bosanskipetrovac.gov.ba · web views obzirom na činjenicu da sektorski planovi, operativni...

IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU GODIŠNJEG PLANA IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE INTEGRIRANOG RAZVOJA OPĆINE BOSANSKI PETROVAC ZA 2016.GODINU

Bosanski Petrovac, decembar. 2017.godine

IZVRŠNI SAŽETAK

Izvještaj o implementaciji Strategije integriranog razvoja Općine Bosanski Petrovac (2011-2020.) ima za cilj da pokrene sve bitne aktere na razmišljanje i doprinese boljem donošenju odluka o realizaciji strateških prioriteta ekonomskog, društvenog razvoja i zaštite životne sredine, u okviru četiri definisana strateška cilja.

Planom implementacije za 2016. godinu predviđeno je provođenje 47 projekata ukupne vrijednosti 5.042.503,00 KM. U 2016. godini započeta je implementacija 28 projekata, od kojih je 19 u cijelosti završeno. Procenat realizacije projekata u izvještajnoj godini je nizak (19,3 %). Ukupna vrijednost implementiranih projekata je 974.887,00 KM, što je 19,3 % realizacije u odnosu na projektovani finansijski okvir. 78,1 % je realizovano iz Budžeta općine ostalo je realizovano iz eksternih izvora. Usljed angažmana Službe za obrt, razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu, te uspostavljanja osobe zadužene za pripremu projektnih prijedloga, kao i funkcionisanja JURA i PIT tima, a veliki doprinos je doneo i angažman načelnika općine prilikom redovnih sastanaka na svim nivoima vlasti i prezentaciji planova implementacije naše općine.

U pogledu ključnih prioriteta i fokusa za prethodnu 2016. godinu, općina je realizovala infrastrukturne projekte, rekonstrukcija urbane mreže urbanog dijela grada, izgradnju rasvjete po gradu i svim mjesnim zajednicama, izrađen je glavni projekat sa sanaciju deponije Vaganac, sanacija i izgradnja reciklažnog dvorišta, rehabilitacija ulica. Iako je za 2016. godinu općina kao ključne projekte također planirala realizirati rekonstrukciju nekoliko vodovoda, izraditi prostorni plan, te numerisati kuće u gradu, ovi projekti nisu mogli biti realizovani zbog nedostatka finansijske podrške kao i nepostojanja zakonske regulative, ali će općina u tekućoj godini uložiti dodatne napore za obezbjeđenje ovih finansijskih sredstava i inicirati donošenje potrebnih uredbi i zakona. Ujedno, u proces implementacije je uključeno 16 novih projekata (koji nisu bili planirani u Planu implementacije, ali čije uključenje doprinosi realizaciji zacrtanih strateških/sektorskih ciljeva). Projekti koji su implementirani, a ne nalaze se u Planu implementacije su: Spomenik Petrovačkim velikanima, dodjela stoke i poljoprivredu kroz ekonomsku održivost, ekonomsko osnaživanje 8 korisnika kroz stanogradnju u pogledu poljoprivrede, izrada elaborata o potencijalima šumskih resursa u okviru jedinice lokalne samouprave, uvođenje kompostiranja, izgradnja potpornog zida „Crvene jame“, izgradnja poslovne zone Gorinčani, donacija građevinskog materijala za četri objekta, izgradnja dvije porodične kuće, izgradnja devet porodičnih kuća, izmjene i dopune urbanog plana, izrada plana upravljanja otpadom, izrada projektne dokumentacije za izgradnju zgrade za 20 stambenih jedinica, rekonstrukcija kanalizacione mreže koja nije obuhvaćena WHATSAN projektom, asfaltiranje lokalnog puta Ševe-Bukovača, izmjene i dopune regulacionog plana, u cilju proširenja poslovne zone, asfaltiranje puta Krnjeuša-Zapoljak. Vrijednost realizovanih projekata je 945.563,00, od toga je iz Budžeta uzdvojeno 129.571,00 KM ili 13,7 %, a ostali dio je iz eksternih izvora.

Što se tiče sektorskih ciljeva, tokom 2016. godine, isti nisu kompletno ostvareni jer nije uspostavljen pravi mehanizam praćenja ostvarenja ciljeva, što je i zaključeno na sastancima JURA tima, te su se kroz reviziju strategije razvoja definirali unapređeni sektorski ciljevi sa jasno definisanim indikatorima i zaduženjima praćenja.

U pogledu uticaja realizacije Strategije na stanje makro pokazatelja u općini, tokom 2016. godine nije došlo do većih promjena, osim što je zabilježeno smanjenje broj nezaposlenih i povećan broj zaposlenih, a razlog je otvranje Trgovačkog lanca „Bingo“ i pogona „Alma Ras“ u našoj općini. Na osnovu socioekonomskih pokazatelja za 2016. godinu općina Bosanski Petrovac spada u kategoriju nedovoljno razvijenih općina sa indeksom razvijenosti 53,2.

Što se tiče izgradnje institucionalnih kapaciteta za učinkovito upravljanje razvojem, s obzirom da je u 2015 godini unaprijeđana Službu za obrt, razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu uvođenjem osobe za izradu projekata, ponovnim uspostavljanjem JURA tima, kao i usvajanjem Pravilnika o planiranju, praćenju i vrednovanju godišnjeg rada općinske uprave i izvještavanju u općinskoj upravi Bosanski Petrovac.

1

Primjenjujući Pravilnik dodati su opisi poslova u Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u općini, a sve je rezultiralo većim brojem realizovanih projekata, boljom koordinacijom unutar samog organa uprave, te se očekuje puno funkcionisanje JURA tima i primjena pravilnika nakon usvajanja Revidirane strategije razvoja.

Kada je riječ o zaključcima i korektivnim akcijama u pogledu prethodne godine, najveće prepreke ili teškoće su se odnosile i ove godine na nestabilnu političku situaciju u kantonu kao i nemogućnost uticaja jedne male općine na upravljanje svojim resursima što upućuje da će u narednom periodu biti potrebno mijenjati zakonske propise kako bi se i malim općinama omogućilo da imaju uticaja na pitanja od životnog značaja za svoje građane.

Izvještaj o implementaciji strategije se radi za 2016. godinu u ovom periodu iz razloga što je Revidirana strategija usvojena u septembru 2017. godine, a i zbog toga što Općinsko vijeće ima drugu metodologiju, te je po toj metodologiji informacija o započetim i završenim projektima poslana na općinsko vijeće i usvojena od strane istih, ali da bi smo zadovoljili formu PPVI izvještaj je tek sada urađen i po ovoj metodologiji.

1. UVOD

Strategiju razvoja općine Bosanski Petrovac izradio je Općinski razvojni tim u okviru Projekta integriranog lokalnog razvoja, koji predstavlja zajedničku inicijativu Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u periodu januar - decembar 2010. godine. Tehničku podršku Općinskom razvojnom timu u sklopu ovog projekta pružila je Razvojna agencija Eda.

Strategija razvoja općine Bosanski Petrovac usvojena je u januaru 2011. godine na 25. redovnoj sjednici Općinskog Vijeća, održanoj dana 31.01.2011. godine. Kao operativni instrument za realizaciju strategije, općina priprema trogodišnji plan implementacije (1+2) svake godine od usvajanja strategije. Detaljni plan implementacije za 2016.-2018.godinu je pripremljen i objavljen na web stranici općine.

Ovaj izvještaj odnosi se na implementaciju strateških, odnosno sektorskih, prioritetnih projekata u 2016. godini, koji se, po MiPRO metodologiji, planiraju uz konsultacije sa svim bitnim akterima u zajednici u svim fazama implementacije strategije.

Nosilac izrade trogodišnjeg Plana implementacije (1+2) kao i izvještaja je JURA tim, koji u općini Bosanski Petrovac obavlja funkciju jedinice za upravljanje razvojem. Izvještaj je pripremljen u saradnji sa predstavnicima svih unutrašnjih organizacionih jedinica općine.

S obzirom na činjenicu da sektorski planovi, operativni ciljevi, programi, projekti i mjere, usmjereni ka poboljšanju kvaliteta života u općini, definisani su na period od 5 godina i da su u 2016. godini istekli, u maju 2016. godine općinski Načelnik je donio Odluku o reviziji integrirane strategije razvoja Općine Bosanski Petrovac. Postupak revizije integrirane strategije odvijao se u okviru Projekta integrisanog lokalnog razvoja (ILDP) koji implementira UNDP BIH i Švicarska agencija za razvoj i suradnju u BIH. Revizija strategija je rađena uz punu primjenu standarizirane metodologije za planiranje lokalnog razvoja u BiH (MiPRO), te je ona predstavljala osnovu za srednjoročni lokalni razvoj općine Bosanski Petrovac. Proces revizije strategije integriranog lokalnog razvoja zasnovan je Srednjoročnoj evaluaciji Strategije razvoja općine Bosanski Petrovac za period (2011-2015), uz učešće građana putem Partnerske grupe, odnosno uključivanjem najšireg kruga društveno ekonomskih partnera. Operativno koordinacijsko tijelo koje je zaduženo za vođenje procesa revizije Strategije razvoja Općine Bosanski Petrovac u skladu sa standariziranom metodologijom za planiranje lokalnog razvoja u BiH (MiPRO) je Općinski razvojni tim (ORT) koji je nanovo formiran u maju 2016. godine.

U periodu od maja do decembra 2016. godine imenovani Općinski razvojni tim sa imenovanim konsultantima od strane UNDP-a održao je niz radionica, sastanaka na kojima su se razmatrali: problemi i potrebe pojedinih

2

sektora, revizija sektorskih ciljeva, izrada projektnih koncepata za projekte lokalne razvojne strategije, predlagale mjere i načini finansiranja projektnih prijedloga, podatci o varijablama praćenja, te sačinajavanje indikativnog finansijskog plana razvojne strategije Općine Bosanski Petrovac za period 2017-2021 godinu.

Podaci o implementaciji se kontinuirano prikupljaju tokom cjelokupnog perioda koji pokriva ovaj izvještaj i to korištenjem Excel tebele za praćenje projekata iz Plana implementacije, kao i projekata koji se ne nalaze u Planu implementacije, a realizovani su na području naše općine. Podaci se timski analiziraju, na osnovu čega se priprema kvalitativni osvrt na posmatrani period implementacije, kao i pouke i preporuke za naredni period.

2. STRATEŠKI CILjEVI I PRIORITETI

2.1. Vizija

Strategijom razvoja općine Bosanski Petrovac za period 2011-2020. godine, definirana je sljedeća vizija: Razvijena lokalna zajednica Evropski otvorena sredina.

Lokalna zajednica sa razvijenom organskom poljoprivrednom proizvodnjom i drvnom industrijom, prepoznatljivo turističko i kulturno odredište, mjesto ugodnog i sigurnog življenja sa visokim stepenom iskorištenosti obnovljivih izvora energije.

2.2. Strateški ciljevi

Strategijom razvoja općine Bosanski Petrovac za period 2011-2020. godine, definirana su 4 strateška cilja:

Strateški cilj 1: Planski obrazovano stanovništvo i unapređena društvena infrastruktura u cilju povećanja kvaliteta života kako mladih tako i starih grupa stanovništva

Strateški cilj 2: Uspostavljen poslovno proizvodni ambijent koji će omogućiti veći stepen finalizacije proizvodnje u drvnoj i prehrambenoj industriji

Strateški cilj 3: Uspostavljeni mehanizmi energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru

Strateški cilj 4: Razvijen i iskorišten turistički potencijal

2.3. Sektorskiciljevi

Sektorski prioriteti za razvoj općine su: ekonomski razvoj, društveni razvoj i zaštita životne sredine. U okviru ovih sektora, definisani su sljedeći ciljevi:

Ekonomski razvoj

Sektorski cilj 1: Razvijena poljoprivredna i prerađivačka proizvodnja do 2013. godineSektorski cilj 2: Organizovana proizvodnja i sertifikacija hrane organskog porjekla do 2013. godineSektorski cilj 3: Postignut viši stepen finalizacije u drvno-prerađivačkoj industriji do 2014. godineSektorski cilj 4: Razvijen zimski i lovni turizam do 2015. godineSektorski cilj 5: Unaprijeđena energetska efikasnost do 2013. godine

3

Društveni razvoj

Sektorski cilj 1: Uspostavljen trend pozitivnog prirodnog priraštaja do 2015. godineSektorski cilj 2: Unapređeno stanje zdravlja i socijalne sigurnosti stanovništva do 2013. godineSektorski cilj 3: Unapređena kultura i sport i sačuvana tradicija do 2015. godineSektorski cilj 4: Izgrađena efikasna lokalna samouprava do 2012. godineSektorski cilj 5: Unapređena obrazovna infrastruktura, položaj mladih i NVO do 2015. godine

Sektor zaštite i unapređenja okoliša

Sektorski cilj 1: Cjelokupno stanovništvo općine pokriveno kvalitetnim vodosnabdjevanjem do 2015. godineSektorski cilj 2: Regulisano 60 % otpadnih i oborinskih voda do 2014. godineSektorski cilj 3: Sanirano 30 % devastiranog i degradiranog zemljišta do 2014. godine Sektorski cilj 4: Izrađena prostorno-planska dokumentacija i ekološka dokumentacija do 2012. Godine

2.5. Zbirni pregled prioritetnih projekata i okvira za njihovo finansiranje obuhvaćenih Planom implementacije 2016-2018. godinu

Za planski period 2016-2018. godine ukupno je planirano 90 projekat, a od toga 47 je planirano u 2016. godini, od čega se 22 projekata odnosi na prenešene ranije započete projekte, a 15 projekata na one koji su započeli u prethodnoj 2014. godini. Posmatrajući po razvojnim sektorima za period 2016. godine, u sklopu ekonomskog sektora je ukupno planirano 11 projekata, u društvenom sektoru 10 projekata te u sektoru okoliša 26 projekata. Za realizaciju ovih projekata planirano je ukupno 5.042.503,00 KM, od toga iz vlastitih izvora 1.145.455,00 KM, iz eksternih 3.897.048,00 KM. Pri tome planirana ukupna kapitalna ulaganja u razvojne projekte čine 15 % ukupnog planiranog općinskog budžeta.U nastavku je grafički prikaz strukture planiranih projekata u odnosu na broj projekata, izvorefinansiranja i finansijske parametre po sektorima.

4

Što se tiče izvora eksternog finansiranja, najznačajniji predviđeni izvori za period 2016. godine su iz kredita, federacije i kantona. Kako bi iskoristila prilike za privlačenje sredstava iz eksternih izvora, općina je tokom prethodnog perioda nastavila uspješnu saradnju i koordinaciju sa resornim Federalnim i kantonalnim ministarstvima. Ovdje posebno možemo istaknuti dobru saradnju sa Fondom za zaštitu okoliša, kao i Ministarstvom za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a, te Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo USK-a i Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo sa kojim smo realizovali značajne projekte. Lokalna zajednica u narednom periodu namjerava da priprema projekte i aplicira na različite domaće i strane fondove, kao bi se privuklo dosta više sredstava iz eksternih izvora

U periodu 2016. godine planirano je da se najveći dio sredstava utroši u okviru ekološkog sektora, gde su sadržani i najveći/kompleksni projekti Izgradnje kanalizacione mreže i PPOV, vodovod Revenik-Bahići, Sanacija deponije Vaganac, u ukupnom iznosu od 4.030.923,00 KM od čega iz budžeta 753.150,00 KM (18,6 %), a iz eksternih izvora 3.277.773,00 KM (81,4 %). Prijekti koji su palnirani iz ekološkog sektora najvećim dijelom se prenose u 2017. Godinu. Realizovano je 9 projekata u vrijednosti 503.197,00 KM (budžet 429.124,00 KM i eksterni izvori 74.073,00 KM) i 7 djelimično 90.765,00 KM (budžet 34.972,00 KM i eksterni izvori 55.793,00 KM).

3. PREGLED IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE INTEGRISANOG RAZVOJA

3.1. Sažet osvrt na prethodni period implementacije (od početka realizacije strategije)

Od početka realizacije razvojne Strategije u potpunosti je završeno 59 projekata, što je 28,7 % od ukupno planiranih 205 projekata. Također je započeto 2 višegodišnja projekta koji su još uvijek u procesu realizacije. Pri tome, važno je napomenuti da se zbog nepravovremenog izvršenja obaveze uplate dijela sufinansiranja, nisu uspjeli realizovati svi planirani projekti. Ujedno, u proces implementacije je uključeno 16 novih projekata (koji nisu bili planirani Strategijom, ali čije uključenje doprinosi realizaciji zacrtanih strateških/sektorskih ciljeva).

U nastavku je grafički prikaz implementacije broja projekata.

Ukupna vrednost planiranih projekata je 31.710.601,00 KM, dok je vrijednost u potpunosti završenih projekata kao i projekata koji su još uvijek u procesu realizacije 8.125.911,00KM, što je 26,5 % realizacije planiranog. Od toga, vrijednost u potpunosti završenih projekata je 5.965.318,00 KM, što je 18,8 % u odnosu na ukupan broj planiranih projekata.

U strukturi vrijednosti ukupnog broja planiranih projekata 5.576.953,00 KM (17,5 %) je predviđeno iz općinskog budžeta dok je 25.320.848,00 KM (79,8 %) predviđeno iz ekternih izvora.

Kada je riječ o strukturi realiziranih projekata, od ukupnog broja u potpunosti završenih projekata ili projekata koji su još uvijek u procesu realizacije, vrijednost od 3.045.328,00 KM (9,6 %) je realizirana iz općinskog

5

budžeta dok je 5.080.582,00 KM (16,2 %) realizirano iz eksternih izvora. Pri tome u strukturi vrijednosti u potpunosti realiziranih projekata ukupno iz općinskog bužeta i eksternih izvora iznosi 5.965.318,00 KM.

U nastavku je grafički prikaz finansijske implementacije projekata.

Posmatrajući realizaciju ukupnog broja započetih i u potpunosti završenih projekata, od početka realizacije Strategije, može se zaključiti da je postignuta niska realizacija. Mada na procent realizacije ukupnog broja projekata utiču brojni faktori ipak se može zaključiti da je u narednom periodu potrebno više pažnje posvetiti u fazi planiranja realnog broja projekata uvažavajući trenutne okolnosti. Osim toga veći fokus usmjeriti na pravovremenu pripremu projekata i stalno praćenje prilikom implementacije.

Kada je riječ o finansijskoj realizaciji veliki broj sredstava je planiran iz eksternih izvora finansiranja, mada je više finansirano iz bužeta općine. Prema tome nizak je procenat realizacije eksternih izvora, što je imalo i uticaj na nizak stepen realizacije finansijskih sredstava.

3.2. Pregled implementacije Strategije u izvještajnoj 2016. godini

Planom implementacije za 2016. godinu je planirano 47 projekata a u potpunosti je realizirano 19 projekata. Od ukupno realiziranih projekata u 2016 godini, mali dio projekata se odnosi na projekte čija je realizacija započeta u prethodnim godinama, a 13 projekata se odnosi na jednogodišnje projekte koji su započeti i završeni u 2016. godini.

U nastavku je grafički prikaz realizacije projekata:

Tokom prethodne godine nije se odustalo od niti jednog projekta (odbačeni projekti) a izmjenjeno je (u pogledu projektnih aktivnosti) 0 projekata. Svi projekti koji su bili planirani u 2016. godini, a na kojima ništa nije realizovano prenose se u sljedeću godinu, iz tog razloga jer nije bilo dovoljno sredstava za njihovu realizaciju.

6

Kada je riječ o finansijskoj realizaciji, ukupna realizacija projekata je 19,3 % u odnosu na Plan. Pri tome, u ukupnom broju realiziranih projekata, 78,1 % se odnosi na finansiranje iz općinskog budžeta dok je 21,9 % iz eksternih izvora finansiranja. Upoređujući planiranu strukturu po izvorima finasiranja gdje je u Planu implementacije za 2016. godinu bilo predviđeno finansiranje projekata sa 31 % iz općinskog budžeta, a 69 % iz ekternih izvora finansiranja, može se zaključiti da nisu efikasno realizovane aktivnosti na povlačenju eksternih izvora finansiranja, da je dosta više projekata koji su se realizovali finansirano iz općinskog budžeta, te da će se u nerednom periodu težiti privlačenju eksternih sredstava, kako bi se što više projekata uspješno realizovalo.

U nastavku je grafički prikaz finansijske realizacije po sektorima za 2016. godinu.

U tabelama u nastavku je dat detaljan prikaz ukupno realizovanih projekata u odnosu na planirano, ukupno i po sektorima:

Tabela 1. Pregled planiranih naspram ostvarenih projekata u 2016.godini (svi sektori)PREGLED (potpuno ilidjelimično

realizirani projekti)Broj

projekataUkupno Iz budžeta Iz eksternih izvora

PLANIRANOA. Ukupan broj planiranih projekata

47 5.042.503,00 1.145.455,00 3.897.048,00

% struktura finansiranja od A 31% 69%U REALIZACIJIB. Ukupan broj u cijelosti ili djelimično realiziranih proj.

30 980.887,00 686.039,00 294.848,00

% u potpunosti ili djelimično realiziranih projekata (od A)

63,8% 19,5%

% struktura (od B) 69,9% 29,1%C. Ukupan broj djelimično realiziranih projekata

11 144.798,00 72.505,00 72.293,00

% djelimično realiziranih projekata (od A)

23,4% 2,8%

% struktura (od C) 50% 50%D. Ukupan broj u cijelosti završenih projekata

19 836.089,00 613.534,00 222.555,00

% u cijelosti završenih projekata (od A)

40,4% 16,5%

% struktura (od D) 73,4% 26,6%

7

Tabela 2. Finansijska projekcija planiranih i ostvarenih projekata raspoređenih po sektorima na osnovu Plana implementacije.

xxxx

upisa

ti go

dinu

Oblast Zbir finansijskihvrednosti projekata Struktura finansiranjarealizovanih

projekataPlanirano Realizovano Budžet (%) Ostalo (%)

Društveni razvoj 656.950,00 117.217,00 72,8% 27,2%Ekonomski razvoj 354.630,00 263.708,00 49,5% 50,5%Ekološki razvoj 4.030.923,00 593.962,00 74% 26%Ukupno 5.042.503,00 974.887,00 78,1% 21,9%% po planuimplementacije 19,3%

Sektor ekonomskog razvoja

U sektoru ekonomskog razvoja za 2016. godinu planirano je 11 projekata. Iz prethodnih godina su prenešena 4 projekta čija je realizacija nastavljena u prethodnoj godini, a započeto 7 projekta. Od toga je tokom prethodne godine u potpunosti realizirano 5 projekata, a 6 projekata se prenosi u 2017. godinu. Za realizaciju ovih projekata je planirano 354.630,00 KM a izdvojeno je 269.708,00 KM što je 74,3%. U ovom sektoru sredstva koja su namenjena za realizaciju projekata su bila realizirana uglavnom iz općinskog budžeta, ali isto tako i iz eksternih izvora (detaljne informacije su prikazane u tabelama u nastavku teksta).

Najznačajniji projekti u 2016. godini u oblasti ekonomskog sektora su Elektrifikacija domaćinstava Vučkovići-Marjanovića do, sredstva su najviše obezbjeđena iz eksternih izvora, Projekat je realizovan. Projekat asvaltiranje puta Bravski Vaganac je realizovan. Subvencije u poljoprivredi su realizovene u 2016. godini u iznosu od 21.410,00 KM, ovaj projekat se svake godine ponavlja, u zavisnosti od raspoloživih sredstava u budžetu. Rehabilitacija gradskih ulica se ponavlja kontinuirano, realizovana je za 2016. godinu u iznosu od 78.302,00 KM. Energetska efikasnost objekata, izgradnja trotoara u ulici Didovići, subvencije za REG-DEP, projekat agrotehničkih mjera, projekat plastenička proizvodnja, subvencije za razvoj poduzetništvu su projekti koji se prenose u 2017. godinu. Fokus u 2016. godini ostao je na razvoju putne i komunalne infrastrukture. Važno je napomenuti da se projekti podrške poljoprivrednim proizvođačima vrše na godišnjem nivou, te da će biti planirani i za narednu godinu. Subvencije za poduzetništvo se isto tako ponavljaju svake godine, te su planirana i za sljedeću godinu.

Tabela 3. Pregled planiranih i ostvarenih projekata u ekonomskom sektoru u 2016.godiniPREGLED (cijeli i djelimično



PLANIRANOA. Ukupan broj planiranih projekata 11 354.630,00 258.630,00 96.000,00% struktura finansiranja od A 72,9% 27,1%U REALIZACIJIB. Ukupan broj u cijelosti ili djelimično realiziranih proj.

7 269.708,00 136.523,00 133.185,00


63,6% 74,3%

% struktura (od B) 50,6% 49,4%C. Ukupan broj djelimično 2 11.685,00 11.685,00 -

8

realiziranih projekata% djelimično realiziranih projekata (od A)

18,8% 3,2%

% struktura (od C) 100%D. Ukupan broj u cijelosti završenih projekata

5 258.023,00 124.838,00 133.185,00


45,5% 72,7%


Društveni sektor

U društvenom sektoru za 2016. godinu planirano je 10 projekta. Iz prethodnih godina prenešen je 1 projekat čija realizacija se nastavila u 2016. godini. Od toga je tokom prethodne godine u potpunosti realizirano 5 projekata, a ostalih 5 projekata se prenosi u 2017. godinu. Za realizaciju ovih projekata je planirano 656.950,00 KM, a izdvojeno je 117.217,00 KM što je 17,8%. U ovom sektoru sredstva koja su namenjena za realizaciju projekata su bila realizirana uglavnom iz općinskog budžeta, od čega je jedan dio bio i iz eksternih izvora. (Detaljne informacije su prikazane u tabeli ispod slijedećeg pasusa).

Najznačajniji projekti u 2016. godini u oblasti društvenog sektora su Izgradnja zgrade za socijalno zbrinjavanje, koja nije završena, i realizacija se prenosi u 2017. godinu, u sklopu tog projekta od istog donatora su izgrađene dvije kuće (po sistemu ključ u ruke) u vrijednosti od 40.000 KM. Izgradnja ljetne pozornice i sanacija gradskog igrališta u vrijednosti od 15.000 KM, projekat je djelimično realizovan. Sanacija svlačionice NK Mladost, sredstva u iznosu 16.500 KM su odobrena krajem 2016. godine, te se realizacija prenosi u 2017. godinu. Petrovačke manifestacije spadaju u projekte koji se realizuju svake godine, te su realizovani i ove godine u iznosu od 17.739 KM. Stipendiranje redovnih studenata na području naše općine je projekat koji se provodi svake godine, i ove godine je realizovan u iznosu 28.400 KM. Projekat omladinske banke se realizuje svake godine, u 2016. godine je realizovan u iznosu od 8.730 KM. Projekti iz Plana implementacije koji nisu realizovani i prenose se u slijedeću godinu su Led display, nabavka opreme namještaja za matični ured, sanacija rodne kuće Jovana Bjelića.

Tabela 4. Pregled planiranih i ostvarenih projekata u društvenom sektoru 2016. godini.PREGLED (cijeli i djelimično



PLANIRANOA. Ukupan broj planiranih projekata

10 656.950,00 133.675,00 523.275,00

% struktura finansiranja od A 20,4% 79,6% U REALIZACIJIB. Ukupan broj u cijelosti ili djelimično realiziranih proj.

7 117.217,00 85.420,00 31.797,00


17,8


2 42.348,00 25.848,00 16.500,00


20% 6,5%

% struktura (od C) 61% 39%D. Ukupan broj u cijelosti 5 74.869,00 59.572,00 15.297,00

9

završenih projekata% u cijelosti završenih projekata (od A)

50% 11,4%


Sektor zaštite okoliša/životne sredine

U sektoru okoliša/ zaštite životne sredine za 2016. godinu planirano je 26 projekta. Iz 2016. godine se prenosi 17 projekata u 2017. godinu, koji tokom 2016.godine nisu realizovani u potpunosti, neki su djelimično. Od toga je tokom prethodne godine u potpunosti realizirano 9 projekata. Za realizaciju ovih projekata je planirano 4.030.923 KM a izdvojeno je 593.962,00 KM što je 14,7 %. U ovom sektoru sredstva koja su namijenjena za realizaciju projekata su bila realizirana uglavnom iz općinskog budžeta, a jedan dio je iz eksternih izvora (Detaljne informacije su prikazane u tabalema u nastavku teksta).

Najznačajniji projekti u 2016. godinu u oblasti okoliša/ zaštite životne sredine su Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže i PPOV, u 2016. godini je planiran PPOV, ali ništa nije realizovano, tako da se prenosi u 2017. godinu. Vodovod Bahići-Revenik nije realizovan u potpunosti, u 2016. godini samo je 20.260,00 KM realizovano, a ostatak se prenosi u 2017. godinu. U sklopu ovog smo od Kantonalnog ministarstva poljoprivrede dobili dva puta po 40.000,00 KM. Kanal F-6, realizovan je u potpunosti. Projekti komunalne usluge javne higijene, uređenje javnih površina, ljetno održavanje puteva, zimsko održavanje puteva, saobraćajni znakovi, izrada baze podataka katastra, izgradnja gradske rasvjete i održavanje gradske rasvjete je projekat što se ponavlja svake godine, i što se planira u Budžetu i što je realizovano tokom 2016. godine. Izrada prostornog plana općine se prenosi u 2017. godinu, u toku 2016. godine je realizovan samo jedan dio Projekata iz Plana implementacije, a oni koji nisu realizovani te se prenose u 2017. godinu su sanacija deponije Vaganac, izgradnja reciklažnog dvorišta, sistem izgradnje oborinskih voda, izrada opštinskog plana upravljanja otpadom, troškovi esproprijacije zemljišta Didovići, legalizacija objekata, nabavka vatrogasnog vozila, sredstva posebne namjene, projekti osvjetljavanja Energopetrol, Ekoremedijacija – prečistač Krnjeuša.

Tabela 5. Pregled planiranih i ostvarenih projekata u sektoru okoliša/ zaštite životne sredine u 2016.godinePREGLED (cijeli i djelimično



PLANIRANOA. Ukupan broj planiranih projekata 26 4.030.923,00 753.150,00 3.277.773,00% struktura finansiranja od A 18,6% 81,4%U REALIZACIJIB. Ukupan broj u cijelosti ili djelimično realiziranih proj.

16 593.962,00 464.096,00 129.866,00


61,5% 14,7%


7 90.765,00 34.972,00 55.793,00


26,9% 2,2% 38,5% 61,5%

% struktura (od C)D. Ukupan broj u cijelosti završenih projekata

9 503.197,00 429.124,00 74.073,00


34,6% 12,4%

10


3.3 Ključni rezultati i ostvareni progres

Na osnovu svih prikupljenih i obrađenih podataka o implementaciji projekata u izvještajnom periodu može se zaključiti da su godišnji rezultati vidljivi prije svega kroz poticanje poljoprivrednih proizvođača, pomoć studentima kroz stipendiranje, što se svake godine redovno realizuje. Rezultati su vidljivi i kroz projekte Rehabilitacije gradskih ulica, Izgradnja i održavanje javne rasvjete, što doprinosi razvoju. I dalje se nastavlja ulaganje u komunalnu i putnu infrastrukturu gdje se nastoji osigurati ravnomjeran razvoj i pružanje usluga na prostoru cijele općine.

Ekonomski razvoj

Sektorski cilj 1: Razvijena poljoprivredna i prerađivačka proizvodnja do 2013. godine Sektorski cilj 1. je ostvaren, i to samo upogledu obezbjeđenja kontinuirane proizvodnje za najmanje 140 poljoprivrednih proizvođača (potpisani kooperantski ugovori sa otkupljivačima i prerađivačima).Obziromna važnost i potrebu daljeg razvoja poljoprivrede, preporuka je da se tokom revizije Strategije fokus ovog sektorskog cilja zadrži, ali da se SEC 1.1 i 1.2 objedine jer su po prirodi i sadržini slični, što potvrđuje činjenica da svi projekti u programu “Unaprjeđenje i sertifikacija poljoprivredne proizvodnje“ doprinose ostvarivanju oba sektorska cilja. Novi cilj bi bio fokusiran na razvoj prehrambeno-prerađivačkih kapaciteta i kontinuirani razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Prilikom definiranja novog cilja neophodno je posebnu pažnju obratiti na pravilno programiranje sektorskih i projektnih ishoda kako bi se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija.

Sektorski cilj 2: Organizovana proizvodnja i sertifikacija hrane organskog porijekla do 2013. godine Sektorski cilj 2 nije ostvaren, odnosno nije došlo organizovane proizvodnje i sertifikacije hrane organskog porijekla. (u 2013. godini nije zabilježen niti jedan poljoprivredni proizvođač certificiran za organsku proizvodnju hrane).Preporuka je da se tokom predstojeće revizije ovaj sektorski cilj detaljno analizira i preispita te utvrdi da li je aktuelan. Ako jeste,preporuka je da se izvrši njegovo spajanje sa sektorskim ciljem 1.1 (uskladu sa preporukama za SEC 1.1).

Sektorski cilj 3: Postignut viši stepen finalizacije u drvno-prerađivačkoj industriji do 2014. godineNije ostvaren, pogledu stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, općina je osnovala i otvorila Poslovnu zonu „Gorinčani“, međutim nije došlo do povećanja stepena finalizacije u drvoprerađivačkoj industriji, niti do novog upošljavanja i održavanja postojećih radnih mjesta u ovoj grani privrede.Obzirom na važnost zapošljavanjai otvaranjanovih radnih mjesta u drvoprerađivačkoj grani, preporuke su da se tokom predstojeće revizije strategijesektorski cilj preformuliše na način da fokusira zapošljavanje u drvoprerađivačkom sektoru, a ne stepen finalizacije proizvoda. Također je neophodno pravilno definirati sektorske i projektne ishode kako bi se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija.

Sektorski cilj 4: Razvijen zimski i lovni turizam do 2015. godineDjelimično ali skromno ostvaren.Ocjena je da su postignuti skromni rezultati u pogledu stvaranja preduslova za razvoj zimskog turizma (kroz deminiranje i stavljanje u funkciju glavnog električnog voda do zimskog odmarališta), ali oni nisu bili dovoljni da bi se zimski turizam pokrenuo. S druge strane, nisu zabilježeni rezultati u pogledu stvaranja preduslova za razvoj lovnog turizma. Revidirana strategija je usvojena u septembru 2017. godine, sektorski ciljevi su analizirani i postavljeni adekvatni sektorski i projektni ishodi i indikatori kako bi se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija i omogućilo mjerenje ostvarenja sektorskog cilja.

Sektorski cilj 5: Unapređena energetska efikasnost do 2013. godineDjelimično ostvaren, i to isključivo u pogledu smanjenja potrošnje energije uspostavljanjem Sistema za upravljanje energijom, dok rezultati u korištenju obnovljivih izvora energije nisu postignuti. Revidiranom

11

strategijom do kraja 2016. godine su definisani problemi i potrebe pojedinih sektora, revizija sektorskih ciljeva, izrada projektnih koncepata za projekte lokalne razvojne strategije, predlagale mjere i načini finansiranja projektnih prijedloga, podatci o varijablama praćenja, te sačinajavanje indikativnog finansijskog plana razvojne strategije Općine Bosanski Petrovac za period 2017-2021 godinu. Ciljevi u Strategiji su bili nerealno postavljeni, te se i o ciljevima u Revidiranoj straetgiji vodilo računa, te su se oni realno postavili.

Društveni razvoj

Sektorski cilj 1: Uspostavljen trend pozitivnog prirodnog priraštaja do 2015. godineNije ostvaren, naime, u proteklom petogodišnjem periodu trend pozitivnog prirodnog priraštaja nije uspostavljen (u 2015.g. na području općine Bosanski Petrovac došlo je do smanjenja broja stanovnika za 7.6% u odnosu na 2010.). Preporuke za predstojeću reviziju su da se sektorski cilj i pripadajući sektorski ishodi revidiraju u kontekstu trenutnih prioriteta lokalne zajednice te da se prilikom preformulacije sektorskog cilja posebna pažnja obrati na pravilno programiranje sektorskih i projektnih ishoda kako bi se obezbjedilauvezanost (koherentnost) strateških intervencija, što ranije nije bio slučaj.

Sektorski cilj 2:Unaprijeđeno stanje zdravlja i socijalne sigurnosti stanovništva do 2013. godineDjelimično ostvaren, što se ogleda u izradi socijalne karte i stambenom zbrinjavanju porodica u stanju socijalne potrebe. Međutim, usljed ne realizacije strateških projekata nisu ostvareni rezultati u unapređenju zdravlja stanovništva. Kako 50% planiranih strateških intervencija za postizanje ovog cilja nije implementirano, potrebe za unaprjeđenjem stanja zdravlja i socijalne sigurnosti stanovništvaostaje prioritet zajednice, što su potvrdili i intervjuirani ključni akteri implementacije Strategije. Revizijom strategije sektorski cilj 2.2 se zadržao, ali uz adekvatno definisanje sektorskih ishoda, koji će omogućiti pravilno programiranje ali i praćenje uticaja strateških intervencija na ostvarivanje sektorskog cilja, uključujući i definisanje posebnog sektorskog ishoda koji se odnosi na poboljšanje zdravlja). Posebnu pažnju obratiti na planiranje projekata koje je moguće implementirati.

Sektorski cilj 3: Unaprijeđena kultura i sport sačuvana tradicija do 2015. godineDjelimično ostvaren. U pogledu unapređenja kulture i sporta, rezultati implementiranih projekata uticali su na povećanje broja građana koji prisustvuju kulturnim i sportskim događajima. Međutim, zbog nedostatka strateških intervencija nije napravljen napredak na očuvanju tradicije ovog kraja.Obzirom na važnost očuvanja tradicije i unapređenja kulture i sportskih aktivnosti (što je potvrdila većina intervjuiranih aktera implementacije Strategije), preporuke su da se tokom predstojeće revizije strategije sektorski cilj 2.3 zadrži. Potrebno je revidirati sektorske ishode i definisati ih na nivou uticaja strateških intervencija na ostvarenje sektorskog cilja(u skladu sa SAMRT principom). Srodne projekte grupirati u programe kako bi zajednički doprinosili ostvarenju relevantnih sektorskih ishoda.

Sektorski cilj 4: Izgrađena efikasna lokalna samouprava do 2012. godineNije ostvaren, odnosno nisu postignuti očekivani rezultati u pogledu unaprjeđenja efikasnosti lokalne uprave (nisu uvedeni ISO standardi, ne vrednuje se kvaliteta pružanja usluge građanima, vrlo malo je urađeno na komunikaciji i uključivanju svih aktera u implementaciju Strategije)Obzirom da i svi intervjuisani akteri implementacije strategije potvrđuju da još uvijek nisu unaprijeđeni općinski kapaciteti pružanja usluga te da je vrlo malo urađeno na komunikaciji i uključivanju svih aktera u implementaciju strategije, preporuke su da se ovaj sektorski cilj zadrži za naredni planski period. Pri tome, potrebno je revidirati sektorske ishode na način da prikazuju uticaj projekata na unaprjeđenje efikasnosti lokalne uprave. Postojeće i nove projekte grupisati u odgovarajuće programe, kako bi zajednički doprinosili ostvarenju relevantnih sektorskih ishoda, čime će se osigurati koherentnost planiranih strateških intervencija.

Sektorski cilj 5: Unaprijeđena obrazovna infrastruktura, položaj mladih i NVO do 2015. godine Nije ostvaren. Usljed vrlo malog broja implementiranih projekata(20%) nije ni moglo doći do značajnih sektorskih rezultata u pogledu unaprjeđenja obrazovne infrastrukture i položaja mladih. Većina intervjuisanih

12

aktera je ukazalo da je obrazovanje i jačanje uloge NVO-a u lokalnom razvoju prioritet zajednice i za budući period. Preporuka je da se sektorski cilj zadrži, s tim da se prilikom revizije strategije razmotri mogućnost grupiranja inicijativa podrške NVO-u u jedan sektorski cilj. Posebnu pažnju obratiti na uvođenje novog (nedostajućeg) sektorskog ishoda koji se odnosi na unaprjeđenjeobrazovne infrastrukture.

Sektor zaštite i unapređenja okoliša

Sektorski cilj 1:Cjelokupno stanovništvo općine pokriveno kvalitetnim vodosnadbjevanjem do 2015. godineDjelimično ostvaren, što se ogledau pogledu postizanja solidnog nivoa pokrivenosti domaćinstava kvalitetnom pitkom vodom od 80%. Međutim, usljed velikog broja nerealiziranih projekata, posebno onih usmjernih na rekonstrukcije i povezivanje seoskih vodovoda sektorski cilj nije u potpunosti ostvaren.Daljnje unaprjeđenje komunalnih usluga predstavlja prioritet narednog planskog perioda razvoja općine, što potvrđuju svi intervjuisani akteri implementacije strategije. Preporuka je da se tokom predstojeće revizije strategije sektorski cilj 3.1 zadrži, ali da se preformuliše u skladu sa SMART principom te da se proširi na način da obuhvati i unaprjeđenje javne rasvjete (za koju su definisani projekti ali ne i sektorski ishod). Ujedno, tokom revizijene ophodno je pravilno programirati projektne i sektorske ishode (u skladu sa SMART principom) kako bi se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija.Također je potrebnogrupisati srodne projekte u programe i definisati indikatore na programsko-projektnom nivou u skladu sa SMART principom, što to do sada nije bio slučaj.

Sektorski cilj 2: Regulisano 60% otpadnih i oborinskih voda do 2014. godineDjelimično ali skromno ostvaren.Napravljen je određeni napredak u reguliranju otpadnih i oborinskih voda uređenjem korita Smoljanice i Japage, te je izgrađen dio kanalizacione mreže na gradskom području (4.060 m nove i 1.266 rekonstruisane kanalizacione mreže). Međutim, u pogledu pokrivenosti stanovništva kanalizacionom mrežom (svega 45% domaćinstava priključeno na kanalizacionu mrežu) rezultati nisu zadovoljavajući.U pogledu koherentnosti su uočene određene manjkavosti. Naime sektorski ishodi postavljeni su suviše „nisko“ (na nivou projektnih outputa),te je 16 projekata potpuno pogrešno smješteno u sklopu ovog cilja mada se njihova tematika odnosila na unapređenja javne i putne infrastrukture). Preporuka je da se tokom predstojeće revizije strategije sektorski cilj zadrži, ali da se cilj i ishodi prošire kako bi obuhvatili unaprjeđenje javne i putne infrastrukture. Pri tome, ciljeve i ishode je potrebno formulisati u skladu sa SMART principom te definisati na nivou uticaja strateških intervencija na ostvarenje sektorskog cilja, a ne na nivou output-a. Strateške intervencije je neophodno grupisati u odgovarajuće programe i definisati mjerljive indikatore na programsko-projektnom nivou u skladu sa SMART principom, što to do sada nije bio slučaj.

Sektorski cilj 3: Sanirano 30% devastiranog i degradiranog zemljišta do 2014. godineDjelimično ostvaren, prvenstveno u pogledu pošumljavanja ogoljenih površina dok u pogledu otklanjanja divljih deponija i sanacije degradiranog zemljišta otpadom nisu postignuti očekivani rezultati. S obzirom na važnost daljeg unapređenja komunalne infrastrukture i kvalitetnog zbrinjavanja otpada, preporuke su da se tokom predstojeće revizije strategije ovaj sektorski cilj zadrži, ali da se definiše poseban ishod koji će obuhvatiti segment selektivnog upravljanja otpadom. Također je potrebno preformulisati postojeće sektorske ishode (u skladu sa SMART principom) i pravilno programirati projektne ishode kako bi se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija. Potrebno je srodne projekte grupirati u odgovarajuće programe. Programsko-projektne indikatore je potrebno definisati u skladu sa SMART principom, što do sada nije bio slučaj.

Sektorski cilj 4: Izrađena prostorno-planska dokumentacijaDjelimično ostvaren i to u pogledu izrade ekološke dokumentacije (izrađen LEAP i Plan prilagođavanja otpada), dok je u pogledu izrade i usvajanja prostorne dokumentacije zabilježen polovičan rezultat (usvojen Urbanistički plan ali nije izrađen i usvojen Prostorni plan općine. Revizijom startegije data je preporuka da se projekti izrade prostorno-planske dokumentacijei njemu slični planski projekti dovedu u vezu sa SEC 2.4 Izgrađena

13

efikasna lokalna uprava, a da sesektorski cilj 4 isključi iz narednog planskog perioda, te će se voditi računa da se ciljevi tako i postave3.4. Vertikalna i horizontalna usklađenost i nivo integrisanosti

U skladu sa planiranim razvojnim prioritetima koji su vertikalno usklađeni sa strateškim i planskim dokumentima viših nivoa vlasti, općina je u izvještajnom periodu realizirala 19 projekata: Sanacija gradskog igrališta, Kanal F-6, Esproprijacija zemljišta PPOV, Izgradnja gradske rasvjete, Održavanje javne rasvjete, Komunalne usluge javne higijene, Uređenje javne površine, Ljetno održavanje puteva, Zimsko održavanje puteva, Saobraćajni znakovi, Izrada prostornog plana, Rehabilitacija gradskih ulica, Asvaltiranje puta Bravski Vaganac, Elektrifiikacija Vučkovića-Marjanovića do, Subvencije u poljoprivredi, Sanacija gradskog igrališta, Petrovačke manifestacije, Stipendije i Omladinska banka. Projekat izgradnje PPOV je u toku, i prenosi se u 2017. Godinu. Pri tome iz eksternih izvora viših nivoa vlasti je „privučeno“ 1.126.962,00 KM sredstava, ali od toga samo jedan dio sredstava se odnosi na projekte koji se nalaze u planu implementacije za 2016. Godinu i oni su pobrojani na početku pasusa, a ostali dio sredstava se odnosi na projekte koji se ne nalaze u Planu implementacije za 2016. godinu.U pogledu horizontalne usklađenosti značajno je naglasiti projekte „Izrade prostornog plana“, koji pored uticaja na ekološki sektor imaju snažan uticaj na društveni sektor.

3.5 Institucionalni kapaciteti općinske uprave i saradnja sa bitnim akterima

Poslove centralne koordinacione jedinice za upravljanje razvojnim aktivnostima (JURA) u općini provodi Služba za obrt, razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu, radno mjesto Stručni saradnik za lokalni razvoj Navedeno radno mjesto, definirano je u okviru implementacije ILDP Projekta i predloženih preporuka za efikasno uspostavljanje sistema za upravljanjem razvoja. Osim ovog definirano je još jedno mjesto i to Stručni saradnik za ekonomski razvoj i turizam (pozicija nije još popunjena). U skladu sa tim najveći dio posla JURa-e obavlja Stručni saradnik za lokalni razvoj i Stručni savjetnik za upravljanjem razvojem i informacionim sistemom. Također, preporukom u okviru ILDP Projekta, svakom šefu Službe i savjetnicima unutar Službi dodjeljeni su opisi poslova koji se odnose na planiranje, implementaciju, praćenje i izvještavanje o strateškim aktivnostima što uveliko olakšava rad JURA-e i uvođenje sistemskog upravljanja razvojem. Osim „operativnog“ dijela JURA-e, Rješenjem općinskog načelnika formirano je prošireno tijelo JURA koje čine, pored Načelnika, svi šefovi službi, Savjetnik načelnika, Stručni savjetnik za javne nabavke i Stručni savjetnik za planiranje razvoja poljoprivrede. Cjelokupne aktivnosti u procesu planiranja, prikupljanja, praćenja i izvještavanja definirane su PPVI procedurom. Međutim, sistem upravljanja još uvijek nije adekvatno zaživio. Neophodno je u narednom periodu izvršiti kadrovsko popunjavanje nedostajućih radnika sa tendencijom da se razvoju daje dodatni značaj postepenim izdvajanjem ovog segmenta u zaseban odsjek ili Službu. Drugi problem predstavlja i nedovoljna koordinacija kod planiranja, a naročito kod praćenja i izvještavanja od strane odgovornih lica unutar organa uprave (Službe). Komunikaciju je neophodno unaprijediti i u radu sa eksternim akterima koji rade na imolementaciji i dostavljanju podataka o realizaciji strateških projekata.

U pogledu implementacionih kapaciteta ostalih aktera (NVO, poslovnog sektora i drugih aktera koji učestvuju ili indirektno doprinose implementaciji Strategije) stanje se može opisati kao zadovoljavajuće. Od ostalih aktera kao ključni partneri se izdvajaju Klub ekstremnih sportova „Crni Vrh, Biciklistički klub „Grip“ , Crveni križ, koji su učestvovali u implementaciji Strategije aktivnim apliciranjem na javne pozive. U pogledu daljeg jačanja saradnje i kapaciteta vanjskih aktera neophodno je uspostaviti tjelo i način koordinacije sa poslovnim sektorom. Nadamo se da će se to djelomično uraditi otvaranjem kancelarije za saradnju sa dijasporom. Takođe je neophodno unaprijediti saradnju i koordinaciju sa nevladinim sektorom s ciljem jačanja apsorpcionih kapaciteta te zajedničkog apliciranja na dostupne fondove.

14

3. KLJUČNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Na području općine Bosanski Petrovac, živi 6924 stanovnika1 od čega je 1127 zaposlenih, dok je na evidenciji zavoda za zapošljavanje 1034 nezaposlenih. Prosječna neto plata je 757 KM, i iz tabele možemo vidjeti da se prosječna plata povećala u odnosu na polaznu godinu (2011) za oko 15 %. Upoređujući općinu u pogledu vitalnih makro indikatora sa prosjekom u FBiH može se zaključiti da su se u proteklom periodu implementacije desile određene promjene na makroekonomskom nivou. U 2016. godini se smanjio broj nezaposlenih i povećao broj zaposlenih osoba u odnosu na polazni period. Broj stanovnika se smanjio za 5 %. Broj zaposlenih se povećao i to za 9 %, a broj nezaposlenih se smanjio za 9 %. Broj preduzeća u odnosu na polazni period se smanjio za 7 %. Broj učenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika se smanjio za 14%. Broj ljekara se povećao. Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava/1000 stanovnika se povećao za 28 %, kao i broj korisnika socijalne pomoći/1000 stanovnika za 35%. Broj aktivnih članova u institucijama kulture se smanjio. Broj asfaltiranih mjesta bez putne infrastrukture je ostao isti, kao i broj domaćinstava bez pristupa električnoj energiji. Za ostale podatke nemamopolazno stanje te ne možemo vršiti poređenje.

U nastavku je dat tabelaran prikaz makropokazatelja za polaznu i izvještajnu godinu (ili zadnju godinu za koju su podaci dostupni). Popunjene su kolone za koje se moglo doći do podataka:

OSNOVNI INDIKATORI RAZVOJA

Indikator Polazno stanje Izvještajna godina2016

Prosjek Kantona USK

2011 2016

Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž

Stanovništvo broj 7273 6924 271209Zaposlenih stanovnika broj 1026 1127 32778

% 14,1 16,27 12,08

Nezaposlenih stanovnika Broj 1159 1034 44192

% 15,9 14,93 16,29

Bruto domaći proizvod iznos 31,896 814

po glavi 4,386 118 75,2

Investicije na teritoriji JLS iznos - 980.887,00

Broj preduzeća/1000 stanovnika

omjer 72 67,3

Prosječna neto plaća u KM iznos 650,13 757 811

Broj učenika osnovnih i srednjih škola na hiljadu stanovnika

broj 120 104

Socijalni transferi po glavi stanovnika

po glavi

Broj ljekara/1000 stanovnika omjer 0,82 0,87

Iznos realizirnih sredstava za prioritete iz razvojne strategije

iznos 980.887,00

DOPUNSKI INDIKATORI RAZVOJA*

Udio realiziranih kapitalnih investicija u budžetu JLS

omjer 761.387

Poljoprivrednih gazdinstava/1000 stanovnika

omjer 47 65

Broj korisnika socijalne pomoći/1000 stanovnika

omjer 25 40

Zdravstveno osiguranih lica u odnosu na ukupno stanovništvo

omjer

Broj aktivnih članova u broj 6 5

1 Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2016. godini, maj 2017

15

institucijama kultureBroj aktivnih članova u sportskim institucijama

broj

Pokrivenost domaćinstava sa pristupom kontrolisanoj vodi za piće

procenat - 35,3%

Pokrivenost domaćinstava odvozom krutog otpada

procenat - 26,3%

Broj naseljenih mjesta bez asfaltirane putne komunikacije

broj 35 35

Broj domaćinstava bez pristupa električnoj energiji

broj 8 8

Emisija CO2 po glavi stanovnika

tona

*Dopunski indikatori razvoja su funkciji praćenja ostvarenja strateških ciljeva/fokusa.** Za one makro indikatore za koje nisu dostupni podaci za izvještajnu godinu uključuju se podaci za zadnju dostupnu godinu, a u tom slučaju se trebaju naglasiti umetanjem oznake „(+)“ u koloni „indikator“, npr. „broj (+)“).

4. ZAKLjUČCI I PREPORUKE

Realizacija strategije u 2016. godini je niska, što pokazuje 63,8 % ostvarenja broja započetih te 40,4 % broja u potpunosti realiziranih projekata u odnosu na ukupan broj planiranih projekata u izvještajnom periodu. U pogledu finansijske realizacije stanje se može ocjeniti nezadovoljavajućim, odnosno ukazuje da je planiranje bilo nerealno, a što se može sagledati iz ukupnog procenta realizacije planiranih sredstava od 19,3 %. U pogledu „privlačenja“ eksternih sredstava procent od 21,9 % eksternih sredstava ukazuje na nezadovoljavajuće stanje te da bi se u narednom ciklusu planiranja trebalo izvršiti detaljniju i realniju analizu vanjskih izvora, te usmjeriti aktivnosti na lobiranje potencijalnih eksternih izvora.

Ako posmatramo ostvarenje sektorskih ciljeva, očigledno je da je u 2016. godini najviše ostvareno ekoloških ciljeva, te se dalje nastavlja sa njihovim ostvarenjem u sljedećoj godini, te da je ekonomski i društveni cilj djelimično ostvaren i na dobrom su putu da budu ostvareni u narednim godinama. Međutim, u pogledu navedenog cilja rezultati su nedovoljni, uglavnom zbog nedovoljne aktivnosti i konkretnih zaduženja na implementaciji projekata definiranih sektorskim ciljem, a što ukazuje da je u narednom planskom ciklusu neophodno unaprijediti planiranje i definiratin konkretna zaduženja prilikom implementacije, kao i načine monitoringa ostvarenih rezultata kako bi se na vrijeme mogle poduzeti adekvatne korektivne mjere. Neophodno je u narednom periodu nastaviti na realizaciji društvenog i ekonomskog cilja jer ima važnu ulogu u jačanju i uključenju nevladinog sektora u razvojnim procesima.

U 2016. godini nisu značajno unaprijeđeni institucionalni kapaciteti za učinkovitijeupravljanje razvojem. Ovo se prije svega odnosi na stanje JURA-e gdje je izostalo popunjavanje radnih mjesta definiranih sistematizacijom. Što se tiče ostalih radnih mjesta u čijem domenu su poslovi upravljanja lokalnim razvojem, stanje je djelimično zadovoljavajuće. Generalno, upoređujući sadašnje stanje sa „preporučenim“ stanjem/funkcijama sistemskog upravljanja razvojnim aktivnostima može se zaključiti da su poduzete sve neophodne aktivnosti u skladu sa definiranim preporukama, ali je neophodno dodatno raditi na unaprijeđenju koordinacije kako bi sistem upravljanja razvojem bio održiv i imao ključnu ulogu upravljanja razvojem.

U domenu zapažanja o ostvarenom kvalitetu sistemskog upravljanja razvojem bitno je naglasiti: Plan implementacije za period 2016-2018. godinu je pripremljen u skladu sa JURA kalendarom (te je

korišten kao jedan od osnovnih ulaznih dokumenata tokom izrade općinskog budžeta i ostalih programskih dokumenata);

godišnji planovi rada službi/odjeljenja su pripremljeni u skladu sa JURA kalendarom i JURA definisanim rokovima te su primjenili projektni pristup. Izvještaji o realizaciji planova službi su redovno razmatrani i korišteni za pripremu korektivnih mjera (te eventualnu izmjenu /dopunu Plana implementacije razvojne

16

strategije). Izvještaji su pripremljeni u skladu sa metodologijom Općinskog vijeća i kao takvi usvojeni od strane OV:

u pogledu izgradnje mehanizama saradnje sa privatnim sektorom nije postignut značajan napredak. U domenu jačanja javno-privatnog dijaloga nije ostvareno aktivno uključivanje privatnog sektora u implementaciju projekata ekonomskog razvoja;

U narednom planskom ciklusu posebnu pažnju je potrebno posvetiti:

Realnije planiranje broja projekata i finansiranja iz sredstava budžeta i eksternih izvora; Unaprijediti koordinaciju prilikom planiranja plana implementacije baziranu na prethodnim

izvještajima i preporukama; Uspostaviti adekvatan sistem praćenja projekata i organizovati kvartalne sastanke sa pregledom stanja

i izvještavanja; U skladu sa mogućnostima, a u što skorije vrijeme, obezbjediti popunjavanje radnih mjesta, vodeći

računa o prioritetima, sa postepenom tendencijom izdvajanja funkcije razvoja kao zasebnog organizacionog oblika;

Izvršiti detaljniju analizu eksternih izvora (više razine vlasti, donatori, međunarodne organizacije, međuopćinska i prekogranična saradnja), te pripremiti pravovremene i kvalitetne projektne prijedloge);

Jačati međusobnu koordinaciju i uključenost privatnog i nevladinog sektora u svim fazama procesa strateškog planiranja, implementacije, praćenja i izvještavanja;

Izvještaj o realizaciji godišnjeg plana službi dopuniti dijelom koji se odnosi na informaciju o realizaciji strateških projekata definiranih godišnjim planovima rada službe;

Definirati sektorske ciljeve koji su u dosadašnjim periodima kompletirani ili nedovoljno kvalitetno vremenski definirani, uzimajući u obzir da se postave na SMART principu.

5. ANEKSI

Tabelarni pregled stanja realizacije projekata u 2016 godini Plan implementacije Strategije integrisanog razvoja 2016-2018. godine. Izvršenje budžeta za 2016. godinu – Izvještaj o realizaciji budžeta Godišnji planovi rada općine za 2016 godinu i prateći izvještaji o realizaciji.

17

bosanskipetrovac.gov.ba · web views obzirom na činjenicu da sektorski planovi, operativni...

Documents