WWF i Braneu jugoistočnoj Europi

Močvarnim područjima i slatkovodnim ekosistemima u jugoistočnoj Evropi potrebna je hitna zaštita.

Posljednjih godina ova su područja pogođenapovećanom potražnjom za svežom vodom koja je uticalana gubitak biodiverziteta, u nekim mjestima nepovratno.Planira se ili je već u toku izgradnja velikog broja brana –velikih i malih.WWF, koji je sa svojim radom u jugoistočnoj Europizapočeo 2001. g., nastoji riješiti pitanja očuvanja životnesredine, od riječnog basena Cetine i Neretve u Bosni iHercegovini do Skadarskog jezera na granici Crne Gore iAlbanije.U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji, i Bosni iHercegovini,WWF je usmjeren na minimalizovanjeinfrastrukturnih uticaja, ukjučujući brane, kroz promocijutzv. integrisanog upravljanja riječnim slivom.U slučaju kad se izgradnja hidroelektrane velikih

dimenzija ispostavi kao najbolje rješenje, od ključne jevažnosti da se ispoštuju kriterijumi koje je 2000. g.utvrdila Svjetska komisija za brane (the WorldCommission for Dams – WCD), a koji imaju za cilj da seizbjegnu ozbiljne posljedice po društvo i životnu sredinu iosigura da se novac investitora iskoristi sa svrhom.

Ovaj dokument nudi zainteresovanim stranamapreporuke i informacije vezane za WWF-ov pristupbranama. Njegova namjena je da se kod donošenjaodluka o branama pomogne u postizanju najboljihrezultata uz najmanje posledice po životnu sredinu.

Saradnja i partnerstvo na svim nivoima, odorganizacija civilnog društva do institucijavlasti, su od vitalnog značaja.

Pitanje brana

Oko 45,000 velikih brana u svijetu ima ogroman uticaj naslatkovodne ekosisteme. Zajedno sa kanalima iskretanjima, smatra ju se odgovornim za fragmetaciju(komadanje) više od 60% najvećih svjetskih rijeka.Brane takođe doprinose velikom gubitku slatkovodnogbiodiverziteta. Više od polovine od 200 ključnihslatkovodnih vrsta beleži pad populacije prema izvještajuWWF-Living Planet Report.http://www.panda.org/news_facts/publications/living_planet_report/index.cfm

Mnoge brane i rezervoari stvaraju nepopravljive posljediceu životnoj sredini, dok neke druge stvaraju relativno manjeposledice zahvaljujući svom nacrtu, lokaciji i mjerama(mjere za ublažavanje) koje umanjuju njihov uticaj.Sa stanovišta zaštite životne sredine, najveću zabrinutostpredstavljaju brane koje ugrožavaju zaštićena područja ipodručja od međunarodne važnosti, kao što su močvarezaštićene Ramsarskom konvencijom.http://www.ramsar.org/

Tako je npr. Nacionalni park jezera Ichkeul, jedino područjeu Tunisu zaštićeno Ramsarskom konvencijom, doživiopropast ptičjeg fonda nakon što su u njegovom slivuizgrađene tri brane. Nekada je ovo jezero bilo zimovališteza 20 hiljada divljih gusaka, a sada se njihov broj sveo nasvega hiljadu.Međutim, u mnogim slučajevima takvi se ozbiljni uticajimogu ublažiti, ako ne i sasvim sanirati, pomoću mjera zasuzbijanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Ovaj postupaknazivamo mjere za ublažavanje a moguće ih je provestipomoću zakonskih ili tržišnih incijativa.

Na primjer, Okvirna direktiva za vode Europske unije (theWater Framework Directive - WFD) iz 2000. g. uspostavljaokvir za čišćenje i zaštitu evropskih voda i osiguravanjihovo održivo korištenje. Imajući u vidu svoje skoropristupanje EU, Crna Gora i Bosna i Hercegovina uskladilesu svoje zakone o vodama sa Okvirnom direktivom za vode.

Drugi primjer je Švajcarska koja se opredijelila za marketinškipristup, koristeći potražnju za zelenom energijom kako bipovećala ekološku efikasnost postojećih brana. http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index_en.html

Preporuke WWF-aWWF preporučuje da se kod

donošenja odluka o izgradnji brana veća

pažnja posveti sljedećim:

WWF-ov Vodič investitorimaza brane pruža širokom spektruinvestitora – komercijanim imultilaterlanim razvojnimbankama, donorima, izvoznimkreditnim agencijama i vladama– pregled beneficija, troškova irizika povezanih sa ulaganjima ubrane, kao i mogućnostiublažavanja uticaja brana.Takođr je kreiran i upitinik kojivam može pomoći koddonošenja odluke:

http://assets.panda.org/downloads/investorsguidedams.pdf

WWF-ove preopruke investitorima

1.Prijedlozi za izgradnjunovih brana moraju biti u skladusa smjernicama Svjetskekomisije za brane. Novehidroelekrane treba dođu uobzir samo ako uistinupredstavljaju najbolje rješenje,uzimajući u obzir kriterije kaošto su energetska efikasnost irealno najbolje mogućeupravljanje potražnjom zaenergijom.

2.Vlasti bi trebale zabranitiprojekte izgradnjehidroelektrana, velikih ili malih,na nekim od preostalihneregulisanih rijeka (ili njihovihpritoka), u područjima visokevrijednosti za zaštitu kako bi sena taj način stvorila tzv. no-go ili zabranjena područja zaizgradnju.

3.Ispravnim rješenjima zalokacije hidroelektrana trebaminimizirati moguće posljedicepo životnu sredinu u cijelomriječnom slivu. Prednost trebadati efikasnim lokacijama zahidroelektrane koje će površinupoplavljenog područja pojedinici proizvedene energijesvesti na minimum (vodećiračuna o tački 2.)

4.Mjere ublažavanja uticaja(ekološki prihvatljivi proticaji,obnavljanje i zaštita staništa, ribljekaskade) mogu značajno ublažitiposljedice izgradnjehidroelektrana i treba ih stalnoprimjenjivati.

5.Neophodno je povećatikapacitete već postojećihhidroelektrana kako bismominimalizirati potrebu za novim.

6.Male hidroelektrane, kojeruralna područja u zemljama urazvoju mogu snabdijevatiobnovljivom energijom, morajutakođe provoditi mjere zaublažavanje uticaja i imati u vidukumulativni uticaj.

7.Projektanti su dužniosigurati pravedno preseljenje u skladu sa principima Svjetskekomisije za brane tako što će u donošenja relevantnih odlukauključiti sve zainteresovanestrane, pa i raseljenostanovništvo.

Kao odgovor na kontraverze oko izgradnje novihbrana, Svjetska banka i Međunarodna unija zaočuvanje prirode (the International Union forConservation of Nature – IUCN) osnovale su 1998.godine Svjetsku komisiju za brane. Njen mandat jeda analizira doprinos velikih brana razvoju,procijeni alternativne, mogućnosti i izradi praktičnesmjernice za donošenje odluka. http://dams.org /

Izvještaj Brane i razvoj, Svjetske komisije za braneiz 2000. g., infomirsao je odgovorne o pravima ljudiširom svijeta koji su pogođeni izgradnjom brana,pružio smjernice za smanjenje rizika od izbijanjasukoba zbog nesuglasica vezanih za brane ismjernice za pomoć u smanjenju troškova –uključujući društvene troškove i troškove zaštiteživotne sredine.http://www.dams.org/report

Izvještaj je istaknuo sljedeće opcije za potpunosmanjenje potrebe za branama i unapređenjeupravljanja postojećim branama:

• Pridobivanje javnosti kroz prezentaciju vjerodostojnih informacija koje će omogućiti ravnomjerno ucestvovanje u odlučivanju i institucionalnim interesnim stranama i lokalnom stanovništvu.

• Opsežna procjena svih opcija, pri čemu se mora osigurati da se ista važnost i značaj pridaju društvenim faktorima i faktorima zaštite životne

sredine kao i tehničkim faktorima, te analiza rada postojećih brana, kako sa tehničkog tako i sa društevnog stanovišta.

• Maksimalna iskorištenost brana prije izgradnje novih.

• Promovisanje znanja o vodenim ekosistemima i načinu njihovog održavanja u cijelom riječnom slivu.

• Zajedničko uživanje koristi od brana.• Osigurati da projekat za izgradnju brane zadovoljava najbolje postojeće standarde.

• Rješavanje prekograničnih uticaja na životnu sredinu, pogotovo kod projekata koji uključuju skretanje vode.

Svjetska komisija zabrane

Primjeri WWF-ovihza brane u svijet

Partnerstvo:Mekong (Laos,Kamodža,Vijetnam, Tajland)

Mekong je jedna od najvećihrijeka svijeta čiji biodiverzitetmožemo uporediti s onim uAmazonu. WWF aktivno radi sKomisijom za rijeku Mekong(the Mekong RiverCommission - MRC) i Azijskombankom za razvoj (the AsianDevelopment Bank – ADB) kakobi se na inovativan način riješilopitanje najveće prijetnjeMekongu – hidroenergije.WWF, ADB i MRC zajednoizgrađuju kriterije za zaštituzivotne sredine kao dio projektahidroenergetskog razvoja s ciljemda se omogući snabdevanjeenergijom uz najmanje mogućeuticaje na životnu sredinu idruštvo. Stvarana inovacija usektoru upravljanja vodama je dameđunarodna nevladinaorganizacija, banka i komisija zarijeku rade zajedno na ostvarenjuzajedničkog cilja a to jesmanjenje uticaja na životnusredinu.http://www.mrcmekong.org/

Učestvovanjehidroenergetskogsektora upoboljšanjustandarda

WWF i The Nature Conservancy(TNC), poznata međunarodnanevladina organizacija zaočuvanje prirode, postigle sudogovor sa Međunarodnomasocijacijom za hidroenergiju(the Intrenational HydropowerAssociation – IHA) o osnivanjumale radne grupe sastavljenje odviše interesnih strana (theHydropower SustainabilityAssessment Forum – HSAF, cg.Forum za procjenuhidroenergetske održivosti), čijizadatak je izrada opšteprihvatljivih standarda održivostiu izgradnji brana. Krajnji cilj jepostava šeme za izdavanjesertifikata na osnovu strogozadanih standarda. WWF, TNC iIHA danas zajednički rade napostavi standarda za izdavanjeovog sertifikata.

Ekološki prihvatljivi proticaji

Povjećanje proizvodnje električne energije ilipotrošnje imaju ozbilje posljedice po ekosisteme iostale korisnike nizvodno od brana. Promjena režima rada brana da bi se oponašalapriroda – prelazak na ekološki prihvatljive proticaje – jedna je od najvažnijih mjeraublažavanja uticaja na životnu sredinu koje su nam dostupne.

U mnogim slučajevima, moguće je podesiti režimrada brana, kako postojećih tako i budućih, s ciljemda se zadovolji cijeli niz različitih potreba.Međutim, ekološki prihvatljivi proticaji nijesu isto što i minimalni proticaji koji su uobičajeni zaveliki broj brana, a niti su egzaktna imitacijaprirodnih proticaja. Njihova namjena je daizbalansiraju volumen i kvalitet vode u datomvremenskom trenutku – imajući u vidu potrebeekosistema i naselja nizvodno od brana.

Smanjenje uticaja brana nariblji fond

Brane mogu imati razorni uticaj na ribu tako štonpr. spriječavaju migraciju ribe do mrijestilišta.Međutim, danas su riblji prolazi unaprijedisplanirani u projektima mnogih brana, a moguće ihje i naknadno ugraditi. Postoje brojni nacrti i opcijeza omogućavanje prolaza ribe, međutim uspješnostće zavisiti o nacrtu i ribljim vrstama tog područja.

Međutim, i riblja staništa u močvarama nizvodnood brana takođe mogu biti uništena ili izmjenjenapromjenama proticaja, temperature vode i količinekiseonika. Pokušaji da se novonastala situacijakompenzuje stvaranjem ribnjaka u akumulacijamabrana – koja mogu sadržavati i unesene vrste – ilirječnim rukavcima, mogu ugroziti biodiverzitet,bez obzira što su društveno ili ekonomski isplativi.

Posebno treba paziti da se izbjegnu negativni uticajina domaće riblje vrste uvođenjem stranih vrsta.

Smanjiti uticajna životnu sredinu

Mjere zaublažavanjauticaja: ravnicaKafue (Zambija)

Ravnica Kafue u Zambiji staništeje mnogih živih vrstaprilagođenih životu u močvari,uključujući i sisare biljojede, akoji su ujedno i endemske vrstetog područja.Izgradnjom dvije brane 1970. g.na strateškim mjestima rijekeKefue, uzvodno i nizvodno odravnice, poremetio se prirodnihidrološki sastav i pričinjena ješteta u staništima i ciklusimaishrane mnogih živih vrsta.To je, zajedno sa krivolovom,dovelo do drastičnog smanjenjabiološke produktivnosti kraja.Manji ribolovni prinos i smanjenirežim ispaše negativno su seodrazili i na ljudsku zajednicu.WWF je sklopio partnerstvo,ključno za postizanjeintegrisanog upravljanja vodom uravnici Kufue, sa proizvođačimašećera (Zambia sugar, te farmamaNanga i Ceres), Zambijskomdržavnom elektroprivredom(ZESCO), Ministarstvomenergetike (MEWD),Ministarstvom za zaštitu prirode(ZAWA), stariješinomMwanachingwala domorodačkogplemena Tonga, te sa dvijeturističke zajednice (Star ofAfrica i Real Africa Safaris).WWF sarađuje sa Zambijskomdržavnom elektroprivredom iMinistarstvom energetike naunapređenju upravljanja vodenimresursima u ravnici Kafue krozpoboljšani režima rada branaKafue Gorge i Itezhi-tezhi. Cilj jeda se ponovo uspostave prirodniproticaji vode i ožive močvarnapodručja.http://assets.panda.org/downloads/restoringkafueflatsschellepittockriversymposium3sept05.pdf

Reizdavanjedozvola: SjedinjeneAmeričke Države

Uticaj brana na životnu sredinumoguće je često ublažitipromjenom uslova za izdavanjenovih dozvola za rad. U SAD-u jeuveden novi pravni okvir ilipostupak za reizdavanje dozvola(tzv. relicensing), koji zahtjevauvođenja mjera za ublažavanjeuticaja na životnu sredinu na većpostojećim branama.Američki Kongres je 1986. g.odredio da se srazmjerna pažnjaposveti “očuvanju energije,zaštiti, ublažavanju posljedica ipovećanju ribljih i životinjskihvrsta… kao i očuvanjurekreativnih potencijala i drugihuticaja na kvalitet životne sredine(Američki federalni zakon oenergiji). Temeljem ove zakonskeregulative, danas se veliki brojhidroelektrana nalazi u postupkureizdavanja dozvole za rad, zbogčega nastoje postići što boljiekološki sklad.U protekle tri godine WWF jeucestvovao u reizdavanju dozvolau regiji Klamath-Siskiyou, kojase nalazi u državama Kaliforniji iOregonu a poznata je po divljemlososu. Sedam hidroelektričnihbrana ove regije na rijeciKlamath, te još jedna koja neproizvodi električnu energiju,zajedno imaju kombinovanusnagu od 151 megawata. Klamath hidroelektrane podnijelesu zahtjev za reizdavanje dozvoleza rad i postupak je u toku. WWFi partnerska nevladina udruzenjanastoje kroz pregovorezajedničkim snagama osiguratibolje uslove za život vodenih ikopnenih živih vrsta (uključujućibolje proticaje vode, većukoličinu kiseonika u vodi, kao iuslov o postavljanju koridora-prolaza do staništa).http://www.pacificorp.com/

Izdavanjecertifikata:Švajcarska

Švajcarska je vrlo naprednazemlja gdje se nastoji da seosigura najmanji moguć uticajbrana na životnu sredinu.Švajcarci su ustanovili jedan odnajnaprednijih postupaka zaizdavanje certifikata za zelenuelektričnu energiju: Naturemade(hrv. Prirodno proizvedeno).http://www.naturemade.ch

Ovaj sertifikat je nastao uzzalaganje i pomoć WWF-aŠvajcarske, drugihorganizacija za zaštituživotne sredine, organizacijepotrošača i određenog brojaelektričnih poduzeća. http://www.wwf.ch/it/index.cfm

Oznaka obnovljive energijedodjeljuje se hidroelektranamakoje zadovoljavaju strogekriterijume za zaštitu životnesredine, uključujući prirodneproticaje, izbacivanjesedimenta, riblje kaskade imjere za zaštitu močvarnihstaništa. Pored ostalih kriterija zaizdavanje sertifikata,hidroelektrane su dužneuplaćivati doprinos u fond zaunapređenje mjera za obnavljanjestaništa, dok je potrošačima datamogućnost kupovine zeleneenergije po nešto višoj cijeni.Operateri, lokalne vlasti iorganizacije za zaštitu prirodezajednički odlučuju o tome u kojusvrhu će se uplaćivati sredstva izfonda. Sertifikat s ovom oznakomdodjeljen je oko dvaneastšvajcarskih proizvođačaelektrične energije. U SAD-u, sličan pristupprimjenjuje i Institut zahidroenergiju malih uticaja (theLow Impact Hydropower Institute).http://www.lowimpacthydro.o

HSBC i WWF

HSBC je prije tri godine postalaprva međunarodna banka koja jeodredila smjernice za ulaganja uprojekte slatkovodneinfrastrukture, nakon što je,odazvavši se pozivu WWF-a zaveću društvenu i ekološkuodgovornost privrednihkorporacija, izdala sličnesmjernice za šume.

HSBC se obvezala da nećeinvestirati u projekte koji nisu uskladu sa kriterijima Svjetske

komisije za brane (WCD). NjeneSmjernice za sektor slatkovodneinfrastrukture nastale su kaoodraz priznanja globalne važnostikoju ima održavanjeslatkovodnih resursa, uz upotrebuokvirnih principa WCD-a kaostandarda dobre prakse u vodnojinfrastrukturi. HSBC promovišeočuvanje važnih močvarnihpodručja kao što su područjazaštićena Ramsarskomkonvencijom.

WWF je prvi put udružio snage saHSBC-om, jednom od najvećihsvjetskih banaka, u februaru2002. g. kada su pokrenulipetogodišnje partnerstvo zazaštitu globalnih slatkovodnihsistema. Ovo partnerstvo prerasloje u intenzivnu saradnju irezultiralo sklapanjem jošnekoliko dodatnih ugovora osaradnji između WWF-a i HSBC-a.http://www.panda.org/about_wwf/what_we_do/freshwater/our_solutions/policy_practice/dams_initiative/news/index.cfm?uNewsID=20890

http://www.hsbc.com/1/PA_1_1_S5/content/assets/about_hsbc/freshwater_infrastructure_guideline.pdf

h aktivnosti vezanotu

WWF je jedna od najvećih i najiskusnijih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode u svijetu, sagotovo 5 miliona sledbenika i globalnom mrežom koja je aktivna u preko 96 zemalja. MisijaWWF-a je da zaustavi uništavanje prirodne sredine i izgradi budućnost u kojoj će ljudi živjeti uskladu s prirodom pomoću sljedećih aktivnosti:• Očuvanje biološke raznovrsnosti u svijetu• Održivo korištenje obnovljivih prirodnih resursa• Promovisanje smanjenja zagađenja i rasipničke potrošnje.

Cilj WWF-ovog Programa za Mediteran je očuvanje prirodnih bogatstava Mediterana ipromovisanje održivog korištenja prirodnih resursa za dobrobit svih.

Brana Jablanica na Neretvi, Bosna i Hercegovina.© Michel GUNTHER / WWF-Canon

Neretva protiče kroz Mostar, Bosna i Hercegovina.© Edward PARKER / WWF-Canon

Rijeka Tara, Crna Gora.© Michel GUNTHER / WWF-Canon

Vodič sjedi iznad gornjeg toka rijeke Neretve, Bosna i Hercegovina © Michel GUNTHER / WWF-Canon

Savage Rapids brana blizu Grants Pass, Oregon, SAD, ubica riba broj jedan u riječnom bazenu Rogue © Jamie PITTOCK / WWF-Canon

Djeca s korpom punom haringa “pa mak pang” iz rijeke Mekong, koja je skoro nestala, Kambodža © Zeb HOGAN / WWF-Canon

Ribar na Deranskom jezeru, Park prirode Hutovo blato, Bosna i Hercegovina © Edward PARKER / WWF-Canon

© 1986, WWF-World Wide Fund for Nature (Formerly World Wildlife Fund) © WWF-World Wide Fund for Nature (Formerly World Wildlife Fund) Registred Trademark Printed on recycled paper.

Francesca AntonelliVia Po, 25c 00198 Rome, ItalyTel: +39 06 844 97 339Fax: +39 06 841 38 66fantonelli@wwfmedpo.org

Crna Gora – Skadarsko jezeroJelena MarojevicRadosava Burića 31 81000 Podgorica, Crna GoraTel: +382 81 609 375Fax: + 382 81 609 376jelena.green@t-com.me

Bosna i Hercegovina – Sliv NeretveZoran Mateljakdr. Ante Starčevića bb (Federalna zgrada)88000 Mostar, Bosna i HercegovinaTel/Fax: + 387 36 327 331zmateljak@wwfmedpo.org

Bosna i Hercegovina – Sliv CetineFra Anđela Kaića 9/b 80101 Livno, Bosna i HercegovinaTel/fax: +387 34 204 046mgotovac@wwfmedpo.org

Podaci o kontakt osobama WWF Mediterranean Programme Office www.panda.org/mediterranean

WWF i Braneu jugoistočnoj Europi