zapadnoga svijeta i krπÊanske tradicije - jabih rekao, Bogu hvala - vrlo Ëesto. Svaka od tih gra-evina ima svoju vaænost. Kako za ljude koji graviti-raju toj crkvi i pripadaju odreenoj zajednici tako iza arhitekturu i kulturu odreenoga mjesta, grada iligradske Ëetvrti. Tornjevi uz crkve ne dominiraju sa-mo svojom veliËinom veÊ im je cilj graevnom fizio-nomijom oËitovati jednu uzviπeniju stvarnost i upuÊi-vati na nju. LogiËno bi bilo da iz takve graevine, iztoga znakovitog objekta, izrasta duhovna snaga pri-padajuÊih mu ljudi, Ëija duhovnost i stil æivljenjaimaju duboke pozitivne odraze na πiru sredinu. Teo-loπki je ispravno razmiπljati da takva graevina bu-de u svakom pogledu kohezijski Ëimbenik, Ëimbenikjedinstva i zajedniπtva. Crkva kao graevina, obasja-na slavom Boæjom i ispunjena Boæjom prisutnoπÊu izbog toga πto je Bog zajednica osoba, sama po sebipoziva u zajedniπtvo; jer je Bog punina u sebi, Crkvapoziva na puninu æivota; jer je Bog ljubav, u njoj seæivi i propovijeda ljubav. Ljubav je temeljna odredni-ca Crkve buduÊi da je izrasla iz Kristove ljubavi.Crkva kao zajednica po svom habitusu morala bi bi-ti zajednica ljubavi. Na takvo πto upozoravao je usvoje vrijeme sveti Pavao, a njegove misli najbolje tu-maËi papa Benedikt XVI: “Pavao u poslanici Timote-ju izriËito Crkvu oznaËava kao narod Boæji, a to jedoista originalna definicija, sigurno razliËita od defi-nicije Crkve kao graevine Boæje, jer se odnosi naCrkvu ne kao graevinski rezultat, premda boæanskeinicijative, nego kao na zajedniËarsku strukturu to-plih meusobnih odnosa obiteljskog obiljeæja.“ Svetiotac nas poziva da “sve viπe i temeljitije shvatimootajstvo Crkve, a posebice da je ljubimo i odgovornosuraujemo u njezinoj izgradnji“.

Crkvu kao graevinu i Crkvu kao narod Boæji,kao zajednicu vjernika i kao hram Duha Svetoga,Benedikt XVI. vidi kao zajednicu kojoj su svojstveni“izdvojenost i ËistoÊa“, jer je “nadien koncept ma-terijalnog prostora u kojem se posebno Ëastila bo-æanska prisutnost“, a ta “vrijednost prenesena je nastvarnost æive zajednice vjere“. Iz takvoga poimanjaCrkve proizlazi njezina snaga. Neka nam svimaobiljeæavanje posvete Lateranske bazilike pomogneu oæivotvorenju naπe vjere u jednu, svetu, katoliËkui apostolsku Crkvu i u uËvrπÊenju naπe pripadnostimjesnoj crkvi.

7. studenoga 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki animirani (2008.)• trajanje: 77 minuta• produkcija: Walt Disney pictures• distributer: Continental film & video• redatelj: Bradley Raymond/ Zrinka MatijeviÊ VeliËan• glasove posudili: ZvonËica (Hana HegeduπiÊ) , Ruæica (Maja K ovaË) ,

Irena (Anja NigoviÊ) , Vilinska kraljica (Jelena MiholjeviÊ)

K ada je poËetkom XX. stoljeÊa engleski pisac James M. Barrie napisao PetraPana, nije ni slutio da Êe se nepunih stotinu godina poslije Ëak i o sporednimlikovima iz njegove bajke snimati cjeloveËernji filmovi. Velika popularnost naj-prije knjige, a zatim i brojnih filmskih adaptacija (posebice Disneyeva crtiÊa iz1 953 . godine) , uËinila je Petra, Wendy, kapetana K uku i ZvonËicu nezaobilaz-nim junacima svaËijeg odrastanja. U junaËkoj druæini djeËaka koji odbijaodrasti otpoËetka je posebno mjesto zauzimala siÊuπna vila ZvonËica. Pomo-Êu njezina vilinskog praha Petar i prijatelji mogli su letjeti prema Ëarobnoj zem-lji Nigdjezemskoj. K ada su u Disneyevim studijima odluËili snimiti priËu oZvonËici, morali su izmisliti potpuno novu priËu: ZvonËica je na vilinskom ro-enju pripala cehu majstora: vila s darom za izgradnju i popravak. SvojeglavojZvonËici, kakve je se, uostalom, i sjeÊamo iz priËe o Petru Panu, ne svia seuloga koja joj je namijenjena i uËinit Êe sve da postane druga vrsta vile, onakoja moæe letjeti do K opna, mjesta gdje æive ljudi. Otkrivanje njezina pravogtalenta bit Êe teπko, ali i pouËno...Bliæe nam se Sveti Nikola i BoæiÊ, a iz Disneyeve radionice i ove godine stiæudarovi za pod bor. Proπli tjedan pojavilo se remasterirano izdanje klasika iz1 950., Trnoruæica, a ovaj tjedan potpuno nova priËa o neprilagoenoj vili u po-trazi za vlastitom darovitoπÊu.

ZvonËica (DVD)

Leon RIZMAUL

Posveta Lateranske bazilike

Steven Englund, ugledni ameriËki povjesniËar, u ovom djeludao je bogat prikaz istaknutog vojskovoe i dræavnika - u po-trazi za zaËuujuÊom snagom, osobnoπÊu i politiËkim znaËe-njem Napoleona Bonapartea, koji je, u samo petnaestak go-dina, promijenio Europu. Napoleon je vjerovao da se stvari mogu rijeπiti ratom, ali ne ida je rat krajnji smisao politiËkog djelovanja. ImajuÊi to naumu, autor je u ovom djelu, pred osobnim i vojnim, jasnuprednost dao politiËkim aspektima Napoleonova æivota te ta-ko doπao do potpuno novih i originalnih zakljuËaka. K njiga prati NapoleonovdramatiËni uspon - od djetinjstva na K orzici, preko stjecanja naobrazbe u Fran-cuskoj, velikih vojnih pobjeda i fantastiËnih reformi koje je proveo na poloæajuprvog konzula ( 1 799.-1 804 .) , sve do kontroverznog proglaπenja carem te pro-tjerivanja i smrti. StruËnjaci su ovo djelo proglasili prvom velikom interpretacijom vjeËne temeNapoleonova dvjestogodiπnjeg utjecaja na svjetsku povijest. To je ujedno pr-va Napoleonova biografija na hrvatskom jeziku. K njiga se u svjetskim razmje-rima smatra najboljom i najiscrpnijom Napoleonovom biografijom do sada teje dobitnica uglednih nagrada poput “J. Russel Major” AmeriËkog povijesnogudruæenja (American Historical Association) kao najbolja knjiga na podruËjufrancuske povijesti za 2004 . godinu, kao i nagrade za najbolju stranu knjiguzaklade “ Napolé on” ( L a Fondation Napolé on) .

Mirela ME N G E S

Galerija “Zvonimir“, Bauerova 33, Zagreb, prikuplja ponude za izloæbeni program u2009. godini. Pozivamo sve djelatnike MORH-a i pripadnike OSRH-a da svoje prijed-loge za izloæbe poπalju na adresu Galerije do 15. studenoga 2008. Sve Êe prijedloge raz-motriti posebna komisija, te najbolje odabrati za realizaciju.

Takoer, podsjeÊamo sve zainteresirane da Êe krajem prosinca 2008. biti postavljenaskupna izloæba likovnih radova na kojoj iskljuËivo pravo izlaganja imaju djelatniciMORH-a i pripadnici OSRH-a. Prijave su joπ uvijek moguÊe, a osoba za kontakt je Zrin-ka Pillauer MariÊ, tel: 4567-926, fax: 4568-394, e-mail: [email protected]

Steven Englund: Napoleon - politiËki æivot, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

INFOKU T A K

FILMOT EKA

26 strana 11/05/08 12:56

7. studenoga 2008.

VREMEPLOV

27

5. studenoga 1605. Neuspjeli atentat na ParlamentToga je dana u Domu lordova en-gleski kralj Jakov I. trebao otvo-riti godiπnju sjednicu Parlamenta.No istog jutra, skriven u podrumuzgrade, otkriven je uljez - izvjesniGuy Fawkes. On je uhiÊen, a po-drum temeljito pretraæen. Pro-naeno je skriveno viπe od dvije i

pol tone baruta. Vlasti su zakljuËile da su urotnici namje-ravali ukloniti Jakova I. i sve zastupnike oba doma Parla-menta kako bi obezglavili anglikansku vjersku struju i vra-tili u Englesku katoliËanstvo. U sljedeÊih nekoliko mjeseci,uime odmazde, engleske vlasti smaknule su ili zatvorile natisuÊe nevinih engleskih katolika. Guy Fawkes je, penjuÊise na stratiπte, skoËio ustranu, slomio vrat i na mjestu os-tao mrtav. U znak sjeÊanja na Barutnu zavjeru, u engles-kom narodu ustalio se obiËaj da se svake godine 5. stude-noga obiljeæava Dan Guya Fawkesa. Toga dana, kada sespusti noÊ, stanovnici diljem Velike Britanije pale Fawke-sovu lutku, prave vatromet i loæe krijesove, obiljeæavajuÊinjegov neuspjeπni pokuπaj da digne u zrak Parlament i kra-lja Jakova I.

8. studenoga 1895. Röntgen otkrio X zrakeNjemaËki znanstvenik WilhelmConrad Röntgen sluËajno je doπaodo epohalnog otkriÊa X zraka, kojesu poslije njemu u Ëast znanstveni-ci nazvali rendgenskima. Röntgenje nekom zgodom u zamraËenoj sobi, eksperimentirajuÊi sjednom vrstom Hittorfovih cijevi, primijetio zelenkastosvjetlucanje. ZakljuËio je da ga izazivaju dotad nepoznatezrake, koje imaju specifiËnu osobinu - prolaze kroz veÊinumaterijala i na prikladnim zaslonima ocrtavaju slike unu-traπnjosti predmeta i æivih organizama. Rendgenske zrakesu prirodne zrake, sliËne svjetlosnima, od kojih se razlikujuduljinom valova i energijom. Stvaraju se u Röntgenovoj ci-jevi, obiËno napravljenoj od stakla, u kojoj su dvije elektro-de: katoda, vezana za negativni kraj naponskog izvora, ianoda, vezana za pozitivni kraj. Zbog razlike napona meuelektrodama, elektroni lete brzinom od 95 do 280 tisuÊa ki-lometara u sekundi od katode i udaraju u anodu. Zbog ma-le valne duljine rendgenske zrake prolaze kroz tvari kroz ko-je svjetlost ne moæe proÊi. Zrake prolaze kroz dio tijela kojise snima, pri Ëemu nastaju sjene: svjetlije od svih mekanihtkiva, a tamnije od kostiju i stranih tijela.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Michael Schumacher je svoj prvi naslovsvjetskog prvaka u Formuli 1 osvojio:A 1994. godineB 1996. godineC 1998. godine

2. Lewis Hamilton postao je ovogodiπnji svjet-ski prvak u McLarenu s motorom:A HondaB MercedesC Porsche

3. Samo jedan vozaË osvojio je ukupno Ëetirisvjetska F1 naslova:A Jackie StewartB Ayrton SennaC Alain Prost

4. OznaËite bivπeg svjetskog prvaka koji NIJEBrazilac:A Emerson FittipaldiB Juan Manuel FangioC Nelson Piquet

5. Broj naslova svjetskog prvaka kojisu zajedno osvojili Mika Hakkinen,Nelson Piquet i Damon Hill jest:A 4B 6C 8 R

jeπe

nje:

1a;

2b;3

c;4b

;5b

Leon RIZMAUL

Posljednjih tjedana, radhrvatske policije je,zbog niza ubojstava ko-

ja su se dogodila u Zagrebu,pod posebnim poveÊalomhrvatske javnosti. O svimdogaajima vezanim za radMUP-a u naπim medijimamoæete proËitati kojekakveproturjeËne informacije. Ako

ste skloniji sluæbenim izvorima, tada posjetite web strani-cu Ministarstva unutarnjih poslova.Za nju moæemo reÊi da svojom kvalitetom daleko nadma-πuje prosjek drugih stranica hrvatskih dræavnih tijela. Raz-log tomu nije samo priliËno dopadljiv i pregledan dizajn ne-go i velika informativnost i redovito osvjeæavanje vijesti ipodataka: na dan pisanja ovoga teksta objavljeno je desetnovih vijesti i priopÊenja! PronaÊi moæete joπ svaπta, odtjeralica za osumnjiËenima za kriminal i zloËine, preko raz-nih zakonskih odredbi vezanih uz unutarnje poslove, pasve do uputa kako se snaÊi u administrativnim oceanimakad diæete osobnu iskaznicu, vozaËku dozvolu ili putovni-cu. Ukratko, na MUP-ovu stranicu moæete kliknuti Ëak iako ne trebate nikakvu informaciju nego vam je samo do-sadno. Vrlo je zanimljiva!

Domagoj VLAHOVIΔ

www.mup.hr

27 strana 11/05/08 12:51

28 strana 10/07/08 12:38

vukovar i dubrovnik za pojaŁanje flote hrm-a · 7. studenoga 2008. w ashinton ... takvu buku od...

Documents