NOVA PLOVILA 2013

Usain Bolt

C R O A T I A

FERRARI MARANELLO

Otok Žut Maslinovo ulje

Hvarsko kazališteJadransko podmorje

50 K

N13

KM

750

DIN

6,5

EUR

0091

2

RUJA

N /

LISTO

PAD

2012

Br

oj 23

• G

odina

4

BAŠTINA

BRANCH OFFICE ZADAR:Marina Dalmacija,23206 Sukošan,tel: + 385 23 394 487, fax: + 385 23 394 491, ivona@jadrannautika.com

AURORA MARIS: Metohijska 4, 20000 Dubrovnik, tel: + 385 20 313 444,fax: + 385 20 313 445, info@auroramaris.com

MARINA VERUDA:Cesta prekomorskih brigada 12, 52000 Pula, tel: + 385 52 517 710, fax: + 385 52 517 711, info@munitor.hr

ACI MARINA SPLIT: Uvala Baluni bb,21000 Split, tel: + 385 21 398 786, fax: + 385 21 398 786, sven@jadrannautika.com

ACI MARINA OPATIJA: Liburnijska cesta bb, 51414 Ičići, tel: + 385 51 704 052, fax: + 385 51 704 052, nenad@jadrannautika.com

S-NAUTICA :Porto Montenegro, 85320 Tivat, Crna Gora, tel/fax: +382 32671331,mob: +382 67368080,s-nautica@t-com.me

JADRAN NAUTIKA d.o.o.

Koturaška 51, 10000 Zagreb, tel: + 385 (0)1 6170 068, fax: + 385 (0)1 6170 079, e-mail: info@jadrannautika.com

www.jadrannautika.com

For those who take performance seriously

M CLASS CRUISING YACHTS: 32M 40M FLYBRIDGE MOTOR YACHTS: 42 52 54 56 60 64 72MY 78MY 82MY 85MY 88MY 98MY V CLASS SPORTS YACHTS: V39 V42 V45 V48 V52 V57 V62-S V72 V78 V85-S

High performance Flybridge Motor Yachts and V Class Sports Yachts

MARINA PORTOROŽ: Obala 114b, Lucija, 6320 Portorož, Slovenia, tel: + 386 56 772 100, fax: + 386 56 770 108, info@lnc.si

V39P R I N C E S S

Visit us at Cannes Boat Show (11-16 Sep), Southampton Boat Show (14-23 Sep) and Genoa Boat Show (6-14 Oct).

With offi ces in Opatija (Marina Icici), Tribunj, Rogoznica (Marina Frapa), Split (Marina Lav).

www.sunseeker.hr

Sunseeker Germany Adria d.o.o.Vlaška 95, HR-Zagreb 10 000Mob: +385 91 314 3016 info@sunseeker.hr

In a class of its ownThe Sunseeker Manhattan 63

the sunny side of life

monachus 45 Issamonachus 45 Pharos

620S novi model

550S novi model 550 novi model

Zagreb DubrovnikSplitBiogradSukošanPula

Uvodnik

13

UVOUvodnikOKraljevstvo za kupca

UVODesenski nautički sajmovi donose nove modele brodogradili-šta koja se u recesijskim vremenima svim sredstvima bore za poziciju na svjetskom tržištu. Iako je Europa danas snažno pogođena krizom, većina proizvođača plovila za razonodu nalazi se na starom kontinentu, pa ne čudi što su europski sajmovi još uvijek najljepši izlog u svijet luksuznih plovila. Pri-tom veliki proizvođači ulažu značajno veća sredstva u nove proizvode u odnosu na manje konkurentna brodogradilišta i time osvajaju udio u tržištu koje danas za mnoge obuhvaća i Brazil, Kinu, Bliski i Srednji Istok, te čak i neke afričke zemlje.

NOVA PLOVILA 2013

Usain Bolt

C R O A T I A

FERRARI MARANELLO

BAŠTINAOtok Žut

Maslinovo ulje Hvarsko kazalište

Jadransko podmorje

50 K

N13

KM

750

DIN

6,5

EUR

00912

w w w . y a c h t s c r o a t i a . c o m

RUJAN - LISTOPAD 2012.BROJ 23Sunseeker Portofino 40

U kontaktu s brojnim profesionalcima u nautičkoj industriji, jako je lijepo čuti i vrlo pozitivan kontekst u kojem se spominju Istočni Jadran i hrvatska obala. Izuzetno dobra vijest je novi zalet Grupe Ferretti koja je pod patronatom svojih novih kine-skih vlasnika na prvom jesenskom sajmu u Cannesu pokazala svoje pravo, blještavo lice. Jednaku snagu i ozbiljnost poka-zali su i njihovi glavni konkurenti, talijanska grupacija Azimut-Benetti, te britanski Sunseeker i Princess, dok je francuska grupacija Beneteau u posljednjih godinu dana napravila naj-veći iskorak u segmentu luksuznih motornih plovila. Živost (i žilavost) brodograditelja u prvom će redu razveseliti kupce jer bez obzira o kakvom se tipu plovila radi, jedno je zajedničko svim novim proizvodima na tržištu - da svom vlasniku pruže maksimum za uložen novac. Plovila su u kratkom vremen-skom razdoblju postala značajno funkcionalnija, efikasnija, štedljivija i u mnogim detaljima ljepša, tako da je pravi užitak istraživati tko se kojem rješenju bolje dosjetio ili bolje odradio uređenje jahti. U tom smislu, kupac plovila danas se tretira kao kralj, a nova kraljevstva u interpretaciji većine proizvo-đača luksuznih plovila na svijetu možete pregledati na našim stranicama, uključujući i internetsko izdanje časopisa.

J

Darko ŠupukGlavni urednik

27. - 30. 09. 2012.

MEDIJSKI PRATE:

www.astarea-yachting.com

ORGANIZATOR:

TELEVIZIJADALMACIJA

Sadržaj

15

S A D R Ž A JRUJAN Ñ LISTOPAD 2012.

19 YACHTUALNO Novosti iz svijeta nautike

46 U OBJEKTIVU L�rssen 180 M

48 SHARP & SMART Tech & Style

50 YACHTS ON WHEELS BMW X6, Audi R8, Ferrari F12 Berlinetta, McLaren MP4-12C

61 SATOVI Ronilački satovi

66 YACHTS SPORT Usain Bolt

72 BREND Ferrari Maranello

78 EVENTI Sunseeker rendez-vous

84 MODA Kolekcije jesen - zima 2012.

96 YACHTS COOLTURA Ljetni cocktail

100 RAZGOVOR Massimo

106 BAŠTINA Hvarsko kazalište

110 UŽITAK... Dimovi hedonizma

15

Sadržaj

16

S A D R Ž A JRUJAN Ñ LISTOPAD 2012.

114 DUH MEDITERANA Maslinovo ulje

118 JADRANSKI BISERI Otok Žut

126 BAŠTINA Jadransko podmorje

130 DIZAJNER Ivo Miličić

136 BRODOGRADILIŠTE Azimut Atlantis Benetti

142 PREDSTAVLJANJE Volvo Penta

144 AZIMUT GRANDE 100 I 120 SL Dvije otmjene dame

150 DANISH YACHTS 38M Punih 45 čvorova, a bez imalo muke

156 MARQUIS SPORT YACHT 630 Rasni admiralski brod

162 RIVA 63 VIRTUS Povratak 'opena'

168 SUNSEEKER PORTOFINO 40 Punokrvni sportaš u luksuznoj izvedbi

174 NAJAVA SAJMOVA Flota koja obećava

194 YACHTS OUTDOOR Zračno jedrenje

198 PUTOPIS Vijetnam

16

SOCIETE GENERALE GROUP

www.sgleasing.hr

Od sada financiranje plovila uz fiksne troskove!

Uz SG Leasing i Splitsku banku sve je moguc'e

^

`'

Partnerstvo

Mahé 36évolution

Hélia 44Novi2013

SANYA 57FLAG SHIP CL ASS

Lipari 41Novi 2013 Double 4

Salina 44évolution

G ALATHEA 57FLAG SHIP CL ASS

Hélia 44 Nova 2013

Elegantne i suvremene linije s neusporedivim komforom u podpalublju, život na brodu okupan svijetlom, inovativnapaluba za odmor i kormilarnica... Helia 44 stvara nove standarde.

www.fountaine-pajot.com

ULTRA d.o.o. -Split - Uvala Baluni 6a 21 000www.ultra-sailing.hr / sales@ultra-sailing.hr00 385 (0)21 398 980

36 godina iskustva u proizvodnji katamarana

Novi Lipari 41 na sajmu nautike u Biogradu od25.10. do 28.10.

GALEON

Kreće model 430 HTCPoljski Galeon obnavlja i proširuje svoj srednji segment varijacijom popularnog modela 420 Fly, a novi

model, 430 HTC, krasit će ponajbolje osobine staroga, u prvom redu komforna unutrašnjost, te sportski

i dinamičan karakter. Unutrašnjost natkriva stakleni klizni krov koji se lako otvara i zatvara, ovisno o

vremenskim uvjetima, a nad kokpitom je također pomični krović. Salon i kokpit povezuju staklena vrata,

a ležaljke u kokpitu moguće je pomaknuti, da se dobije više prostora za blagovaonicu. U unutrašnjo-

sti, na glavnoj palubi, nalaze se salon s blagovanicom i upravljačko mjesto, te kuhinja, koja se može

preseliti na donju palubu. Naslonjač u salonu može se rasklopiti, čime se broj ležajeva na ovom modelu

penje na osam, više od bilo kojeg konkurentskog. Na donjoj palubi mogu biti izvedene dvije ili tri kabine

lijepih visina, a uređenje je, kao i na ostalim palubama, prepušteno vlasniku. Model ima i dvije kupaonice

s odvojenim tuš-kabinama. Odabir materijala i tkanina ovog je puta luksuzniji nego inače, a oprema je

na najvišoj razini, pa je ovaj Galeon užitak i za oči. Mogu ga pokretati motori različitih vrsta i snaga, a

na listi su IPS, krmena stopa, te sustavi Aquadrive i Axius, pri čemu će dobro projektiran trup optimalno

iskoristiti i slabije motore, koji uvijek jamče višu razinu komfora na brodovima ovih dimenzija.. NUMARINE

Omer Malaz opet za kormilomOd svibnja ove godine tursko brodogradilište Numarine, koje gradi jahte kategorije ‘open’ duljine između 55 i 130 stopa, ponovno posluje pod vodstvom osnivača Omera Malaza, koji je opet postao većinski vlasnik. Brodogradilište se tako riješilo dugova prema investicijskim fondovima, koji su prije tri godine bili preuzeli većinski vlasnički paket, pa je Malaz na čelu kuće zamijenio Patrika von Sydowa, koji je obavio svoju dužnost i vratio brodogradilište u pozitivno poslovanje povećanjem izvoza i proširenjem game. Za 2013. Numarine planira dva nova modela, Hard Top 105’ i Flybridge Open 68’, a Malaz je najavio strategiju širenja na nova tržišta i suradnju s provjerenim dizajnerima, Tommasom Spadolinijem, Çanom Yalmanom i Umbertom Tagliavinijem. Numarine će sljedećih mjeseci predstaviti svoje proizvo-de na nautičkim sajmovima u Fort Lauderdaleu, Rio de Janeiru, Hong Kongu i Jeddi.

19

YYachtualnoPRINCESS YACHTS

Ohrabrujući rezultatiPrincess Yachts International objavio je izvještaje za 2011. i zaradu od 15,1 milijun funta, što je u odnosu na pret-

hodnu godinu mali pad. Ipak, s obzirom na još uvijek tešku situaciju na tržištu, britanska kuća je ostvarila promet

u ukupnom poslovanju u vrijednosti od impresivnih 207,8 milijuna funta, ponajprije zahvaljujući velikom uspjehu

serije 32 m i novom modelu od 40 m. Internacionalno tržište u međuvremenu raste, s porastom interesa za nautiku

u ‘novim zemljama’, pa se čini da je Bernard Arnault obavio dobar posao kada je 2008. kupio Princess Yachts.

20

ADASTRA

Trimaran kao vilaNimalo nalik na prototipe Earthrace i Cable and Wireless, namijenjene obaranju rekorda, AdAstra je trima-ran s trupom od poliestera i nadgrađem od kompozita karbona namijenjen lijenom uživanju na moru. Obitelj Marden, za koju je građen, ponosi se pomorskim iskustvom i točno je znala što želi, a južnoafrički projektant John Shuttleworth, koji radi u Engleskoj, za njih je stvorio trotrupac dugačak 42 m i širok 16 m. Pokreće ga jedan motor Caterpillar od 1.150 KS, a autonomija – koja je naručiteljima bila najvažnija – mu iznosi 10.000 nm, pri brzini od 10 čvorova. Uz dva manja Yanmarova motora od po 1.100 KS, instalirana na bočne trupce, najveća brzina ovog trimarana iznosi 24 čvora, a najzanimljiviji dio projekta je mali gaz od svega 1,12 m. AdAstra ima vrlo velik salon i četiri goleme gostinske kabine.

YYachtualnoCMM YACHT SERVICE CROATIA

Novi ured u Marini Lav CMM Yacht Service se konstantno širi, a od 1. srpnja kuća ima i ured u splitskoj Marini Lav, u srcu

dalmatinske obale. Marina inače pripada veličanstvenom hotelu Le Meridien s pet zvjezdica, a može

primiti jahte duljine do 35 m. Hotel ima casino, wellness, spa i teniski klub, pa je odabir lokacije kuće

CMM doista opravdan. CMM s ovim uredom ima mogućnost pružanja usluge klijentima s istočnog

Jadrana, gdje namjerava poslovati onako ‘pouzdano, profesionalno i detaljno kako to naš ugled nalaže’,

obećao je direktor CMM-a Matteo Cervasi. CMM Yacht Service je kuća osnovana 2004., specijalizirana

za tehničku pomoć i redovno ili izvanredno održavanje jahta između 12 m i 40 m duljine. Kuća se

2007. uselila u novo sjedište u Senigalliji, površine 12.000 četvornih metara, od čega je 500 kvadrata

ureda, a sve ostalo je prostora za održavanje i popravke. Kuća je vrlo brzo dokazala ozbiljne namjere

i osvojila povjerenje kuće Ferretti, koja joj je dodijelila status Master Service Point za Italiju za svoje

brendove Pershing, Itama, Riva, Mochi Craft i Custom Line. CMM nudi niz usluga, od pomoći na moru do

posredovanja pri najmu ili kupnji plovila, od čišćenja vanjskih i unutrašnjih dijelova broda do nanošenja

zaštitnih premaza, održavanja motora ili obavljanja logističkih zadataka potrebnih vlasnicima brodova.Carver Yachts uskoro će predstaviti novi model 34 Fly, koji će se odlikovati prostranošću interijera i logičnim rasporedom prostorija. Gradit će se pre-ma najvišim američkim standardima: odjel Carver

Systems i projektanti kuće dobili su zadatak da stvore jahtu sutrašnjice. Ovaj ‘express cruiser’ će biti ekstremno funkcionalan, vanjske će mu linije biti sportske, a profil relativno nizak. ‘Prepoznali

smo potrebu ljubitelja brodova diljem svijeta za izdržljivom jahtom velikog komfora i privlačne

cijene’, kaže Erik Nelson, zamjenik voditelja pro-daje. ‘Ne sumnjamo da će naš 34 biti dio mnogih

budućih obiteljskih uspomena.’

CARVER YACHTS 34 FLY

Koncept jahte sutrašnjice

YOU WOULD NEVER COME BACK HOMEYOU WOULD NEVER COME BACK HOME

a FERRETTIGROUP brand

YACHTING PIVATUS d.o.o. - Croatia - Ph. +385.52.215.155 - info@pivatus.hr - www.pivatus.hrMENNYACHT d.o.o - Slovenia - Serbia - Montenegro - Ph. +386.56.179.200 - info@mennyacht.com - www.mennyacht.com

22

SIMRAD

Potpora za širokopojasni radar

Simrad je najavio paket opreme za svoj Broadband Radar BRPC SDK koji će omogućiti integriranje aplikacija u radar Broadband 4G. Stručnjaci za

razvoj aplikacija sada će karakteristike radara moći integrirati u aplikacije za osobna računala, te niz

nautičkih i zemaljskih sustava. Osobna računala sada mogu bilježiti signale koje radar primi i bez korištenja Simradovih zaslona, a to ovaj radar čini korisnim i za nadzor luka, graničnih prijelaza i sl. Paket program-

ske podrške Simrad BRPC primjenjiv je za sve radare Broadband 4G, što znači da nije potrebno kupiti neki

određeni model. Paket se nudi u dvjema verzijama: osnovnoj LL1 i naprednoj LL2. Širokopojasni radar 4G ima domet od 36 nm, nenadmašnu rezoluciju i sposobnost prikaza savršeno jasne slike s manje

emisija valova od prosječnog mobitela (čak 1/5), a sve to uz nisku potrošnju energije, jednostavnu instalaciju

i jednostavno korištenje. Ovo je prvi radar s kupolom koji koristi tehnologiju Beam Sharpening i poboljšava

rezoluciju smanjujući širinu snopa.

YYachtualnoLEOPARD 34 M

Raskoš i perfekcijaKuća Leopard krajem kolovoza je porinula svoju 34 m dugačku jahtu nazvanu Koji, građenu za jednog

europskog vlasnika. Koji je čak šesnaesti primjerak tog modela, open građen od kevlara i poliestera,

kojeg je dizajnirao ugledni Andrea Bacigalupo. Jahta je teža od 100 tona, a pokreću ju dva motora od

po 2.400 KS i tri vodene turbine. Leopard 34 m Koji postiže najveću brzinu od 45 čvorova i odlikuje se

izvanrednim performansama i okretnošću tipičnima za jahte kategorije ‘open’. Vanjski prostori Kojija

su vrlo prostrani, a i krma i pramac su uređeni kao saloni i vrlo ugodni. Na oba se kraja broda nalaze

udobna sunčališta, dimenzije i izgled kojih je odredio sam vlasnik. Unutrašnjost je uređena moderno,

a posvećenost detalju je impresivna, kao i na prethodnim jahtama kuće Leopard. Neki su dijelovi ovog

projekta upravo izvanredni, ponajprije izolacija strojarnice, pa se vribracije i buka motora ne osjećaju

nigdje na jahti, a plovidba je ugodna i mirna. Vlasnički je apartman namješten vrlo raskošno, a nalazi

se na donjoj palubi, odmah ispod upravljačkog mjesta. Sama je kormilarnica pravi dragulj u kojem se

stapaju stoljetna tradicija brodogradnje i najmodernija dostignuća tehnologije. Iza upravljačkog mjesta,

u odvojenoj prostoriji, izveden je salon kojim dominira sustav za zabavu. Vlasnička kabina se nalazi

u srednjem dijelu donje palube, a VIP kabina i jedna gostinska kabina – zajedno za pet osoba – više

prema pramcu. Posada je smještena na krmi, a na raspolaganju ima i zasebne kupaonice. Na krmi

se nalaze i kuhinja, te ulaz u strojarnicu i tehničke prostorije. Raspored prostorija posebno je pomno

razrađen za lako kretanje brodom uz maksimalnu privatnost gostiju.

MOSAIC

Moderni materijali u brodogradnjiPočetkom rujna kreće važan projekt Europske unije: 11 partnera iz šest europskih zemalja, među kojima i Hrvatske, počinje suradnju na projektu Materials On-board: Steel Advancements and Integrated Composites (MOSAIC), svrha koga je integracija niskolegiranih čelika povišene čvrstoće i kompozitnih materijala u grad-nji plovila. Taj projekt dio je programa FP7, s budžetom od 4 milijuna eura, a hrvatski predstavnik u njemu je riječka tvrtka as2con-alveus d.o.o., specijalizirana za istraživanje, razvoj i implementaciju novih tehničkih rješenja. MOSAIC je četvrti europski razvojni projekt s područja transporta, u kojem as2con sudjeluje kao jedan od partnera. Uz projektiranje komponenata od kompozitnih materijala i numeričkim proračunima, as2con će doprinijeti analizom troškova životnog ciklusa materijala, usporedbom troškova i dobiti, te analizom međunarodnog tržišta i kreiranjem poslovnog plana i marketinške strategije za nove proizvode, primjerice eko-tanker sljedeće generacije s kompozitnim nadgrađem (na slici).

1ST principle of pershing

PERSHING-YAcHT.cOM a FERRETTIGROUP brandPERSHING 1 15 ’ 108’ 92’ 82’ 74 ’ 64’ 58’ 50’ . 1

MENNYACHT Group - Exclusive Dealer for Slovenia, Croatia, Serbia, Bosnia, Montenegro sales@mennyacht.com

24

YYachtualnoAD BRODOVI / SALONA YACHTS

Sporazum sa Sydney YachtsAD Brodovi, solinski proizvođač jedrilica Salona, i Sydney Yachts postigli su sporazum po kojem će Salona preuzeti proizvodnju i globalnu distribuciju jedrilica australskoga ‘škvera’. Suradnja počinje proizvodnjom u Solinu modela Sydney GTS43, vrsnoga krstaša namijenjenog vrhunskim regatnim jedriličarima. Linija GTS spoj je impresivnog dizajna Jasona Kera i najnovije tehnologije, plod koje je lagan i čvrst, lako upravljiv i brz brod. Tom suradnjom solinski brodograditelj osnažit će svoju poziciju na glo-balnom tržištu, te poduprijeti rast brenda Salona i razvoj kuće Sydney Yachts. Sljedeće godine program se širi modelom Sydney GTS37, od koga se očekuje da će po-staviti novi standard u segmentu brzih regatnih jedrilica. Australci ističu da su u kući AD Brodovi našli idealnoga strateškog partnera koji dijeli njihove vrijednosti: inova-tivnost, kvalitetu i usredotočenost na želje kupaca.

TRINITY LADY LINDA

Idealna za čarterNajnovija jahta izišla iz pogona američke kuće Trinity već je napravila prvi ‘krug’ Mediteranom, gdje je

dostupna za čarter po cijeni od 325.000 eura tjedno, uz posredovanje agencije Burgess. Zimu će ova jahta s trima palubama provesti u Karibima. Prostrane unutrašnjosti i delikatnih vanjskih linija, Lady Linda ima

vlasničku kabinu na glavnoj palubi, uz koju se nalaze i dvije privatne kupaonice i radna soba. Četiri VIP kabine i kabine za dvanaest članova posade nalaze se na donjoj palubi, a vanjski dio krme slobodan je i

uređen kao terasa, jer se tender i jet-ski nalaze na gornjemu mostu. I sam je ‘fly’ prostran i lijepo zaštićen od vjetra. Jahta ima dvije blagovaonice, obje za po dvanaestak gostiju. Dizajner interijera Evan Marshall,

u suradnji s vlasnikom, stvorio je klasičan ugođaj u kojem se luksuz odražava u odabiru materijala, obradi i probranim komadima namještaja. Lady Linda postiže najveću brzinu od 20 čvorova, a pokreću ju dva

motora Caterpillar od po 3.385 KS. Pori brzini od 10 čvorova ima autonomiju od 3.800 nm.

BAVARIA

Pet modela SportNjemački brodograditelj Bavaria predstavlja potpuno novu kolekciju Sport, koja je u staroj verziji

uključivala modele 28, 31, 34, 38, 43, a sada će brojati također pet, ali izmijenjenih modela: 29, 32,

35, 39 i 44. Inovativni stil novih modela popravlja i eksterijere i interijere nekadašnjih, a modeli dulji

od 35 stopa imaju dugačke panoramske prozore i visoke prozore. Svi modeli serije Sport imaju trup

ukrašen prugom koja naglašava dinamičan dizajn, te ventilacijski otvor lijepog izgleda na krmi. Mo-

derne linije i crni okviri okana lijepo se uklapaju u opći dojam, a broj staklenih površina jamči lijepo

osvijetljenu unutrašnjost. Interijeri su uređeni u kvalitetnim materijalima, a za naručitelje multimedij-

skog paketa (opcija) kuća je pripremila poklon: televizor od 22’’, umjesto 19’’ (serija). Na listi dodatne

opreme su i podovi od tikovine umjesto drva iroko (serija). Važna je inovacija zamjena svih upravlja-

ča stare serije hidrauličkima, što je na novim modelima serijska oprema. Autopilot je dostupan kao

dodatna oprema za sve modele nove serije Sport, a ove modele pokretat će dizelski motori Volvo

Penta s e-ključem. Serija Bavaria Sport pomiče standarde udobnosti, elegancije i dizajna.

POWER IS OPEN

a FERRETTIGROUP brand

LET PASSION LEAD YOUR LIFE. FEEL FREE, FEEL THE POWER. LIVE ITAMA.

YOUR TRUE PASSIONS

WWW.ITAMA-YACHT.COM

YACHTING PIVATUS d.o.o.Exclusive dealer for Croatia, Slovenia, Serbia, Bosnia, Montenegro, Macedonia

Tel : +385 52 215 155 - info@pivatus.hr

YYachtualno

KEY LARGO 24 INBOARD

Novi kompaktni ‘open’ Godinu dana nakon lansiranja modela Key Largo 34 i Key Largo 27 u inačicama ‘inboard’, talijanski brodograditelj Sessa Marine upot-punjuje svoju liniju ‘open’ predstavljajući Key Largo 24 u izvedbi s unutarnjim motorom. ‘Još jedna izazovna misija ostvarena je modelom Key Largo 24 Inboard: cilj nam je ostvariti kompaktan proizvod koji pruža obilježja većih plovila, a u isto vrijeme vodeći računa o cijeni plovila’, ističe Riccardo Radice, dopredsjednik Ses-sa Marine zadužen za marketing. Ovaj novi dragulj snažno izražava trud i volju tvornice da ojača segment ‘open’, nudeći tržištu malo plovilo obilježeno prostranošću, stvoreno za one koji žele uživati u komforu, a bez podnošenja žrtve dizajnu. Key Largo 24 Inboard pomno je oblikovan da bi ponudio izvanredan, skladan i inovativ-no organiziran prostor na samo 7 m duljine: u nekoliko poteza komforna krmena klupa može se pretvoriti u relaksirajući prostor za sunčanje. Prostrani pramac nudi sunčalište zajedno s prostorom za sjedenje, držačima čaša i prostorom za odlaganje bokobrana. Sklopivi, veliki bimini jednostavan je za korištenje – ima posebno dizajnirano spremište ispod prednjeg sunčališta. U potpalublju, Key Largo 24 Inboard nudi kabinu s barom, mogućnost smještanja hladnjaka zapremine 43 l, prostran bračni krevet i protočni zahod s električnim ispiranjem. Korito je prilagođeno ugradnji motora Volvo Penta, 5-litrenoga V8 od 260 KS koji daje iznimne perfor-manse ovom mališanu, a izbor različitih boja trupa omogućuje vlasniku da prilagodi plovilo svojoj osobnosti.

MULDER

Isporučen 72 ConvertibleBrodogradilište Mulder nedavno je isporučilo Mulder Convertible 72, 22 m dugačku razradu modela 68 Convertible. Građen od aluminija i iznutra uređen i opremljen u laganim mate-rijalima, 72 je okretan brod, a dva motora Caterpillar C18 od po 1.018 KS daju mu najveću brzinu od 26 čvorova. Vanjske linije i interijere dizajnirao je Guido de Groot.

DELTA ARIANNA

50 m komforaNe trebate pomno zagledati da biste shvatili koliko je ugodan

život na Arianni 50 m. Visoko nadgrađe na krmi zatvoreno je sta-

klenim vratima, a i gornja paluba gotovo je potpuno ostakljena.

Vlasnička kabina ima velike prozore i privatnu terasu pristojnih

dimenzija, a salon na glavnoj palubi je vrlo prostran i jednim dije-

lom uređen kao blagovaonica. Na istoj se palubi nalazi i teretana,

iz koje se također uživa u pogledu na more, dok su dvije VIP i

dvije gostinske kabine na donjoj palubi. ‘Fly’ paluba nadvija se nad

pola duljine glavne i na njoj je uređena blagovaonica za dvadese-

tak osoba. Ovu jahtu pokreću dva motora Caterpillar od po 1.680

KS, a najveća joj brzina iznosi 16 čvorova. Pri brzini od 13 čvorova

ima autonomiju od 5.000 nm i lako može prijeći i Atlantik.

DANISH YACHTS

Imenovan novi direktorPatrik von Sydow imenovan je novim direktorom kuće Danish Yachts. Šveđanin izvan-

rednog obrazovanja i dugogodišnjeg iskustva u nautičkoj industriji oduševljen je što

mu se pružila prilika upravljati glasovitim ‘škverom’ specijaliziranim za superjahte. DY

je najpoznatiji po četverostruko nagrađenoj Shooting Star, 38 m, od karbona, a gradi i

fregate za potrebe danske ratne mornarice.

A FERRETTIGROUP brand

www.riva-yacht.com

A Riva is a Riva. Always.

yesterday today

MennYacht d.o.o.ACI Marina - 51414 Ičići - Croatia

28

MSC KRSTARENJA

Odsad i Crvenim moremNa jugu Sinajskog poluotoka, gdje se Akapski

zaljev spaja s Tiranskim tjesnacem, kristalno

čisto more i pješčane plaže mamac su za po-

sjetitelje, naročito za ljubitelje ronjenja. Kako

bi iskusili najbolje od te povijesne regije,

MSC Krstarenja predstavila su Crveno more

kao novu destinaciju u zimskoj sezoni 2012.-

2013. – stoga će MSC Armonia 2. studenog

2012. krenuti iz Venecije na devetodnevno

krstarenje prema Sharm El Sheikhu, te proći

kroz Sueski kanal do Crvenog mora, s pri-

stajanjima u Anconi, Heraklionu i Marmarisu.

Od 10. studenog pa do 6. travnja 2013. isti će

brod isplovljavati svake subote iz Sharm El

Sheikha na osmodnevna kružna putovanja

s uplovljavanjima u Safagu (Egipat), Eilat

(Izrael), Aqabu (Jordan) i Sokhnu (Egipat),

tako da će putnici imati prilike uživati u

fascinantnim prizorima, te otkrivati nevje-

rojatnu ljepotu i bogatu povijest i kulturu

tog kraja, uključujući upoznavanje terape-

utskih blagodati Mrtvoga mora, osvajanje

pustinje džipom ili na devama, obilazak

geološki zanimljive doline Wadi Rum, planine

Sinaj i samostana sv. Katarine do mistikom

obavijenog Egipta ili Petre, tajanstvenoga

grada uklesanog u stijene, koji se nalazi na

UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. MSC

Armonia ima 777 elegantno uređenih kabina,

4 restorana, nekoliko barova, MSC Aurea Spa

centar, teren za mini-golf, trgovine, kockar-

nicu, kazalište, diskoteku i dječje klubove.

YYachtualnoISA

Belle Anna – prije rokaBrodogradilište ISA ponosno je objavilo da je

isporučilo jahtu Belle Anna – prije ugovorenoga

roka. Ljepoticom od 50 m, sagrađenom od

čelika i aluminija, vlasnici su odmah krenuli

na krstarenje vodama Hrvatske i Crne Gore.

Projektant Andrea Vallicelli i studio samog bro-

dogradilišta stvorili su jahtu kojoj za izvanredne

performanse nije potrebno previše goriva, te

koja je prostrana i iznutra i izvana, a krase ju

otmjene i dinamične linije. Modernog je dizajna

i sportskog izgleda, a ima posebno zanimljive

eksterijere; tako je na krmi izvedena terasa,

ali i krmena platforma obrubljena zaobljenim

staklenim vratima. Belle Anna ima pet kabina

za dvanaest osoba, te kabine za devet članova

posade. Pokreću ju motori CAT 3512C, najveće

snage od 1.230 kW pri 1.800 okr./min, a najveća

brzina iznosi joj 16,9 čvorova. Unutrašnjost je

dizajnirao François Zuretti iz studija Zuretti

Interior design. Belle Anna je druga jahta od 50

m koju je ISA isporučila ove godine, nakon Papi

du Papi. Bit će predstavljena na ovogodišnjemu

nautičkom sajmu u Monaku.

YACHT MOMENTS

Zastupa Leopard YachtsYacht Moments je nedavno objavio da je s brodogradilištem Leopard Yachts postigao ekskluzvni dogovor o zastupništvu i postao jedini agent te kuće na internacionalnoj razini. Kurt Lehmann, predsjednik agencije Yacht Moments, izjavio je da je vrlo zadovoljan ovim dogovo-rom i naglasio da je ‘škver’ Leopard poznat po otmjenosti i tradiciji u gradnji brodova za razo-nodu, a zadovoljstvo su izrazili i Sandro i Paolo Picchiotti, nasljednici osnivača kuće koja je prvi model predstavila 1973. godine – bio je izgrađen u potpunosti od drva, da bi od 1984. gradila u kompozitu vrhunske kakvoće. Obitelj Picchio-tti i danas vodi posao: predsjednik je Sandro, potpredsjednik Paolo, a važni ljudi kompanije njegovi nećaci Nicola i Marco, pa se značajan dio uspjeha temelji na obiteljskoj i nautičkoj tradiciji, ali i uspješnom prihvaćanju modernih dostignuća. Leopard je danas poznat po glisirajućim mode-lima dubokog V-profila, koji su i brzi i stabilni, a trenutno gama kuće obuhvaća tri modela duljina 34 m, 46 m i 56 m.

30

HEESEN YACHTS

Galactica Plus i My SecretGalactica Plus, 35 metara dugačka aluminijska jahta, i My Secret, 47-metarska istisninska, nedavno su

pridodane dugačkoj listi postignuća nizozemske kuće Heesen. Uređenje prve jahte povjereno je Franku

Laupmanu iz studija Omega, a druge studiju Bannenberg. Heesen je 2011. i 2012. isporučio šest velikih

jahta, a do 2015. obvezao se na isporuku još deset.

FINCANTIERI

Destriero slavi dvadeseti rođendanNajveće talijansko brodogradilište proslavilo je dvadeset godina svoje najveće jahte, moćnog De-

striera, koji još uvijek drži brzinski rekord za prijelaz Atlantika. Destriero, kojeg je Fincantieri dovršio

1991., prešao je 3.106 nm od New Yorka do engleskog Scillyja za manje od 58 sati, nevjerojatnom

prosječnom brzinom od 53 čvora (najveća brzina iznosi mu 70 čvorova). Dugačak 67 m i pokretan

turbinama snage 60.000 KS, Destriero ima lagano aluminijsko tijelo na kojem je brodogradilište

dokazalo (tadašnji) maksimum svojih sposobnosti.

YYachtualno

MECCANO

Projekt X One Tršćanski studio Meccano Engineering predstavlja neobičan brod koji izgleda kao da bi se jednako dobro

snašao i u svemiru. Široka 26 m – gotovo polovicu duljine – ova superjahta je katamaran s pet VIP kabina s vlastitim terasama, salonom i vlasničkom kabinom površine veće od 1.000 četvornih metara, teretanom i

bazenom, kabinama za 14 članova posade... a sve to na pet paluba. Na krmi ima dvije garaže s rampama za spuštanje tendera i jet-skija. Ako zanemarimo pitanje u kojoj će marini moći pristati s obzirom na njezine

dimenzije, sigurni smo da će X One privući i zadržati pogled kamo god krenula.

YACHT IN

Novi predstavnik Sanlorenza u HrvatskojYacht IN – tvrtka s dugogodišnjim isku-

stvom u pružanju usluga visoke kvalitete

- postalo je ovlašteni zastupnik tvrtke

Sanlorenzo, renomiranog talijanskog proi-

zvođača luksuznih jahti koji je oduvijek si-

nonim za tradiciju, stil, kvalitetu i eleganciju

u svijetu nautike. Usluge tvrtke Yacht IN,

osim prodaje plovila, obuhvaćaju luksuzni

yacht charter management, brokerage,

crew management, savjetovanje, servisira-

nje i održavanje plovila. Yacht IN posvećuje

pažnju detaljima u svakom pojedinom

dijelu poslovanja i povezanih djelatnosti,

krojeći ih prema stilu, mogućnostima i

kvaliteti koje odgovaraju njihovim klijenti-

ma i partnerima, a zastupanje talijanskog

proizvođača veliko je priznanje njihovom

dosadašnjem radu i prilika kupcima iz

Hrvatske da imaju pouzdanog partnera

ukoliko se odluče za Sanlorenzo jahte.

www.yacht-in.com

32

CANTIERE DELLE MARCHE

Nova prodaja, isporuka, ugovorSamo tjedan dana nakon predstavljanja serije Nauta Air, talijansko brodogradilište Cantiere delle Marche objavilo je potpisivanje ugovora za gradnju prvog modela serije, Nauta Air 86’. Ovaj ‘explorer’ bit će građen od alumi-nija i ponudit će suvremeni dizajn, vrhunske performanse, impresivne interijere, uz nisku potrošnju goriva. Model su projektirali Mario Pedol iz milanskog studija Nauta Yacht Design i samo brodogradilište, a jahta će biti dostupna i u drugim verzijama, s obzirom na raspored unutrašnjosti. Kuća je krajem srpnja na pri-vatnoj ceremoniji u Anconi isporučila Explorer M/Y Furst 60, ‘one-off’ projekt koji utjelovljuje najbolje osobine svojeg tipa. Tamnoplavog trupa i visokog pramca, podsjeća na radne brodove sa sjevera, a iznutra je opremljen vr-hunski udobno. Ovo je sedmi po redu ‘explorer’ CdM prodan u posljednje dvije godine, a dobra vijest uslijedila je nedugo nakon potpisivanja ugovora brodogradilišta s kućom Lee Marine za distribuciju u Aziji i na Pacifiku.

CANADOS 120 FLY FAR AWAY

Atraktivan, prozračan

Interijer primjerka Canadosa 120 Fly djelo je

Francesca Paszkowskog i doista bolji odabir

ne postoji. Ovaj model agresivnih linija građen

je za vlasnika koji je od Paszkowkog zatražio

maksimalnu povezanost interijera s morem, što

je zapravo koncept kojeg danas očekuje većina

vlasnika. Vlasnička kabina i salon ovog primjerka

imaju vrlo velike prozore i raspored uređenja

koji omogućava pogled na more iz svakog kutka

prostorije, a posebno su atraktivne bočne terase

koje morski ambijent spajaju s interijerom.

Yachtualno

MARINA AGANA

Uskoro u novom ruhuMarina Agana u neposrednoj blizini Trogira uskoro će doživjeti značajna poboljšanja. Promje-

nom vlasničke strukture, ta marina je objavila planove za daljnje uređenje inače vrlo lijepog

privezišta smještenog u tipičnom damatinskom ambijentu. Proširit će se dio marine za velike

jahte, kao i servisna zona, a cijela marina već od proljeća doživjet će ‘face lifting’ u estetskom

i funkcionalnom smislu, u skladu s najnovijim trendovima u svijetu. U neposrednoj blizini

splitskog aerodroma i srednjodalmatinskih otoka marina već danas pruža vrlo ugodan kutak za

vlasnike jahti, a najavljene promjene svrstat će je u red najpopularnijih jadranskih privezišta.

LAGOON 450

Verzija / Layout: 4 kabine / 4 WC

Cijena tjednog najma / Weekly charter price: 6.000,00 € - 8.500,00 €

Potencijalni prihod za vlasnika po sezoni /Potential owner’s income per season:

do / up to 75.000,00€(70% od charter prihoda) /(70% of charter income)

Neograničeni broj vlasničkih tjedana / Unlimited owner’s use

Osiguran vez i održavanje / Provided berthing and maintenance

Bazirano na vrijednosti broda /Based on yacht value of:

od / from 435.000,00 €

Prosječna vrijednost plovila nakon 5 godina / Estimated yacht value after 5 years: 260.000 €

LAGOON 400

Verzija / Layout: 4 kabine / 4 WC

Cijena tjednog najma / Weekly charter price: 4.250,00 € - 6.000,00 €

Potencijalni prihod za vlasnika po sezoni /Potential owner’s income per season:

do / up to 55.000,00 €(70% od charter prihoda) /(70% of charter income)

Neograničeni broj vlasničkih tjedana / Unlimited owner’s use

Osiguran vez i održavanje / Provided berthing and maintenance

Bazirano na vrijednosti broda /Based on yacht value of:

od / from 301.000,00 €

Prosječna vrijednost plovila nakon 5 godina / Estimated yacht value after 5 years: 180.000 € €

34

YYachtualno

BENETEAU GRAN TURISMO

Klasika za 2013.Sportski ‘cruiser’ tip je plovila koji nudi optimalnu povezanost s otvorenim prostorom, a novi modeli serije Gran

Turismo nude nekoliko inovacija koje će boravak na otvorenom učiniti još privlačnijim. Tako se sad na krmi nalazi roštilj, uz kojeg će večera s prijateljima zahtijevati još manje posla, a više zabave; u kokpitu je moguća ugradnja

klimatizacijskog uređaja (opcija, model 44), a na svim modelima moguća je ugradnja zaštite za prednje staklo. Sunčališta su iznova dizajnirana i još udobnija, a sada se stražnji dio sunčališta može podići i postaviti pod kutom,

kao na ležaljkama. Na modelima Gran Turismo 34 i 38 vlasnik ima izbor između dviju veličina krmene platforme, a s većom je pristup moru olakšan, kao i spuštanje ili podizanje tendera. Unutrašnjost modela 44 i 49 potpuno je

preuređena i sada je model Gran Turismo 44 dostupan u verziji Alpi Walnut, koja je prije bila dostupna samo na modelu 49, a koja uključuje vrhunske lakove i boje. U ovoj je verziji ponuđena i boja vrhnja za upravljačko mjesto,

kuhinju i kupaonice (uz bijelu), a tkanine su modernije i uzorkom i bojama. Trup novih primjeraka može biti bijel, plavosiv i tamnocrven. Serija Gran Turismo će biti predstavljena na jesenskim nautičkim sjamovima.

NISI YACHTS

‘Semi-custom’ 80Kuća NISI Yachts, poznata po umijeću spajanja raskošna lifestylea i jednostavnosti, predstavlja NISI 2400GT, ‘semi-custom’ od 80’ čije perfor-manse doista opravdavaju ‘GT’ u imenu. Ima vrlo veliku fly palubu, dulju za dvije stope od origi-nalnog projekta, te hidromasažnu kadu u kokpitu glavne palube. Na zahtjev vlasnika, pokretat će ju samo dva motora, 2 x Volvo IPS 1200s, za razliku od uobičajenog sustava s trima ili četirima čahu-rama, specifičnim za takav tip broda, a najveća brzina kretat će se oko 30 čvorova. Jedna od najprivlačnijih jahta desetljeća po mišljenju skipe-ra i profesionalaca, NISI 2400 se odlikuje vrsnim dizajnom linija i tehničkom savršenošću, a ima sve kvalitete superjahte, premda je dio serije mo-dela duljine između 22 i 26 m. NISI 2400GT spaja pomorsku tradiciju s tehnološkom budućnošću: zaobljen pramac, izvanredno projektiran trup, ojačan stabilizatorima, i napredan pogon jamče postizanje zavidne brzine u potpunom komforu za putnike. ‘Vlasnik ove jahte u NISI 2400 se zaljubio na prvi pogled i shvatio da je ona prava na kojoj će udobno živjeti’, kaže Katerina Cozias, direktorica NISI-ja. ‘Osim jedinstvenim stilom, osvojila ga je vrhunskom tehnologijom, ekonomič-nom potrošnjom goriva, a i mogućnošću plovidbe bez profesionalne posade, ako poželi.’ Sve jahte ove kuće imaju certifikate RINA Yacht Class, RINA Charter i MCA (MGN 280) kao opciju, a NISI 2400 je prva luksuzna jahta na svijetu kraća od 100’ s certifikatima RINA Commercial i MCA. www.nisiyachts.com

SELENE

Novi Eurodeck iz KineTrawleri Selene građeni su za otvoreno more i jamče sigurnu plovidbu u svim uvjetima, ali i udobnost tijekom duljeg

boravka na vodi. Selene 42 Eurodeck spaja najbolje od dva svijeta i donosi stabilnost trawlera u manjim dimenzijama prikladnim za rijeke i kanale. Dugačka je 13,70 m, široka 4,42 m i ima gaz od 1,42 m; ima prostran salon na krmenom

dijelu glavne palube, pored kojeg se nalaze kuhinja i dalje prema pramcu upravljačko mjesto. Salon je opremljen udobnim naslonjačima, sklopivim stolom podesive visine i televizorom koji se skriva u stropu dok nije u upotrebi.

Kuhinja ima veliku radnu plohu od Coriana i može biti opremljena s više aparata. Naručitelji mogu birati između dva rasporeda prostora unutar kuhinje, s elementima u L, ili u ravnom nizu, a spremišnog prostora u oba rasporeda

ima i više nego dovoljno. Pored kuhinje, na desnoj strani broda, nalazi se upravljačko mjesto s pogledom od 360°. Na donju palubu silazi se stubištem sa četiri stube, a na njoj se nalaze vlasnička kabina s bračnim krevetom, te

dvokrevetna gostinska kabina i dvije privatne kupaonice. S krme se na vanjskom dijelu palube stubama s okvirom od nehrđajućeg čelika penje do gornje palube, a iznimno prostrani fly ima upravljačko mjesto s dovoljno prostora za

manevriranje, te salon i blagovaonicu opremljene naslonjačem u obliku slova L, stolom, sudoperom i dovoljno mjesta za ugradnju hladnjaka i roštilja. Na flyu ima mjesta i za tender do 3 m duljine koji se može spustiti na vodu i s lijeve i s desne strane broda uz pomoć nosača antene i električnih vitla. Selene 42 ima vjerojatno najveću strojarnicu u

klasi, a oko motora i generatora ima dovoljno mjesta za sve vrste pregleda i popravaka. Tehnički sustavi su logično raspoređeni i također ih se lako nadzire, a u strojarnici se između ostalog nalaze dvostruki filtri za gorivo i filtri za alge, automatski sustav za gašenje vatre, ESI sustav za gorivo i sustav Reverso za izmjenu ulja. Selene svoje

trawlere od 1998. gradi u Kini, u pogonima kuće JetTern Marine, a vlasnik kuće Selene i dizajner modela je Howard Chen. Jet Tern je izgrađen prema dizajnu američkog projektanta Teda Hooda, a pogoni su vrhunski moderni i ne

čudi stoga što je Selene jedan od tri najbolja graditelja trawlera na svijetu. Brodogradilište Selene je nekoliko puta osvajalo nagrade za trawler godine u Sjedinjenim Državama, gdje je ovaj tip broda iznimno popularan, a Selene 60

bio je nominiran i za europski trawler godine. Brodogradilište sprema i novu seriju, Selene Ocean Explorer, na kojoj će surađivati s uglednim nizozemskim dizajnerom Guidom DeGrootom.

GULF CRAFT MAJESTY 125

Premijera na Bliskom istokuKuća Gulf Craft priredila je zabavu povodom ekskluzivnog predstavljanja svoje jahte Majesty 125 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prije nego što jahta krene za Europu, gdje će se predstaviti u Cannesu. Majesty 125 će se u Francuskoj pridružiti svojoj blizanki, koja je isporučena ranije. ‘Gulf Craft isporukom ove jahte povećava svoju prisutnost u europskim vodama’, izjavio je na ceremoniji predstavljanja direktor operacija Gulf Crafta Erwin Bamps. ‘Ovo ekskluzivno predstavljanje omogućilo je našim klijentima i prijateljima iz regije da razgle-daju ovu raskošnu jahtu i upoznaju se s njezinom unutrašnjosti i lijepim odlikama, a zadovoljstvo nam je reći da je Majesty ostavila izvanredan dojam.’ Majesty 125 je drugi po redu najveći model Gulf Crafta, nakon Majesty 135, koja je predstavlje-na početkom ove godine, a trenutno je usidrena u vodama na jugu Francuske.

YYachtualnoGRUPPO FERRETTI

Novi direktor i počasni predsjednikUpravni odbor Grupe Ferretti, pod vodstvom Tana Xuguanga, jednoglasno je izglasao imenovanje Norberta

Ferrettija za počasnog predsjednika i Ferruccia Rossija na mjesto direktora. Rossi, koji je dosad unutar Gru-

pe radio kao direktor Rive i ‘country manager’ Ferrettija, na tom će položaju zamijeniti Giancarla Galeonea,

koji je na to mjesto došao nakon iznenadne smrti direktora Salvatorea Basilea. Xuguang i Ferretti zahvalili

su Galeoneu na velikom doprinosu napretku Grupe, znanju i profesionalizmu, te istaknuli da će grupacija

Ferreti pod novim vodstvom nastaviti poslovanje prema strategiji zacrtanoj nakon preuzimanja od strane

SHIG-Weichai Group, koja će Ferrettiju osigurati nove kanale distribucije, financijsku pomoć i druge oblike

podrške na internacionalnoj razini, s naglaskom na nova tržišta. SHIG-Weichai Group, Royal Bank of Scotland

i Norberto Ferretti, te administrativno vijeće i izvršno vijeće izrazili su zadovoljstvo imenovanjem Rossija,

kojeg ocjenjuju kao radišnog, nadarenog i iskusnog stručnjaka u nautičkom sektoru, koji jamči da će Grupa

učvrstiti položaj i nastaviti rast jednakim tempom kao i u svojoj 42 godine dugačkoj povijesti. ‘Zahvalni smo

Norbertu Ferrettiju, osnivaču Grupe, na izvanrednom doprinosu upravljanju. Drago mi je da će Norberto

nastaviti raditi za Grupu s jednakom strašću i tako nam dati prednost na internacionalnom tržištu’, izjavio je

predsjednik SHIG-Weichai Group i član upravnog odbora Ferrettija Tan Xuguang. ‘Kao počasni predsjednik

nastavit će predstavljati Grupu svojim šarmom i karizmom. Weichai SHIG-Group predana je širenju unutar

Europe, Azije i Pacifika, te zauzimanju i održavanju vodećega mjesta u sektoru.’ ‘Čvrsto sam uvjeren da će

imenovanje Ferruccia Rossija označiti povijesnu prekretnicu za Grupu. Ferruccio ima iskustvo i kvalitete

koje ga čine idealnim izborom za ovaj položaj, kojem će se, siguran sam, posvetiti s puno energije i strasti’,

izjavio je Ferretti. ‘Želio bih iskoristiti priliku i zahvaliti svima zaposlenim u Grupi i strateškim partnerima

na podršci i predanosti tijekom godina. Zahvaljujem i izvršnom odboru, posebno Giancarlu Galeoneu, na

potpori i pomoći tijekom kritičnog perioda Grupe.’ Tan Xuguang, novi predsjednik Grupe Ferretti, kineski je

državljanin rođen 1961., doktor elektrotehnike i ekonomist. Od 1977. radi za Weifang Diesel Engine Factory,

unutar koje je obnašao razne dužnosti, uključujući i onu financijskog direktora. Trenutno je direktor i

financijski direktor Weichai Power Co., Ltd., a dobitnik je nekoliko državnih odlikovanja i nagrada za poslovna

postignuća. Ferruccio Rossi, direktor Grupe Ferretti, diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu u Milanu 1995.,

a 1999. pohađao studij poslovnog upravljanja na London Business School. Između 1995. i 1999. radio je kao

savjetnik u agenciji KPMG Consulting i stekao iskustvo u nekoliko različitih sektora, dok je 1998. postao član

skupine za investicijsko bankarstvo kuće ING Barings, a 1999. direktor Investment Banking Teama kuće

JP Morgan Chase &Co., gdje je bio zadužen za spajanja i akvizicije. Rossi je od 2001. do 2005. bio direktor

milanske kuće Permira, te član administrativnih vijeća grupe Ferretti i Grandi Navi Veloci S.p.A. Od 2005.

do danas je bio glavni direktor brenda Riva, a neposredno prije imenovanja na sadašnje mjesto direktora

Grupe Ferretti bio je ‘country manager’ za Sjedinjene Američke Države..

MAIORA 29

Inovativan prijenosMaiora 29 ima tri gostinske kabine i jednu

vlasničku, te prostran ‘fly’, ali joj je najveća

vrijednost ‘Efficient propulsion’: prijenosni su-

stav od dviju čahura (‘pod’), umjesto linijskih

osovina, zahvaljujući čemu je brža i troši čak

30% manje goriva. Građena je od jednako

inovativnih materijala i znatno lakša od kon-

kurenata, pa je brza i sa slabijim motorima.

Uređena je u hrastovini, te tkaninama sive i

bijele boje, a ima podove od wengea.

Adriatic Croatia International Club21 ACI marina mediteranskoga šarma duž slikovite obale Hrvatske s 1000 otoka

www.aci-club.hrwww.aci-club.hr

dobrodošlica u plavo

ACI d. d.Tel: +385 (0) 51 271 288 e-mail: aci@aci-club.hr

38

BENETTI

Crystal 140’ i Classic Supreme 132’Serija ‘semi-custom’ kuće Benetti nedavno je dobila dva nova člana: Crystal 140’ i Classic Supreme 132’. Prvi Crystal 140’ porinut je 2011., a bio je dugačak 40,20 m. Nova jahta je duljinom bliža modelu Vision (43,60 m), a razlikuje se od ostalih jahta Benettijevih gama dizajnom i stilom, za koje je zaslužan Stefano Righini. Ime joj odgovara upravo savršeno: Crystal je ostakljena do maksimuma, a prozori izvanrednih dimenzija omogućavaju suživot s okolišem. Krma ove jahte nadahnuta je onima mnogo većih brodova, jer na njoj nema garaže i u cijelosti je namijenjena slobodnim aktivno-stima. Dizajner François Zuretti uredio je unutrašnjost, koja je podijeljena na četiri velike gostinske kabine, VIP kabinu na gornjoj palubi i veliki vlasnički apartman na pramcu glavne palube. Classic Supreme 132’ je prva jahta građena u novim pogonima Benettija u Viareggiu. Dizajn ove jahte, za kojeg je zaslužan Stefano Righini, nadahnut je najboljim osobinama Delfina 93’, pa tako imaju identične okomite prozore upravljač-kog mjesta i pravokutna okna na razini poda. Najveći Classic ima dinamičan profil koji skriva vrlo prostranu unutrašnjost, unutar koje je dizajner François Zuretti majstorski iskoristio povećanje duljine u odnosu na prethodne modele. Benetti je 2012. isporučio dvije velike jahte, Petrus I (Classic Suprême 132’) i Checkmate (Vision 145’), dokazavši tako zašto je jedan od većih majstora u ‘semi-custom’ gradnji. U 1980-ima je Paolo Vitelli, vlasnik grupe Azimut-Benetti, počeo s gradnjom velikih jahta od kompozita s idejom uštede na vremenu uz naknadno prilagođavanje jahta željama pojedinih naručitelja. Prvi Classic, djelo Stefana Righinija, predstavljen je 1998., dugačak 115’ i otmjenih linija, koji je svom vlasniku bio ostvarenje snova. Ta jahta s tri palube ima iznimno raskošno uređenu unutrašnjost i oduševila je nautičku javnost, a odmah su ‘pale’ i narudžbe za druge primjerke. Classic 115’ je vrlo brzo postao Classic 120’, a 2006. se prilagodio novim normama MCA. Benetti je ovom serijom nastavio filozofiju koje se oduvijek drži: konstantno poboljšavanje vlastitog proizvoda u službi klijenata. Sposobnost kuće da se prilagodi novim vremenima jednaka je onoj da svaki primjerak bilo kojeg modela prilagode željama naručitelja, a Classic 120’ je u četrnaest godina proizvodnje s razlogom prodan u više od pedeset primjeraka. Prošle godine narastao je za jednu stopu – Classic 121’ dizajnirali su Stefano Righini i François Zuretti, a njegov nasljednik, Classic 132’ već je zainteresirao mnoge i čini se da ga čeka lijepa buduć-nost. Benetti je seriju Vision predstavio 2002., s modelom Vision 145’ dugačkim 43,60 m, a ta je jahta ‘zavela’ šesnaest naručitelja, što je nevjerojatno s obzirom na njezine dimenzije i cijenu. Vision 145’ ima velike prozore na glavnoj i gornjoj palubi, kroz koje se pogled pruža u 180°. Nekoliko sitnih poboljšanja dovelo je Vision na novu razinu s ovogodišnjim primjerkom, koji je estetski privlačniji nego ijedan prije njega. Benetti je u Cannesu prije dvije godine predstavio Delfino, 93 stope dugački prvi model serije Classic Range, nadahnut klasičnim modelom od 18,60 m koji je kuća gradila između 1962. i 1969. Ta je jahta ostvarila golem komercijalni uspjeh: prodana je u dvadesetak primjeraka, a čak i tridesetak, ako brojimo i prodane primjerke njezine nove verzije Nu-ovo Delfino, koja se prodavala između 1969. i 1974. Novi Delfino iz 2010. utjelovio je sve po čemu su Benettijevi modeli prepoznatljivi – moderan i uravnotežen dizajn, velike prozore i četvrtasta okna – a stabilizatori i posebno oblikovan, zaobljen trup omogućili su mu izvanrednu stabilnost i osigurali komfor svojstven većim jahtama. Za razliku od prethodnih modela, koje je uređivao François Zuretti, za Delfino je bio zadužen Carlo Galeazzi, koji je u unutrašnjosti izveo čak pet kabina, od kojih je vlasnička bila na pramcu. Iste godine Benetti je najavio gradnju jahta Crystal 140’, Classic Supreme 132’ i Vision Supreme 164’, a prve dvije izgrađene su vrlo brzo. Crystal 140’ My Johanna je is-poručena prošle godine, a Classic Supreme 132’ Petrus I porinut u proljeće ove. Imeđu 2012. i 2015. brodogradilište se sprema porinuti 18 ‘semi-custom’ primjeraka modela između 93’ i 145’, te 13 ‘custom’ jahta, od koji je jedna dugačka 90 m. Ta će jahta biti najdulja koju je Benetti izgradio u cijeloj svojoj povijesti i nadmašit će legendarnu Benetti Nabila 86 m (1980.), sagrađenu za Adnana Khashoggija.

Crystal 140’

Classic Supreme 132’

Classic Supreme 132’

Tradition 105’

Classic 120’

KRONA EXCLUSIVE

Nova trgovina u ‘Cvjetnom’Nova trgovina kuće Krona Exclusive otvorena

je centru ‘Cvjetni’, u središtu Zagreba. U

širokoj ponudi nude se najekskluzivniji ručni

satovi i zlatni nakit brendova IWC, Omega,

Cartier, Chopard, Breitling, Rado, Longines,

Gucci i dr. Izaberite svoj komadić luksuza

– Krona vam svojom ponudom pomaže u

odabiru nekog ekskluzivnog proizvoda iz

svog asortimana, izlazeći ususret vašoj želji

za nečim posebnim.

KONOBA NAUTIC

Za sve gušte u VrboskojKonoba Nautic nalazi se u zgradi ACI marine Vrboska, s tradicijom dugom skoro 30 godina. Smještena na impresivnoj terasi s koje se pruža najljepši pogled na uvalu i samu marinu, nudi kombinaciju tradicionalne dalmatinske i internacionalne kuhinje. Guštati u okusima delicija, u profinjenom i iznimno ugodnom spoju vatre, mora, sunca, mjeseca... na mjestu koje je omiljeno okupljalište gurmana i ljubitelja dobre kaplji-ce, pa pritom doživjeti čarobni trenutak – uz probrane bocune, guštat’ lipe bokune – to vam pruža Nautic.

SKI & SEA

Popust na vozila ATV i SSVSlovenski zastupnik kanadskog proizvođača rekreacijskih vozila i plovila Ski & Sea nudi, kao i obično

na kraju sezone, velik broj modela uz itekako privlačne popuste. Tako se vozila – u sklopu akcije CAN-

AM godišta 2012. – mogu nabaviti uz 5-10% popusta na maloprodajne cijene, i to do iscrpljenja zaliha.

Popust možete ostvariti kod svih ovlaštenih prodavača u Hrvatskoj, uz prethodnu provjeru dostupno-

sti modela. Popis prodavača nalazi se na internetskoj stranici www.ski-sea.com

BIOGRAD BOAT SHOW 14.0

Najveća sajamska manifestacija na Jadranu

Organizatori biogradskog sajma nautike najavljuju da će ta manifestacija u svom četrnaestom izdanju još jed-nom biti rekordna. U odnosu na prošlu godinu, kada su imali 230 izlagača s izloženih 256 brodica i jahti, očekuju

da će ova godina donijeti još veći odziv izlagača u ponudi novih i polovnih plovila, na radost svih posjetitelja sajma koji je poznat po vrlo ugodnoj ‘domaćinskoj’ atmosferi u biogradskoj marini Kornati. Ove godine naziv

sajma ima ekstenziju 14.0 koja ukazuje na novi interaktivni ‘virtual tour’ uz pomoć 70 web kamera koje će pratiti ovogodišnju izložbu. Organizatori ističu kako je to i prvi sajam u Hrvatskoj nakon ukidanja ‘čuvenih’ trošarina,

te ističu ponudu od stotinjak rabljenih plovila u duljinama od pet do dvadeset i pet metara. Također, kako je Biograd poznata baza za iznajmljivače plovila, na sajmu će biti prisutni predstavnici čarter flota koje imaju go-

tovo 500 plovila, što nudi priliku za direktan zakup, bez agentske provizije. Sajam je poznat po dobroj atmosferi i svakodnevnim zabavama za izlagače i posjetitelje, a organizatori ističu značajne napore u promociji sajma

prema posjetiteljima iz obližnjih europskih zemalja koji rado posjećuju biogradsku nautičku feštu.

40

ADRIATIC BOAT SHOW

Potpisan sporazum sa sajmom BOAT & FUN

Predstavnici nautičkog sajma Adriatic Boat Show, organizator koga je NCP Remontno brodogradi-

lište Šibenik, potpisali su sporazum o suradnji s berlinskim sajmom BOAT & FUN o zajedničkoj

promociji obiju priredaba u Njemačkoj i Hrvatskoj. Kada je Werner Mocke, direktor sajamske kuće

Messe Berlin, preuzeo organizaciju sajma BOAT & FUN BERLIN, kao dio programa najavio je izlazak iz regionalnog okvira, odnosno na međunarodno nautičko tržište. Suradnja sa šibenskom prired-bom Adriatic Boat Show prvi je u nizu koraka u

tom smjeru, za koji se Mocke nada da će otvoriti izvrsne promotivne mogućnosti za BOAT & FUN

BERLIN u zemljama Sredozemlja, te promovirati zbivanja u sklopu berlinskog sajma među hrvat-skim izlagačima i posjetiteljima, proizvođačima

plovila i agencijama za iznajmljivanje plovila. Komentirajući motive suradnje, Goran Prgin, pred-

sjednik uprave NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik, istaknuo je da organizatori sajma Adriatic

Boat Show, zajedno s Turističkom zajednicom Grada Šibenika, nastoje promovirati šibensko po-

dručje i hrvatski Jadran kao iznimno popularno za jedrenje, ali i čitavu nautičku industriju, te tradi-ciju male brodogradnje u Hrvatskoj. Uz promociju

Šibenika i njegove prekrasne okolice, Šibenčani žele upoznati posjetitelje s visokorazvijenom infrastrukturom hrvatskih marina, hrvatskim

proizvođačima brodova, servisima za popravke plovila i remontnim brodogradilištima, koji vla-

snicima plovila nude širok spektar usluga čitave godine. Većina stranih turista u Hrvatskoj dolazi

iz Njemačke i stoga je cilj ABS-a razvijati taj sajam kao mjesto susreta ljubitelja sportova na moru i uz more iz Berlina i Brandenburške regije, kao i

među turistima s njemačkoga govornog područja, te poduzetnicima i potencijalnim investitorima u

nautički turizam i industriju u Hrvatskoj, posebice u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji. YYachtualno

CITROËN C5

Ljepši, bolji, udobnijiCitroën C5 doživljava promjene u skladu s trenutačnim vrijednostima i ambicijama marke. Suvremenost i otmjenost ključne su riječi tih promjena koje jačaju osobnost ovih modela, istodobno zadržavajući adute koji ih čine uspješni-ma. Od izlaska na tržište početkom 2008. godine, C5, dostupan u limuzinskoj i karavanskoj izvedbi Tourer, prodan je u više od 400.000 primjeraka. Osnažen komercijalnim uspjehom, ovaj automobil doživljava stilska i tehnološka poboljšanja koja dodatno naglašavaju njegovu suvremenost i osobnost. Tako Citroën C5 odsad nosi nove ‘chevrone’ marke, zaobljene da dodatno naglase njegovu izražajnost, a u ponudi je i nova smeđa boja karoserije ‘Guaranja’. U unutrašnjosti, u izvedbi Exclusive, nudi nove presvlake u kombinaciji kože i tkanine, kao i nove ukrasne elemente. Za što lakša putovanja, Citroën C5 opremljen je novim navigacijskim sustavom eMyWay, povezanim s priključnom kuti-jom koja sadrži univerzalni audio-priključak, priključak za USB i komplet za telefoniranje slobodnih ruku Bluetooth. Na modelu C5 Tourer, ovaj navigacijski sustav može se kompletirati s kamerom za vožnju unatrag, koja olakšava parkiranje. C5 oduvijek ima suvremene, ekskluzivne tehnologije u službi ugodnog boravka, udobnosti i sigurnosti svih putnika poput sustava Citroën eTouch ili, pak, ovjesa Hydractive III+, koji je Citroënov svjetski ekskluziv.

MONTE MULINI

Wine Vault nudi chef’s tableLjubitelji vrhunske gastronomije prvi put u Hrvatskoj mogu iskusiti što se događa iza zatvorenih kuhinj-

skih vrata: po uzoru na vodeće svjetske restorane, poznati hrvatski chef Tomislav Gretić, u restoran

Wine Vault Maistrinog hotela Monte Mulini u Rovinju, uvodi takozvani chef’s table, a prve rezervacije već

su ‘pale’. Chef’s table, tj. stol šefa kuhinje, nekada su slavni chefovi čuvali za prijatelje ili VIP goste, a da-

nas, iako kao ekskluzivnu mogućnost, svaki gost može sudjelovati u svim uzbuđenjima i emocijama što

ih krije rad u kuhinji dobrog restorana. Stolom šefa kuhinje diči se većina vrhunskih restorana u svijetu,

a Tomislav Gretić njegovom uvedbom želi demistificirati profesionalno. Stol šefa kuhinje postavljen je

za šest osoba i nalazi se usred kuhinje, pa gosti mogu uživati u interakciji i atmosferi nastajanja jela.

Gosti će pritom imati priliku sa chefom dogovarati degustacijski jelovnik, dok će im sommelier biti na

usluzi za odabir jedne od 600 etiketa domaćih i inozemnih vina. www.winevault.com.hr.

41

ADRIS RC44 WORLD CHAMPIONSHIPS

Svjetska elita pred Rovinjem

Od 3. do 7. listopada Rovinj će iznova ugostiti svjetsku jedriličarsku elitu: nakon

prvoga Adris RC44 Cupa prošle godine, organizatori su, impresionirani viđenim,

podigli rang regate, pa će se ove godine pred Rovinjem održati Svjetsko prvenstvo

za tu prestižnu krstašku klasu. Adris RC44 World Championships Rovinj najavljen je

na potpisivanju sporazuma o suradnji Adris grupe i Hrvatskog jedriličarskog saveza;

osim Ante Vlahovića, predsjednika Uprave Adris grupe, i Marijana Hanžekovića,

predsjednika HJS-a, svečanosti su prisustvovali i najuspješniji hrvatski jedriličari,

finalisti ovogodišnjih Olimpijskih igara, Ivan Kljaković Gašpić, Tonči Stipanović i Šime

Fantela. Marijan Hanžeković je pritom istaknuo važnost održavanja Adris RC44

SP-a za Hrvatsku: ‘Iznova ćemo u Rovinju ugostiti neke od ponajboljih svjetskih

jedriličara, i to na svjetskom prvenstvu klase RC44, dakle, vrlo prestižnom natjeca-

nju, a velika nam je čast da će se upravo u hrvatskim vodama ti majstori jedrenja

nadmetati za naslov svjetskog prvaka. Prigoda je to da u svijet još jednom pošalje-

mo sliku Hrvatske kao vrhunske nautičke i sportske destinacije, odnosno da novim

generacijama jedriličara pokažemo što bi jednog dana mogli ostvariti u svojoj

karijeri. Zahvaljujem našim partnerima Adrisu i ACI-ju, bez kojih ovo natjecanje ne

bi bilo moguće. Lani smo pokazali da zajedno možemo organizirati ovu sportsku

priredbu na iznimno visokoj razini, sami smo sebi postavili letvicu vrlo visoko, ali

ne sumnjam da ćemo ove godine biti još bolji domaćini. Među VIP gostima bit će i

naša olimpijska reprezentacija, 12 sportaša koji su na OI London 2012. ostvarili neke

od najboljih rezultata u povijesti hrvatskog jedrenja.’ Istaknuvši kako je ugošćivanje

ovoga sportskog događaja u skladu s Adrisovom strategijom poticanja izvrsnosti

na svim područjima života, predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović rekao je

da ‘samo vrhunski sportski, kulturni i društveni događaji mogu izgraditi poželjno

mjesto za ljude iz cijeloga svijeta’. Osim poslovnih ciljeva, Vlahović je istaknuo

da mu je i osobna želja pridonijeti stvaranju uvjeta za sretniji život mladih ljudi i

pomoći im kreirati radost. RC44 World Tour sastoji se ove godine od pet regata na

različitim lokacijama diljem svijeta, a sve posade jedre na identičnim jedrilicama

RC44, koje je osmislio Russell Coutts, četverostruki pobjednik America’s Cupa.

Svaka posada sastoji se od vlasnika jedrilice, četvoro amatera, trojicu profesional-

nih jedriličara i taktičara. Zanimljivo je da su vlasnici jedrilica uglavnom poslovni

ljudi i uspješni poduzetnici. U Rovinj stižu osvajači olimpijskih medalja, pobjednici

America’s Cupa i drugih velikih regata, kao što su Russell Coutts, Paul Cayard, Ed

Baird, Cameron Appleton, Larry Ellison, Markus Wieser, Luka Rodion, Michele Ivaldi,

Johnatan McKee. Natječe se 15 posada iz 11 zemalja, a do rovinjske regate natje-

canja su se održala u Austriji, Italiji, Portugalu i na Kanarskim otocima. Klasa RC44

slovi za jedriličarsku Formulu 1: atraktivni brodovi od karbonskog kompozita, nešto

manja inačica jedrilica klase America’s Cup, grade se jednakom tehnologijom kao

i šasije bolida. Brzina, dizajn i performanse RC44 jedrilica su spektakularni, pa su

regate te klase brzo stekle poklonike u svijetu jedrenja. Uzbudljivo natjecanje na

jednakim krstašima, u kojem su presudne vještine posade i kormilara, ovu je klasu

učinilo iznimno privlačnom ljubiteljima okršaja pod jedrima.

42

FINNBOAT FLOATING SHOW

Na sjeveru nema krizeFinancijska kriza gotovo da nije dotakla nordijske zemlje, pa ne čudi što su finski graditelji brodova za razonodu ovoga ljeta na manifestaciji Finnbo-at Floating Show predstavili čak 53 nova plovila iz 17 različitih ‘škvero-va’. Finci su poznati po gradnji čvrstih, izdržljivih i praktičnih brodova, koji trpe i najteže vremenske uvjete, a slove i kao pioniri, te inovatori u korištenju aluminija u brodogradnji. Usprkos ‘skandinavskim’ cijenama, brodovi izgrađeni u Finskoj vrlo su cijenjeni i traženi svugdje u svijetu, prije svega zbog izvrsne kvalitete izrade i pouzdanosti, te zbog vješte implementacije novih tehnoloških i inovativnih dizajnerskih rješenja. Pravi primjer takve gradnje je novi Minor Offshore 36 iz ‘škvera’ Sarins, komforan, funkcionalan i siguran brod s centralno postavljenom kabinom, velikim kliznim staklenim vratima i prolazima s obiju strana. S izmjerenih 75 decibela buke kod kormilarskog mjesta, pri brzini krstarenja, Minor 36 najtiši je u klasi, a razvija maksimalnu brzinu od 40 čvorova. Cijena osnov-nog modela s parom motora Volvo Penta D6 370 je 328.400 eura. Slične koncepcije je i Targa 32 – ‘walkaround’ iz poznatoga brodogradilišta Oy Botnia, koji trpi najteže (ne)vremenske uvjete, a izvedba se može prila-goditi specifičnim zahtjevima klijenta. Iako robusna, Targa 32 živahan je brod; s dva motora D4 X 300 dostiže maksimalnu brzinu od 39 čvorova, dok je ekonomična brzina krstarenja 30 čvorova. Najveći brod predstav-ljen na Finnboatu bio je Grandezza 39 CA, plovilo talijanskog štiha, sjajno dizajniranoga trupa i konstrukcije od kompozitnog sendviča, što ga čini laganim, tihim i stamenim. U salonu se udobno može smjestiti veća obitelj

Marino APB 27 Tender

Minor Offshore 36

Grandezza 39 CA

XO 240 RS Cabin

Buster Magnum Super

43

ili grupa ljudi, a otvaranjem velikih trodijelnih pomičnih staklenih vrata, salon i kokpit mogu se spojiti u jedan veliki otvoreni prostor. Za potpuno opremljenu Grandezzu 39 CA, s parom motora VP D6 od po 375 konjskih snaga treba izdvojiti 408.000 eura. Gradnju čvrstih i brzih aluminijskih brodova Finci su doveli do savršenstva. Buster Magnum Super brz je i pouzdan aluminijski gliser, idealan za izlete, rekreaciju i prijevoz putnika. Može prevesti osam osoba, u kokpitu potpuno zaštićenih dvama velikim vjetrobranskim staklima. Buster ima impresivno ubrzanje, a iznimno je stabilan i pri najvećoj brzini od 48 čvorova. S motorom Yamaha od 115 konjskih snaga, cijena ovo-ga broda je 55.000 eura. ‘Škver’ XO Boats proizvodi aluminijske i stakloplastične brodove u trima verzijama: s centralnom konzolom, s kabinom i otvorene, a svima je zajednička brzina: najčešće do 40, a u nekih modela i do 52 čvora. Isprobali smo model XO 240 RS Cabin, čiji je glavni adut na-predno oblikovan aluminijski trup, znatno čvršći i lakši od standardnoga, zahvaljujući kojemu je i glisiranje po uzburkanom moru pravi užitak. Motorni krstaši za jednodnevne izlete kuće Yamarin, duljina u rasponu od 40 do 80 stopa, najprodavaniji su brodovi u Finskoj. Testirali smo Yamarin 63 Day Cruiser, brzi gliser na kojemu je apsolutno sve podređeno kormilaru i putnicima. Komunikaci-ja je izvrsna, s broda se – zahvaljujući prolazu po sredini i pomičnu vjetrobranskom staklu – lako izlazi po krmi i prema pramcu, a putnici će u kokpitu ostati suhi čak i dok gliser. gonjen motorom od 150 KS, juri maksimalnom brzinom od 44 milje na sat. Veliku pažnju na Finnboatu pobudio je i Marino 27 APB, brod uglađenog dizajna koji se može koristiti kao tender za velike jahte. Ima pramčanu kabinu i na njemu se može i prespavati, ali glavni mu je adut prostrana otvorena pa-luba na jednoj razini, koja se može prilagoditi pomicanjem ili okretanjem svih sjedećih površina, uključujući i kormilarsko sjedalo. Marino 27 nije tipičan finski brod, namijenjen je mediteranskom tržištu, ali mu je ograda ‘skandinavski’ visoka, pa je siguran za djecu. Trup je na pramcu pojačan, tako da ‘nije problem’ ako udari o kraj, ili o drugi brod. Isprobali smo model s Volvoovim motorom D4 260; za tu verziju treba izdvojiti 140.000 eura (bez poreza).

Yamarin 76 DC

RENTA – PRODAJA – SERVIS

THE WAY TO PLAY TODAY

DAJA – SERVIS

00 386 3 492 00 40

Za listu prodavača i servisera posjetite našu web stranicu:

www.ski-sea.com

44

PORT ADRIANO

Supermarina iz mašte

Phillippea StarckaNeposredno pred glavnu turističku sezonu, u Palmi de Mallorca otvorena je obnovljena marina za superjahte Port Adriano, čije arhitektonsko rješenje potpisuje čuveni Francuz Phillippe Starck, jedan od najcjenjenijih svjetskih dizajnera. Starck je u tri deset-ljeća djelovanja postao ikona ‘demokratskog dizajna’, crtajući i gradeći hotele, restorane i druge objekte vrhunske kvalitete i be-sprijekorne estetike po relativno niskim cijenama, približavajući ih tako širem krugu ljudi. U svijetu navalnog dizajna proslavio se 300 milijuna dolara vrijednom i 394 stope dugom futurističkom megajahtom A, izrađenom za ruskog milijardera Andreja Melni-čenka. Smještena na jugozapadu zaljeva Palme de Mallorca, ma-rina Port Adriano izgrađena je 1992. godine, a zbog atraktivne pozicije brzo je postala omiljeno nautičarsko stjecište, kao i baza za velike nautičke, uglavnom britanske brendove, poput Sunsee-kera, Fairlinea i Princessa. Ipak, status jedne od najatraktivnijih i za jahtaški jet-set najpoželjnijih sredozemnih marina Port Adriano stekao je ovog proljeća, nakon što je posao proširivanja i rediza-jniranja cijelog područja povjeren Phillippeu Starcku, čija je ideja bila pontone i cijeli prostor marine oblikovati kao prirodan nasta-vak luksuznog interijera velikih jahta. Pomno su stoga projektira-ni svi detalji u marini, od stiliziranih svjetiljaka na pontonima, do ormarića s priključcima za struju i vodu. Osim vrhunske estetike, novouređenu marinu odlikuje funkcionalnost i veća udobnost za korisnike: automobili i promet potpuno su maknuti od brodova i područja s restoranima i trgovinama, kablovi s brodova vješto su skriveni, a ispred svakog veza je spremišni prostor od 24 četvorna metra. Operativno područje marine prostire se na 10.000 četvor-nih metara, a u njemu su gigantska pokretna dizalica nosivosti 250 tona, te servisi za popravke i održavanje velikih jahta. Nakon

45

YYachtualnopreuređenja, u marini su otvorena 82 nova veza za jahte duljine od 20 do 80 metara, ali i cijeli niz luksuznih dućana i restorana, primjerice Sansibar, u kojemu ljubitelji dobre kapljice mogu birati između 30.000 različitih vina. Nedale-ko od marine je i luksuzni istoimeni hotel, s pet zvjezdica. Inače, Port Adriano baza je Sunseekera na Mallorci već 17 godina, a glavna djelatnost poslovnice je prodaja i servis jahta toga vodećeg svjetskog nautičkog brenda. U bazi su stalno zaposlena 23 radnika, koji skrbe za šezdesetak jah-ta svih veličina i tipova kojima je Port Adriano stalna sre-dozemna baza. Zbog sjajne usluge i organizacije, Sunsee-ker Mallorca već je nekoliko puta zaslužio ‘Sunseeker Gold Award’, prestižnu nagradu koja se svake godine dodjeljuje najboljim i najuspješnijim predstavnicima tog brodogradi-telja. Vlasnici Sunseekera u Port Adrianu mogu bezbrižno ostaviti svoje plovilo na brigu osoblju baze, te koristiti dru-ge usluge, kao što su iznajmljivanje veza, najam zimskih spremišta ili rješavanje procedura garancija i osiguranja.

Navigo sistem d.o.o.Zagreb, Karlova ka cesta 4K, tel: 01/2334-033P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Garmin Approach serija ure aja uklonit e sva na-ga anja u golfu. Preciznim mjerenjem udaljenosti pomo i e vam da odigrate najbolje što možete i da tijek igre bude brži. Izuzetno jednostavni za korištenje, s u itanih preko 25000 terena u svije-tu automatski prepoznaju na kojem terenu igrate tako da ete se na svakom terenu osje ati kao kod ku e. Odigrajte onako kako znate da možete!

Više na www.garmin.hr www.garmin.com/golf

DRUGA IJI POGLED NA IGRU

Approach S3

Approach G6

Duh Mediterana

46

LÜRSSEN 180 MTekst Alain Brousse

Fotografije Clause Schaefe i Carl Groll/TheYachtPhoto.com

Buduća najveća na svijetu

47

U objektivu

rodogradilištu Lürssen više nije dovoljno biti najbolji svjetski graditelj velikih jahta, nego se sprema zbaciti s trona graditelja najveće jahte, Blohm & Voss (Eclipse 162,50 m). Lürssen, naime, planira isporučiti jahtu duljine 180 m, koja će 2014. zauzeti prvo mjesto na našoj top-listi najvećih. Ova je tajna bila itekako dobro čuvana sve do trenutka kad je jahta porinuta, a čak i sad novo-gradnja je zabilježena na svega nekoliko fotografija. Predviđeno vrijeme do isporuke ove goleme jahte jest oko dvadeset mjeseci, a vrlo vjerojatno se gradi za vlasnika Topaza, emira Abu Dhabija i nosit će ime Azzam. Ništa od toga, naravno, zasad nije i službeno potvrđeno, a u Lürssenu ne daju nikakve izjave. Vanjske linije ove goleme jahte daju nagovijestiti da će biti vrlo otmjena, a predvi-đena brzina mogla bi se kretati između 35 i 40 čvorova – što će biti krasan pothvat, ako Lürssenu pođe za rukom.

B

48

Yachts Tech

SHARP&SMART

Xperia TABLET SSony je na berlinskom sajmu potrošačke elektronike IFA najavio novu liniju pametnih telefona Xperia, zajedno s prvim tabletom ove kompanije. Xperia T novi je model s najboljim zaslonom HD smar-tphone, kamerom i funkcijama ‘one-touch’ koje omogućava sustav NFC. Xperia V dijeli izvrsne karakteristike s modelom Xperia T, a ima i LTE mogućnost, te najvišu razinu vodootpornosti. Xperia J ima pri-vlačan dizajn te zaslon iznimnih dimenzija, a Xperia Tablet S uvodi ovaj brand u svijet tableta. Odlikuje se tankim aluminijskim kućištem,

9,4-inčnim HD zaslonom, četverojezgrenim procesorom i opera-tivnim sustavom Android 4.0.3.

ZE–SOUNDBOXNe treba vam pojačalo, ali ipak želite ovo? Imamo dobre vijesti za vas – ovo pojačalo nije samo pojačalo. Ovaj Soundmachine je također i iPod dock, dovoljno snažan i za velike tulume, ali i do-voljno delikatan da uživate u glazbi samo u svojem salonu. Ako ste od onih koji vole biti u centru pažnje na svom – ili tuđim, zašto ne? – tulumu, ponesite gitaru, ukopčajte ju i raspalite Stairway to Heaven, a Ze-Soundbox će pomoći da vas se čuje do Londona. Iako je većina dockova za iPod statična, mlada francuska tvrtka iz Lyona ne dijeli takav duh i svoj je Ze-Soundbox učinila preno-sivim – teži svega 17 kg, ima kućište s kotačićima i teleskopskom ručkom. Osim toga ima i malo relevantnije komponente: woofer, tweeter i pojačalo od 100 W, a trebamo li uopće reći da ga može-te ‘obući’ kako god poželite? Da, da, full custom.

PUNJAČ MIPOW PT 5500Punjač Power Tube 5500 namijenjen je opskrbi strujom uređaja iPhone/iPod/iPad, Blackberry, HTC, Motorola, LG, Sony Ericsson, Samsung,.. a kapacitet od 5500 mAh, dovoljan je za dva i pol pu-njenja tih uređaja i to snažnije od klasičnih (iPhone 3GS puni do 300%, iPhone 4 do 240%). Kabelom s promjenjivim nastavcima priključuje se na većinu telefona i konzola. Stanje baterije očita-va se pritiskom na tipku na vrhu poklopca, a ima i LED bljeskalicu koja služi kao baterijska svjetiljka. www.movens.com.hr.

49

Yachts Style

49

Yachts style

SHARP&SMARTGARMIN SWIMGarmin Swim prvi je sat osmišljen isključivo za taj sport: prati vrstu i broj zamaha, preplivanu udaljenost, tempo i još mnogo toga, te omogućuje pregled treninga na računalu. Njegovo tanko kućište ne stvara otpor, baterija mu traje godinu dana, a intuitivno suče-lje ima šest tipki za upravljanje funkcijama. Po završetku treninga učitajte podatke na stranicu za besplatnu analizu Garmin Connect (http://connect.garmin.com), i razmijenite ih s trenerom i prijate-ljima. Podaci se prenose na računalo bežično (USB je u kompletu, kompatibilan je s operativnim sustavima Mac i Windows).

Henri Lloyd - OCTOGRIP STEALTH II Ove moderne brodske sportske cipele, namijenjene svima koji plove, posebice jedriličarima, izrađene su od vrhunskih materijala, a kroj uključuje reljefni poliuretanski kostur ‘exo’ koji povezuje zaštićen prednji dio cipele sa stabilnim držačem pete. ‘Ljepljiv’ gumeni pot-plat ima strukturu profiliranu za čvrsto prianjanje na palubu, u kom-binaciji s drenažnim kanalima koji odvode višak vode i sprečavaju klizanje. Brzo vezanje jednim potezom i antibakterijski uložak po-boljšavaju udobnost tijekom nošenja. Dostupne su u bijeloj, tamno-plavoj i crnoj boji.

49

MATRA TX – AGTFrancuska kuća Matra predstavlja bicikl s automatskim mjenjačem. Matra AGT (Automatic Gear Transmission) sam mijenja brzine oda-birući najprikladniju. Ovaj praktičan i jednostavan mehanizam jamči optimalno iskorištenje snage vozača, te terena, ali i zabavu – a ako vam nije do toga, jednostavno ga prebacite u ručni način rada. Matra ATG je orpemljen i LCD zaslonom s relevantnim informacijama.

Yachts on wheels

50

NOVI

X6

MW X6 je prvi Sports Activity Coupe na svijetu, doslovce jedinstvena kom-

binacija sportske dinamike i vrhunske svestranosti. Određene promjene

u dizajnu ovog modela iz travnja 2012. i inovativna oprema čine BMW

X6 najboljim modelom segmenta s pogonom na sva četiri kotača. Ovaj

otmjeni sportski coupe popularan je u jednakoj mjeri zahvaljujući svojem

impresivnom inovativnom dizajnu i sportskim osobinama koje krase cije-

lu BMW-ovu seriju 6. Dostupan i s dizelskim i s benzinskim motorom, te

opremljen tehnologijom BMW TwinPower Turbo i inteligentnim sustavom

xDrive, Sporty Activity Coupe je dosegao 150.000 prodanih primjeraka

i prije usavršavanja 2012. i tako daleko nadmašio početna predviđanja

proizvođača. U novom ruhu privlači još više kupaca diljem svijeta. Ben-

zinski i dizelski motor koriste tehnologiju BMW TwinPower Turbo koja im

omogućava impresivnu snagu uz nisku potrošnju goriva, kakvom se nitko

osim BMW-a ne može pohvaliti. Motor V8 modela X6 xDrive50i ima 300

kW/407 KS, a BMW X6 xDrive35i, linijski 6-cilindarski benzinski motor

ima 225 kW/306 KS za vrhunske performanse. Dizelski motori (linijski

B

BMW

50

Jedinstven i izniman

Yachts on wheels

51

Yachts on wheels

6-cilindarski) modela BMW X6 xDrive40d i BMW X6 xDrive30d imaju 225

kW/306 KS i 180 kW/245 KS. Obje vrste motora sposobne su za nevjero-

jatne performanse, ali i impresioniraju rezultatima testova emisija po

EU standardima, te potrošnjom goriva – 7,5 l na 100 km za BMW X6 xDri-

ve40d i 7,4 l na 100 km za BMW X6 xDrive30d. BMW M Performance Au-

tomobile BMW X6 M50d postavlja i nove standarde u snazi, a maksimalni

zakretni moment iznosi mu 740 Nm. Jedan od odlučujućih čimbenika u

efikasnosti novih motora jest nova verzija common rail ubrizgavanja s pi-

Yachts on wheels

52

ezo brizgaljkama, koji stvara maksimalan pritisak od 2.200 bara. BMW X6 M50d postiže brzinu od 0 km/h do 100 km/h za 5,3 s, te je u tome bolji i od 8-cilindarskih modela, a usto troši samo oko 7,7 l/100 km. BMW je novi model ponudio i s motorom V8, od 408 kW/555 KS. Model je dostupan i s automatskim šesterostupanjskim mjenjačem M Sport, dok su svi drugi modeli opremljeni osmerostupanjskim ručnim mjenjačem s mijenjanjem brzina na upravljaču. Dio serijske opreme je i tehnologija Dynamic Per-formance Control, dio sustava xDrive, a za dodatnu okretnost brinu se sustavi Active Steering (nije prisutan na modelima BMW X6 M50d i BMW

X6 M) i Adaptive Drive (serijska oprema na modelu BMW X6 M50d i BMW X6 M), te elektronički nadzirani stabilizatori i amortizeri. Inovacija na novim modelima BMW X6 su sustavi koji vozaču olakšavaju upravljanje i manevriranje, odnosno sustav BMW ConnectedDrive. Uz zaslon BMW Head-Up, tu su i funkcije Lane Departure Warning (nije dostupna za mo-dele BMW X6 M50d i the BMW X6 M), Speed Limit Info, Side View i Rear View kamera i Top View. Novi BMW X6 također omogućava integriranje komunikacijske i zabavne tehnologije (smartphone i glazbene playere), te korištenje naprednih funkcija za ‘infotainment’.

Yachts on wheels

Yachts on wheels

54

AUDI R8Odlične performanse uz svemirski okvir

54

Yachts on wheels

55

udi R8, preinačen mnogim detaljima u R8 V10 plus, s mjenjačem S tro-nic sa 7 brzina, sportski je automobil visokih performansa, atraktivan i dinamičan. Novi vrhunski model u seriji, dugačak je 4,44 m, širok 1,90 m i samo 1,25 m visok (verzija Spyder je niža 1 cm), plod je razvoja u filijali Quattro GmbH, obilježen mnogim originalnim detaljima, a nudi se i uz obilje dodatne opreme. R8 utjelovljuje Audijevo iskustvo u grad-nji laganih konstrukcija: njegova aluminijska karoserija s okvirom Audi Space Frame (ASF) teži samo 210 kilograma, u modela Coupe, odnosno 216  kilograma na modelu Spyder. Osnovni model R8 V8 Coupe s ruč-nim mjenjačem teži samo 1.560 kilograma, dok Spyder teži 1.660 kilo-grama. Model R8 V10 plus, dostupan samo u Coupe izvedbi, teži 1.570 kilo grama. Kao i u trkaćih automobila, aerodinamika modela Audi R8 optimizirana je za što bolje performanse. Podnica ima pet NACA mla-znica zajedno s dva difuzora na prednjem dijelu, što smanjuje uzgon na

A prednjoj osovini. Koeficijent vuče iznosi 0,35 ili 0,36, ovisno o izvedbi motora i modelu karoserije; prednji dio ima površinu od 1,99 m2. Moto-ri se sklapaju ručno. Motori V8 zapremine 4.163 ccm i V10 zapremine 5.204 ccm snažni su atmosferski agregati, spremni za otežane uvjete rada. U kombinaciji s novim mjenjačem, emisije CO2 smanjene su za 22 grama/km, a ubrzanje od nule do 100 km/h poboljšano je za tri dese-tinke sekunde. FSI motor zapremine 4,2 l ima snagu od 316 kW (430 KS) pri 7.900 okr./min i okretni moment od 430 Nm između 4.500 i 6.000 okr./min. Taj motor modelu R8 Coupe sa S tronic mjenjačem omogućuje ubrzanje do 100 km/h za 4,3 sekunde i razvijanje maksimalne brzine od 300 km/h (model s ručnim mjenjačem: 4,6 sekundi i 302 km/h). Za mo-del R8 V8 Spyder te vrijednosti iznose 4,5 i 4,8 sekundi s maksimalnom brzinom od jednakih 300 km/h. Model R8 V8 quattro Coupe sa S tronic mjenjačem u prosjeku troši 12,4 litre goriva na 100 km.z

Yachts on wheels

Yachts on wheels

errari F12 Berlinetta toliko je brz da ne znamo koju bismo riječ upotrijebili da vam dostojno dočaramo njegovu hitrost. Ovaj automobil jedva možemo i opisati kao ‘automobil’, jer to je otprilike kao da Burj Khalifa nazovete ‘hotelom’. Od 0 do 100 km/h ubrzava za 3,1 sekundu, a do 200 km/h ‘stiže’ u 8,5 sekunda, dok kružnu testnu stazu Fiorana prijeđe za 1 minutu i 23 sekunde. Bilo koji motocikl uz ovakvo ubrzanje bi se prevrnuo, a bilo koji avion odlijepio od zemlje. Usprkos tomu što ga pokreće ‘zvijer’ od 730 KS, novi Ferrari troši čak 30% manje goriva od svoga prethodnika, premda njegov motor postiže čak 8.700 okr./min. Dizajn Berlinette djelo je stu-dija Scagliatti, šasija je izrađena od dvanaest različitih slitina i... da ne duljimo, prekrasna. Enzo Ferrari jednom je prilikom rekao da su cestovni modeli Ferrarija samo nužno zlo, potrebno da bi se financirala njegova strast prema utrkama; Berlinetta možda jest cestovni model, ali dušom pripada trkaćoj stazi. Možda izgleda civilizirano i uglađeno, ali vjerujte nam, date li mu samo sekundu šanse, pokazat će da je u duši divlja beštija. Veličanstven do srži, Ferrari F12 Berlinetta nije automobil za svakoga – ni po čemu – ali je zato savršen dokaz sposobnosti kuće Ferrari.

F

Paklena naprava

FERRARIBERLINETTA

F12

57

Yachts on wheels

58

otorni ekvivalent haute couture, novi McLaren MP4-12C je zapravo samo cestovno prihvatljiv bolid Formule 1. Vjeran svijetu iz kojeg do-lazi, naglasak ne stavlja ni na dizajn, ni na efikasnost, nego ih dovodi u ravnotežu – a na financije pritom potpuno zaboravlja. U osnovi ovog modela su karbonska vlakna, ista ona od kakvih je izrađen McLarenov bolid, a na njega se nadograđuje aluminijska šasija. Većina dizajne-ra polazi od težišta i rasporeda opterećenja, ali u modela MP4-12C i nema mudrolije: najteži je točno gdje i bolidi, u središtu. Središ-nja konzola je tanja, pa su vozač i suvozač bliže nego u prosječnom

M

Yachts on wheels

Yachts on wheels

59

automobilu, a ekran osjetljiv na dodir kojim upravljate gotovo svime postavljen je okomito. Čak i dok samo stoji na parkiralištu, ovaj je automobil utjelovljenje ‘coola’: sjedi na svojim velikim gumama poput kakve goleme mačke... i promatra vas. Onda mu priđete i shvatite da ne uspijevate pronaći kvake. A zatim spoznate da vam i ne trebaju, jer se vrata ovog autića podižu i to tako da ostaju povezana sa šasijom u samo jednoj točki, iznad prednjih guma. Unutrašnjost je točno toliko komforna koliko biste i očekivali od bolida, a pogotovo ako ste visoki, ali zato je impresivno udobna i djeluje svečano poput hrama iz pera

Cestovna Formula 1

MCLARENMP4-12C

Normana Fostera. McLaren MP4-12C je brz, okretan, reaktivan i stvo-ren za vožnju i ni za što drugo. Pokreće ga motor V12 zapremine 3.799 cm3, od 600 KS, a u 3,3 sekunde, koliko je ovom... stvorenju potrebno da dosegne 100 km/h, shvatit ćete ne samo da postoje bogovi auto-mobila, nego i da su vam se upravo osmjehnuli. McLaren MP4-12C daje vozaču jedinstvenu priliku da sazna gdje su granice njegovih vozačkih sposobnosti – a stvarna je genijalnost ovog automobila zapravo u tome da koliko god on bio oktanska zvijer, može biti i običan gradski autić za vožnju do ureda.

59

Philip Zepter Yachts Live Longerw w w . p h i l i p z e p t e r y a c h t s . c o m

Najveća hrvatska jahta, atraktivna charter ponuda!

61

Novi urbani stilRONILAČKI SATOVI

Robusni i ultratehnički, ovi modeli su šampioni sigurnosti koji sve više privlače i ljubitelje satova nesklone

‘zavlačenju’ u morske dubine. S vidljivim krunama, krupnim kazaljkama i oznakama, te fluorescentnim dijelovima,

jasno je da su ipak namijenjeni mraku podmorja, a iako su za to stvoreni, sasvim se lijepo snalaze i u urbanom

okružju. Iako bismo one koji se odluče za ronilački sat mogli optužiti za pozerstvo, zapravo im treba čestitati na

stilu. Odvažan dizajn, impresivna funkcionalnost i privlačan stil opravdavaju odabir ovakvog modela čak i na suhomTekst Isabelle Garnerone

62

Satovi

ROLEX

Oyster Perpetual SubmarinerGodine 1953. pod ovim je imenom lansiran prvi model vodootporan do dubine od

100 m, s okretnim okvirom koji je omogućavao mjerenje vremena provedenog pod

vodom. Nova verzija ikonskog modela savršena je obnova povijesti. Kućište Oystera

ima promjer od 40 mm, dno ukrašeno tipičnim Rolexovim uzorkom, te vodootpornost

do dubine od 300 m. Pokreće ga mehanički kalibar 3130 s automatskim navijanjem,

koji ima certifikat COSC, a u potpunosti je razvijen unutar kuće. Model ima kazaljke

presvučene fluorescentnim slojem i remen koji je moguće podesiti bez ikakve kopče.

JEANRICHARD

Diverscope LPRRadi se o prvomu modelu od poliranog čelika ‘matt’ završnog sloja iz serije Diverscope u koga je oblik kućišta nadahnut originalnim prethodnikom. Kućište novog modela ima dimenzije 43 mm x 43 mm, a kod oznake za 12 sati nalazi se indikator rezerve rada koji je modelu dao ime – LPR, Linear Power Reserve. Dvije kru-ne kod oznake za 9 sati omogućuju podešavanje unutrašnjeg okvira stakla, te vodootpornost do dubine od 300 m. Staklo ovog modela uokvireno je vulkaniziranom gumom koja ga štiti pri udaru. Model pokreće kalibar JR 1010 s automat-skim navijanjem.

att’ zavrahnut orizije 43 m

rezerveve. Dvije nutrašnjem. Staklokoja ga omat-

ršnog sloja iginalnim

mm x 43 e rada kru-eg o

63

Satovi

63

JAEGER-LECOULTRE

Deep Sea ChronographPod vodom je precizno mjerenje vremena od velike važnosti, a svaka sekunda važna za preživljavanje. Kuća Jaeger-LeCoultre posegnula je u vlastitu povijest i nadahnula se njom za model budućnosti. Deep Sea Chronograph nudi sasvim suvremena rješenja, ali i neka nadahnuta po-viješću, poput indikatora rezerve, koji je modificirana verzija onoga na modelu Chronoflight (dizajniranog 1930. za civilne i vojne pilote) i sastoji se od dviju pločica, crvene i plave. Kućište je izrađeno od čelika, promjer mu je 42 mm, a ovaj model pokreće mehanizam Jaeger-LeCoultre 758 s automatskim navijanjem. Vodootporan je do dubine od 100 m.

IWC

Aquatimer Chronographe

Edition Galapagos IslandsKuća IWC, koja ronilačke satove izrađuje od 1967. godine, tj. od serije

Aquatimer, nedavno je – prije tri godine – postala jedan od istaknutih bo-

raca za zaštitu morskog okoliša i sponzor zaklade Charles Darwin Founda-

tion, koja štiti otočje Galapagos, mjesto s liste ugroženih lokacija UNESCO-a.

Model ima okvir koji je moguće okretati (s vanjske strane, dok je na starijim

modelima okvir bio s unutrašnje strane) i kućište promjera 44 mm od matira-

nog crnog čelika. Kućište je uokvireno vulkaniziranom gumom i ima specifičan

ugravirani ukras na dnu – golemu galapagosku kornjaču. Vodootporan je do du-

bine od 120 m, a pokreće ga kalibar 79320 (kronograf s automatskim navijanjem).

Ima indikator dana u tjednu, te pokazivač sekunda s mogućnošću zaustavljanja.

Satovi

6464

LOUIS VUITTON

Tambour Diving II ChronographeLouis Vuitton nastavlja osvajanje tržišta satova modelima namijenjenim nautičari-ma i pomorcima – od natjecatelja u America’s Cupu, kojem će LV biti službeni mje-rač vremena 2013., do onih koji silaze u oceanske dubine. Model Tambour nastao je prije deset godina, ali se može nositi s mnogo novijim modelima, pa i ostaviti ih daleko iza sebe. Vodootporan do dubine od 300 m, ima kućište moćnih dimenzija (45,5 mm) i impresivnog je dizajna, s oznakama presvučenim fluorescentnim slo-jem, te remenom od kaučuka. Model pokreće kalibar LV 105, a posebno je zgodan detalj ovog modela kazaljka za sekunde nadahnuta izgledom zastavica koje ronio-ci koriste da bi bili vidljivi onima iznad površine.

BLANCPAIN

Tribute to Fifty Fathoms

Aqua LungGodine 1952. dva su francuska mornarička časnika – kapetan Robert

Maloubier i narednik Claude Riffaud – od Ministarstva obrane dobila va-

žan zadatak: stvaranje i obučavanje odreda vrhunskih ronilaca. I urarska

kuća Blancpain je dobila jednako važnu zadaću: da stvori sat za te elit-

ne ronioce, a već 1953. je predstavila model Fifty Fathoms, što znači 50

hvati, odnosno 91,45 m – što je bila najveća dubina na koju se onda mogao

spustiti takav ronilac ‘oboružan’ bocama. Nadahnut tim modelom, novi ima

čelično kućište promjera 45 mm, safirno dno, vodootporan je do 300 m, te

ima pokazivače datuma i sekunda. Okvir kućišta je okretan u jednom smjeru,

a brojčanik je crn. Model pokreće automatski kalibar 1315.

Satovi

IWC, CARTIER, OMEGA, BREITLING, CORUM, BAUME & MERCIER, TAG HEUER, MONT BLANC

SPLIT RIVA Obala hrvatskog narodnog preporoda 19, 21, 23 • JOKER Put Brodarice 6 • info@b vama, www.b vama.com

BREITLING

Superocean Chronograph IIKuća Breitling, koja je prije već bila ovladala nebom, 1957. je predstavila i

‘plan’ za osvajanje podmorja, model Superocean, vodootporan do dubine od

200 m. Novi Superocean vodootporan je do 500 m, ima čelično kućište pro-

mjera 44 mm, te gumeni okvir ekrana koji se okreće u jednom smjeru, a koji je

dostupan i u crvenoj boji. U toj verziji crvene su boje i još neki detalji, poput ka-

zaljke za sekunde i prstena brojača kronografa. Ovaj model pokreće automatski

kalibar Breitling 13 s certifikatom COSC za kronometar (Contrôle Officiel Suisse

des Chronomètres). Model je dio serije ograničene na 2.000 primjeraka.

RICHARD MILLE RM 032Montre de Plongée Chronographe

Prije tri godine kuća Richard Mille predstavila je plod prvog pokušaja da stvori model za ronioce – i oduševila iz prve. Model pokretan kalibrom RM je kronograf tourbillon vodootporan do dubine od 300 m, s okruglim kućištem promjera 50 mm od titana, bijelog ili ružičastog zlata. Njegov mehanizam ujedinjuje neke od najboljih inovacija koje je ta kuća izumila, poput rotora varijabilne geometrije, te nudi niz funkcija – od ‘flyback’ kronografa do funkcije ‘grande date’. Model je opremljen i sekundarnom krunicom koja sprječava nehotično aktiviranje.

Yachts sport

66

USAIN BOLTATLETIČAR POSEBNE VRSTE

Yachts sport

67

Najbrži čovjek na svijetu okružen je četom

osobnih pomoćnika i drugog osoblja, i na

turnirima i u svom domu na Jamajci u svom

svijetu punom topline, zabave i podrške

Tekst Mark Bailey (Telegraph Magazine; The Interview People)Fotografije Steve Jackson (Contour Getty Images) i Raphael Faux

ajbrži čovjek na planetu leži nepomičan na spužvastoj plavoj atletskoj stazi sveučilišta West Indies u Kingstonu, na Jamajci. Čini se da spava. Izduljeni udovi njegovog tijela visine 196 cm pro-težu se stazom poput odrezanih grana drveta. Iz zadignute maji-ce proviruje čokoladna pločica trbušnih mišića, svjetluca na pod-nevnom suncu. Topli karipski povjetarac donosi ugodne zvuke reggae glazbe s obližnjeg festivala. Na licu Usaina Bolta kao ‘na-crtan je’ zadovoljan smiješak. Oko njega, tako ispruženog, vrzma se užurbano mnoštvo: filmska ekipa, sponzori, stručnjaci za od-nose s javnošću – planiraju, čavrljaju, žure. Fotograf se sprema za novu seriju i želi da Bolt ostane ležati. Nekoliko klinaca popelo se preko ograde staze, skrivaju se iza panoa s reklamama i sva-kih nekoliko minuta podignu reklamu i noseći ju kao štit, malo po malo prilaze sve bliže svom idolu, kao kad se u crtićima grm pri-bližava glavnom liku. Fotograf prilazi bliže, nadvija se nad Bolta, koncentriran. Odjednom Bolt otvara jedno oko i promatra nered oko sebe. Zatim otvara i drugo i pogledom traži svoga osobnog asistenta, ‘cimera’ i najboljeg prijatelja od osnovne škole, Nugen-ta Walkera Juniora, poznatijeg kao ‘NJ’. NJ već jedva suspreže smijeh, prekopavajući po džepovima u potrazi za mobitelom da ovjekovječi smiješnu scenu. Sad već i Bolt popušta i uskoro pra-sne u smijeh. Tako živi Usain Bolt, internacionalna trkačka senza-cija – okružen sponzorima, obožavateljima, predstavnicima me-dija i nekolicinom bliskih prijatelja koji mu pomažu da se zaštiti od svih ostalih i stvore obiteljski ‘feeling’. Boltova stilistica, po-zamašna jamajkanska gospođa, tapka mu lice puderom kao majka stražnjicu novorođenčeta. Carole, Boltova publicistica, odnekud prilazi s tanjurom pilećeg rižota. Te dvije majčinske figure bdiju nad Boltom dok dva stroga ‘oca’, njegov trener Glen Mills i me-nadžer Norman Peart, paze da obavi svoje dužnosti. Boltov agent Ricky Simms i NJ su poput braće, štite ga i zabavljaju. Čak i Bol-tovi tjelohranitelji djeluju jednako opušteno kao on. Odjeveni su u trenirke i majice kratkih rukava; jedan od njih danas nosi vrećicu punu hrane, drugi kišobran, za slučaj da Bolt poželi malo sjene. Čovjek bi pomislio da su mu stričevi. To je Boltov privatni svijet; topao, pun zabave i podrške. ‘Ti su ljudi ključ mog uspjeha’, kaže Bolt. ‘Očigledno, trenutno sam tražen, pa je teško znati komu

N

67

Yachts sport

68

Bolt je na Olimpijskim igrama u

Londonu osvojio zlato na 100 m,

200 m i u štafeti 4 x 100 m

69

Bolt je ambasador Visa Europe i zvijezda njihove reklamne kampanje za mobilno plaćanje pod motom ‘flow faster’

mogu vjerovati. Sve ljude s kojima radim poznajem barem nekoli-ko godina, a tu su i prijatelji iz djetinjstva kojima potpuno vjeru-jem. Sve radimo zajedno – zabavljamo se, izlazimo, razgovaramo. Ovi su mi ljudi poput obitelji. Uvijek su uza me.’ Ludnica oko Bolta sve je – luđa. Na Olimpijskim igrama Bolta je gledalo četiri milijar-de ljudi. Ako je i bio nervozan, to se nigdje nije vidjelo. Kad nije na stazi, Bolt se kreće sporo poput ledenjaka. Iz njega se poput pare izdiže oblak dobrog raspoloženja, koje zarazi svakoga tko mu priđe. Olimpijske igre jedva je dočekao: ‘U Londonu me publika uvijek lijepo dočeka – pogotovo tamošnji Jamajčani – i o Londonu sam razmišljao još od Pekinga. Želim biti legenda, da me ljudi zauvijek pamte. To znači da moram odraditi velike stvari. Jedva sam dočekao da se iskažem pred cijelim svijetom.’ Na putu do Jamajke vidio sam Boltovo lice u londonskoj podzemnoj željezni-ci, na njujorškom aerodromu JFK i golemim reklamama u Kingsto-nu. Bolt kaže da u tom uživa. ‘Volim vidjeti svoje lice posvud po svijetu. Kamo god pođem, ljudi me fotografiraju i stavljaju slike na twitter. Obožavam biti u centru pažnje.’ Boltova nadljudska postignuća i njegova zarazna osobnost podjednako su važni fak-tori njegove privlačnosti. Prvi rekord je oborio na 100 m, kad ih je u New Yorku u svibnju 2008. istrčao za 9,72 s, te tako potukao prethodnog nositelja, također Jamajkanca, Asafu Powella za 0,02 s. U Pekingu je oborio tri rekorda, na 100 m (9,69 s), na 200 m (19,30 s), te u štafeti 4 x 100 m (37,10 s), a sljedeće je godine rušio vlastite rekorde (9,58 i 19,19) u Berlinu. Ove godine u Lon-donu je samo potvrdio svoj zvjezdani status. Američki astrofizi-čar Ethan Siegel vjeruje da je Bolt korak naprijed za čovječan-stvo. Svakih deset godina od 1965. (kada je Jim Hines postao prvi čovjek na svijetu koji je 100 m istrčao za manje od 10 s) rekord na 100 m za muškarce padao je za 0,05 s, a Siegelovi grafovi poka-zuju da Bolt rekorde ruši za tri desetljeća unaprijed. Dr. Peter Weyand, vodeći američki psiholog, profesor na Sveučilištu u Dallasu i stručnjak za znanost sporta, kaže: ‘Bolt je čudo – protivi se zakonima biologije. Posjeduje jedinstvene fizičke talente’, a profesor biologije sa Stanforda Mark Denny dodaje: ‘Toliko je ne-običan primjerak ljudske vrste da je posve jasno kako postiže toliki uspjeh.’ I doista, Boltove duge noge omogućavaju mu da 100 m pretrči u 41 koraku, dok njegovim protivnicima trebaju 44. Ima velik postotak vlakana zaduženih za brzu reakciju mišića, za stvaranje eksplozivne brzine, a sa svakim korakom ta vlakna stvaraju silu od oko 4 kN – dvostruko više od prosječnog čovjeka. Profesor Alan Nevill, biostatističar sa Sveučilišta u Wolverhamp-tonu, kaže da Boltu neobična visina omogućava bolje hlađenje tijela, odnosno otpuštanje topline, zbog čega mu mišići dulje iz-drže velik napor. Ipak, Bolt sve te svoje nadljudske darove zasad

Yachts sport

69

još ne shvaća previše ozbiljno. Poznato je da mu je omiljena hra-na prije utrke pohana piletina, a na Olimpijskim igrama u Londonu izvan staze ga se najčešće moglo vidjeti u kineskim restoranima. Na kraju utrke pobjedu proslavi plesom, a u Pekingu je utrku na 100 m istrčao razvezane tenisice i usporio malo prije kraja, tek tako, da počne slavlje. Ono što se čini kao bezbrižnost ili čak ne-mar zapravo je potkovano opakim treninzima. ‘Ljudi misle da sam lijen, jer se zabavljam tijekom utrke, pa izgleda kao da trčim bez napora – a možda ponekad i jest tako’, kaže Bolt. ‘Ali, kažem im da mi se pridruže u 6 ujutro i da treniraju sa mnom. Možda jesam blagoslovljen prirodnim talentima, ali uspjeh dolazi stoga što na-porno radim.’ Usain St. Leo Bolt je rođen 21. kolovoza 1986. u Trelawnyju u sjeverozapadnoj Jamajci. Odrastao je s ocem Welle-slyjem, vlasnikom samoposluživanja, i majkom Jennifer. ‘Izrazito sličim na majku’, kaže, a njegova stilistica potvrđuje kimajući gla-vom. ‘Imam njezinu boju kože, njezinu kosu i – lijenost. Dobre osobine sam vjerojatno pokupio od tate, a s mamom dijelim loše navike!’ Bolt je odrastao i uz stariju polusestru Christine i mlađe-ga polubrata Sadikija. Kaže da je bio hiperaktivno dijete. ‘S VJ-jem nešto nije u redu, stalno skače i prevrće se’, jednom je rekao otac i odveo malog Usaina liječniku, ali se pokazalo da dječak samo ima višak energije. Bio je vrlo dobar u nogometu i kriketu, ali još bolji u sprintu, pa je lako osvajao školska i regionalna na-tjecanja. ‘Većina učitelja me voljela, znali su da sam dobar trkač, pa ako bih se uvalio u nevolje, nisam imao previše problema. Ali, ako bih napravio nešto stvarno loše i tata za to saznao... onda bih imao problema. Često sam bježao iz dvorišta. Tata je bio vrlo strog, govorio je da nema izlaska iz kuće dok ne dovršim zadaće, ali ja sam htio na nogomet, pa bih pobjegao. Ali ne može se biti predobar, to nije zabavno.’ Na dobroj domaćoj hrani (omiljeno jelo mu je bila pečena svinjetina u umaku tete Lilly) Bolt je rastao i jačao, te na kraju dobio sportsku stipendiju za privatnu srednju školu William Knibb u Trelawnyju. Ipak, nije se posvetio treninzi-ma i radije je odlazio igrati igrice u lokal blizu škole. Talent mu je tek svjetlucao, umjesto da blista. Nakon žestokih ukora, u četr-naestoj se uozbiljio. Godinu dana kasnije osvojio je zlato na 200 m na svjetskomu juniorskom prvenstvu održanom u Kingstonu. Prije utrke je bio toliko nervozan da je zamijenio lijevu i desnu tenisicu, ali to je ipak bio odlučujući trenutak. ‘Pobijedio sam pred domaćim ljudima i pomislio da mi nakon toga ništa više ne može biti teško. Odonda sam ovako opušten.’ Jamajka je od mla-dog sprintera očekivala izuzetno mnogo, otkako je postao profe-sionalac 2004., ali su niz ozljeda i nedostatak discipline doveli do neuspjeha u Ateni – ispao je već u prvoj rundi na 200 m. Novinari na Jamajci crtali su stripove u kojima su mu se rugali, na ulicama

Yachts sport

70

Usain Bolt rekorde ruši za tri desetljeća unaprijed

su pričali viceve o njemu. ‘Ljudi su pričali svašta loše o meni, da sam lijen, da vjerojatno samo tulumarim. Rekli su da je moja karijera gotova.’ Shrvani Bolt se obratio Glenu Millsu, ozbiljnom treneru iz Kingstona. Mills je brzo shvatio zašto se Bolt ozljeđu-je: imao je iskrivljenu kralješnicu. Drugi je korak bilo popravlja-nje Boltovog ponašanja. ‘On me razumije i zato dobro surađuje-mo’, kaže Bolt za Millsa. ‘Ozbiljan je i slušam ga, a treninzi su s njim zabavni. Meni je zabava potrebna... uvijek prije kraja sezo-ne lud sam od sreće što me čeka samo zabava, a onda nakon dva tjedna odmora želim natrag na stazu – jer mi nedostaje takva zabava. Peterosobna kuća Usaina Bolta na Jamajci izgleda kao san svakog tinejdžera: veliki televizori, igraće konzole, stolovi za miksanje glazbe, stolovi za stolni nogomet, bazen i ergela skupih automobila (svih crnih), među kojima se ističe Range Ro-ver. Bolt kuću dijel is NJ-jem i Sadikijem. Trojac satima igra vi-deo igre, ili se zabavlja u klubovima Kingstona. ‘Pijem guiness’, kaže Bolt. Kaže da se nikad ne svađa s NJ-jem, ali podsjećam ga da su se posvađali preda mnom prošlog ljeta. Bolt je želio gleda-ti Kung Fu Panda 2 u kinu, NJ X-Men. NJ je pobijedio. Boltu se film nije svidio i gnjavio je prijatelja! Više od svega Bolt mrzi kućanske poslove. ‘Svoju sobu pospremim jednom godišnje, tek tako, jer imam osjećaj da bih trebao. Inače imamo čistačice. Da me čistačice vide kakav sam, pale bi u nesvijest. Radije ležim na krevetu, nego ga pospremam. Ali, jednom sam pospremio or-mar.’ Nije ni čudo da gubi stvari... Olimpijska zlata je ostavio u hotelu u New Yorku (kasnije su mu ih vratili), a zlata sa svjet-skog prvenstva pronašao je u vlastitom ormaru nakon jednogo-dišnje potrage. Na platnoj listi mu je i kuhar. ‘Moj trener ima stroge ideje o pravoj prehrani za sportaša, a pohana piletina nije na popisu’, kaže Bolt tmurno. ‘Ali, trener radi svoj posao, pa ga radim i ja... a kuhar se ne da potplatiti.’ Na reklami za jednog od svojih sponzora, Visa Europe, Bolt trči Londonom. Zapravo je na korak od agorafobije. ‘Ne bih ni mogao proći ulicom Oxford radi kupovine’, kaže. ‘Ljudi se uvijek sjure na mene. Kamere... Vrište, viču – noćna mora! NJ za mene čak i hranu kupuje, kad smo na Jamajci. Jamajčani se trude biti ‘cool’, pa ako uđem u samoposluživanje, najčešće me ostave na miru. Ali, ako neki turist zamoli da se fotografira sa mnom, to ohrabri i druge i nastane stampedo. ’Bolta svi znaju kao razigranog momka, ali kaže da ima i mirniju stranu. Najdraža zabava mu je ponekad domino. Priznaje da još zna zaspati na kauču s glavom na majči-nom krilu. Radije živi na selu. ‘Daleko od grada ljudi me ne gnja-ve toliko. Volim posjetiti roditelje, koji su oboje u mirovini. Sjed-

nemo i igramo domino, pijuckamo pivicu i opuštamo se. volim selo. Tamo ću sagraditi svoju kuću iz snova.’ Sramežljivo priznaje da sad ima djevojku. ‘Imao sam ih nekoliko’, kikoće se, ‘ali treba vremena da se nađe prava. S ovom sam izašao svega nekolko puta.’ A što je s roditeljstvom? ‘Nekad sam mislio da će to doći na red nakon Olimpijskih igara, ali sam s posljednjom ozbiljnom dje-vojkom prekinuo upravo prije Londona, pa mislim da će mi treba-ti još nekoliko godina prije nego što se odlučim za male Boltove. A i razmazit ću ih, mislim da bi to mogao biti problem. Moj je tata bio poprilično strog, ja namjeravam biti opušteniji, iako ih ipak mislim dobro odgojiti.’ Bolt trenutno ima druge prioritete. Prije Olimpijskih igara u Londonu nije bio siguran kako će trčati. ‘Mi-slim da bih na 200 metara mogao biti uspješniji, utrka na 100 je više stvar tehnike. Dovoljna je jedna greška da vam uništi brzi-nu... utrka na 200 metara mi više leži, prirodnije.’ Boltov glavni konkurent na kraće staze je njegov partner za treninge, Yohan Blake – prošle je godine osvojio zlato na 100 m u Daueguu, nakon što je Bolt diskvalificiran zbog lošeg starta. ‘Tračevi kažu da je Bolt prerano krenuo jer je svjestan Blakeove brzine’, kaže dr. Weyand. Bolt priznaje da je ponekad nervozan, ali se nikad ne plaši. ‘Bolje da sam pogriješio u Daueguu nego na Olimpijskima’, kaže mudro, ‘ali to se neće ponoviti. Nisam bio dobro raspoložen. Nisam ni bio u najboljoj formi, pa sam to htio nadoknaditi. Ali ne zabrinjavam se oko konkurencije, znam da pobjeđujem ako sam u formi.’ Bolt već razmišlja i o Olimpijskim igrama u Riju 2016. ‘De-finitivno ću se okušati u novoj disciplini’, kaže. ‘Možda na 400 m, možda u skokovima. Želim nastaviti i sa sprintom, ali želim pro-bati i nešto novo, zabavno je to.’ A kad mu dosadi sport, planira se baviti nekim biznisom, iako još nije siguran hoće li to imati veze s restoranima, glazbom ili modom. U Kingstonu već ima bar, Usain Bolt’s Tracks and Records. ‘Drugačiji je od ostalih, kao i ja sam. Ponekad navratim u bar vidjeti kako posluju. Mislim da bih bio dobar biznismen da se potrudim, ali na kraju ću NJ-ju ostaviti sav posao, a ja samo pobrati zasluge’, kaže, pa malo razmišlja. ‘Samo želim biti sretan. Za deset godina želim imati udobnu kuću i obitelj i samo... živjeti opušteno.’ Prije odlaska s Jamajke, po Boltovom prijedlogu, posjećujem njegov bar. Na sve su strane televizori, čak i u separeima, iznad šanka, u toaletima. Na jelov-niku je svinjetina u pikantnom umaku – specijalitet tete Lilly. Pi-tamo konobaricu dolazi li Bolt ikada ovamo. ‘Da, da, viđamo ga’, kaže. ‘Pomaže li u poslu?’ Konobarica se mršti. ‘Ne baš. Samo sjedne na onaj tamo kauč i pije pivo. Ali, nema veze... mi ga voli-mo. Svi vole Usaina.’

Yachts sport

71

Yachts sport

72

MaranelloHRAM PROPETOG KONJIĆA

Ferrarijevi modeli imaju poklonike – štovatelje, čak – diljem svijeta, ali otkud dolaze svi ti

‘konjići’? Yachts je otputovao do talijanskog Maranella u potrazi za izvorom strasti...

Tekst Craig Barnett Fotografije Ferrari

ad je Enzo Ferrari stigao u Maranello nakon Drugoga svjetskog rata, stanovnici tog tada bezličnoga talijanskog gradića u sjeni Apenina pojma nisu imali što im se sprema. Enzo je unutar samo jednoga životnog vijeka podario Maranellu budućnost kakvu ni sanjali nisu i pretvorio ime toga gradića u predmet obožavanja. Doslovce svaka obitelj u Maranellu (koji danas ima 16.000 sta-novnika) uključena je u stvaranje crvenih čudovišta. Tvornica zapošljava 3.000 radnika i stručnjaka raznih specijalnosti, koje je ponekad teško razlikovati od mjesnog pekara ili slastičara – sve u Maranellu, čijim stanovnicima srca udaraju u ritmu V8 ili V12, nosi slavni logo s propetim konjićem. Zaljubljenici u konje i konjiće hodočaste u Maranello odasvud, kao da će posjetom gra-diću upiti nešto svetosti Ferrarija. Muzej tvornice i rodno mjesto legende automobilske industrije omiljena su mjesta hodočašća. Ferrarijeva stranica na Facebooku broji 8,1 milijun poklonika – a

K

Brend

73

Brend

ono čemu se klanjaju izlazi iz malene tvornice u malenom gradu. Tvornica ipak nije na popisu najposjećenijih mjesta poštovanja – jer ne prima posjetitelje. Vrata hrama nemilosrdno su zatvo-rena pred gotovo svima, a uz privilegirane radnike i vlasnike ključeva bilo kojeg modela kuće, kroz njih prolaze isključivo oni koje je sreća obdarila pozivnicom. Stojeći na balkonu hotela Maranello Palace i promatrajući božanstva kako jure cestom u blizini tvornice, stiskao sam svoju propusnicu za to sveto mje-sto znojnim dlanovima, sretan poput djeteta kojeg su pozvali u tvornicu čokolade Willyja Wonke... ali, ako se mene pita, ova tvornica proizvodi nešto još slađe od čokolade. Kad je 1990. Luca Di Montezemolo preuzeo uzde Ferrarija, prva mu je pomisao bila ‘facelift’ tvornice. Ugledni arhitekti svjetskoga glasa Massimili-ano Fuksas i Renzo Piano udružili su mozgove i osmislili dizajn koji je nadopunio originalni, Jeana Nouvela. Montezemolo je u

Brend

74

svakoj fazi radova inzistirao na udobnosti i sigurnosti radnika, a konačno djelo najviše podsjeća na sveučilišni kampus: prozrač-ne zgrade, od kojih neke imaju unutrašnje vrtove, raspoređene su kao na mrežnom rasteru, a zaposlenici se kampusom kreću na biciklima, vozeći se ‘ulicama’ nazvanim imenima legenda: Via Enzo Ferrari, Via Luigi Musso... Naša turneja po tvornici snova počela je ulaskom u Ferrari Taylor Made, prostor u kojem klijenti dobivaju na uvid sve divote koje će im pomoći da običan Ferra-ri pretvore u svoj Ferrari. Pred gomilom uzoraka tkanina, boja i mogućnosti (novi Ferrari FF ima prugasta sjedala, kašmirske naslonjače za glavu i prtljažnik obložen tikovinom) postaje nam

jasno da nijedan Ferrari nije serijski proizve-den automobil: svaki se primjerak izrađuje ekstremno precizno, prema željama vlasnika koji je uspješno odabrao njemu najprivlačni-ju od milijun ponuđenih kombinacija, pa su šanse da je vaš Ferrari jednak susjedovom doista svedene na minimum. Svaki naručitelj

ima pravo na promjenu svakoga dijela svojeg Ferrarija, od boje konca na presvlakama sjedala do boje vidljivog dijela kočnica. Gestacijski ciklus jednog Ferrarija traje tri, za V8, ili četiri tjedna, za V12. Prvi korak je stvaranje karoserije, koja se izrađuje u obli-žnjoj Modeni, tvornici Ferrari Scaglietti. U okruženju dostojnom vrhunske operacijske dvorane izrađuju se blistave aluminijske karoserije i jednako impresivne aluminijske šasije. Možda vam je u oči upalo ponavljanje riječi ‘aluminijski’ – Patrizio Moruzzi, glavni i odgovorni genijalac zadužen za dizajn Ferrarijevih šasija i karoserija, rasvijetlio nam je nedoumice: ‘Karbon se posljednjih nekoliko godina smatra najboljim izborom za izradu određenih dijelova automobila, ali smo, u suradnji s aeronautičkom industri-jom, shvatili da taj materijal ima neka sasvim specifična ograni-čenja. Tri do pet puta je skuplji od aluminija, a važnije je da je nepopravljiv – manja oštećenja nisu prevelik problem, dok velika zahtijevaju potpunu zamjenu dijela, jer razore integritet karbona.

Pogoni su izvedeni poput sveučilišnog kampusa, imaju

interne vrtove, a između zgrada se osoblje vozi biciklima

U ultramodernim pogonima Ferrarija romantika ručne izrade još je itekako živa –

štoviše, vrhunski kontrolori nadziru i robote!

Brend

Brend

7575

Brend

76

U međuvremenu, investiranje u istraživanje dovelo je do nastan-ka 23 nove aluminijske legure, odreda izdržljive, trajne i čvrste. Aluminijske dijelove lako je i popraviti i zamijeniti. Suradnja s proizvođačima aluminija na stvaranju high-tech i smišljanje novih načina spajanja jamče nam najbolji mogući materijal za najbrže automobile današnjice.’ Upravo je pogon Scaglietti snizio teži-nu modela California iz 2012. za 30 kg, uz zadržavanje torzijske krutosti. Primjenom četiriju novih legura i najmodernijih metoda spajanja, uključujući ljepilo space-age i CMT (cold metal transfer) umjesto zavarivanja i korištenja zakovica, pogon si je priskrbio najviše ocjene na sigurnosnim provjerama sve do 2018. godine. Unutar pogona proizvodnja je podijeljena na dvije linije: jednu

za osamcilindarski model i drugu za V12. Određen (vrlo malen) broj zadataka na liniji V8 obavljaju sofisticirani suvremeni roboti, ali se, sve u svemu, i dalje poštuje filozofija ručnog rada koje se držao i Sergio Scaglietti. Fascinantno je da nakon laserske pro-vjere svakog primjerka u 301 kontrolnoj točki iskusno oko spe-cijalista još jednom pregleda svaki detalj. Slijedeći ‘bijelo tijelo’ iz pogona Scaglietti u glavni pogon u Maranellu, prošli smo kroz lakirnicu i ‘strojarnicu’. U toj se prostoriji sastavljaju savršeni strojevi koji kasnije pokreću svaki Ferrari i daju mu prepoznat-ljiv božanski zvuk. I ovdje se većina posla odrađuje ručno, iako opasnije zadatke poput smanjivanja klipova u tekućem dušiku (čime se izbjegava korištenje ljepila) obavljaju roboti. Nakon što

Brend

77

Metalurškim istraživanjima nastale su 23 nove aluminijske legure, koje Ferrari koristi radije nego karbon, jer u tom materijalu nema popravaka

Model V8 nastaje tri tjedna,

a V12 četiri, velikim dijelom

ručnom montažom uz

konstantnu kontrolu kvalitete

su srce i tijelo primjerka dovršeni (i savršeni), slijedi povratak na traku za sastavljanje. Modeli V8 i V12 i ovdje su razdvojeni (prvi se grade u prizemlju, a drugi na katu), a dvorana je impresivno kompaktna. Svaki primjerak, koji se obješen pažljivo kreće dvo-ranom od stanice do stanice, raste sa svakim korakom i dobiva sve potpuniji izgled zvijeri na koju smo navikli. Kako je svaki od tih automobila jedinstven, na tom ga putu prati posebna kutija s dijelovima potrebnim za njegovu izradu – ako ste zločesti, pa zavirite izvan označene staze za posjetitelje, možete razgledati kutiju: podsjeća na križanca R2D2 i kutije s alatom, dok pokušava sustići automobil u gradnji. Nakon silaska s trake svaki se primje-rak testira u beskrajnom nizu provjera, ukljućujući i onu na cesti, pri brzini od 50 km/h, a zatim je spreman za isporuku. Budući da je posjet tvornici jedinstven događaj, većina vlasnika sama dođe po svoj Ferrari... i zadrži se koji tjedan na zavojitim planinskim cestama sjeverne Italije, prije nego što mališana pošalje u novi dom. Održavanje vodećeg položaja po broju prodanih automobila u segmentu toliko luksuznih automobila nije lagana stvar. Ferrari neprestano ulaže u poboljšanje svojih proizvoda – ta bi rečenica mogla zvučati kao bezvezna izjava odjela za istraživanje i ra-zvoj, ali uz iznos od 148 milijuna eura (na profit od 302 milijuna!) utrošen upravo u istraživanje i razvoj jasno je da Ferrari ništa ne shvaća olako. Ulaže li vaša kompanija poklovicu zarade u ra-zvoj novih proizvoda? Nismo ni mislili... Za one koje zanima kako surađuju tvornica i odjel F1, dobili smo odgovor: ‘Na mjesečnim sastancima šefova odjela.’ Možda bismo se jednom mogli uvući u te pogone... Uvijek nam ostaje nada.

77

Yachts sport

78

Ugostivši tridesetak luksuznih plovila,

uključujući i najveći Sunseekerov model od

40 m, Maslinica je bila privremeno otela

Hvaru titulu ‘hrvatskog St. Tropeza’

Finance

79

Sunseeker Rendez-vousMaslinica zablistala glamurom

Tvrtka Sunseeker Germany Adria prvi je put upriličila okupljanje vlasnika

Sunseekerovih plovila na Jadranu: u nezaboravnom ambijentu Maslinice na

Šolti, vrhunski organizirana priredba donijela je mnogobrojne atrakcije i

zadovoljstvo okupljenim gostima i organizatorima

U Hrvatskoj je krajem srpnja održana manifestacija Sunseeker Rendez-vous, prvo okupljanje vlasnika i ljubitelja luksuznih jahta istoimenoga britanskog proizvođača na Jadranu. U okrilju dvorca Martinis Marchi, kao i u pripadajućoj mu novoj marini, Maslinica je ugostila tridesetak luksuznih plovila, uključujući i najveći Sun-seekerov model od četrdeset metara, čime je ‘malo misto’ na otoku Šolti za vrijeme održavanja tog susreta privremeno otelo Hvaru laskavu titulu ‘hrvatskog St. Tropeza’. Priredbu je orga-nizirala tvrtka Sunseeker Germany Adria, zastupnik britanskog brodograditelja u regiji, koja je na najbolji način pokazala novo lice Sunseekera na našim prostorima, kao i nove standarde u od-nosima s klijentima i prezentaciji svog programa. Sudjelovalo je više od 120 uzvanika iz cijele Europe, a nešto manje od polovice gostiju došlo je iz inozemstva, što dovoljno govori o atraktivnosti

Tekst Darko Šupuk Fotografije Mario Jelavić

pomno planiranog događanja. Također, ta odlično organizirana manifestacija pokazuje kako se težnje za popularizacijom elit-nog turizma u Hrvatskoj mogu lako ostvariti – kada se na jednom mjestu okupe pravi ljudi. A u Maslinici je ‘ekipa’ u organizaciji bila vjerojatno najjača koju u ovom trenutku Sunseeker može okupiti. U ime domaćina prisutni su bili direktor tvrtke Sunseeker Ger-many Torsten Sieckmann, direktor tvrtke Sunseeker Germany Adria Marko Torić, direktor Sunseeker Internationala Stewart McIntyre, te Sean Robertson, direktor prodaje Sunseeker Inter-nationala. Bogati program događanja za uzvanike uključivao je cjelodnevne aktivnosti koje su se sastojale od spa tretmana u dvorcu, vožnje jahtom Sunseeker Superhawk 50, kopnene jur-njave unikatnim njemačkim sportskim automobilima Wiesmann, panoramskih letova helikopterom, te podvodne zabave uz pomoć

Yachts sport

80

Direktori na okupu: Torsten Sieckmann

(Sunseeker Germany), Marko Torić (Sunseeker

Germany Adria), Stewart McIntyre (Sunseeker

International), Sean Robertson (direktor

prodaje Sunseeker Internationala)... 

Finance

81

ronilica Sea Bob, dok su se gošće divile luksuznom nakitu splitske tvrtke B-Vama, a muškarci vjerni čvrstom tlu pod nogama novoj kolekciji satova kuće Breitling. Zanimljiv i opuštajući cjelodnev-ni program bio je samo uvertira u centralni događaj: večernju zabavu, koju je vodila Vlatka Pokos. Taj dio nazvan je Martinis White Party – svi gosti i domaćini bili su odjeveni u bijelu odje-ću. Nakon pozdravnog govora i predstavljanja prodajnog tima Sunseekera u regiji, koji je u samo godinu dana uspo-stavio čvrstu mrežu prodaje, servisa i potpore kupcima nakon prodaje – prisutnost na Jadranu tvrtka planira zaokružiti otvaranjem novog ureda u cr-nogorskom Porto Montenegru – čelistica Ana Rucner ostavila je prisutne bez daha, izvedbom probranih skladbi na otvorenom u amfiteatru marine. Program je nastavljen unutar dvorca, koji je te večeri bio rasvjetom obojen Sunseekerovim oznakama, dok je marina osvijetljena samo nizom voštanica pružala zaista dojmljiv ambijent. Na domjenku su posluženi i specijaliteti Sunseekerovih partnera, tvrtki Caviar House & Prunier, te Baltik Salmon. Na po-četku zabavnog programa splitski klub ljubitelja cigara Mareva pobrinuo se za vrhunsko ‘kušanje dimova’, a zabava na bazenu bila je obilježena sjajnom modnom revijom brendova Burberry,

Ana Rucner je izvedbom probranih skladbi u amfiteatru marine ostavila nazočne bez daha

82

Eventi

Zadovoljstvo svih uzvanika i

organizatora poslalo je jasnu

poruku i o kvaliteti nazočnosti

Sunseekera na Jadranu

D&G, Emporio Armani, Jimmy Choo i Salvatore Ferragamo, na koju se nastavila impresivna izvedba sinkroniziranog plivanja u bazenu dvorca. Kada je Ana Rucner (u kupaćem kostimu!) odsvirala Lambadu, a vatromet osvijetlio nebo iznad Masli-nice – to je bio znak da zabava kreće do ranih jutarnjih sati, uz glazbu DJ-a Martinis Marchi pretvorio se u diskoteku na otvorenom, na zadovoljstvo mnogih posjetitelja. Kao ‘točka na i’ cijelog događaja, organiziran je i ‘brunch’ s vlasnicima plovila sljedećeg dana, a održana priredba upisala se među najljepše nautičke događaje u ovoj godini na Jadranu. Ne-podijeljeno zadovoljstvo svih uzvanika i organizatora šalje jasnu poruku i o kvaliteti nazočnosti današnjeg Sunseekera na Jadranu, ali i o potrebi vlasnika luksuznih plovila za kvali-tetnim društvenim događanjima tijekom ljeta.

82

Moda

THE CORER u s t i k a l n i g l a m u r

i b o e m s k i š t i h

Fotografije Ivica Lisjak

84

Moda

T he Core, trgovina modernom odjećom, obućom i akcesorijima glasovitih europskih modnih kuća, za predstojeću je jesen-sko-zimsku sezonu pripremila fascinantan izbor iz programa svojih dobavljača, pa će poklonici elegancije i odijevanja sa stilom moći birati odista najbolje od najboljeg, poput sakoa s potpisom Ralpha Laurena, te toplih kaputa i maštovito kroje-nih haljina marke DVF. Iz iste kuće dolaze i prekrasne torbe

Od haljina i kaputa za nastupajuće hladne jesenske dane, do uvijek privlačnih torba kuće DVF, The Core vam nudi najpotrebnije i najfunkcionalnije odjevne artikle i akcesorije - nadasve lijepe i praktične

– a tu su i one marke Etro, dok besprijekorne čizme za svaku prigodu dolaze s potpisom Boss. Hladni dani zahtijevaju to-plije odijevanje, pa dolazi vrijeme i za odjevne predmete od krzna ili s krznenim ukrasima – odnosno artikle kuće Laurel. Pod istim znakom The Core nudi i hlače modernih krojeva, izrađene iz vrsnih materijala, kao i raznovrsne majice, te trendovske torbe i cipele, dok će vas od kiše i vjetra savrše-

86

Iz Laurela - s osjećajem za trenutak! Kaput s krznenim ovratnikom i(li) majica, svejedno... bit ćete u središtu pažnje, obuzeti osjećajem da ste ne samo odjeveni po modi, nego i krajnje ugodno

Moda

87

Torba i cipele iz kolekcije

za jesen/zimu 2012./2013. modne kuće Laurel točno

su onoliko ‘otkačene’

koliko podnosi trenutačni ukus

sljedbenika mode

no zaštititi klasično oblikovani ogrtači iz kolekcije kuće Etro. Cjelokupna ponuda dućana The Core odiše rustikalnim glamu-rom i boemskim štihom, a odlikuje se romantičnim kontrasti-ma modernih boja i visokokvalitetnih materijala, te nadasve

svježinom duha, bilo da je riječ o načinu obrade kože, izvedbi metalnih ukrasa ili izvezenim detaljima. Poslovnice The Core smještene su u Zagrebu, Masarykova 7, Dubrovniku, Široka ulica 2, i Rijeci, u Tower Centru.

Moda

88

D i z a j n e r s k e h i t - k o l e k c i j e n a j e d n o m m j e s t u

MARIA STORE

Moda

89

ezona jesen-zima 2012./2013. donosi uzbudljive dizajnerske kolekcije prikazane na vodećim svjetskim modnim tjednima: izbor ponajboljih, najljepših i neodoljivo ‘chic’ komada čeka vas u dubrovačkomu i zagrebačkom concept-storeu Maria, najprestižnijem i najluksuznijem multibrendovskom dućanu u regiji. Krzno, volani, crna (ne)boja, čipka i raskošni vezo-vi samo su neki od najvažnijih ovosezonskih trendova koje potpisuju slavne pariške modne kuće poput Lanvina, Balen-ciage, Celinea i Givenchyja, dok su glavni ‘aduti’ prijelaznog jesenskog razdoblja luksuzna koža i superženstvene haljine. Dizajnerska fascinacija kožom ne poznaje granice – cipele,

S torbe, kaputi, hlače, jakne i kombinezoni izrađeni su od naj-finijih koža obrađenih najnovijim tehnološkim procesima, pa nove kreacije istovremeno zrače minimalističkim ‘chicom’ i sofisticiranom elegancijom. Krojevi su ravnih linija, bez suvišnih dekoracija, ali koža podatnošću i mekoćom savr-šeno prati pokrete tijela i naglašava ženstvenost, zračeći luksuzom i suptilnim seksepilom. Naravno, u Maria Storeu očekuje vas obilje drugih uzbudljivih i maštovitih dizajner-skih poslastica, posebice uvijek aktualnih prekrasnih haljina, odabranih u skladu s modnom filozofijom individualističkog stila i sofisticiranog luksuza.

Maria Store nudi proizvode pariških kuća poput Lanvina, Balenciage, Celinea i Givenchyja, a glavni aduti jesenskog

razdoblja su luksuzna koža i superženstvene haljine

90

Moda

M M

ISSO

NI

K u l t n i j e t - s e t s t i l z a n o v u s e z o n u Mare dućanu, u Mesničkoj 5 u Zagrebu, čeka vas M Misso-

ni kolekcija za jesen i zimu 2012./2013., koja se sastoji od slavnih M Missoni motiva poput prugica, psihodeličnog printa i zabavne igre boja. Zvijezde M Missoni jesenske ko-lekcije, nastale na inspiraciji stila 50-ih i 60-ih godina, su boja senfa, žuta, smeđa, mutirane nijanse plave i zelene te preslatke haljine A-linije.

U

Moda

92

P O M O D I I P O M O R U

Moda

PAUL & SHARKZ

u tartanu i elegantnim krznenim ovratnikom. Hlače su u raspo-nu od klasičnih pamučnih do uvijek modernog velura i udobnog stretcha. Pletena roba je elegantna, vrlo profinjena i pažljivo dizajnirana, dok su prekrasne polo-majice ukrašene kristalima Swarovski, a nude se u jednakim bojama i kontrastima plave, bijele, sive i boje bijele kave, kao i puloveri i džemperi širokih

a sezonu jesen/zima 2012./2013. modna kuća Paul&Shark odabrala je paletu prigušenih boja – razne nijanse sive, mo-dre, boje bijele kave i tamnozelene... kao i mikrouzorke, te varijacije tartana (škotskog kariranog motiva). Mornarska jakna za žene središnji je protagonist kolekcije, izrađena je od vunene tkanine u crnim i sivim tonovima, s podstavom

Moda

Nova kolekcija odlikuje se izvrsnim materijalima, lijepim bojama i nadasve savršenim krojevima

ovratnika, odnosno izreza, pleteni od vune i lamea, odno-sno topli vuneni kaputići u jednakim klasičnim bojama. Za nastupajuću sezonu Paul & Shark predlaže i muškarcima, ljubiteljima nautičke odjeće, rafiniran i elegantan ‘total-look’, odnosno kolekciju koja se sastoji od velikoga broja modela šivanih i pletenih odjevnih predmeta, vjetrovki, ko-

Moda

šulja, hlača i akcesorija – u klasičnim mornarskim bojama, ali i cijeloj gami od narančaste i crvene do žute, zele, sive i boje vina. Materijali su vunene i pamučne tkanine, koža i sintetika, a posebno se ističe linija ‘Fleeces of the World’, u kojoj su modeli za polarne predjele, označeni zastavama 11 država koje se prostiru i hladnim dijelovima svijeta.

Posjetite nas u:

Trg bana Jelačića 11, ZagrebCentar Kaptol, Zagreb - 50% popusta na prijašnje kolekcije

Moda

94

TIMBERLAND M o d a z a s l o b o d n o v r i j e m e

ovrh svih vrsnih svojstava, Timberlandova muška obuća odlikuje se prikladnošću za svaku prigodu - možete krenuti iz grada u prirodu ne mijenjajući čizme! Naime, izgled ove obuće, njezine performanse i ekološki pristup izradi, čine ju idealnom za svaku avanturu, bilo da kanite u planine ili u šetnju do obližnjega kafića – Timberland je uz vas sva-ki vaš korak. Nova kolekcija tradicionalno odiše ‘outdoor’

P

Moda

95

dizajnu s vrhunskim tehnologijama, Timberlandova ovosezon-ska kolekcija osigurat će da vam noge ostanu tople i suhe, uz vrhunski komfor. Proizvođač u potpunosti razumije da žene žele obuću u kojoj neće samo dobro izgledati, nego se i dobro osjećati; stoga su modeli ovosezonske kolekcije također dio serije Earthkeepers – sinonima za obuću od recikliranih materi-jala, proizvedenih obzirno prema okolišu. Timberland se doka-zao kao inovativan outdoor brend prije skoro 40 godina kad je prva žuta čizma ugledala svjetlo dana. Nepogrešiv izgled, veliki izbor boja i izvedbi osiguravaju ‘žutoj čizmi’ ulazak u još jed-nu jesensko/zimsku sezonu kao hit obući. Naime ‘6 inch boot’, ili poznatija kao ‘žuta čizma’ je nepogrešiv odabir kod kupnje obuće, jer uz trendy izgled i nove ovosezonske boje dobivate nepromočivu, izdržljivu obuću vrhunske kvalitete. Timberlan-dove proizvode možete naći u dućanima Timberland store u Zagrebu (Arena Centar, TC Cvjetni i City Center One West, Jan-komir), Splitu (PTC Joker) i Zadru (TC Relja), dok samo obuću drže i Timberland footwear store, Zagreb, Masarykova 26, te trgovine lanca Shooster. www.shooster.hr

Otpornost na studen i vlagu karakteristike su koje krase artikle Timberlandove kolekcije

nasljeđem marke, te donosi inovativne materijale i tehno-logije koje zadovoljavaju sve vaše potrebe, bez obzira na okoliš, klimu ili priliku. Kako ljeto odlazi i dolaze nepovoljniji vremenski uvjeti, svako trebate toplu, nepromočivu i izdr-žljivu obuću, uza sve to i modernog izgleda – što ćete naći u Timberlandovoj jesensko/zimskoj kolekciji. Napominjemo da oznaka Earthkeepers svjedoči o predanosti ove marke zaštiti okoliša; štoviše, ovosezonska kolekcija nudi dosad najveći izbor modela te vrste. Obuća iz ove kolekcije mora zadovoljiti stroge kriterije da bi mogla nositi oznaku Earth-keepers: imati podstavu od reciklirane plastike, potplate od reciklirane gume, organski uzgojen pamuk, te kožu iz tvor-nica koje imaju certifikat o vrhunskoj brizi za zaštitu okoli-ša. I modeli ženske obuće u Timberlandovoj kolekciji jesen/zima 2012. u znaku su jedinstva stila i performanse, u dosad ekološki najdosljednijoj izvedbi. Ženska kolekcija uključu-je poboljšane modele ‘classics’, zabavne i funkcionalne, te nove modele i zimske čizme čiji vrhunski izgled prate i vrhunske performanse. Kombinirajući sezonske trendove u

96

LJETNICOCKTAILBUČNI DANI, UZBUDLJIVE NOĆI

Od Istre i pulske Arene do dubrovačkih pozornica na otvorenom,

i protekloga ljeta odvijao se intenzivan program zabavnih i

umjetničkih priredaba – u rasponu od bučne zabave za mlade

do sofisticiranih dramskih uprizorenja za probranu publiku

Tekst Lari LulićFotografije Arhiva

Summer events

97

ljetnim mjesecima kulturna događanja s kontinenta sele se na obalu, pa su i ovogodišnju sezonu na Jadranu obogatili

mnogobrojni glazbeni, kazališni i filmski festivali, koji uz domaće, sve više privlače i inozemne posjetitelje, željne

kvalitetnih sadržaja. Više od 50 tisuća posjetitelja okupilo se tako na festivalu Terraneo u Šibeniku, koji se, iako tek

u drugom izdanju, nametnuo kao jedan od najboljih festivala alternativne glazbe u Europi. U četiri festivalska dana, u

prostoru bivše Vojarne bribirskih knezova nastupilo je više od 120 izvođača, među kojima glazbene legende Thievery

Corporation, The Roots, Swans i Jon Specer Blues Explosion, ali i najprogresivniji aktualni sastavi kao što su Wild

Beasts, The xx, Anna Calvi i Parov Stelar Band. Procjenjuje se da je festival pohodilo više od 20 tisuća inozemnih

gostiju, od kojih su mnogi u Šibenik došli isključivo zbog Terranea. Nešto južnije, u Omišu, održan je tradicionalni, 46.

po redu Festival dalmatinskih klapa, na kojemu je ove godine nastupilo više od sto sastava. U vrijeme posvemašnje

komercijalizacije i bagatelizacije klapske pjesme, Festival je zadržao visoki nivo i ponudio najbolje od autohtonog

dalmatinskoga pjevanja ‘a capella’, i to u fantastičnom ambijentu omiške pjace i gradskih trgova. Publika je za pobjed-

nika ovogodišnjeg Omiša izabrala klapu Bunari iz Vodica, dok je stručni žiri nagradu dodijelio ženskoj klapi Ćuvite sa

Šolte. Dubrovačke ljetne igre ove su godine okupile 2000 umjetnika iz cijeloga svijeta, a u kolovozu su na 13 lokacija

održane 84 dramske, glazbene, filmske i likovne priredbe, koje je vidjelo 60 tisuća posjetitelja. Nagradu Orlando

U

98

dramski žiri dodijelio je Oliveru Frljiću, za režiju Büchnerove drame Dantonova smrt, premijerno prikazane na

tvrđavi Sv. Ivan, dok je Orlando za glazbene izvedbe pripao Puhačkom kvintetu Les vents français, koji tvore

flautist Emmanuel Pahud, oboist François Leleux, klarinetist Paul Meyer, hornist Radovan Vlatković i fagotist

Gilbert Audin. Oni su u Kneževu dvoru svirali puhačke hitove Iberta, Ravela, Milhauda i Taffanela te skladbe

Zemlinskog i Barbera. Zatvaranje Dubrovačkih ljetnih igara upriličeno je na impresivnoj sceni pred crkvom

sv. Vlaha, gdje je festivalska publika uživala u izboru ulomaka iz najljepših opera Verdija, Rossinija, Puccinija,

Catalanija i Giordana, i to u izvedbi istinske operne dive, sopranistice Inve Mule, slavnog baritona Lea Nuccija

i Slovenske filharmonije pod ravnanjem maestra Ivana Repušića. Živo je bilo i na otocima; Viško kulturno ljeto

privuklo je ove godine velik broj posjetitelja, a u Korčuli je ponovno održan maškarani doček Pola nove godine,

manifestacija koja se održava već cijelo desetljeće, a osim brojnih karnevalskih grupa, privlači i značajan broj

turista. Nakon godine pauze zbog rekonstrukcije porta, u mjestu Postira na Braču održana je Mala noćna regata,

jedriličarsko nadmetanje jedinstveno po tome što se odvija u noćnim satima, u samom postirskom zaljevu, a utr-

kuje se pod reflektorima i uz taktove Mozartove Male noćne muzike. Regatu su prije desetak godina pokrenuli

jedriličar Igor Pjacun i glazbenik Max Juričić, a brzo je postala iznimno popularna, što zbog atraktivnog noćnog

jedrenja na malom prostoru, što zbog tradicionalno sjajnog koncerta i zabave po završetku natjecanja. Ove go-

dine na Maloj noćnoj regati nastupilo je 11 jedrilica, a pobjedu je u konačnici odnio Toni Bulaja na jedrilici As kupa,

ispred Tomislava Bašića na jedrilici Sinbad. Pravo veselje uslijedilo je nakon regate, na koncertu nenadmašnog

beatboxera Surke, koji je, na radost jedriličara i brojnih turista, ‘peglao’ do pet ujutro.

Yachts cooltura

Na postirskoj Maloj noćnoj regati jedrilo se po Mozartovim taktovima,

Dubrovačke igre zatvorene su arijama iz talijanskih opera, a

dalmatinska klapska pjesma opet se orila omiškom pjacom

Yachts cooltura

99

Razgovor

100

MASSIMOMUŠKETIR HRVATSKE ESTRADE

Massimo Savić osebujna je pojava u hrvatskom svijetu ‘lakih nota’ – više šansonijer

nego ‘šlageraš’, autor i izvođač hermetične glazbe, a ipak svesrdno prihvaćen od

značajnoga kruga vjerne publike; otvorio nam je srce i dušu, te opisao svoj kreativni

svijet, u neposrednoj sprezi s njegovim emocionalnim horizontima, čvrsto vezanim

uz obitelj i prijatelje u pratećem ansamblu

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta

Fotografije Zlatko Sunko

ebo je čudesno obdarilo Massima muzičkim talentom u izobilju, da za njim mnogi zaostaju. Atraktivan, provokativan i krajnje ori-ginalan svojom interpretacijom, ovaj mušketir kao da je nama za ljubav prosuo sve boje. Otići na njegov koncert znači otići na mje-sto opuštanja, pritom ga je teško pozicionirati, jer uvijek ispadne iz pravila, iznenadi nas, ali ‘štumik’ biva uvijek zadovoljen. Vizu-alna prepoznatljivost, frizura i modne kreacije svakim scenskim nastupom izazivaju pozornost, unikatnost. Sloboda i stil življenja od životne mu je važnosti, što mu omogućava da zadovolji svo-ju originalnu i plodnu inventivnost. Na sceni osebujnim glasom osvaja istinske zaljubljenike dobre muzike, ne podnoseći pritom monotoniju i jednostavnost. Njegova kreativnost i ljubav prema muzici je kao sunce (ne igračka vremena) koje odražava samog sebe, i nije mu potrebna zahvalnost ni nagrade da bi zračio svo-jom moćnom energijom. Koliko ima tinte u Vama, kako je punite?Živim jedan jako lijep život u kojem sam zadovoljan svime, te uz muzičko iskustvo koje imam, pazim na svaki korak i svaki nastup. Sve je bitno za moju karijeru, pogotovo nastupi, gdje možeš rasti ili padati. Sve ovisi kako ćeš se prezentirati, pokazati, jer to je teška situacija izići pred ljude i dati nešto. Te teške situacije u kojima nisam navikao biti, jer nisam egzibicionist (mada me kao

N

Razgovor

101

Razgovor

101

Razgovor

102

Ne može se voditi bend tako da dođeš na probu s

komadom papira... svi će te gledati i pitati se ‘Što

hoćeš?’ - to se mora zaslužiti! Ne želim maslinovo

drvo, nego decilitar njegove esencije...

Razgovor

103

Oduvijek sam volio Bona Voxa, Petera Gabriela, Bryana Ferryja i Princea u njegovoj nakaznoj ekstrovertiranosti na bini... premda me nervirao cipelama - ali, radi se o geniju čije bih tajne pokupio i sačuvao da ih imam zauvijek

takvog doživljavaju, ali to je neka druga priča), gdje bend traži od mene da dirigiram. Uglavnom, dobro mi je, imam predivnu obi-telj, divan bend, ne moram zvati bubnjara svjetskog glasa Manu Katchea, jer imam Marka Matoševića, najboljeg bubnjara na svi-jetu. To mnogi ne znaju, a ja sam počašćen što takvi ljudi sviraju sa mnom. Voditi jedan bend ne možeš tako da dođeš na probu s komadom papira, svi će te gledati i pitati se ‘Što ti hoćeš?’. Biti vođa jednog benda se mora zaslužiti, a ja na svakoj probi čujem svaki takt i ton koji nije dobar, pritom im to dam na znanje da sam registrirao, ali idemo dalje. To kod njih iziskuje izvrsnost, a to mene jedino i zanima. Ne želim maslinovo drvo, nego deci-litar njegove esencije. Sve to što me okružuje, je ta tinta koju ja dajem. Koje nijanse nadopunjuju Vaš život?Detalji, ja ne volim površnost kada se bilo što radi. Moja žena ne voli da ja perem suđe, jer to radim dugo i ispadne jako čisto. U svemu što radim nastojim to uraditi do kraja. Radim i drvenariju jer to znam, a i lakše mi je nešto napraviti nego objašnjavati me-štru moje želje, tako da mnoštvo detalja rješavam sam. Moja boja je ljubičasta i drago mi je da nakon moje pauze nitko nije zauzeo tu boju u spektru, jer svatko od mojih kolega nudi svoj svijet. Kako reagirate kada zagrizete nešto ‘grancavo’?Tu sam možda i prestrog, kada je moja žena uz mene, tada je ona osigurač i zaustavlja me u takvim situacijama. Ako sam sam, vrlo lako se dogodi da riječima siječem kao samurajski mač. Tri četiri poteza riječima, grubih, agresivnih, da pokažem to što ne volim. Ne volim kada me okružuju loše stvari, gluposti, laž, lopovluk. Iz muzikalne ste obitelji?Moja obitelj po majci je talijanskog porijekla, koja se dolaskom socijalizma u Istri kompletno iselila. Ipak moja majka je odlučila ostati, a i teta Leonora s kojom sam puno pjevao. Ja sam već sa četiri godine hvatao razne intervale, tercu, kvintu, ali instinktiv-no. To dalmatinske klape rade najbolje. Tu ljepotu i osjećaj prema muzici zahvaljujem njoj. Kada čujete divan ton, koje boje poteku?Uvijek prozirna ‘boja’, jer mene dobar ton asocira na znoj. Je-dan B. B. King dođe u predivnu bijelom odijelu i razgovara prije koncerta s nekim, sjajući od čistoće. Ali kada opali prvi ton, on je totalno mokar od ekstaze, katarze davanja tog tona. Zato je meni dobar ton kap tekućine. Koga volite slušati, gledati?

Oduvijek sam volio Bona Voxa, Pete Gabriela, Bryana Ferryja i Princea u njegovoj nakaznoj ekstrovertiranosti na bini. U početku me nervirao svojim cipelama, međutim ipak se radi o geniju čije bih tajne pokupio i sačuvao da ih imam zauvijek. Takvi genijalci su i Pat Martino, Miles Davis.. koje volim slušati u miru božjem, ležati, jesti suhe marelice i piti vrlo hladno pivo. Volim istinsku cjelovitu glazbu (ne radi se samo o glazbi, nego i o njegovoj elo-kvenciji), posvećenosti tom poslu. Što vam je slađe od meda, odnosno muzike?To su životni trenuci kada šetam s mojim curama i predivnim bokserom Mangom, koji je u naš život ušao i uljepšao ga. Bolji je od mnogih ljudi, obožavam tu pridošlicu koji je dio naših života. Druženje s mojim dragim prijateljima iz benda, pogotovo nakon koncerta ili za vrijeme snimanja albuma je nešto što utječe na moju unutrašnju ljepotu življenja. Koju svoju pjesmu možete sebi pohvaliti?Sve ono što snimim, iza toga apsolutno stojim, zaljubljen sam u taj rad dok radim. Zatim kreće jedan čudan period nakon izlaska albuma, jer ga ja više ne slušam. Pokušavam izaći iz materijala, i tek nakon godinu-dvije imam jedan poluobjektivan stav prema onom što sam radio. Ima jako dobrih pjesama: ‘Dijete u meni’ s jako dobrim gitarama koje sam odsvirao. Nakon dosta vremena sam se ponovno angažirao i kao gitarist, a moji kolege mi govore ‘Što ne sviraš tu gitaru’, a to je jedan as iz rukava koji čuvam. To mogu uvijek napraviti, ali za sada ima dovoljno pridjeva oko mene vezano uz glazbu da mi nije potrebno, premda će doći i taj dan. ‘Krug u žitu’ je odlična pjesma, ali opasna za pjevanje jer ide vrlo visoko. Morate shvatiti da sam ja pjevač s tamnim timbrom, pje-vam visoke note a zvuči nisko, jer je tamno. Mnogi kolege spušta-ju intonaciju kako godine idu, jer je lakše tako pjevati. Ja moram biti na rubu hoću li to moći otpjevati, da to bude meni totalno uz-buđenje, a i publici. ‘Sjaj u tami’ sam otpjevao s dvadeset godina iz intonacije C, i to i dandanas izvodim, jer smatram da ukoliko se spusti, da će ta pjesma biti kao luk koji do kraja nije nategnut, pa strelica napravi ‘pljug’ i padne onako traljavo pred publiku. Kada pjesma gubi napetost, to je zbog pada intonacije.Što je dobro, a što loše na muzičkoj sceni?Ja se uvijek okrećem za dobrim, a mi imamo fantastičnu glazbe-nu scenu. S tako malim brojem stanovnika, imati jednog Olivera, Gibonnija, Prljavce, Parni valjak, Hladno pivo, Bareta, Psihomodo Pop, Svadbas… u kreativnom smislu je fenomenalno. Ljudi sve

Razgovor

104

‘Sjaj u tami’ sam otpjevao s dvadeset godina

iz intonacije C, a tako ga i danas izvodim, jer

smatram da će, ako se intonacija spusti, ta

pjesma biti kao luk koji do kraja nije nategnut,

pa će strelica pasti traljavo pred publiku

više idu na dobre koncerte. Loše je kada glazbenici imaju mi-sao da mogu varati ljude, s figom od glazbe. Premda ima i perioda kada su neki ljudi gladni upravo takve glazbe. Ja uvi-jek govorim, ako nas ima dovoljno koji se bavimo takozvanom kvalitetnom glazbom, da već stvaramo jedan val od kojeg si neobranjiv i idemo naprijed. Kakvo nadahnuće priželjkujete?Nadahnuće je najljepša stvar, a ja sam stalno u tom stanju, jer se bavim nadahnutom glazbom. Kad govorim o kreativnosti, autorstvu, ja uvijek i stalno pišem. Moj prijatelj Matija Dedić mi kaže da to samo moram snimati i to raditi. Međutim, bojim se da je moj potpis prehermetičan, možda sam u krivu, možda bih morao otvoriti tu rupu u jajetu, da izađe vani autorstvo.Morate li biti ‘u livelu’ da napišete nešto dobro?Ona kategorizacija gdje se za blues kaže da moraš biti gladan da bi ga izvodio, jedna je velika zabluda. Ti moraš živjeti do-bro, pošteno, rasterećeno. Ukoliko je problem kako ću platiti struju, onda nema dobre glazbe, nema dobrih vibracija. Ja sa stresom ne mogu raditi, funkcionirati. Što sam organiziraniji u životu, što prije platim svoje račune, mirnije spavam. Imam probleme kao i svaki drugi čovjek u Hrvatskoj, međutim nasto-jim to minimalizirati. Kakvu umjetnost obožavate?Volim brzu i agresivnu umjetnost, cijenim ja hiperrealizam, ali ja sam uvijek za jake poteze, kako u glazbi, tako i u arhitektu-ri, u svemu. Netko tko u životu povrati svoju kreativnost, što mu je tog trenutka u stomaku, mozgu, onako murtićevski, to mi je uvijek bilo blisko. Koliko je ljubav važna u Vašem slučaju?Ona je strašno važna, znam jer imam podršku najdivnije žene na svijetu, moje supruge koja je najsofisticiraniji kompjutor kojeg poznajem. Ona je uvelike zaslužna da radim u glazbi na način kako to radim. Bio sam dosta stihijska osoba, tek uz nju sam naučio stati na loptu i biti svjestan situacije. I onda je sve krenulo dobro.

Razgovor

104

Baština

106

THALIJIN HRAM NA OTOKU

Hvarsko kazališteSagrađeno na pomalo neobičan način – oduzimanjem jednogodišnjih prihoda crkve(!) – a

i na neobičnu mjestu, na katu ‘škvera’ za popravke galija, komunalno kazalište u Hvaru

stoljećima je bilo uporište teatarske umjetnosti na istočnom Jadranu

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta Fotografije Robert Matić & Muzej hvarske baštine

Baština

107

Hvarsko je kazalište od svoga osnutka najneposrednije

sudjelovalo u životu zajednice

107

a prostorima antičke civilizacije se čovjek u nizu svojih duhovnih aktivnosti odavno dokazao, pa ne čudi čarolija umjetnosti na otoku Hvaru koji čuva dokaze o životu još iz brončanog doba. Grad Hvar u dvorani ponad Arsenala sublimirao je početkom 17 st. svoju bogatu humanističku učenost, svrstavši se neospornom činjenicom vlastite ka-zališne svijesti na počasno mjesto najznačajnijih europskih

N

Baština

108

Hvar se svojim kazalištem stavlja u red prvih kazališnih

središta na Mediteranu

najčitanija djela Europe 17. stoljeća. ‘Cvijetak iz europskog perivoja, kojeg je povjetarac donio na obale vilinskoga Hva-ra’, zgodno je zapisao stari hvarski povjesničar. Podigoše prostran Arsenal kojem najdonji dio, s one gdje bliže gleda put mora i promatra kako sunce tone u zapadne vode, prima pod svoj krov preko prostrana predvorja brodove izvučene na kopna. Iznad toga dijela vidi se drugi dio te građevine, podignute nad prazninom, nepristupačnim zidovima, dovolj-no vješto izgrađen za drugu namjenu. Tu prostoriju dijeli od donjeg dijela trajan sklop greda pokriven čvrstim podom, a unutarnji zid, podignut do vrha visoka krova, dijeli ju nad-voje i tim razdvajanjem od jedne kuće stvara dvije. U svaku od njih se ulazi preko posebnoga popločanog praga. Druga kuća gleda prema istočnoj strani i bila je pretvorena u gle-dalište i pristalu pozornicu, tako su ju prepričavali pučani. ‘Kakvim veseljem i pljeskom odzvanja, zacijelo je priroda ili neki bog prenio ovamo grad navikao da svečano priređu-je velebne igre, kojega ovdje nije bilo’, kazivali su pučani uživajući u govoru punom duhovitosti i dosjetljivim šalama, natjerani punim osjećajem užitka, te od smijeha napinjali trbuh i iskrivljavali usta. Notirana su djela Hanibala Lucića, ‘Robinja’, pastirska igra ‘Vlahinja’, Ivana Parožića, drame ‘Ljubica’ i ‘Murat gusar’ Marina Gazarovića, komedije ‘Hvar-kinja’ i ‘Komedija od Raskota’ Martina Benetovića. S vreme-nom je teatar bio poboljšan, 1803. godine je bilo osnovano društvo od tridesetak najuglednijih obitelji u mjestu, zajed-no s crkvenim osobama, pa je teatar bio od temelja obnov-ljen, a 1848./49. godine su dodane četiri lože blizu pozorni-ce. Cilj ustanove amaterskog kazališta u Hvaru bijaše odgoj mladeži i poticanje javnog morala, koji se podiže razonodom koju pruža kazalište. Iako povijest hvarske kazališne zgrade počinje 1612. g., ona kritička počinje tek 1711. kada dobivamo prve važnije vijesti o kazališnom životu. Svakako je najdra-gocjeniji opis što ga nudi Antun Matijašević Karamaneo iz 1712. dok Iseppo Barbaro 1796. zatvara kazalište kako bi u

javnih teatarskih zbivanja. Godina 1612. predstavlja datum koji otvara veliku stranicu u povijesti hrvatskog glumišta, gdje Hvarsko kazalište zauzima počasno mjesto na krono-logijskim tablicama javnih kazališta u svijetu. Hvarsko ka-zalište se, osim tom vremenskom činjenicom, može dičiti i demokratičnom otvorenošću prema čitavu pučanstvu gra-da, jer nije, poput talijanske mu subraće, bilo namijenjeno ekskluzivnim ili feudalnim krugovima. Kazalište je uređeno na dominantnom položaju s kojeg kao da nadgleda gradski trg, pa stoga nije neobično što su se oko njega u hvarskom, ali i hrvatskom kulturnom životu, stalno okupljali umjetnici, pjesnici i znanstvenici, ne bi li pod zaštitnim znakom arse-nalskog luka kušali nastavljati veliko djelo svojih prethod-nika. Hvarsko kazalište nikada nije bilo klasična kulturna institucija, mjesto na koje se odlazi ako se baš mora, samo u određenim prilikama i u odabranom društvu. Upravo obr-nuto, ono je od svoga osnutka najneposrednije sudjelovalo u životu zajednice, a zajednica je za njim osjećala potreba, pa u tome zacijelo i leži tajna dugovječnosti teatarskog života u Hvaru. Hvarsko je kazalište nastalo u drugoj godini pomi-renja – ‘ANNO PACIS SECUNDO’. Važno je napomenuti da no-vaca za gradnju nije bilo u izobilju, pa je Petar Semitecolo, koji je došao u Hvar kao mletački knez i providur, zaplijenio jednogodišnji plod svih crkvenih dobara na otoku te godišnji prihod od prodaje soli, kako bi se omogućila izgradnja kaza-lišta i uljepšao grad. Treba se upitati otkud uporna težnja za kulturnim razvojem u malom ambijentu. Odgovor vjerojatno leži u izvanrednomu geografskom položaju hvarske luke što je omogućilo da Hvar stekne gospodarsku bazu, ali i ana-lizira život u raznim krajevima, stekne iskustvo i postavi se i iznad životnih oblika i elemenata. Te 1612. godine nije početak kulturnog života Hvara, već je ono novo postignuće koje se nadovezivalo na prikazivanja na pjaci ili pred kate-dralom. To je kontinuitet koji je išao od Hektorovića, Lucića, Benetovića, Gazarovića, Biundovića, čiji su romani spadali u

Baština

109

njemu smjestio vojnike. Te podatke je ponudio Machiedo na temelju Arhiva crkovinarstva. Građa o kazališnom životu 19. st. je vrlo opsežna, 1888. godine su mjesne vlasti iz sigur-nosnih razloga zatvorile teatar, ali se u zgradi iznad Arse-nala odvijao bogat glumišni život. Iznimno značenje pripada fondu kazališnih plakata, što su muzejski rariteti, sačuvano je 37 plakata i programa za predstave od 1803. do 1870.

Baština

godine. U arhivu novinskih isječaka ima jedna zanimljivost iz lista Gazzetta privilegiata di Venezia iz 1818. u kojem se opisuje kako su, kao ulaznice u sezoni 1817., služile slane ribe. Hvar se stavlja u red prvih kazališnih središta na Me-diteranu, a i današnji zamah glumišta na Hvaru, počevši od amaterskog rada, preko Hvarskog ljeta do Dana Hvarskog kazališta, osigurava kontinuitet evo već 400 godina.

Dolje lijevo: Hvarsko kazalište nakon restauracija 1989.godineDolje desno: Lucićeva ‘Robinja’ (prije 2006. godine)

Užitak...

110

eško je odlučiti koji je pojedinac ostavio najviše traga na povi-jesti čovječanstva, ali bi naš izbor vjerojatno uključio domoro-dačko stanovništvo San Salvadora koje je Rodriga de Jereza i Luisa de Torresa, dvojicu od prvih Europljana koji su se iskrcali na dotad nepoznatom kontinentu, naučilo uživati u blagodatima

Dimovi hedonizmaUnatoč svim kampanjama za suzbijanje pušenja i zastrašujućim podacima o učestalosti

oboljenja izazvanih duhanskim dimom, cigare – simbol elitizma i luksuza u svijetu ovinosti –

bilježe rast proizvodnje i prodaje, ponajprije zahvaljujući novim velikim tržištima, od Bliskog

istoka i Rusije od Brazila i Kine

CIGARE, CIGARE

Tekst Johnaton Savill T

Pleasure...

111

Užitak...

111

Motanje cigara posao je za vješte ruke i prave ljubitelje. Osim samih cigara, i kutije za njih oduvijek su

bile bogato ukrašene

Užitak...

duhana. Torres i Jerez bili su članovi Kolumbove posade koja je 1492. pristala u Novi svijet – a već 28. listopada zapisao je u svoj dnevnik da domoroci na otoku kojeg je nazvao Sveti Spas imaju neobičnu naviku motanja, paljenja i udisanja dima neke tamošnje biljke. Rodrigo de Jerez, jedan od Kolumbovih poručnika, bio je prvi Europljanin koji je kušao cigaru – i nakon toga pušio po jed-nu svakoga dana do kraja ekspedicije. Riječ ‘cigara’ potječe iz jezika naroda Maja i u originalu glasi ‘ciq-sigan’, a za taj i ostale narode iz Srednje Amerike imala je medicinsku i religijsku vri-jednost. Nova navika, koju su u Stari svijet donijeli mornari, brzo se proširila Španjolskom i Portugalom, a zatim i Fran-cuskom. Ipak, nisu svi odmah prihvatili duhan; španjolski kralj Filip II. i engleski James I. otvoreno su ga prezirali. Puše-nje je ipak popularnost stjecalo vrlo brzo: oko 1592. španjolska je galija San Clemente na Filipine prevezla 50 kg sjemena duhana. Duhan se počeo uzgajati na Kubi već u ranom 16. stoljeću, a plo-dovi rada seljaka s tog otoka u glavnom gradu Havani pretvarali su se u vrhunske proizvode. Do 19. stoljeća pušenje cigara je po-stalo svjetski prihvaćena navika, iako su u Engleskoj bile popular-nije lule. Cigarete su tada bile nepoznate. U 19. stoljeću duhan se uzgajao u Brazilu, Kamerunu, na Kubi, u Dominikanskoj Republici, Hondurasu, Indoneziji, Meksiku, Nikaragvi, na Filipinima i istoku Sjedinjenih Država. U Sjedinjenim Državama 1905. je postojalo otprilike 80.000 proizvođača cigara, a većina njih bile su male

Užitak...

obiteljske tvornice u kojima su se cigare motale ručno. Svaka je od tih tvornica zapošljavala i ‘lectora’, osobu koja je čitala rad-nicima knjige ili novine, da im vrijeme brže prođe, a taj se običaj još zadržao na Kubi – tako su ime dobile cigare Monte Cristo, po jednom od romana što su ga radnici slušali. Američki dućani s cigarama nekoć su za ukras držali drvene kipove Indijanaca, svo-jevrstan znak za prepoznavanje. Industrija proizvodnje cigara i danas je obiteljski ‘biznis’. Možda najpoznatija od svih proizvođa-ča je obitelj Fuente, koja od 1912. proizvodi cigare Arturo Fuente

i Montesino. Najstarija domini-kanska tvornica cigara pripada obitelji León, a proizvode ciga-re León Jimenes i La Aurora, od 1905. godine. Čak je i uzgoj du-hana za cigare obiteljski posao: obitelj Oliva duhan uzgaja od 1934., a njihov se urod nalazi u

cigarama većine američkih proizvođača. Cigare su kroz povijest bile predmet obožavanja mnogih slavnih osoba. Rudyard Kipling napisao im je i odu, ‘The Betrothed’. Budućnost cigare izgleda svijetla: nekoliko važnijih proizvođača prodaje ih i preko interne-ta, što je cigare približilo većem broju kupaca i olakšalo kupnju, ali i donijelo određene financijske prednosti. Naime, cijena cigare povećava se (čak i udvostručuje) sukladno broju ljudi uključenih u njezinu proizvodnju i prodaju, a prodaja preko interneta skra-ćuje proces i izbjegava te troškove. Rodrigo de Jerez i Luis de Torres bili bi zapanjeni da vide kolikoj su industriji udahnuli život, postavši ovisnici na sićušnom otoku prije 500 godina.

Duhan se počeo uzgajati na Kubi u 16. stoljeću, a do 19. stoljeća

cigara je osvojila svijet - osim Engleske, odane luli

Pleasure...

113113

LUKSUZNI UŽITAK Cigara je i danas znak luksuza. Prodaja kubanskih cigara porasla je za 9% prošle godine i vrijednost

ukupno prodane robe s Castrova otoka iznosila je 401 milijun dolara. Ljubitelji cigara iz Kine, s Bliskog istoka, iz Rusije i

Brazila najveći su novi potrošači, a ‘broj jedan’ među potrošačima cigara u svijetu su i nadalje Španjolci. Prosječan američki

ljubitelj cigara ima između 26 i 38 godina, a u toj se zemlji godišnje popuši između 220 i 250 milijuna cigara.

Lifestyle

114

Duh Mediterana

114

Duh Mediterana

115

Jedino još loza u mediteranskoj tradiciji uživa tako diviniziran status

kao maslina - pa ako se ikada itko i sporio koja je od tih dviju kultura

važnija za opstanak i zdravlje čovjeka, nema sumnje da je prijepor završen

umakanjem crnoga kruha (sa zrnom soli!) u dar maslinova ploda... I

zalijevanjem toga božanskog obroka dobrim merlotom, teranom, plavcem

MASLINOVO

DAR BESMRTNIKA ZA

ZDRAVLJE SMRTNIKA

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta Fotografije Zlatko Sunko

Maslina je mitsko drvo koje su, prema predaji, stvorili bogovi da bi ljudima podarili dugovječnost, zdravlje i mir. U tišini i miru, ponekad prekidanom blejanjem ovaca ili šumom valova i pje-smom zrikavaca, ponosno je iznikla između kamenja koje čo-vjek pokušava oplemeniti. Škrto tlo, uz obilje mediteranskog sunca, vrijedne su ruke iskrčile u znoju lica svog, nagradivši čovjeka opstankom ljudskoga roda, koje na božanski način utjelovljuje maslina. Svaka je drugačija, kvrgava, žilava, ali pre-krasna u svojoj dugovječnosti. Ona je posebno čudotvorno mit-sko drvo, gotovo svaka je umjetničko djelo, a istovremeno i simbol mira, snage, vjernosti, zdravlja i mudrosti. Grančica koja se stavlja nad kućnim vratima znak je pomirenja. Oličenje je svetosti, pravde, ponosa i čistoće, plodnosti i postojanosti. Ta stoljetna stara biljna vrsta, koja se susreće uz obalu Sredoze-mlja, zbog svoje posebnosti se ubraja među najcjenjenije voće. Legenda kaže da je Adam na samrti od Boga tražio ‘ulje milosr-đa’, a on mu je poslao sjemenku iz koje je na njegovom grobu niknula maslina. Upravo zbog toga kršćani na samrti od sveće-nika primaju blagoslov i posljednju pomast posvećenu maslino-vim uljem. Homer je maslinovo ulje, taj dragocjeni sok, nazvao ‘tekućim zlatom’, dok starorimska filozofija dugovječnosti spo-minje dvije ključne namirnice: vino i maslinovo ulje. Svjetska zdravstvena organizacija mediteransku prehranu uzela je kao uzor dugovječnosti i zdravog života, te ju preporučila kao mo-

Lifestyle

116

del. Mediteranska dijeta sadrži maslinovo ulje kao izvor masnoća, tu nezamjenjivu namirnicu svojstava ljekovitih zahvaljujući uravnoteženu kemijskom sastavu. Klimatski uvjeti znatno utječu na dozrijevanje ma-slina, pa vrijeme berbe nije za svaku sortu ujednačeno. Masline se u mediteranskim krajevima beru ujesen, od rujna do studenoga. Za dobi-vanje ulja visoke kakvoće, ključni faktor je vrijeme i način branja, te zdravstveno stanje ploda, stupanj zrenja, uskladištenje plodova do pre-rade, pranje, mljevenje, miješanje tijesta, ekstrakcija ulja, odvajanje od vegetativnih voda, filtriranje i flaširanje. Ti postupci osnova su njegove kvalitete, a ako u tom nizu zakaže samo jedan element, njegova kvali-teta dijelom se ili posve izgubi. Maslinu treba brati dok je poluzrela, odnosno kada plod počne mijenjati boju iz zelene u ljubičastu. Spreča-vanjem potpunog dozrijevanja masline ne gube se najzdravije tvari iz nje, a premda potpuno dozreli plodovi daju više ulja, kvaliteta je tada slabija, podređena količini. Masline se moraju preraditi u roku od 24 sata nakon berbe, kako bi se zadržala svježina i sočnost plodova. Vrlo važan faktor u preradi je transport: ubrane bi trebalo transportirati u ‘kašetama’, ili barem u jutenim vrećama, a čest je slučaj da se prenose i prevoze u najlonskim vrećama, pa se oštete i dolazi do fermentacije, odnosno kvarenja. Mljevenjem i prešanjem zrelih plodova maslina dobi-va se gusti sok - ulje s česticama tkiva ploda, koje se odstrane filtrira-njem. Kvaliteta ulja ocjenjuje se po organoleptičkim svojstvima: boji, mirisu i okusu te gustoći. Vrsna ulja su blago gorkasta okusa, zagasito zlatne do zelenkaste boje, prozirna te mirisa po listu masline, voću i travi. Od loših plodova se dobiva ulje ili slabog, jedva prepoznatljivog, ili teškoga metalnog ukusa, dok ono od prerano ubranih plodova ili drža-nih dugo prije prerade ima ukus po užegloj masnoći. Jedinstvena aroma maslinova ulja potječe od različitih sastojaka: vitamina E, fenola, hidro-karbonata, sterola… koji su prisutni u manjim količinama. Najveći dio ulja, oko 95%, čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mono-nezasićena oleinska, zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i idealno za

Da bi se dobilo ulje visoke kakvoće, ključni su faktori

vrijeme i način branja, te zdravstveno stanje ploda, stupanj

dozrelosti, uskladištenje plodova do prerade, pranje,

mljevenje, miješanje tijesta, ekstrakcija ulja, odvajanje od

vegetativnih voda, filtriranje i pohranjivanje

Duh Mediterana

117

pripremu jela, jer - kao prirodni antioksidans - pridonosi zdravoj prehrani i načinu života. Najcjenjenije ulje je ekstradjevičansko, koje se dobiva hladnim prešanjem prvorazrednih plodova - sadrži znatnu količinu aromatičnih tvari - a slijede djevičansko, također od kvalitetnih zdravih plodova, te obično konzumno, od plodova slabije kakvoće (često prezrelih i pokupljenih s tla), te maslinovo ulje dobi-veno kemijskom ekstrakcijom iz komine. Što je toliko jedinstveno u maslinovom ulju da ga smatramo lijekom, eliksirom života? Zahva-ljujući uravnoteženom sastavu, to ulje ima ljekovita svojstva, neke bolesti liječi, neke sprječava, a neke omogućava lakše podnijeti. Ima značajnu ulogu u suzbijanju starenja, održava elastičnost krv-nih žila te štiti želudac i jetru, produžavajući životni vijek čovjeka, a poznato je i da pomaže pri zarašćivanju rana, suzbija nakupljanje kolesterola u krvi, pomaže u mršavljenju, podupire razvoj dječjeg organizma, umanjuje tjelesnu bol, podiže razinu energije, povećava otpornost na infekcije... pa je neosporna pozitivna uloga maslinova ulja u prehrani dijabetičara i onih koji pate od hipertenzije. Dakako, u svakodnevnoj prehrani daje jedinstven okus mnogim jelima. Neka od njih, posebice riba, kuhano povrće i salate na mediteranski na-čin, bez njega se ne mogu ni zamisliti. Maslinovo ulje spada među najstarija kulinarska ulja, a njegovo blagotvorno i terapijsko djelo-vanje spominje i Hipokrat, otac medicine. Dokazano je da žena koja svakodnevno konzumira maslinovo ulje smanjuje rizik od raka dojke za 45%. U trendu su ulja sorata koje daju svježa, travnata, gorka i pikantna ulja, ali veliki dio tradicionalnih potrošača nije naviknut na takva ulja, nego na slatkasta, odgorčena i lišena pikantnosti. Mudri kažu da svaka ‘spiza’ traži svoje ulje, pa se tako i maslinari opredje-ljuju sortama zadovoljiti i najprobranije sladokusce. Tako lastovka, puljka, bjelica, levantinka, drobnica, coratina, frantoio, otočne obli-ce, leccina, krvavice, mašnjače… posađene na raznim lokacijama, daju zamjetno drugačija ulja, jer im svaka mikrolokacija daje poseb-nost i osobnost ulju. Od davnine se maslinovo ulje čuvalo u kamenim sudovima, ali danas pojedini maslinari kažu da je kamenica grobnica za maslinovo ulje. Prerađeno ulje mora se uskladištiti u kemijski neutralnim posudama, poželjno od nehrđajućeg čelika, i to bez zra-ka, koje je najveći neprijatelj trajnosti ulja, dok temperatura prosto-rije ne smije prijeći 18 stupnjeva. Pri tradicionalnom uskladištenju u kamenicama, zraka pod drvenim poklopcem ima napretek, a nju je i teško detaljno oprati. Kiselost maslinova ulja javlja se kada dođe do cijepanja raznih masnih kiselina, a pospješuje ju i prisutnost vode u ulju. Užeglost i ‘miris po ribi’ nastaju kada dođe do fermentacije, kemijske reakcije, koja je izrazitija ako u ulju ima previše kisika, ili ako je izloženo sunčevom svjetlu. Male količine maslinova ulja treba držati u staklenim posudama besprijekorne čistoće, a tamne boje (zelene ili smeđe) koja ne propušta ultraljubičasto zračenje. Pro-storija treba biti što manje izložena suncu, a u njoj nije dobro isto-dobno držati i namirnice oštrih mirisa (kiseli kupus, luk…). Oleuro-pein i polifenol u maslinovom ulju među najvjernijim su saveznicima ljepote. Stare Rimljanke hranile su svoju kosu i kožu maslinovim uljem, smatrajući ga tajnom mladosti. Stoljećima su žene diljem Sredozemlja njime uljepšavale i pomlađivale tijelo, a dodajući ga

jelima oslobađale se niza otrova i tako čistile organizam iznutra. Njegova masnoća je najsličnija onoj ljudske kože, pa gotovo nikad ne izaziva alergijsku reakciju. Koža ga brzo upija, a visok postotak vitamina A i E savršeno štiti i najosjetljiviju. Maslinovo ulje je stoga važan sastojak u pripremi niza kozmetičkih preparata: sapuna, šampona, losiona, melema i krema. Masažna ulja su kombinacija baznih i esencijalnih ulja koja sinergijski potiču djelovanje. Ljekovito djelovanje takve aromatične mješavine, osobito u kombinaciji s do-brom masažom, potiče osjećaj ugode i opuštenosti. Danas znan-stvenici svojim nalazima potvrđuju tradicionalne spoznaje o dobro-biti masline. Tako se došlo do otkrića da list masline sadrži oleuropein, antibakterijski sastojak koji omogućuje da stablo živi vrlo dugo i da se samo bori protiv bakterija koje bi ga mogle ugrozi-ti - a ako se stablo štiti tim aktivnim sastojkom, onda isti spoj može zaštititi i našu kožu. Kako godine prolaze, naša koža proizvodi sve manje tvari koje su zaslužne za vitalan izgled, pa se stvaraju bore, koža se isušuje, stari. Taj prirodni proces možemo usporiti uz pot-poru prirode. Biljna ulja su po sastavu vrlo slična tvarima koje se nalaze u hidrolipidnom sloju kože. Osim što dubinski hrani kožu, maslinovo ulje potiče izlučivanje nepotrebne masnoće i zadržava-nje vlage, jer je iznimno bogato hranjivim tvarima. Kombinacijom maslinovog s odabranim eteričnim uljima možemo uspješno smanji-ti ili ukloniti probleme nastale zbog promjena u organizmu tijekom starenja. Lijepi nokti, glatke ruke, učinak maske za čišćenje lica... učinit će sretnim i zadovoljnim svakoga tko želi njegovano tijelo. Zbog vrsnih nutritivnih svojstava, žličica maslinova ulja prije doruč-ka djelovat će darujući organizmu hranjive tvari, ali i sastojke važne za ljepotu i zdravlje kože. Obično se maslinovo ulje koristi uz mor-ske delicije, a da bi zadržalo svoje ponajbolje sastojke, najbolje ga je dodati kad je jelo gotovo. Naravno da je neizostavno i u pripremi salata te kuhanju i pečenju niza jela, pa i u slastičarstvu, gdje se posebno sljubljuje s čokoladom… stvarajući zdravu ovisnost. Kao što priroda teži skladu i ravnoteži, tako naše tijelo maslinovim uljem uspostavlja ravnotežu metabolizma, napajajući se duhom kul-turne tradicije Mediterana.

Maslina je najdugovječnija mediteranska kultura: njezino stablo zapravo nikad ne umire, jer se – nakon što mu s vremenom istruli središnji dio debla – ‘rascijepi’ na nekoliko stabala koja rastu u krugu

Jadranski biseri

118

ŽUTKamenita hidra

blagoslovljena životomKada se spomenu Kornati, svatko pomisli na onaj čarobni arhipelag unutar granica

istoimenoga Nacionalnog parka – ali on obuhvaća samo dio Kornatskog otočja, dok

njegovi posjednici arhipelag dijele na Donje i Gornje Kornate: Gornji su Šćitna i Sita,

Gangarol i najveći među njima, a drugi po veličini otok u cijelom arhipelagu, Žut, te

niz otočića i hridi ‘gore’ na zmorac do Balabre, ‘dolje’ do Dajne

Tekst Jordanka Grubač

Fotografije Ivo Pervan

Jadranski biseri

118

Jadranski biseri

119

Jadranski biseri

120

urterani, ili Murterini-Kurnatari, stoljećima su na Žutu bili u kolonatskom odnosu, dok ga nisu kupili u drugoj polovici 19. stoljeća. Tako je ovaj otok u svemu podijelio sudbinu ostalih u Kornatima: na njemu se, za razliku od obližnjih zadarskih otoka, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka, jednako kao ni u cijelom arhipelagu, nisu zametnula veća, trajna naselja. Ali, zahvaljujući razvedenosti obale, ugnijezdile su se u cijelom nizu uvala kućice posjednika tamošnjih imanja pa je danas Žut, ponajviše duž sjeveroistočnih obala, posut sitnim, sli-kovitim zaseocima. Kada mu prilazite sa zapada, prva će se otvoriti uvala s naseljem Pinizel, tamo stoluju obitelji Kulu-šić iz Murtera i Burtine iz Betine. Ploveći uza zapadne oba-le, prema sjeveroistočnoj strani otoka, iduća na ruti je tije-sna i nevelika, ali ‘ugusto naseljena’ uvala Bizikovica s kućama Juraga, Jelića, Ježina, Mudronja i betinskih Magazi-

na i Bilića. Time ste obišli zapadni kraj otoka, koji se – počev-ši od tih uvala i obala – proteže sjeveroistokom u duljini od oko dvanaestak kilometara, dočim je širok svega dva kilome-tra, s najvišim vrhom od 172 metra, a pruža se gotovo paralel-no s velikim Kornatom. Zračne snimke pokazuju koliko je Žut raskošno razveden, a pokazuju i to da je za plovidbu, boravak, sidrenje i kupanje daleko pogodnija sjeveroistočna strana od one okrenute Kornatu, u Žutskom kanalu, koji dijeli dva su-sjedna otoka. Zanimljivo je da su unutrašnje strane Kornata i Žuta, okrenute jedna drugoj, manje atraktivne, posjećene pa i naseljene, od vanjskih: kao da su se otoci-susjedi dogovorili da jedan drugom ne zaviruju u pjat... Brod je, naravno, jedino prijevozno sredstvo kojim se uopće dolazi do Žuta, ali sam otok ima svoje pješačke transverzale i uspone na kote s kojih se pruža fantastičan pogled. Pješke smo išli već iz Bizikovice,

M

Za Žut vrijedi pravilo:

svaka uvala - lučica, a i

gotovo u svakoj naći ćete

dobru konobu s izvrsnom

ponudom domaće kužine,

začinjene vrsnim vinom

Jadranski biseri

kroz maslinate i krš, u najveću žutsku uvalu Pod Ražanj, tamo gdje se uz 450 metara dug, i jedan jedini gat, smjestila ACI-jeva marina Žut. Iz marine, utabanom stazom, naprosto se morate uspeti na obližnji vrh, jer je to fantastičan vidikovac prema zapadu. Štoviše, valja se uspeti ujutro, za svitanja, ili u zalazak sunca, a bogme i za mjesečine! Iz iskustva znam da valja izvesti i prvi, i drugi, i treći uspon... Pod Ražanj je jedan od krakova, uvala velike luke Žut, a svaka je zaklon od nekog iz ruže vjetrova. Golubovac, Žešnja, Babin bok, Strunac... U nekim su se uvalama Žuta uz kuće ugnijezdili restorani, po-put Fešte u Golubovcu i Sandre i ACI marine Pod Ražnjem, Baina u Struncu, Sabuna u Sabunima, Visona u Dragišini i Bi-anke u Pristaništu. Zanimljiva je priča o Fešti! Prvu malu kuću, u kojoj je uopće počeo raditi restoran kao obiteljski pogon supružnika Smirne i Mirka, Mirko je sagradio tako što

I na Žutu je maslina potisnula lozu, jer zahtijeva manje rada, a i ulje se bolje trži od vina

je – pored toliko kamenja na otoku – svaki pritesanac leutom dovezao iz Murtera na Žut, s ruševine jedne svoje stare kuće! Uvjet je, naravno, bio da kuća na Žutu bude kamena i original-na, a takva je, s onim plavim škurama, ostala do danas. U me-đuvremenu je sin Krešimir, koji je roditeljima pomagao kao dječak, završio visoke škole, pa i magistrirao s temom iz turiz-ma. Govori tri strana jezika, izuzetno je obrazovan i nevjerojat-no ambiciozan u poslu, što ga je naslijedio od roditelja, i na imanju koje je baštinio od didova... Danas je Fešta vrhunski re-storan, a cijeli pogon, premda je narastao za još nekoliko manjih objekata, ni po čemu ne iskače iz okoliša, dok je u tradicijski obliko-vane i ambijentalno uklopljene kući-ce ugrađena vrhunska tehnologija!

Jadranski biseri

122

Jadranski biseri

123

To ćete naći još samo u Kornatima: sušenu

hobotnicu i ribu, obično oslića ili tabinju,

jadranske rođake bakalara

Jadranski biseri

124

Kornati su geološki vrlo

raznoliki, pa ćete - uz

područja pogodna za

mediteranske kulture -

naići i na goli ljuti krš...

dobar samo za kamenolome

Jadranski biseri

125

Većina nautičara od Žuta upozna samo ACI-jevu marinu - šteta, jer su prava iznenađenja po unutrašnjosti otoka    

Ima stvari po kojima je taj, i danas obiteljski pogon, jedinstven na Jadranu! Prvo su Mudronje podigli tu malu kuću od ‘donesenog’ ka-mena. Onda su restoran proširili, ali ne na svoju ruku, ili kako bilo: skicu za projekt napravio im je njihov poznati sumještanin, Murterin i susjed s Gangarola, poznati hrvatski arhitekt Nikola Bašić. I ne bi Mudronje bili to što jesu, tradicionalisti i inovatori ujedno, da se nisu domislili kako će ‘napripraviti’ slatke vode na bezvodnom oto-ku! Nabavili su jedan od prvih, vjerojatno i prvi na nenaseljenim otocima – u Kornatima svakako – desalinizator! Za struju su se po-brinuli solarni paneli, uz malu pomoć agregata. Kako su dobili mno-go slatke vode, te higijenski standard podigli na ‘kopnenu razinu’, tako se odjednom na njihovom imanju počelo ‘proizvoditi’ daleko više i otpadnih voda – a naravno da nisu željeli dopustiti da one odlaze u more, pa su investirali u biološki prečistač. Danas Fešta može proizvesti dva ‘vaguna’ vode i čak dvjesto à la carte obroka: poznati su po specijalitetima – predjelima sa svježim, nekuhanim odrescima (carpaccio) od svake moguće ribe, rakova, školjaka, otočnog bilja i dalmatinske zeleni, po najfinijim desertima (od čoko-lade u maslinovu ulju, pa dalje), po izuzetnoj vinoteci, jer Krešimir Mudronja je i somellier. Kako su na padinama Golubovca veliki ma-slinici, dijelom i njihove obitelji, tako je na stolu uvijek njihovo, vr-hunsko maslinovo ulje, a uz pogaču ispečenu u krušnoj peći, tanju-rić ulja neodoljivo je predjelo, uza sve druge divote što ih nude. Dida današnjega mladog i ambicioznog ugostitelja Krešimira Mu-dronje, Mladen, davnih je dana maloga Krešu gajetom vozio u Kur-nate, na Žut. U počast njemu, i svim precima, Fešta je danas i vrlo vrijedna etnološka zbirka: od najsitnijeg ribolovnog pribora do veli-kih kamenica, nekoć isklesanih za žutsko ulje. Od imanja Mudronji-nih može se pješačkom stazom duž cijelog otoka, do brda Grba i uvale Pristanište iz koje je, po svemu sudeći, i počela kolonizacija Žuta. Za to pješačenje trebalo nam je oko uru i pol vremena. Sad se, pak, odlučujemo za brod, a cilj je najjužnija uvala sa sjeveroistočne strane: Pristanište. U njoj su ostaci prastarih kornatskih kuća, zato se i pretpostavlja da je s tog mjesta počelo sezonsko nastanjivanje otoka. Iznad Pristaništa, na žutskoj Grbi, i danas su veliki maslinici i smokovici – vinograda i voćnjaka više nema. Put na Grbu prilično je strm i mukotrpan, pa je gotovo nezamislivo da su njime, u kam-panjama berbe grožđa ili maslina, Murterani i više puta dnevno išli na brijeg i natrag. Za one brže, mlađih nogu, to je put od pola sata, za čeljad prosječne kondicije četrdesetak minuta, a za one o štapu – jer i takvi se još uvijek penju u svoje polje – i ura vremena! Gene-racije Žutara prolazile su križni put gole egzistencije od mora do Grbe. Prije stotinu godina počeli su graditi crkvicu na svom otoku, u znak zahvalnosti za uspješnu otplatu posjeda otkupljenih sada već davne 1888. godine, zahvalnosti za dar zemlje i mora; međutim, do-vršena je i posvećena tek 2011. godine, zahvaljujući grupi Žutara okupljenih oko Nedjeljka Mudronje Šaše, a ruku je dao načelnik op-ćine Murter Ivan Božikov, i sam Žutar. ‘Crkvica na Grbi postala je dokaz da još uvijek ima zajedništva, entuzijazma i volonterstva’, govori nam Ivan. Ove godine postavljen je mozaik koji je izradio akademski slikar, Murterin i Kurnatar Mile Skračić, a pomagao mu murterski i kornatski prijatelj Ive Šikić Balara, pjesnik i slikar samo-uk. Preslicu na crkvi isklesao je Ive Šikić Bažokić, već godinama graditelj murterskih i kornatskih suhozida i okućnica. Crkvica je

dobila titular sv. Križa, sad je treća u Kornatima, a ovoj se hodočasti o blagdanu sv. Križa, 14. rujna. Stotine priča i ljudskih sudbina veza-no je uz Žut i uz Grbu. Uspon na Grbu je hod po uspomenama. Sve su kuće vlasnika polja gore na Grbi, bile dolje uz more, pretežno u Pristaništu. Jedna, međutim, i danas stoji na Grbi: kućica s bunarom i dvorom, u vlasništvu obitelji Jelić. Kada bi Jelići stigli iz Murtera – desetljećima na vesla, potom na motor – najnužnije bi ponijeli sobom, u rukama. Prvo penjanje na Grbu bilo bi, s nešto tereta u rukama, do kuće, po magarca – a onda još dvije-tri ture, gore-dolje, s teretom na magarcu. Naposljetku još nekoliko puta na mrižu šaba-tu. Po hranu. Nema na Žutu, a ni drugdje na Kornatima, debelih ljudi! ‘Kad bi počele smok’e, tri puta u danu bi s tovaron išla gori brat’! I još bi me mati udrila kad bi zastala’... pričala mi je Nada Turčinov, rođena Mudronja, iz Žešnje. Još je jedna nevjerojatna priča, a i jedna sudbina, vezana uz žutsku Grbu! Na nju se, u svibnju 1944. godine, srušio američki bombarder B-24, koji se u skupini savezničkih aviona vraćao s bombardiranja po-gona Messerschmita, u Nje-mačkoj, u baze na jugu Italije. Bio je pogođen iznad Bosne, ali se, uz otkazivanje jednog po jednog motora, dovukao do Žutskog kanala. Zapovjednik Donald C. Man-lowe posadi je naredio da iskoči, te avion usmjerio prema žutskoj Grbi – sam je iskočio posljednji... svi su preživjeli. Kad je zrakoplov udario u Grbu i zapalio se, kapetan Manlowe doskočio je u more, desetak metara od uvale Jagodnja, s one strane Žuta prema Korna-tu. Nakon dva dana pronašla ga je posada partizanskog broda Strelj-ko, odvela u bazu na Dugi otok, proslijedila na Vis, odatle u domovi-nu, u Ameriku. Bila sam s njim kad je, 51 godinu nakon tog događaja, posjetio Žut, Grbu i uvalu Jagodnja. Ali, to je već jedna nova, zapra-vo lijepa žutska priča. Sada, možda iz priče samo još ovo: našli smo tada, 1995. godine, mjesto pada zrakoplova, čak i neke njegove – ali samo sitne – dijelove. U sirotinjskim ratnim godinama ljudi iz Prista-ništa mjesecima su hodočastili na Grbu, na mjesto pada zrakoplova, ko’ u dućan. Rekli bi: ‘Nedilja je, aj’mo na avijon!’ – i peli se gore, te razmontirali, poskidali, izrezali sve što se moglo! Od lima su izrađi-vali posuđe, od guma potplate za opanke, a i danas su neka vrata starih murterskih kokošinjaca od oplate tog aviona, od spremnika za kisik napravljeni su mnogi lonci za kuhanje zelja, dok i danas neke murterske gajete u tim posudama drže naftu! I poklopac bunara kod kuće Jelićevih na Grbi, kao i poklopac tamošnje krušne peći, također su od oplate bombardera B-24, ponosa američke avijacije, od kojih jedan krasi zrakoplovni muzej SAD-a. Ali, sve je to, rekoh, neka dru-ga, zanimljiva priča otoka koji kao kakva morska neman, neka hidra ispruženih krakova, leži u moru Gornjih Kornata – a mi ćemo obići južnu puntu, oploviti 6,5 milja dugu jugozapadnu obalu, usamljenu i izvan interesa nautičara. Tamošnje su uvale pretežno puste, prem-da nude zaklon od bure i maestrala. Nižu se Platić, Podmuravnjak ili Ježinov porat, Jagodnja (iz priče o američkom pilotu), Maslinovica, Bodovac – tako se zove i obližnji poluotočić. To je najzapadnija uva-la jugozapadne strane Žuta, a prva iduća na redu je Pinizel, iz koje smo i krenuli na ovo malo putovanje.

Baština

126

Istočni jadran, zahvaljujući intenzivnomu pomorskom prometu od najdavnijih vremena, a posebice u

antici, te nepredvidljivim obratima vremenske situacije, hridima i drugim faktorima koji otežavaju

plovidbu njime, grobnica je bezbroj brodova koji su potonuli s arheološki izuzetno vrijednim teretom

- za kojim sada tragaju podmorski arheolozi... Nažalost u utrci s pljačkašima

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta Fotografije HRZ, I. Miholjek & R. Mosković

JADRANSKO PODMORJE

Jedinstvenimuzej

126

ezasitna želja za otkrivanjem skrivenog i uživanjem u nepre-glednomu morskom carstvu oduvijek je tjerala istraživače i avanturiste, fascinirane ljepotom, da se spuštaju u tamne dubine. Osluškujući skladnu nečujnu melodiju, svakom se isplatilo biti dolje, u morskom vrtu. Ta dubina, modrina, iza-ziva duboko strahopoštovanje i stavlja na kušnju svakoga tko poželi čuti njezin glas iz morske čarolije, vidjeti sirenu ili drevno čudovište - levijatana. Razvitak tehnike postupno je rješavao problem čovjekova silaska u taj tajanstveni svi-jet, a osobita evolucija zabilježena je 1944. godine kada su Le Prieur, Cousteau i Gagnan usavršili aparat za autonomno ronjenje s komprimiranim zrakom. Ova tehnička dostignuća brzo su prihvatili istraživači arheolozi i započeli novu etapu znanstvenih istraživanja u podmorju. Podmorska arheologija tvori nedjeljivu cjelinu s kopnenom, jer su metodološki po-stupci istovjetni. Ona teži zaokruživanju slike života, rada i djelovanja čovjeka i njegove sredine u pojedinim povijesnim razdobljima. Tako se i ciljevi ne sastoje samo u vađenju i spašavanju potonulih antikviteta, nego u cjelokupnom pro-učavanju hidroarheoloških ostataka. Geografski položaj i prirodna razvedenost istočne jadranske obale, s mnogobroj-nim otocima i uvalama, pogodovali su razvitku pomorstva i trgovine u prošlosti. To područje oduvijek je bilo premreženo morskim prometnicama, pa je postalo glavna interesna sfera mnogih naroda, uz mnoštvo sukoba i ratova. Jadran je obi-lovao i raznim faktorima koji su uzrokovali elementarne ne-sreće: snažnim vjetrovima, podvodnim grebenima, hridina-ma i plićacima, uz vjekovno gusarstvo, koji su uzimali svoje žrtve. Tako je podmorje istočnog Jadrana postalo jedno od arheološkim tragovima najbogatijih i najznačajnijih u svjet-

Nskim razmjerima. Dosadašnji rezultati su samo mali prodor, zaista pionirskog karaktera, a s većim intenzitetom istraži-vanja i većim materijalnim sredstvima moglo bi se istražiti mnoge arheološke ostatke, posebice potopljene brodove. Zbog svoje atraktivnosti i sve većeg razvitka nautičkog tu-rizma, pljačkaši sustavno devastiraju to bogatstvo. Hoćemo li se uspjeti suprotstaviti njihovoj najezdi i zaštititi vrednote jadranskog podmorja, ovisi o nama samima. Važno je rukovo-diti se činjenicom da je zaštita toga blaga stvar nacionalnog interesa, svakim danom i sve složenija. Na meti kradljivaca najviše su vrijedne rimske posude za transport vina i ulja - amfore. Zasada jedini djelotvoran način da se one zaštite od grabežljivaca, a podmorska kulturna blaga ipak prezen-tiraju turistima i roniocima, jesu metalni kavezi. Premda se podmorski nalazi na području Hrvatske spominju u literaturi od 16. st., prva organizirana akcija proučavanja potonule ar-heološke baštine provedena je 1889. godine. Tada su slavni hrvatski arheolog don Frane Bulić i austrijski profesor geo-grafije Albert Penck, uza zapadnu obalu poluotoka Vranjica, između Splita i Solina, u plitkomu moru naišli na antičke sar-kofage. Bio je to prvi pokušaj znanstvenog istraživanja u hr-

Više od tisuću antičkih amfora

leži netaknuto kod Cavtata

Baština

Baština

128

vatskom podmorju, a za tu je prigodu angažiran ronilac iz Trsta, koji je izmjerio položaj i dimenzije nalaza i znanstvenicima opi-sao situaciju na morskom dnu. Planovi o vađenju sarkofaga nisu se tada ostvarili, a nalazi su nestali pod kasnije nasutom obalom. Međutim, 2005. godine, zahvaljujući obnovi vranjičke obale, po-novno su pronađeni i napokon izvađeni iz mora. Pred sjevernom stranom Marjanskog poluotoka, u uvali Špinut, slučajno je 1958. godine nađeno ‘poprište’ antičkog brodoloma, s teretom globu-larnih amfora iz 2. i 3. st., o čemu svjedoče i žigovi na ručkama posuda. Služile su za prijevoz ulja iz rimske provincije Hispanije, današnje Španjolske, a Špinut je najistočnija točka Sredozemlja na kojoj su dosad pronađene. Također je nađena velika količina keramičkog materijala iz 3. i 4. stoljeća; to je nalazište, nažalost, potpuno opljačkano u površinskom sloju. Kod otoka Ilovika je 1962. godine pokrenuto istraživanje mjesta antičkog brodoloma, a tada se prvi put nalazište zaštitilo metalnom mrežom. Uzalud, jer je i taj nalaz - dotad najvećega tereta amfora na potonulom brodu - kasnije potpuno devastiran. Arheološki muzej u Splitu je 1972. godine organizirao podmorsko istraživanje potonuloga antičkog broda u uvali Vela Svitnja, zapadno od viške luke. To je do danas najveći istraženi brodolom u hrvatskom podmorju. Naj-veća vrijednost potonulog broda je u činjenici da je bio nađen u odličnom stanju, s potpuno očuvanim teretom amfora. Izvađeno je 548 čitavih amfora iz 2 st. pr. Krista, te nekoliko cijelih kera-mičkih uljanica i brončanih posuda. Jedinstveno antičko blago, na dubini od 30 metara, leži kod Cavtata, netaknuto. Otkriveno je 1997. godine, kad je otkriveno mjesto potonuća broda s tere-tom sjevernoafričkih cilindričnih amfora, broj kojih je procijenjen na više od tisuću. U blizini tog nalaza leži i skupina keramičkih dolija iz 4. st. pr. Krista promjera dva metra; riječ je o brodu cisterni, opremljenom velikim posudama za prijevoz vina, koje se nisu ukrcavale i iskrcavale, nego su bile sastavni dio brodskog potpalublja. Radi se o vrlo rijetkom nalazištu u Mediteranu, a ro-nilac ima privid nekoga drugog svijeta davno izgubljenog u vre-menu. Osobito senzacionalno otkriće dogodilo se 1996. godine, kad je belgijski ronilac kod otočića Orjula, nedaleko od Lošinja, na dubini od 45 metara, našao gotovo posve očuvan brončani kip Apoksiomena. Brončane antičke statue u prirodnoj veličini vrlo su rijetke, otkriveno ih je svega dvadesetak, a izrada u bronci još je jedna posebnost. Kip je 1999. godine izvađen iz mora, te nakon dugogodišnje desalinizacije i brižne restauracije 2006. godine izložen javnosti. Izronjen je prepun morskih organizama, a za uklanjanje inkrustacije nisu se koristila kemijska sredstva, nego

Jadran je ‘nakupio’ cijeli muzej potopljenih brodova s teretom koji svjedoči o dosezima obrta i umjetnosti na njegovim obalama

Arheološka blaga na morskom dnu

teže je sačuvati kad se otkriju

nego što je to bilo dok

nitko nije za njih znao

128

isključivo mehanička. Smatra se da lošinjska kopija potječe iz 4. st. pr. Krista, a zanimljivo je da su u unutrašnjosti kipa nađeni komadići drva, grančice te nekoliko sjemenki i plodova, koštice masline i trešnje. Arheološki lokalitet jedinstven na Jadranu pro-nađen je 2008. godine pred Sutivanom na Braču: na dubini od 33 metra vidi se 21 kameni predmet, a može se prepoznati sedam sarkofaga, dva poklopca i jedna kamenica. Prema dostupnim po-dacima, riječ je o mjestu potonuća broda koji je prevozio kamene poluproizvode iz nekoga bračkog kamenoloma prema naručite-lju u Saloni, u vremenskom okviru kasne antike. Ovaj brodolom spada u malobrojne s takvim teretom pronađenim u Jadranu i Sredozemlju. Podvodni arheolozi se danas u radu služe izuzetno vrijednom, sofisticiranom i suvremenom opremom za detektira-nje i dokumentiranje nalazišta. Riječ je o skupim podvodnim foto-aparatima, ronilačkoj opremi, sondama i uređajima kakve koriste i najsuvremenije svjetske institucije za arheološko istraživanje podmorja. Do sada je obrađeno oko 150 lokacija, od 500 za koliko se zna da ih ima. Budući da nije moguće obraditi i spomenuti sve lokacije, odabrane su samo najznačajnije.

Dizajner

130

Nekima bi razvojni put od zagrebačkog fakulteta do jedne od najznačajnijih svjetskih brodograditeljskih

grupacija, nizozemskoga konglomerata Damen Shipyards, uzeo godine i godine... i možda i ne završio

ondje gdje su htjeli – ali ne i Ivi Miličiću, ‘kalafatu’ koji je učio i napredovao izvanredno brzo, te svladao

sve poslove u procesu gradnje broda za razonodu; ipak, jedan će san još pričekati – da projektira i

sagradi vlastitu jedrilicu, dakako s projektnim uredom u potpalublju!

IvoMILIČIĆ

Dizajner

131

BRODOGRADITELJ

U OKRUŽENJU IZ SNOVA

P

131

ovoda za razgovor ima na pretek, a vaš odlazak u Nizozem-sku svakako je veliki iskorak. Je li to novi izazov ili...?U Nizozemsku sam otišao iz više razloga, zbog novih izazova, radi dodatnog obrazovanja, te djelomično i zbog situacije u Hr-vatskoj, ne financijske, nego zbog pomanjkanja projekata i ne-mogućnosti ostvarivanja željenih. Uz navedeno, sve se nekako i brzo odvijalo tako da sam u jednom tenutku, kada sam dobio priliku, trebao brzo odlučiti. U srpnju sam počeo raditi u inter-nacionalnoj kompaniji Damen Shipyards Group, koja se sastoji od 36 brodogradilišta širom svijeta, te se uz gradnju gotovo svih vrsta specijaliziranih brodova bavi i uslugama vezanima uz remont, održavanje i servisiranje brodova. To je jedna od najbrže rastućih kompanija u svijetu, najbrže rastuća u brodo-gradnji, te ujedno i globalni predvodnik u brodogradnji specija-liziranih plovila. Raditi u takvoj kompaniji je iskustvo kakvo se samo može poželjeti. Kako mene, osim projektiranja brodova, interesira i sve u vezi njihove gradnje, kao što su organizacija brodogradilišta, vođenje projekta, strategija, osnivanje bro-dogradilišta, održavanje brodova itd., nisam se mnogo dvou-mio kada sam dobio priliku za posao, pogotovo zato što sam dobio radno mjesto u glavnom uredu brodogradilišta u Gorin-chemu. Svejedno, odluka mi ipak nije bila tako laka, jer nije jednostavno otići iz naše lijepe Hrvatske, pogotovo sredinom ljeta, kao što sam ja otišao – nažalost, nisam uspio odgoditi odlazak za jesen. Ali, moram priznati da je Nizozemska ta-kođer predivna zemlja s mnogobrojnim mogućnostima. Osim što je sama zemlja lijepa, vrhunski je organizirana i prepuna inženjerskih čuda, kao što su nasipi preko mora dugi više od 30 km, grandiozni sustav brana na moru za zaštitu od poplava, umjetni otoci veličine našega Šćedra i slične stva-ri koje za mene predstavljaju svjetska čuda novoga doba. U Nizozemskoj je, na primjer, najnormalnije da se vozite automobilom ispod rijeke ili mora, dok u istom trenutku, dvadesetak metara iznad vas, uplovljava jedrilica u marinu. Nizozemci su izvrsni inženjeri i organizatori, a kao ljudi su susretljivi, simpatični te izuzetno obrazovani, tako da je komunikacija s njima više nego ugodna.

Što konkretno tamo radite?Trenutno sam zaposlen u projektnom uredu za remorkere i dru-ge radne brodove brodogradilišta Damen Shipyard Gorinchem, gdje radim kao inženjer brodogradnje. Mislim da je za moj stručni razvoj vrlo korisno još iskustva u komercijalnoj brod-gradnji, a ovaj je nadasve pravi odjel za to. Između ostalog, Damen Shipyards je uveo tzv. izgradnju ‘stock vessels’, gradnju tipskih brodova koji se drže poluzavršeni na skladištu dok se čekaju narudžbe, a njih u svakom slučaju ima dovoljno – proš-le godine taj je ‘škver’ isporučio više od 150 brodova i imao gotovo dvije milijarde eura prometa. Na taj način grupacija je u mogućnosti isporučiti brod brže i kvalitetnije nego itko u svi-jetu. To je zaista ekonomski fantastičan pristup koji je zaslužan za takav zapanjujući rast, a uza sve to inženjeri imaju priliku raditi na isprobanim projektima i upoznati se s projektnom do-kumentacijom, usavršavati je i dovesti do saršenstva. Također, ovdje je zaista jedinstvena prilika za inženjera da vidi protok i distribuciju dokumentacije koja opskrbljuje 36 brodogradilišta diljem svijeta, od Nizozemske, Francuske, Švedske, Ukrajine, Poljske i Rumunjske u Europi, pa do Kine i Vijetnama u Aziji, te Južne Afrike, Brazila i Kube. Zaista, to se ne može vidjeti niti u jednom brodogradilištu na svijetu.Mali presjek vaših radova: od Helliyachta, preko pedesetme-tarskog Seagulla do Pantagane...Moja karijera je zaista raznolika. Nakon završenog fakulteta u Zagrebu, počeo sam raditi u ‘Viktoru Lencu’ u tehničko-komer-cijalnom odjelu kao pomoćnik voditelja projekata. U to vrijeme, 1998. na 1999., ‘Lenac’ je bio u uzlaznoj fazi, radilo se puno projekata i bilo je stvarno dinamično, ali sam ostao vrlo kratko. Relativno brzo sam dobio priliku raditi u Heliyachtu u Puli, koji je nakon izgradnje Dat Helje praktički krenuo u izgradnju novog brodogradilišta. Tu sam vodio proizvodnju i bio ‘project mana-ger’, radio na mnogobrojnim remontima i preinakama jahta, te sudjelovao u postavljanju organizacije prvoga gradilišta jahta u Hrvatskoj. U tom trenutku, za mene je to bio najbolji posao na svijetu. U brodogradilištu se radilo na luksuznim jahtama od 30 i više metara i takvo iskustvo tada nisam mogao steći nigdje

Tekst Darko Šupuk Fotografije Arhiva Ive Miličića

Dizajner

drugdje u Hrvatskoj. Između ostalog, u tom razdoblju, 2001. godine, vodio sam transport poznatog ketcha Dat Helje, da-nas Galatea, u Düsseldorf na sajam, gdje je ta jahta bila glav-na atrakcija na sajmu i ujedno najveće plovilo sajma. Nijemci nisu mogli vjerovati da je takva prekrasna jedrilica napravlje-na u Hrvatskoj, svi su mislili da je iz Nizozemske. Nakon tri uzbudljive godine u Heliyachtu, odlučio sam se osamostaliti, te sam godinu dana radio u sklopu svoje novoosnovane kom-panije Water Line Ltd. u brodogradilištu u Izoli. Tu sam sudje-lovao na preinaci 40-metarskog katamarana u jahtu, te vodio preinaku konstrukcije na 45-metarskom remorkeru Prometej za buduću jahtu Alberte Ferretti. U sklopu mog angažmana u Izoli sam radio i na uvođenju ISO-a. Tada sam počeo s gru-pom investitora tražiti mjesto za vlastito brodogradilište, te sam se primio ponovno projektiranja brodova, prvi put nakon fakulteta. Godine 2004. smo kolega Nikica Bilić i ja došli u kontakt s Juroslavom Buljubašićem, te smo za njega odradili projektnu dokumentaciju za preinaku putničkog broda Biser Jadrana, nekadašnjeg Vladimira Nazora, u luksuznu jahtu Se-agull, čiju sam gradnju kasnije vodio kao ‘project manager’. Nakon Seagulla radio sam dio dokumentacije za Enavigo 33 i Enavigo Cutter, te surađivao na raznim interesantnim projek-tima, kao što je rekonstrukcija 58-metarskoga admiralskog broda Vis, novogradnji 73-metarske jahte Perini Navi, novo-gradnji 24-metarske jahte Liburn 77, novogradnji 50-metar-skog trimarana s igralištem i bazenom na gornjoj palubi te niz drugih projekata, ali se, nažalost, zbog raznoraznih razloga, između ostalog i svjetske krize, ti projekti nisu ostvarili. Ta-kođer sam se u međuvremenu počeo baviti i vještačenjem na plovilima, te postao član ugledne Yacht Designers and Sur-veyors Association iz Engleske, koja je ove godine proslavila 100 godina postojanja! Možete zamisliti, Englezi su već prije 100 godina imali udruženje za procjene i pregled jahta, da-kle ne radnih brodova, za koje su takvu službu imali znatno prije. Moj zadnji projekt koji je zaplovio i na kojem sam ra-dio zadnje dvije godine je Pantagana 41. Također, posljednjih godinu sam angažiran i oko broda Galeb, kao član stručnog povjerenstva za davanje koncesije za gospodarsko korištenje nekadašnjega Titovog broda, što je za mene također jedno izuzetno iskustvo i čast, te bih bio presretan kada bi cijeli projekt krenuo, jer mislim da dugoročno ima golemi potenci-al. Takvih brodova, s povijesnom komponentom, s godinama je prirodno sve manje.

Dizajner

Koji vam je najdraži projekt do sada?Projekti su kao djeca. Znam da to zvuči otrcano, ali to je istina, jer svi su ti dragi i želiš da budu uspješni. Kad bih trebao reći koji je projekt najviše utjecao na moju karijeru, tada je to Seagull. Na tom sam projektu najviše i najbrže učio, te ušao u sve pore broda od čelika, zakovica, do brodskih sistema, uređaja, pogona, interijera, probne plovidbe itd. Također, samo vođenje projekta u Brodotrogiru, brodogradilištu koje je verzirano za tr-govačke brodove, bilo je prilično zahtjevno, tako da sam i kao voditelj projekta strahovito mnogo naučio. Drago mi je da je taj moj trud urodio plodom, te je sam projekt dobio priznanje, što ugošćujući poznate goste koji su boravili na njemu, primjerice Bono Vox s obitelji, članovi danske kraljevske kuće i dr., što činjenicom da je u godišnjem izdanju publi-kacije Refit International 2006. uvršten među 10 najboljih preinaka u svijetu. S druge strane, drag mi je i projekt Pantagana 41, jer sam je radio prema svojoj ideji i intuiciji, bez ičijeg utjecaja, te i nadjenuo ime modelu. Ipak Pantagana 41 tek čeka svoju potvrdu na tržištu, u slučaju da se brodograditelj Centar oprema odluči na daljnju proizvodnju.Tko vas inspirira u svijetu navalnog dizajna?Nemam nekog uzora u svijetu projektanata. Mogu reći da me nadah-njuju razni projekti, kako u brodogradnji, tako i izvan nje. Čak moram reći da ja nisam u klasičnom smislu navalni dizajner, ja sam inženjer brodogradnje koji, osim projektiranja, voli gotove sve radnje koje su vezane uz gradnju brodova. Želio bih reći da dobar dio inspiracije preuzimam i od investitora, koji dolaze sa svojim vizijama i čije vizi-je ja trebam prebaciti u projekt. Tako je, primjerice, bilo na Seagu-llu: Juroslav Buljubašić je imao viziju jahte kakvu bi želio, a Nikica i ja smo pokušali dodati nešto svojih viđenja i to provesti u djelo. Danas, kada vidim Seagull, vidim da smo napravili dobar posao.Što mislite o današnjim trendovima u dizajnu i kako vidite bu-dućnost estetike plovila za razonodu?Trendovi u dizajnu megajahta su bitno različiti od trenda obliko-vanja manjih jahta i brodica. Među megajahtama, osim klasičnih i tzv. razumnih, postoje i ‘nerazumne’ jahte, koje su meni draže, a u gradnji kojih budžet nije presudan. Pogledajte samo mega-jahtu A ili Maltese Falcon. Projektirati i graditi takve jahte je apsolutno najbolji posao na svijetu. Takvih projekata zasad ima svega nekoliko u cijelom svijetu, ali mislim da bi se u segmentu megajahta broj takvih projekata mogao povećati u budućnosti, što će me izuzetno veseliti ako se dogodi. U segementu jahta i brodica je već dugo zamjetan trend približavanja autoindu-striji, što možda brodove čini dostupnijima, ali dizajniranje prilično ukalupljuje, po mom mišljenju, koji put i unazađuje. Iz tih razloga rijetko vidimo u proizvođača nešto zaista novo.

132

Nemam nekog uzora u svijetu projektanata. Mogu reći da me nadahnjuju razni projekti, kako u brodogradnji, tako i izvan nje

Dizajner

133133

Seagull II

Seagull

Dizajner

Vis

Trimaran

Liburn 77

Dizajner

135

Uglavnom je to dodavanje detalja i dotjerivanje prošlog modela, a nema pra-vih novih koncepata. Ali, mislim da će se i to u stvari morati mijenjati, jer dolazi novo vrijeme i novi kupci.Više se bavite eksterijerom i inženjerskim rješenjima nego interijerom?Za jahtu su jednako važni eksterijer i interijer, dok je za većinu radnih brodova interijer sporedna stvar. Kada projektiram novi brod, počinjem projektirati iznutra, tj. prvo pokušavam optimalno smjestiti kabine i teh-ničke prostore vezane uz projektni zadatak. Tek nakon toga, oko toga nastaje brod. U slučaju konverzije, postupak je obrnut: tada se brod većinom projektira izvana prema unutra. U cijelom procesu projektira-nja ipak ne smijemo zaboraviti da, bez obzira koliko može biti važan dizajn i estetika broda, brod ipak treba nečemu služiti – on ima svoju funkciju. Brod mora prevoziti neke ljude, stvari, raditi nešto, prijeći neku udaljenost itd., dakle on ipak nije skulptura, mada i dalje može u nekim slučajevima imati visoku estetsku vrijednost. Ali, kao što sam naveo, volim se baviti svime što se povezuje s brodom, dakle i interijerom. Budući da sam diplomirani inženjer brodogradnje, a nisam se posebno educirao za interijere, dosad sam bio više an-gažiran oko inženjerskih rješenja i eksterijera broda, mada se i interijerom bavim također relativno dugo. Interijer sam počeo projektirati za vlastite potrebe, dobrim dijelom za razni namje-štaj u kući, koji često iz gušta i sam izradim. Kasnije je prirodno to projektiranje prešlo i na brodove, čiji je interijer ipak znatno zahtjevniji, tako da se tu zasada još uvijek ne upuštam u izra-du... a vidjet ćemo, možda se i to promijeni s godinama. Čovjek uči dok je živ!Što želite odraditi u budućnosti?Volio bih jednog dana pokrenuti vlastito brodogradilište. Taj proces traženja lokacije za brodogradilište sam započeo prije osam godina, ali do dana današnjeg nisam uspio naći nešto na osnovi čega bih mogao složiti čvrsti poslovni plan i struktu-rirati financiranje, te objasniti investitorima da je to dobar projekt. Uvijek su postojali raznorazni problemi, a uglavnom su se svodili na nepostojanje transparentnih podataka, nesređene imovinskopravne odnose i one ostale stvari za koje bih volio da u Hrvatskoj ne postoje. Znam da država, doduše, ne može možda puno učiniti za hrvatsku brodo-gradnju, ali u nekim stvarima bi se ipak mogla ugledati na druge uspješne brodograditeljske zemlje... kakva je ne-

koć i Hrvatska bila. Mislim da našoj brodogradnji nedostaje samo pravo okruženje, tj. uvjeti da se ona ponovno dogodi. Nama najbolji primjer bi trebala biti Turska, koja je u zadnjih deset godina postala svjetska vele-sila u gradnji ‘custom’ jahta, ali i drugih brodova, a u cijeloj priči turska država je odigrala ključnu ulogu – i nije ju koštalo previše. Uredila je zonu uz more, koju je, uz minimalnu koncesiju, dala raznim tvrtkama koje su se bavile brodograđevnom djelatnošću i u deset godina se do-godilo ono što se trebalo dogoditi: profiliralo se tridesetak kvalitetnih brodogradilišta. U cijelom procesu mnogo ih je i propalo, ali ostala su ona najbolja koja danas konkuriraju cijelom svijetu. Takvo što ne bi bilo loše napraviti i u nas, to više što je Hrvatska odlično pozicionirana, a starih skladišta, industrijskih obala i površina koje trenutno stoje nei-skorištene – i samo koštaju državu i porezne obveznike – imamo i više nego dovoljno. Kada bi se postigli takvi uvjeti, siguran sam da ne bih bio jedini koji bi se prihvatio tog posla. Siguran sam da bi se stvorilo zdravo okruženje, koje bi urodilo plodom. Bit svakoga dobrog proizvoda je u konkurenciji i jednakim uvjetima za sve, a mi se svojski trudimo da se to ne dogodi.Dobro poznajete jedrilice i svijet jedrenja....Jedrenje i jedrilice naprosto obožavam i tu i jest korijen moje ljubavi prema brodogradnji. Ne mogu reći da ne volim i motorne brodove, jer to nije istina, ali jedrilice volim jer su u skladu s prirodom i jer su, po meni, i dandanas superiorne u većini stvari motornim brodovima. Također, uz jedrenje se uvijek skupi tako dobra ekipa – koja mi tre-nutno nedostaje u Nizozemskoj – da čovjeku nikako ne može biti loše. Kada razmišljam o budućnosti brodogradnje, uvijek mislim da će doći i novo moderno doba jedrenjaka u trgovačke i druge svrhe, možda ne onako kako bismo očekivali, ali daljnjim razvojem tehnologije siguran sam da će jedrenjaci biti ponovno zanimljivi. Koliko mi je bitno jedrenje i jedrilice, govori podatak da sam se i sam upustio u pustolovinu posje-dovanja jedrilice, te da svaki slobodni trenutak koristim da ga prove-dem na jedrilici, kako s obitelji, tako i s prijateljima. Za nekoliko godina planiram se otisnuti na malo dulje putovanje po Mediteranu... i onda tko zna kamo dalje. Trenutno to još ne mogu zbog obaveza, ali doći će i taj dan. Osim toga, vezano uz prethodno pitanje, što želim odraditi u budućnosti: odgovor je da mi je i želja sagraditi jedrilicu prema vlasti-tim željama i rješenjima, te provoditi na njoj dobar dio vremena. U njoj će sigurno biti kabina s radnim stolom, velikim ekranom i računalom za putujući ured. Ipak, za to ću se morati još malo strpjeti.

Jedrenje i jedrilice naprosto obožavam i tu i jest korijen moje ljubavi prema brodogradnji

Brodogradilište

136

AZIMUT ATLANTIS BENETTIDva znamenita brenda iz samog vrha svojih sektora imaju zahvaliti sve Paolu Vitelliju,

čovjeku koji je utemeljio Azimut, zatim ovladao Benettijem, pa na kraju kupio Gobbi i

preimenovao ga u Atlantis; Azimut i Atlantis zajedno pokrivaju golem dio tržišta privatnih

jahta, a za blisku budućnost najavljuju širenje i na tržišta koja su im dosad izmicala

IZVOZ I – IZVOZ!

Tekst Alain Brousse Fotografije Yachts

Brodogradilište

137

S jedište kuće Azimut nalazi se u talijanskom gradiću Avigliani, ne-daleko od Torina, u industrijskom kraju, koji ipak privlači i pri-rodnim ljepotama - ako ničim drugim, onda snježnim vrhovima nedalekih Alpa. Kompleks ovoga ‘brdskog škvera’ vidljiv je izda-leka: ipak se proteže na 120.000 četvornih metara, od čega je čak 50.000 natkriveno i obojano modrom bojom koja podsjeća na more. Iz ovih pogona izlazi najveći broj modela kuće, ponajprije oni duljine između 38 i 100 stopa. U ovom hramu suvremene na-utičke brodogradnje dočekao nas je Giovanni Bogetto, direktor

Grupa Azimut-Atlantis-Benetti

posjeduje velike proizvodne

pogone u Avigliani pored

Torina i u Viareggiu

137

odjela za odnose s javnošću, koji se nama pozabavio prije nego što smo doprli do Giovanne Vitelli, kćeri osnivača i vlasnika kom-panije Paola Vitellija, koji je i danas aktivan i bez kojeg Azimut ne bi narastao do današnjih razmjera, niti prebrodio još uvijek aktu-alnu krizu bez previše štete. Giovanna Vitelli provela nas je kroz gotovo jedinstvenu povijest grupe, čiji je svaki djelić stvorio nje-zin otac. Vitelli je svoj nautičko-poduzetnički put otpočeo 1969, kad je otvorio agenciju za najam jedrilica provjerenih nautičkih veličina, odnosno graditelja kao što su Amerglass, Westerley, Bri-

Brodogradilište

138

MISIJA: IZVOZ NA NOVA TRŽIŠTAAzimut: čak 95% svih izgrađenih primjeraka ove kuće prodaje se izvan matične Italije. Azimut ima pogone površine 45.000 četvornih metara u Brazilu, u Santa Catarini, u kojima se trenutno grade dva modela; 43 i 55 ‘flybridge’, a u tom bi ‘škveru’ uskoro trebali biti spremni i za gradnju modela 100. U turskom Orghangaziju, Azimut gradi modele 40 Fly i 40S, u suradnji s jednim lokalnim brodogradi-lištem. Kuća ima predstavništva i u Sjedinjenim Državama, na Floridi, a planira i širenje na kinesko tržište, te već ima predstavništva u Šangaju i Hong Kongu. Diljem svijeta Azimut ima čak sedamdeset prodajnih mjesta. Atlantis: ‘brand manager’ Atlantisa Fabio Massimo Discoli rekao nam je da ta kuća pretežno prodaje u Europi (95%, od čega čak 50% u Italiji), ali da bi se to uskoro trebalo promijeniti zbog sinergije s Azimutom. Atlantis je također ‘bacio oko’ na Brazil, Sjevernu Ameriku i Aziju.

Azimut je 1988. bio izazivač

u natjecanju Blue Ribbon

za brzinski rekord prelaska

Atlantika, ali je loše vrijeme

spriječilo posadu da preplovi

ocean. Farlaka 105 označio je

ulazak u segment većih jahta

Brodogradilište

Brodogradilište

139

Gama brenda Atlantis trenutno se sastoji od niza modela kategorija ‘open’ i ‘hard-top’, duljine između 34 i 58 stopa

tish Powles i Draco. Nedugo nakon toga shvatio je da brodove ne želi samo posjedovati i iznajmljivati, nego i graditi, te kupuje jednu bivšu tvornicu namještaja koju pretvara u brodogradilište spremno za gradnju manjih modela, poput AZ 32, koji je posti-gao priličan uspjeh. Vitelli vrlo brzo prelazi na veće modele i gradi brodove duljine između 25 i 45 stopa, a na umu mu je već i model od punih 30 m. Vitelli 1983. gradi brod Farlaka 105, du-ljine 32 m, i to od poliestera. Samo godinu dana kasnije kupuje kuću Benetti, koja je dulje vrijeme tražila novog vlasnika, te ob-navlja njenu gamu modela duljine između 40 i 70 m, a građenih od čelika, aluminija i poliesterskog laminata. Grupa se pomalo

širi i na druge grane nautičkog sektora i počinje graditi mari-ne (VarAzimute, Livorno, Moskva, Viareggio), te stvara odjel za posredovanje pri kupnji (Fraser Yachts) i poslijeprodajne usluge (Yachtique). Vitelli cijelo to vrijeme sigurnom rukom vodi Azimut i razvija neke od najzanimljivijih modela, pa čak stvara i nove kategorije: ‘fly sport’, ‘open sport’, ‘hard top sport’. Godine 2000. kupuje i Gobbi, kojemu mijenja ime u Atlantis. Pogoni brenda Atlantis smješteni su u dolini pored Sariana, a protežu se na 50.000 četvornih metara. U njima se grade modeli kategorije ‘sport cruiser’, metodom infuzije smole i procesom koji predviđa kontrolu kvalitete na svakom

Brodogradilište

140

KOMFOR, PROSTOR, POGLEDMožda nitko nije bolje shvatio razmišljanje brodovlasnika od dizajnera grupe Azimut-Atlantis-Benetti: iako na brodovima provode malo vremena, žele da su im udobniji od domova i da imaju pogled na more kao iz luksuznog hotela - i to iz svake prostorije koju koriste: spa-vaće kabine, salona, čak i kupaonice. Dizajn eksterijera je ono od čega sve počinje, a Stefano Righini zaslužan je za najuspješnije modele Azimuta, kojima će se uskoro pridružiti i Azimut 62S Italia, ‘sport fly’ golemih okana. Na prošlomu nautičkom sajmu u Genovi, Azimut i Achille Salvagni predstavili su model 88, koji se može urediti u četirima verzijama - kao Riviera, Firenze, Portofino i Dolce Vita. U odnosu na prethodnika, ovaj je model veći iznutra (posebno blagovaonica i vlasnička kabina). Najveći model game Azimut je Leonardo 100, ali su najveći modeli grupe ipak Benettijevi, duljina između 100’ i 120’, koji se razvijaju u posljednje tri godine.

ZAŠTITA OKOLIŠA KAO IMPERATIVGrupa Azimut-Atlantis-Benetti smatra zaštitu okoliša sastavnim dijelom stvaralačkog procesa i u tome je dosljedna već petnaest godina. Nakon što je Azimut 1996. dobio certifikat ISO 9001 (za kvalitetu) i certifikat ISO 14001 (za smanjenje štetnih isparavanja), njegove su tvornice dobile i certifikat BS OH SAS 18001, koji jamči sigurnost na radu. Azimut godinama provodi i vlastita istraživanja vezana uz sigur-nost materijala, te koristi sve više onih koji imaju nizak štetan učinak na okoliš. Tako se u gradnji modela Magellano 50 koriste tekstilna vlakna (lanena), prirodne smole i kalupi od pluta, a nekoliko modela ove kuće oprema se staklima s UV zaštitom, LED rasvjetnim tijelima, ekološki uzgojenom tikovinom i hibridnim motorima... s inovacijama se ne prestaje.

Azimut Flybridge Collection: 40, 43, 45, 48, 53, 60, 64, 70, 78, 82, 88, 95, 100 Leonardo‘S’ Collection (open hard-top i sportfly): 40S, 43S, 55S, 62S Italia, 72S i 86SMagellano Collection: 43, 50 i 74Grande Collection flybridge: 100, 105 i 116Grande Collection sportfly: 103 SL i 120 SL

AtlantisVerve 36 (open)Atlantis open i open hard-top: 34, 38, 40, 44, 48, 50x4, 54 i 58

GAME POJEDINIH BRENDOVA

Brodogradilište

Svaki se novosagrađeni primjerak testira prvo u bazenu, a zatim i na moru

koraku; u bazenu, test vodonepropusnosti, te ‘mokru probu’ na moru, u Savoni, gdje se nalazi i središte odjela za usluge klijentima grupe. S nastupanjem svjetske ekonomske krize Vitelli nije sjedio skrštenih ruku i odmah je shvatio da se Azimut i Atlantis moraju oduprijeti ne-umitnom padu prodaje na sve raspoložive načine. Tako grupa 2009. dobiva zadatak racionalizacije procesa stvaranja i plasmana svako-ga broda, od gradnje do prodaje. Direktor obaju brodogradilišta tada postaje Paolo Cassani. Da bi racionalizirao troškove, iskorištava či-njenicu da su obje kuće dio iste grupe, ali i ostavlja sasvim dovoljno individualnosti jednoj i drugoj. Nakon oporavka od krize, grupacija Azimut-Atlantis-Benetti posluje mirno, ali budno, kao i uvijek pazeći na eventualne nove probleme. Grupa je danas u većinskom vlasništvu obitelji Vitelli (čak 96% dionica), a dug grupe tako nizak da je zapravo nevažan. Dizajnerski odjel, koji radi za cijelu grupaciju, često surađuje s najnadarenijim imenima među navalnim arhitektima današnjice, pri-mjerice Stefanom Righinijem i Carlom Galeazzijem, da navedem samo dvojicu. Gama svih brendova grupe razvija se umjerenim tempom. Pa-olo Vitelli aktivan je i danas, a upravo njegovo iskustvo jamči da će grupa uvijek znati odgovoriti na svaki izazov.

Brend

142

Tekst Lari Lulić Fotografije Volvo Penta

VOLVO PENTA

Šveđani osvajaju

tržišta inovacijama

Usprkos krizi u brodogradnji i snažnom

padu prodaje u mediteranskim zemljama,

Volvo Penta se brzo oporavlja i osvaja

nova tržišta – zahvaljujući smanjenju

mase motora, usklađivanju količine i

sastava ispušnih plinova s najrigoroznijim

propisima i ugradnji inovativnih kontrolnih

i upravljačkih sustava

Testni centar Volvo Pente kod

Göteborga najmoderniji je te vrste

u svijetu, a tamo su usavršavani

i novi modeli motora D4 i D6,

koji sada zadovoljavaju najstrože

ekološke standarde, a učinkovitost i

performanse bitno su im poboljšane

Brand

143

eke tvrtke diktiraju trendove i razvijaju nove proizvode, a druge ih samo prate i kopiraju. Volvo Penta, najveći svjetski proizvođač brodskih motora, bez dvojbe spada u skupinu inovatora. U to smo se imali prilike uvjeriti nedavno u Göteborgu, u centru za razvoj i testiranje novih proizvoda Volvo Pente, najvećemu i najnapred-nijem kompleksu te vrste na svijetu. U Volvo Penti priznaju da se globalna kriza odrazila i na njihovu prodaju, koja je lani bila na povijesnom minimumu. U južnoj Europi, dakle u Italiji, Portugalu, Grčkoj i Španjolskoj, prodaja je pala za čak 70 posto, ali ove je go-dine ponovno zabilježen lagani rast. Optimizam ulijevaju i kreta-nja na azijskom i brazilskom tržištu, koja već godinama konstan-tno rastu. Zahvaljujući promišljenoj poslovnoj politici, ekonomska kriza nije bacila Volvo Pentu na koljena, štoviše, ta tvrtka nasta-vila je snažno ulagati u razvojni program, te je nedavno pred-stavila nove proizvode i koncepte, od kojih su neki doista revo-lucionarni. Predstavljeni su tako prvi radni nacrti ‘kormilarskog okružja budućnosti’, čija je osnovna ideja kreiranje ergonomskog i praktičnog upravljačkog mjesta, u kojemu je propulzijski sistem potpuno integriran s navigacijskim i komunikacijskim uređajima, te drugom električnom opremom na brodu. Vizija je da se kormi-lo potpuno izbaci i zamijeni palicom (joystickom). U automobilu vozač pokreće motor, električne sisteme i instrumente jednim pritiskom na dugme – na brodovima još nije tako, ali novi koncept upravljačkog središta Volvo Pente ide u tom smjeru. Razvijen je stoga i Volvo Penta daljinski elektronički ključ, preko kojeg se, bez obzira na broj motora, kontroliraju svi električni sistemi na

brodu. S e–ključem mogu se tako pokrenuti motor, upaliti svjetla i aktivirati klimatizacijski uređaj, sve jednim pritiskom na dugme. E–ključ je, naravno, vodootporan i pluta na vodi, a može se pove-zati sa sistemom za kontrolu baterija, pa kormilar na kontrolnom zaslonu uvijek ima podatke o stanju i potrošnji. Švedski inženjeri razvili su i novi sustav upravljanja palicom, koji je sada povezan s autopilotom, te omogućava nov i jednostavniji način manevrira-nja. Autopilot je integralni dio nove elektroničke platforme (EVC) i ne zahtijeva zasebno pokretanje. Dovoljno je odrediti kurs, akti-virati funkciju autopilota na joysticku i uživati u vožnji. Prednost ovog sustava upravljanja je što olakšava vožnju, jednostavan je i intuitivan, manevriranje palicom i pri najvećim brzinama vrlo je precizno, te znatno brže nego kormilom. Tvornica Volvo Penta nadogradila je i redizajnirala svoje najtraženije proizvode, moto-re D4 i D6, koji sada zadovoljavaju Tier 3, rigorozan skup ekološ-kih pravila za dizelske brodske motore. Redizajnirani motori ima-ju novi dizajn klipova i novi kontrolni softver, a novost je i senzor za temperaturu, koji ima alarm koji upozorava na gubitak vode za hlađenje. Inače, do sada je prodano više od 65.000 motora D4, što je rekord u industriji. Ove godine predstavljen je i V8-380, novi benzinski motor nove generacije, koji je lakši, čišći, brži i jači od prethodnika i ima najbolji omjer težine i efikasnosti u toj klasi na svijetu. Teži 100 kilograma manje od drugih motora te klase. Ispušni sistem načinjen je od aluminija, a hladi se, jednako kao i motor, glikolom. V8-380 emitira 95 posto manje emisije CO2 u praznom hodu, te zadovoljava zahtjeve Tier 3.

N

Novi način upravljanja -

kormilarenje i kontrola

autopilota sada idu preko

joysticka, a paljenje i svi

sustavi kontroliraju se

preko elektroničkog ključa

Kormilarski pult

budućnosti -

ergonomičan, s

najnovijom tehnologijom

i svim komandama

nadohvat ruke

144

AZIMUT GRANDE100 & 120 SL

Azimutova serija Grande predstavljena je na nautičkom sajmu u Dubaiju 2010., a odonda

opravdava vlastito ime; predstavljamo dvije jahte (od pet) iz toga niza, modele 100 i 120 SL

Tekst Gregory Shirvanyants Fotografije Azimut Yachts

145

DVIJE OTMJENE DAME

Test

Test

146

Azimut Grande 120 SL ima

lako pamtljive otmjene linije

eksterijera i svijetle, prozračne

interijere koji su i proslavili

kuću Azimut

ad je Azimut odabrao upravo Dubai za predstavljanje svoje nove serije 201, očito su se ljudi u upravi poveli za osjećajem da će se regionalnim ljubiteljima jahta svidjeti i izgled i brzina novih mo-dela. Jahte serije Grande nude jednostavan koncept: na njima je vlasnik taj koji bira gotovo sve, a veće su i raskošnije od pret-hodnih, dakle idealne za vlasnike starijih modela kojima je ukus ‘narastao’. Ova ‘semi-custom’ serija izvana nalikuje na prethodne serije iste kuće, odnosno s njima dijeli stil i duh, ali je iznutra sve ostavljeno vlasniku na volju, od broja i rasporeda prostorija, do njihove namjene i uređenja. Osnivač i generalni direktor Azimuta Paolo Vitelli ostavlja malo sumnje o stupnju prilagođavanja željama klijenta, te kupcima na raspolaganje stavlja cijelu skupinu savjetni-ka. ‘Tu su prodavač koji je stručan i za regiju iz koje dolazi kupac, ali i koji klijenta upozna osobno... zatim navalni arhitekt koji može posavjetovati klijenta i o uređenju, ali i o strukturalnim zahvatima potrebnim za utvrđivanje rasporeda. Osim toga, u grupi su voditelj projekta, glavni i odgovorni za svaku pojedinu jahtu, kao i tehnič-ki voditelj, koji stupa na scenu ako klijent ima detaljnije tehničke

K

Test

147

prohtjeve vezane npr. za motore, strukture u interijerima, susta-ve za spuštanje tendera...’ Azimut, čije su jahte prepoznatljive po velikim dimenzijama prozora i okana, slijedi jednaku filozofiju i u seriji Grande. Talijanski dizajner Stefano Righini odgovoran je za linije tri modela ovoga ‘škvera’, 103 SL, 120 SL i 100. Grande 100 je iznutra prava staklena katedrala, a staklom su ukrašeni i rubni dijelovi nosača radara. Iz salona Grande 100 pogled se pruža pre-ma okolišu u svim smjerovima i bez prepreka, jer su zbog oblika i rasporeda staklenih površina spojevi nadgrađa gotovo neprimjet-ni. Unutrašnjost jahte je, kako smo rekli, podložna svakoj promjeni koje se klijent sjeti, a u grubim crtama je prozračna i minimalistički zamišljena. Za uređenje unutrašnjosti osnovnog modela 120 bio je zadužen Carlo Galeazzi, s kojim ova kuća često surađuje, a koji je posebnu pažnju posvetio dimenzijama prostorija. Tako se u salo-nu i blagovaonici uživa u velikodušnim dimenzijama tih cjelina, a od upravljačkog mjesta ih dijeli samo konzola s LCD televizorom. Grande 100, s druge strane, ima povišeno kormilarsko mjesto, te prostranu klupu unutar upravljačkog prostora – za znatiželjne put-

Test

nike. Vlasnička kabina na Grande 100 smještena je na pramcu glavne palube, tik ispred kuhinje, i ima privatni ured, te malo predvorje s naslonjačem i stolićem. Uz velike bočne prozore ima i pet stakle-nih površina na stropu, koje se ne mogu otvoriti, ali koje puštaju prirodnu svjetlost danju, a noću omogućavaju pogled na zvijezde iz kreveta. Vlasnik na raspolaganju ima i mali privatni salon i prostranu kupaonicu s raskošnom kadom (dva tuša!), te garderobu tolikih di-menzija da bi zapravo mogla poslužiti i kao dodatna kabina za člana posade ili jednoga gosta. Na donjoj palubi nalaze se četiri gostinske kabine, od kojih svaka ima privatnu kupaonicu. Dvije su kabine opre-mljene bračnim krevetima, a dvije dvokrevetne, iako se i ti kreveti mogu spojiti. Na starijem modelu, 120 SL Grande, vlasnička kabina smještena je na tradicionalnijem mjestu, na krmi donje palube, te je na primjerku koji smo razgledali uređena u svijetlim tkaninama i egzotičnom afričkom drvu zebrano. Vlasnička kabina ima privatnu kupaonicu s dvojim vratima, te salon s pisaćim stolom pored kojeg se zapravo i ulazi u samu kabinu. Na donjoj palubi nalazi se i kuhinja, smještena na krmi i vrlo prostrana, opremljena uređajima ugledne

Svaki Grande može se prilagoditi željama vlasnika: jedino što je

fiksno su strukturalne pregrade

Test

Grande 100 je iznutra

prava staklena katedrala,

a staklom su ukrašeni

i rubni dijelovi nosača

radara; iz salona pogled se

pruža prema okolišu u svim

smjerovima i bez prepreka

njemačke kuće Miele sa stogodišnjom poviješću. Pored kuhinje se na-laze i dvije prostrane gostinske kabine, dok je VIP kabina smještena na pramcu i jedva nešto manja od vlasničke. Na samoj krmi nalaze se prostorije za posadu, koje služe kao prigušna zona između strojarnice i vlasničke kabine, ali su vrlo udobne. Dvije jednokrevetne i skiperova kabina hodnikom su povezane s kuhinjom i blagovaonicom za posadu. Oba ova modela serije Grande primarno su dizajnirana za uživanje u oko-lišu. Righini je model 100 okružio staklenim površinama, a na ‘fly’ palubi nalazi se sve potrebno za zabavu i opuštanje, čak i na duljim putovanji-ma. Tamo su, osim sekundarnoga upravljačkog mjesta, još i bar, hidro-masažna kada, te blagovaonica na otvorenom, sve natkriveno krutim krovićem, uz mogućnost skrivanja još jednog manjeg bimini krovića u većem. Gornja paluba modela 120 prilično je slična onoj manjega mode-la, a iako bi se očekivalo da bi trebala biti impresivnija zbog dimenzija, Azimut je odlučio žrtvovati jedan dio prostora i ugraditi inovativan su-stav za rastvaranje krovića koji se razvija od krme prema pramcu. Na toj palubi još uvijek ima dovoljno prostora za blagovaonicu, hidromasaž-nu kadu, sunčališta i prostor za zabavu. Iako ovdje nema standardnog krutog krovića, nosač radara pruža zaštitu od sunca, a ‘fly’ je ionako zamišljen kao prostor za sunčanje. Između kokpita i salona nalaze se samo staklena vrata, koja mogu potpuno ‘nestati’ u pregradama, pa ne morate biti na ‘fly’ palubi da biste uživali u svježem zraku. Iako se ova dva modela znatno razlikuju dimenzijama, oba imaju po četiri kabine za osam osoba. Svestrane i ugodne, ove jahte osvajaju i performansama. Grande 100 ima dva moćna dizelska motora MTU od po 2.000 KS, te postiže najveću brzinu od 26 čvorova, dok Grande 120 ima tri motora i turbine Rolls Royce, a najveća brzina iznosi joj 36 čvorova. Objema je jahtama autonomija 470 nm pri brzini od 22,5 čvorova. ‘Grande’ u imenu ovih modela nije puka zgodna riječ: ove dvije zvjerčice su uistinu velike i moćne, prave dame nautičkog svijeta.

Test

100Duljina preko svega: 31,04 m

Maksimalna širina: 6,98 m

Gaz u području vijaka: 1,54 m

Motori: 2 x MTU 16V 2.200 KS

Najveća brzina: 26 čv.

Brzina krstarenja: 22,5 čv.

Istisnina: 115 t

Zapremina spremnika za gorivo: 14.800 l

Zapremina spremnika za vodu: 2.000 l

Kabine: 4 + 3

Gradbeni materijal: stakloplastika

Zastupnik: Ocean Art

120 SLDuljina preko svega: 35,5 m

Maksimalna širina: 7,90 m

Gaz u području sapnica: 1,50 m

Motori: 3 x MTU 16V 2.434 KS

Najveća brzina: 36 čv.

Brzina krstarenja: 23,5 čv.

Istisnina: 148 t

Zapremina spremnika za gorivo: 18.000 l

Zapremina spremnika za vodu: 3.000 l

Kabine: 4 + 3

Gradbeni materijal: stakloplastika

Zastupnik: Ocean Art

Test

Dva dizelska motora MTU od po 2.000 KS potjeraju Grande 100 brzinom od 26 čvorova; Grande 120 ima tri motora i

turbine Rolls Royce, a brzina te jahte je 36 čvorova

149

Test

150

DANISH YACHTS 38MSHOOTING STAR

Test

Danish Yachts možda nije veliko brodogradilište, ali ima

velike ideje, tvrdi Espen Oeino, koji je za to brodogradilište

projektirao i dizajnirao jahtu od 116 stopa. Shooting Star

je opremljena vodenim turbinama i bez muke prelazi brzinu

od 40 čvorova, a unutrašnjost joj je komforna, svijetla i

uređena u modernomu i raskošnom stilu

Tekst Alain BrousseFotografije D.R. & Thierry Ameller

rodogradilište Danish Yachts većinu svojih narudžbi odradi za jednog naručitelja - dansku Kraljevsku mornaricu, a bolje prepo-ruke od te nema. Linije modela Danish Yacht namijenjenih razo-nodi stoga pomalo sliče na one ratnih brodova, ali dijele i njihove plovidbene osobine. Moon Goddess 115’ predstavljena je počet-kom 2007, a naručena je kao pomoćni brod jahte Princess Ma-riane 251’. Opremljena je dvjema vodenim turbinama Hamilton, koje pogoni par motora MTU od po 3.650 KS, pa ne iznenađuje da postiže najveću brzinu od 50 čvorova (dakako, sagrađena je za vlasnika Princess Mariane, meksičkog tajkuna Carlosa Peraltu). Nasljednica Moon Goddess je Shooting Star, jahta dulja jednu stopu, koju je projektirao Espen Oeino. Pramac Shooting Star vrlo sliči onom Moon Goddess; općenito gledano, linije ove jahte poštuju gotovo sve moderne trendove. Oeino se odlučio za re-lativno nisko nadgrađe agresivnih linija, koje već na prvi pogled najavljuje brzinu i snagu. U potpunosti građena od kompozita kevlara i karbona, Shooting Star je vrlo lagana za svoje dimenzi-je, pa bi njezina najveća brzina izazivala čuđenje da je - manja. Strojarnica ove jahte je savršeno pregledna i uredna, a svaki je djelić prostora optimalno iskorišten. Shooting Star pokreću dva motora MTU 16 od po 4.613 KS, a njemačka brodograđevna teh-nologija i danski navalni dizajn omogućuju ovoj ‘dami’ postizanje vršne brzine od 45 čvorova. Uz brzinu ide i okretnost, barem u

B

151

PUNIH 45 ČVOROVA A BEZ IMALO MUKE!

Test

152

Salon ove jahte

oblikovali su Espen

Oeino i stručnjaci

studija Art Line, a opći

je dojam da je vrlo

ugodan

Obline su osnovni element estetike eksterijera ovog broda kategorije ‘open hard top’

ting Star predstavnica nove generacije luksuznih velikih jahta, čiji vlasnici jednako pozornosti posvećuju smanjenju utjecaja na okoliš koliko i brzini, pa je njezin ‘ekološki trag’ zaista minima-lan. Oeino je nadahnuće za neka rješenja pronašao u aeronautici, pa je Shooting Star vrlo lagana i štedi na ‘kilaži’ i na nemogućim mjestima, poput strojarnice. Opremljena dvama motorima MTU od po 69 l zapremine, ova jahta po satu plovidbe brzinom krsta-renja troši 1.200 l goriva. Unutrašnjost Shooting Star je uredio nizozemski studio Art Line, koji nije štedio mašte. Espen Oeino ovoj je jahti podario unutrašnjost u koju dopire velika količina prirodnog svjetla, što su dizajneri nizozemskog studija pametno iskoristili i stvorili interijere u kojima je ugodno osvjetljenje te-melj atmosfere. Cjelina unutar nadgrađa na razini glavne palube gotovo je u potpunosti okružena staklenim površinama, dok su one na donjoj palubi nešto umjerenijih dimenzija. Unutrašnjost je ugodna i zbog potpune odsutnosti oštrih linija i oblika, a brojni zaobljeni oblici odmah potiču na opuštanje, pa je taj potez di-

slučaju Shooting Star, pa ju sasvim lako možemo zamisliti kako juri slalomom između zamišljenih čunjeva na moru. Usprkos moćnim motorima, Shooting Star ima gaz od svega 1,45 metara. Upravljačko mjesto ove jahte je najljepše koje smo ikada vidje-li. Ultramoderna kormilarnica, široka gotovo koliko i trup jahte, opremljena je upravljačkom konzolom od crnog materijala koji ne dopušta odbljeske svjetlosti. U konzolu su integrirani GPS, ra-darski zaslon, Furuno sonar i kartografski ploter, a osvijetljenost upravljačkog mjesta može se namjestiti odabirom stakala koja se zamagljuju na dodir, ili pomicanjem električno pokretljivih roleta. Oni kojima je u plovidbi dosadno mogu se pridružiti skiperu u ovoj prostoriji i smjestiti se na jedno od četiriju sjedala pričvršćenih za konkavni stražnji zid upravljačkog mjesta, ali oprez - ako na-letite na veće valove, ti stolci bez naslona za ruke nisu najbolji izbor. Iako brza i sportskog duha, ova jahta ipak je sposobna i za racionalniju plovidbu - primjerice, pri brzini od 35 čvorova ima autonomiju od 550 nm. Espen Oeino naglašava da je Shoo-152

Test

153

Naglašeno oštar

pramac prvo je

što osvaja kad se

sagledaju vanjske

linije ove jahte

zajnera uistinu za čestitke. Unutrašnjost je uređena elementima u prirodnim bojama, u drvu jasena i u tonovima bijele boje, za tkanine i tepihe. Spavaće kabine smještene su na donjoj palubi, a odlikuju se visinom stropa između 2,10 i 2,40 metara. Shooting Star ima kabinu za VIP goste i dvije ‘obične’ gostinske kabine, te tri pripadajuće privatne kupaonice, pa je idealna i za iznajmljiva-nje, za što ima i u tu svrhu potreban MCA certifikat. Kao i svaki ‘open hard top’, projektant kojega drži do sebe, Shooting Star na glavnoj palubi nema dovoljno mjesta za raskošnu vlasničku kabinu, pa je ona stoga smještena na donjoj palubi i proteže se cijelom širinom trupa. Uređena je raskošno, opremljena ‘king-si-ze’ krevetom, ima vrlo veliki televizor nasuprot krevetu te zase-ban kutak uređen kao salon. Ova kabina ima i privatnu kupaonicu uređenu ultramoderno, ali uz diskretan dodir nautičke tradicije - pod je drven, od tikovine. Posada, ukupno pet osoba, ima na raspolaganju prostorije u krmenom dijelu donje palube, ispred strojarnice, a tamo se nalaze vrlo velika kuhinja, blagovaonica i

Test

Test

154

Vlasnička kabina proteže se

čitavom širinom donje palube,

a njezina privatna kupaonica je

remek-djelo u svojoj i svim ostalim

klasama, s tim što je posebno

zanimljiva tuš-kabina

154

Test

kabine. Nismo mogli ne zamijetiti da su prostorije za posadu uređene upravo luksuzno. ‘Zadovoljna posada je dobra posada’, kaže o tome Oeino. Shooting Star ima spremište za pomoćnu brodicu od 3,85 m i dva jet skija, ali nema krmu uređenu prema konceptu ‘beach-club’, nego klasičnu, s kupališnom platformom umjerenih dimenzija. Kokpit je zato i više nego velikodušnih mjera, potpuno namijenjen opuštanju i opremljen sunčalištem smještenim nad garažu i stolom od lakirane hrastovine, kapaciteta osam osoba. Ova vanjska blagovaonica, idealno smještena za osiguranje privatnosti u lukama, može se natkriti kro-vićem za zaštitu od sunca, koji se električnim sustavom rastvara iz okvira ‘hard topa’. Shooting star će bez sumnje prvo osvojiti brzinom i manevarskim sposobnostima, ali ova jahta može ponuditi mnogo više od toga, ponajprije izvanredno visoku razinu udobnosti, idealnu za du-lja krstarenja.

Duljina: 38 m

Maksimalna širina: 7,50 m

Gaz u području vijaka: 1,45 m

Težina: 112 t (bez opterećenja)

Zapremina spremnika za gorivo: 20.692 l

Zapremina spremnika za vodu: 6.000 l

Zapremina spremnika za crne i sive vode: 4.500 l

Gradbeni materijali: kevlar i karbon

Motori: MTU 16V4000M93L, 2 x 4.615 KS (3.440 kW)

Broj cilindara / zapremina: 16, u V-formaciji, 69 l

Težina motora: 9.885 kg

Najveći broj okretaja: 2.100/min

Potrošnja pri brzini krstarenja: 1.200 l/h

Autonomija: 550 nm pri 35 čv.

Najveća brzina: 45 čv.

Projektant i dizajner eksterijera: Espen Oeino

Dizajn interijera: Art Line

Graditelj: Danish Yachts (Skagen, Danska)

Supermoderno

upravljačko mjesto je

dokaz originalnosti

projektanta, ali i

dizajnera i stručnjaka

brodogradilišta

Brodogradilište Marquis Yachts sa svakim se novim modelom penje za korak

više: za model 630 Sport Yacht smo uvjereni da će postati reprezentativna

jahta - pravi admiralski brod - ove kuće

Text Craig Barnett Photos Marquis Yachts

MARQUIS SportYacht 630

RASNA AMERIČKA JAHTA

Test

157

Test

Unutrašnjost Marquisa

630 uređena je u

jednakom stilu kao i

u dviju prethodnica

ove jahte, ali ponešto

diskretnije

a prošlomu nautičkom sajmu u Miamiju, brodogradilište Marquis se pokazalo u najboljem svjetlu, a zvijezda je svakako bio novi model, Marquis 630 Sport Yacht. Sportske linije trupa ove jahte toliko su genijalno projektirane da ovaj Marquis djeluje kao da plovi čak i kad stoji, a oplata brončane boje privlači poglede onih koje dizajn nije osvojio na prvi pogled. Talijanski studio Nuvolari & Lenard zaslužan je za vanjske linije ove jahte, pa okrugla okna i zatamnjena stakla unose dinamičnost u trup čije dimenzije daju nagovijestiti iznimno komfornu unutrašnjost, s visokim stropovima, koje nalažu pravila američkoga nautičkog tržišta. Na moćnim bokovima smješta se još prozora, ovog puta od salona, a detalji krmenog dijela izvanrednog su dizajna i naglašeni promjenama u tonu boje. Upravo ta igra oblika i tonova ono je što Marquis 630 izdvaja iz mase sličnih brodova, a jedino što nam se nije osobito svidjelo jest kruti krović - previsok je i vizualno podiže ukupnu visinu jahte, narušavajući njezine skladne sportske linije. Međutim, lako ga je spustiti ili zamijeniti mekanim bi-minijem, pa taj nedostatak ipak nije nešto što bismo teško zamjerili ovom Marquisu. Čim s vrlo velike krmene platforme stupite u kokpit, shvatit ćete da je namjena ove jahte opuštanje do maksimuma. Iz

N

158

Test

159

luksuzno uređenog kokpita se ulazi u kabinu za posadu i u strojar-nicu, gdje se skrivaju dva motora sustava IPS 1200. Marquis 630, uz ove motore, postiže najveću brzinu od 33 čvora, brzinu krstare-nja od 27 čvorova i autonomiju od 336 nm. Unutrašnjost Marquisa 630 posebno nas je zanimala. I imali smo što vidjeti. U salon se ulazi iz velikog kokpita, u kojem je izvedena lijepa blagovaonica uređena u tikovini, a koji je, osim toga, opremljen naslonjačem koji bismo kvalitetom i dizajnom usporedili sa sjedalima kakvog Bentleyja ili Rolls Roycea. Marquis je kokpit uredio u svijetlim to-novima, a naslonjač je podstavljen čvrstom pjenom za maksimalan komfor. Povrh svega, jer Marquis je ipak američko brodogradilište, a Amerikancima je praktičnost svetinja, u kokpitu smo izbrojali ni manje ni više nego osam spremnika raznih veličina, za raznovrsnu opremu i sitnice. Na pramcu je ova praktičnost još izraženija, jer sve je ovdje organizirano i uredno kao u ljekarni: užad pospremlje-na u zasebne spremnike, lanci također, sidreno vitlo sakriveno. Jedino što se na pramcu primjećuje jest raskošno sunčalište (je-dino na brodu), zaštićeno ogradom od nehrđajućeg čelika, koja je izrađena od cijevi zavarenih na dva mjesta po svakom spoju (izva-na i iznutra) i pričvršćena za palubu uz pomoć aluminijskih ploča. Iz kokpita se stubištem penje na gornju palubu koja je - za razliku

Test

Prvi izgrađeni primjerak ima tri spavaće kabine i

kuhinju izvedenu na nižoj palubi

Testod manje, na modelima 420 i 500 - ovdje punih dimenzija ‘flya’. S desne strane, na toj se palubi nalazi naslonjač u obliku slova U, na ko-jem se može smjestiti osam osoba, a još jedan naslonjač nalazi se na pramcu: nešto nam govori da se ta dva naslonjača s dodatnim jastuči-ćem, ili dvama, mogu pretvoriti u još dva sunčališta. Gornji most nam se doista izuzetno svidio, iako bismo mu možda krmeni dio također opremili naslonjačima ili sunčalištem. Na donjoj palubi se iz kokpita - kroz vrata od zatamnjenog stakla - ulazi u lijepo uređen i prostran salon. Zanimljivo, nakon otvaranja salona prema kokpitu u ‘open spa-ce’ na modelima 420 i 500, Marquis to nije ponovio na modelu 630. Salon je gotovo sa svih strana okružen staklenim površinama, pa je iz

njega pogled fanta-stičan. Unutrašnjost je uređena moderno i prilično diskretno, što je vjerojatno odraz težnje da se Marquis 630 ponudi zrelijim kupcima.

Materijali uređenja su vrhunski, njihova obrada i završna izvedba ta-kođer, a salon je opremljen i lijepim televizorom s ekranom od 42’’ te sustavom Sony DVD/CD/iPod, povezanim sa zvučnicima Sonance In-Wall. S lijeve strane su stube koje vode na donju palubu, u kuhinju, koja je prostrana i vrlo visoka, te otvorena prozorima prema moru. Kuhinja ima dovoljno spremišnog i radnog prostora, veliki hladnjak i ledenicu, te perilice rublja i posuđa, pa je očigledno da je Marquis 630 spreman i na dulja krstarenja. Na prvom primjerku izvedene su tri spavaće kabine, ali pretpostavljamo da će budući modeli imati četiri kabine i kuhinju premještenu na glavnu palubu. VIP kabina izvedena je u pramcu, ima vrlo veliku i lijepu privatnu kupaonicu, dok se gostinska kabina s kupaonicom nalazi pored nje, u desnom dijelu donje palube. Vlasnička kabina smještena je u krmi i široka koliko i sam trup. Od strojarnice ju dijele kupaonica kakva se viđa samo na superjahtama i garderoba, pa je ova kabina doista krajnje komforna. Ima čak i mali privatni salon s naslonjačem i stolićem smještenim tik pored velikih okana. Sve su kabine uređene u jednakom stilu, a Marquis se na pr-vom primjerku odlučio za drvo trešnje, ulašten talijanski mramor i kožu. Suradnja talijanskog dizajnerskog studija i brodogradilišta koje gradi prema američkim standardima kvalitete svakako je stvorila po-najbolju jahtu svoje kategorije. Marquis je iskoristio najbolje od dva-ju svjetova i stilova stvaranja u nautičkoj brodogradnji, te uspješno izbjegao zamke u koje upadaju samostalni graditelji i dizajneri u Eu-ropi i Sjedinjenim Državama. Svaka čast! Modeli 420 i 500 u svoje su vrijeme privukli dosta pažnje i unijeli dašak svježine u nautički sektor, a Marquis 630 ne samo što ih slijedi, nego ih i nadmašuje. Ovu jahtu čeka duga ‘karijera’ na svim svjetskim tržištima - čini nam se da bi mogla postati referentni model svoje kategorije.

Duljina: 20 m

Širina: 5,23 m

Gaz (‘podova’ sustava IPS) : 1,37 m

Visina konstrukcije: 5,99 m

Istisnina: 32.432 kg

Spremnik za gorivo: 3.899 l

Spremnik za vodu: 965 l

Spremnik za sive vode: 605 l

Broj ležajeva: 8

Zastupnik: Adriaval

Najveća brzina ovog modela iznosi 33 čvora, pa mu nemaju

što prigovoriti ni ljubitelji jurnjave po moru

Test

161

Test

162

Već vam je poznat 63 Vertigo, kojeg su proslavili sportski dizajn i otmjeni duh, a sad upoznajte

63 Virtus; te dvije Rive dijele korito, kao osnovu, ali Virtus ima osobinu koja ga čini posebno

privlačnim: otvoren je – i nikad nam ne bi dosadio

Tekst Franck Van Espen Fotografije Riva

RIVA 63 VIRTUS

POVRATAK ‘OPENA’

Test

162

163

Test

164

Raskoš je ovdje

samozatajna, jer Riva

ostaje vjerna

diskreciji

iva je u nautičkoj industriji ono što je Rollls Royce u automobil-skoj: mitska marka koja predstavlja stvaran luskuz i nivo pro-finjenosti koji se stječe godinama, desetljećima čak. Virtus 63 na prvi bi se pogled mogao smatrati open verzijom Vertigo 63, a zapravo je mnogo više. Izgrađen na poticaj jednoga vjernog klijenta kuće, američkog vlasnika modela Rivale koji je poželio sličan brod, samo većih dimenzija, Virtus 63 je djelo kućnog pro-jektantskog ureda grupacije Ferretti: na Virtusu 63 surađivali su Andrea Frabetti, studio AYT i dizajner interijera Mauro Michelli.Impresivno lijep Virtus 63 ‘riješio’ se krova koji krasi Vertigo 63, a kojeg sada zamjenjuje samo poveliko prednje vjetrobransko staklo, koje potpuno obavija upravljačko mjesto. Luk za antene i radare je, kao i na svim modelima kuće, smješten na krmi, pred sunčalištem, a iako je lijep, donekle ometa pogled preko krme. Na krmi se nalazi spremište za gumenjak duljine do 3,20 m.Riva se posebno potrudila oko toga da eksterijer učini što ugod-nijim, pa je tako rad motora nečujan, a kretanje obilježeno samo

164

R

Test

165

Test

klokotanjem vode u ispušnim cijevima nisko nad površinom. Andrea Frabetti nas je upoznao sa strojarnicom Virtusa 63 i doista smo oduševljeni. Novu Rivu pokreću dva motora MAN (instalirani u V) od po 1.630 KS, što je ujedno i najveća moguća snaga motora za ovaj model. Spremnici za gorivo i vodu izrađeni su od poliestera, a sva električna oprema smještena je u strojarnicu da ne narušava uživanje. Sama strojarnica je krasan primjer toga kako bi trebala izgledati ova funkcionalna prostorija bilo kojeg broda, a dovoljno je prostrana za popravke bez napora i ozljeda. Prostran je i kokpit, a cijeli Virtus 63 je kao kakva studija za idealno kretanje palubom. Sa svake strane sunčališta izvedene su ljestve koje vode do salona u kokpitu, a bočno smještena klupica ispred mini-kuhinje može se pomaknuti ustranu i kliznuti točno pred stol – koji se može ra-stvoriti i udvostručiti površinu, pa na Virtusu 63 ima mjesta za objedovanje osam osoba. Nad kokpit se može nadviti mekani krović, mehanizam kojeg, nažalost, nije potpuno sakriven, dok je bimini otvoren. Ipak, na to zaboravite čim shvatite da krović mo-

Impresivno upravljačko mjesto smješteno je centralno i savršeno je izvedeno, čak i za manevriranje u luci

Test

žete rastvoriti i usred plovidbe. Upravljačko mjesto svidjet će se svakomu tko zna išta o vođenju broda. Zasloni kojima se upravlja motorima savršeno su pregledni i po najvećem suncu, a zaslon za kontrolu tekućina smješten je na najpreglednije moguće mjesto, u sredinu. Vertigo 63 je imao samo jedno sjedalo, dok Virtus ima klupicu, pa se skiperu može netko i pridružiti. U podnožju vjetro-branskog stakla nalazi se spremnik za još jedan bimini krović, koji nas je načinom rastvaranja posjetio na kabriolete. Virtus ima bitve pomalo prevelike za vlastite dimenzije, a lakiran je lakom Boero visokoga sjaja, koji izvanredno naglašava zaobljene linije trupa. Vrata za ulaz u potpalublje ‘nestaju’ prema dolje, te propuštaju u salon impresivnih dimenzija i lijepog ugođaja, s dovoljno svjetlosti koja dopire kroz prozirne površine od stakloplastike na bokovima broda. Vlasnik modela koji smo razgledali odlučio se za jednostav-nost i u tomu mu svaka čast – razmetljivost pojedinih primjeraka je ispod svake granice dobrog ukusa. Kuhinja je na Virtusu 63 gotovo potpuno sakrivena od pogleda, ali valjano opremljena hladnjakom,

Test

Vlasnička kabina je dokaz

da se luksuz može izraziti

i nenametljivo

166166

Test

poraditi, ili će se klijenti odlučiti za neki drugi izbor. Na našem testu u vodama Monaka ovaj mali dragulj je naišao na neugodan vjetar i još neugodnije valove, ali nas je ugodno iznenadio vrsnim držanjem na moru: samo malo podržavana zakrilcima, naša je Riva svladala valove tako da ih ni primijetili nismo. Dva su nas motora MAN pogurala do naj-veće brzine od 40 čvorova u tren oka, što je divljenja vrijedno za svaki brod s prijenosom linijskom osovinom u tunelu. Mi bismo rado vidjeli što bi Virtus tek mogao s površinskim vijcima, ali to jednostavno nije u stilu Rive. Nakon dokazivanja moći odlučili smo ploviti malo sporije i dostojanstvenije, te ustvrdili da Virtusu 63 najviše odgovara brzina od 30 čvorova, pri kojoj motori troše 300 l/h, a trup za sobom ostavlja prepoznaljivu zapjenjenu brazdu, svojevrstan potpis svake Rive. Mo-del Virtus 63 pokazuje da Riva ne uživa staru slavu i da su pred kućom još mnogi lijepi dani, te po tko zna koji put potvrđuje da se ni na čemu ne plovi ljepše nego na jednoj Rivi – toliko lijepo da se čak i na cijenu lako zaboravi.

Jednostavnost uređenja u crnom i bijelom naglašena je snažnom svjetlošću koja ističe kontraste

ledenicom, te perilicom posuđa. Vlasnik se odlučio za aparate radije nego za elemente, pa su radne plohe spartanske, a brod ima samo jedan sudoper. Naše je mišljenje da je to sasvim u skla-du s filozofijom kuće: Riva ne gradi beskorisne ploveće vile na kojima vlasnik uživa sve luksuze hotela ili vlastitog doma, da bi povremeno bacio pogled kroz prozor, nego brodove kojim vla-snika vode u neistraženo i omogućavaju mu da uživa u krajoliku i morskom ambijentu – čak i ako nema dovoljno prostora za gur-manske egzibicije, Virtus 63 će vas spremno odvesti do krasnog restorana u nekoj uvali skrivenoj od pogleda. Virtus 63 ima tri dvokrevetne kabine strateški razmještene radi osiguranja mak-simalne privatnosti; VIP je u pramcu, dječja na krmi, a obje su uređene ne samo raskošno, nego i krajnje skupo – svaki detalj podsjeća vas da ste na rasnom brodu. Jedino što nas se nije doj-milo bio je pod kupaonice, ali smo sigurni da će Riva i na tomu

Duljina preko svega: 19,57 m

Maksimalna širina: 4,80 m

Gaz u području vijaka: 1,60 m

Istisnina bez opterećenja: 28,30 t

Zapremina spremnika za gorivo: 3.200 l

Zapremina spremnika za vodu: 660 l

Motori: 2 x 1.360 KS (1.000 kW) V12 MAN

Najveća brzina: 40,5 čv.

Brzina krstarenja: 30 čv.

Autonomija: 300 nm

Dizajner eksterijera i interijera: Officina Italiana Design

Graditelj: Riva (Sarnico – Italija)

Zastupnik: MennYacht

Test

168

PORTOFINO 40Test

169

Zastupnik ‘škvera’ Sunseeker za Hrvatsku, tvrtka Sunseeker Germany, pred bazom u Palma de

Mallorci premijerno je predstavila Portofino 40, luksuzni sportski ‘cruiser’ kojim ovaj graditelj

postavlja nove standarde u toj klasi brodova; premda se posljednjih godina uglavnom orijentirao na

proizvodnju superjahta, Sunseeker brižno dotjeranim Portofinom 40 svjedoči da i nadalje želi

biti jedan od vodećih proizvođača sportskih plovila

Tekst Lari Lulić Fotografije Joe McCarthy

PUNOKRVNI SPORTAŠ U LUKSUZNOJ IZVEDBI

Test

170

red nautičku će javnost novi ljepotan od 40 stopa premijerno na sajmu u Southamptonu, a nakon toga i u Cannesu. Mi smo ga pak, uz grupu vodećih svjetskih nautičkih novinara, u kolovozu imali prilike testirati pred Sunseekerovom bazom Port Adriano, u vodama Baleara. Nazvan po čuvenomu lučkom gradiću na ta-lijanskoj rivijeri, ovaj brod je kompaktan i stvoren za uživanje u sportskoj plovidbi, a agresivnom sportskom linijom, kojom domi-niraju izrazito veliki bočni prozori, te profinjenim dizajnom trupa, oduševljava na prvi pogled. Pod palubom su smještene dvije kabi-ne, luksuzni centralni salon i kuhinja. Adut Portofina 40 je sjajna prostranost za brod te veličine. Impresivni panoramski prozori na trupu znatno su veći od drugih u toj klasi brodova, jednako kao i glavna kabina. Pri definiranju dizajna novog Portofina 40 konstruktori i inženjeri poštovali su temeljne vrijednosti i oso-bine brenda Sunseeker, a to znači valjana sjedala za kormilara i pomoćnika, velik prostor za objedovanje i opuštanje, potpuno opremljeni ‘wet bar’, te raskošni prostor za sunčanje na pramcu i na krmi. Dizajn interijera potpisuje glasoviti Ken Freivokh, koji je brodu dao notu ekskluzivnosti, karakterističnu za mnogo veće jahte. Unutrašnjost Portofina 40 uređena je jednako kvalitetno kao na Sunseekerovim megajahtama, što znači da su korišteni

170

P

Pod palubom su dvije kabine, luksuzni centralni salon i kuhinja; adut Portofina 40 je sjajna

prostranost za brod te veličine

Test

171

Dizajn interijera

potpisuje Ken Freivokh,

koji je brodu dao

notu ekskluzivnosti,

karakterističnu

za veće jahte

ponajbolji materijali, a implementirana su i mnoga inteligentna dizajnerska rješenja, zahvaljujući kojima je pod palubom znatno više prostora nego u drugih brodova te klase. Veliki bočni pro-zori na trupu i krovu kabine osiguravaju neviđenu količinu svjetla ispod palube, što stvara poseban ugođaj. Vlasnička kabina je u pramčanom potpalublju, centralno su smješteni salon, te udobna i dobro opremljena kuhinja, dok je druga, gostinska kabina smje-štena više prema krmi. U glavnoj kabini velika je bračna postelja, oko koje su golemi spremišni prostori, uključujući dva garderobna ormara u punoj visini. Bočni panoramski prozori propuštaju u sve prostorije obilje svjetla, a halogena rasvjeta i lampe za čitanje u standardnoj su opremi. Iz vlasničke kabine direktno se može pristupiti relativno velikoj kupaonici i toaletu. U središnjem dijelu kabine, oko centralno postavljenog stola, udobna su sjedala za šest ljudi, a tu je i potpuno opremljena kuhinja, s hladnjakom, mi-krovalnom pećnicom i štednjakom. U kuhinju su vješto integrirani ormarići za posuđe, pribor i ostale kuhinjske potrepštine. Gostin-ska kabina ima dva kreveta, koja mogu funkcionirati kao bračna postelja, ili se pomicanjem transformirati u odvojene ležajeve, a

Test

tu je i mogućnost improviziranja trećeg ležaja, na dva metra dugoj i više od metar širokoj površini uz bočni prozor. Dodatan prostor za spavanje može se dobiti u salonu, transformiranjem sjedišta u ležajeve. Kokpit je prekriven i zaštićen velikim pomičnim krovom, a u njemu su četiri kormilarska sjedala s pogledom prema naprijed, te prostor za blagovanje sa sjedalima u obliku U. Atrakcija broda je elegantan i velik krmeni prostor za opuštanje na kojem je prostrano sunčalište. Na krmi je platforma koja se hidraulički može spuštati u more, pogodna je za držanje manjeg tendera, a deklarirana no-sivost joj je 300 kilograma. Prostor za opuštanje i objedovanje u kokpitu dobro je izveden, s dovoljno prostora za komotno sjedenje oko stola na izvlačenje. Uz njega su sudoper s toplom i hladnom vodom, te hladnjak. Ispod sunčališta je prostor za motor, u kojem se, kao dio standardne opreme, nalazi i generator. Profinjen dizajn i luksuzan izgled samo su dio draži Portofina 40, jer su vrsne mari-timne performanse glavna odlika toga istinski sportskog ‘cruisera’. Standardni motori Volvo D6 330 natjerat će brod do impresivne maksimalne brzine od 36 čvorova, a istinski ljubitelji brzine i sport-ske vožnje mogu odabrati par jačih D6 400, s kojima Portofino 40

Test

172

Test

Profinjen dizajn i luksuzan izgled samo su dio draži Portofina 40, jer su vrsne maritimne performanse glavna odlika

toga istinski sportskog ‘cruisera’

dostiže gotovo 40 čvorova. Jahtica se u vožnji sjajno ponaša i potpuno opravdava epitet sportskog plovila. Ima sjajne mane-varske sposobnosti, brza je i okretna, a ima i opciju korištenja palice (joysticka), pa je idealna za početnike, ali i iskusnije kor-milare. Pri maksimalnoj brzini od 36 čvorova, potrošnja goriva je 135 litara na sat, dok je pri brzini krstarenja od 25 čvorova, po-trošnja prihvatljivih 90 litara. Želi li ekonomičnu vožnju, kormilar može uključiti ‘cruise control’, te podesiti brzinu na, primjerice, 25 čvorova, a broj okretaja motora na 800. Uz to ima mogućnost automatskog trima. Iako je cijena Portofina 40 nešto veća od konkurencije u toj klasi, Sunseekerov adut je kvalitetna i bogata standardna oprema broda. Novi model od 40 stopa doista oprav-dava epitet novog lidera u klasi i označava novi proboj brenda Sunseeker u segment sinteze sporta i luksuza.

Duljina preko svega (s platformom): 12,50 m

Maksimalna širina: 3,87 m

Gaz u području vijaka: 0,71 m

Istisnina: 11.600 kg

Spremnik za gorivo: 750 litara

Spremnik za vodu: 295 litara

Motori: Volvo Penta D6, 2 X 360 KS

Najveća brzina: 36 čvorova

Brzina krstarenja: 25 čvorova

Autonomija: 200 nm

Dizajn: Ken Freivokh

Graditelj: Sunseeker

Zastupnik: Sunseeker Germany Adria

BRANCH OFFICE ZADAR:Marina Dalmacija,23206 Sukošan,tel: + 385 23 394 487, fax: + 385 23 394 491, ivona@jadrannautika.com

AURORA MARIS: Metohijska 4, 20000 Dubrovnik, tel: + 385 20 313 444,fax: + 385 20 313 445, info@auroramaris.com

MARINA VERUDA:Cesta prekomorskih brigada 12, 52000 Pula, tel: + 385 52 517 710, fax: + 385 52 517 711, info@munitor.hr

ACI MARINA SPLIT: Uvala Baluni bb,21000 Split, tel: + 385 21 398 786, fax: + 385 21 398 786, sven@jadrannautika.com

ACI MARINA OPATIJA: Liburnijska cesta bb, 51414 I i i, tel: + 385 51 704 052, fax: + 385 51 704 052, nenad@jadrannautika.com

S-NAUTICA :Zupa bb, 85320 Tivat, Crna Gora, mob: +382 67368080,fax: +382 32671331,s-nautica@t-com.me

JADRAN NAUTIKA d.o.o.

Koturaška 51, 10000 Zagreb, tel: + 385 (0)1 6170 068, fax: + 385 (0)1 6170 079, e-mail: info@jadrannautika.com

www.jadrannautika.com

OOUURR TTEEHHNNOOLLOGGYY YOUURR EEMMOOTTIIOONN

STTTTTTRIIIIIDDDDDDEEEERRRRR 11111113333333 oooooppppeeeennnn

Sajmovi

174

FLOTA KOJA OBEĆAVA

Sajmovi

Tekst Alain Brousse & Franck van Espen Fotografije D.R

175

Za svoju tridesetpetu obljetnicu, nautički sajam u Cannesu odlučio je darivati druge i vratiti

industriji vjeru u budućnost; sve najveće marke u nautičkoj brodogradnji predstavile su nove

modele, od kojih donosimo pregled premijera – zahvaljujući kojima je Cannes, sajam koji je

ionako najinternacionalniji od svih, i ove godine potvrdio svoj vodeći status

Nautički sajam u Cannesu

Sajmovi

176

Projekt Benetti FB253 originalno je trebao biti vrlo brza jahta građena za Johna Staluppija, vlasnika najbrže privatne jahte na svijetu, The World Is Not Enough (brža je od 65 čvorova!), ali se Staluppi predomislio i ipak naručio istisninsku jahtu, koja uz dva motora marke Caterpillar od po 1.850 KS posti-že brzinu krstarenja od 14 čvorova, te najveću od 16 čvorova. Vanjske linije su djelo studija brodogradilišta, čiji su dizajneri stvorili elegantnu siluetu, usprkos pozamašnu aluminijskom nadgrađu i čeličnom trupu. Staluppi je jahtu preuzeo početkom ove godine, a trenutno je dostupna za najam posredstvom agencije Ocean Independence (između 400.000 i 550.000 eura tjedno + troš-kovi), ali i za prodaju – po cijeni od 63 milijuna dolara. Diamonds Are Forever ima dvije vlasničke kabine, jednu na glavnoj i jednu na gornjoj palubi, a obje su oblih zidova i imaju panoramski pogled. Četiri VIP kabine (od kojih su dvije dvokrevetne i dvije s bračnim krevetima) nalaze se na donjoj palubi. Jahta je uređena profinjeno, iako možda malo preraskošno za svačiji ukus. Dizajner Evan K. Marshall je u svakom slučaju dokazao da je nadaren.

ZAVODLJIVA SILUETA

Benetti Diamonds Are Forever 61 m

Duljina preko svega: 60,96 m

Maksimalna širina: 10,59 m

Gaz: 2,59 m

Istisnina: 920 t

Motori: 2 x 1.850 KS, Caterpillar

Najveća brzina: 16 čv.

Graditelj: Benetti (Livorno - Italija)

Sajmovi

Nautičku jesen obilježit će dvije dugo očekivane prinove britanskoga ‘škvera’ Sunseeker: na sajmu u Cannesu premijerno je predstavljen sportski ‘cruiser’ Portofino 40, a na ‘domaćem terenu’, u Southamptonu, luksuznu jahtu Predator 80 promovirali su britanski asovi formule 1 Jenson Button i Eddie Jordan. Novi Predator 80 najavljen je kao najfleksibilnija luksuzna jahta u gami, koja pruža ultimativan sportski doživljaj brzine, ali je istovremeno zahvalna i za udobna duga krstarenja. Može ugostiti osam ljudi u četiri prostrane kabine, pogone ju dva motora MTU M14 od po 2.000 konjskih snaga, pod kojima dostiže maksi-malnu brzinu od 45 čvorova. Zahvaljujući golemim panoramskim prozorima u kabini je obilje prirodnog svjetla, a interijeri su izvedeni s pedantnošću i marom karakterističnim za jahte branda Sunseeker. Predator 80 je ‘stroj’ vrhunskih performansa, s više prostora na palubi i u kabini, impresivnim salonom za osam gostiju i dodatnim, privatnim sunčalištem na pramcu. Iako upola kraći, novi Por-tofino 40 također je željno očekivan, jer je riječ o impresivnu sportskom brodu koji označava povratak Sunseekera u tu najpopularniju klasu. Na Portofinu 40 oduševljava iznimna prostranost za jaht(ic)u te veličine: pod palubom su dvije kabine s ukupno pet ležajeva, a središnje su postavljeni udobni salon i izvrsno opremljena kuhinja. Inovativnog dizajna i luksuznog izgleda, Portofino 40 je prije svega moćni sportski krstaš, koji s dva motora D6 od po 330 konjskih snaga lako dostiže brzinu od 36 čvorova, dok s motorima od po 400 konjskih snaga probija granicu od 40 čvorova.

Predator 80 & Portofino 40

NOVO IZ SUNSEEKERA

PREDATOR 80Duljina preko svega: 24,90 m

Maksimalna širina: 6,09 m

Gaz: 1,86 m

Istisnina: 56.000 kg

Motori: do 2636 KS ukupno

Najveća brzina: do 46 čvorova

Graditelj: Sunseeker

PORTOFINO 40Duljina preko svega: 12,50 m

Maksimalna širina: 3,87 m

Gaz: 0,71 m

Istisnina: 11.600 kg

Motori: Volvo Penta D6, 2 X 360 KS

Najveća brzina: 36 čvorova

Graditelj: Sunseeker

Sajmovi

Iako je kruti krović uvijek popularan u Europi, brodogradili-šte Riva ovoga se puta odlučilo za ‘open’ verziju svoga mo-dela Vertigo 63. Novi model, Virtus 63, još je ljepši od pret-hodnika, a putnike ne prepušta na milost i nemilost suncu, nego nudi zaštitu genijalno projektiranim krovićem koji se rastvara kao na kabrioletima. U kokpitu je izvedena klupica koja može kliziti prema stolu po potrebi, a ulaz u kuhinju je u blizini. Virtus 63 je izrađen od doista iznimno kvalitetnih materijala, baš kao što se to od Rive i očekuje. Upravljačko mjesto izvedeno je centralno, što je uostalom i najbolji izbor za ovakav tip broda. Virtus 63 pokreću dva motora MAN (uz V-drive) od po 1.360 KS, pa prelazi brzinu od 40 čvorova.

LJEPOTA BEZ KROVIĆA

Riva 63 Virtus

178

Duljina preko svega: 19,57 m

Maksimalna širina: 4,80 m

Istisnina: 28.300 kg

Zapremina spremnika za gorivo: 3.200 l

Zapremina spremnika za vodu: 660 l

Motori: 2 x 1.360 KS, MAN

Maksimalna brzina: 40,5 čv.

Graditelj: Ferretti Group (Sarnico – Italija)

Sajmovi

179

Nakon velikog uspjeha modela 32 m, Princess Yachts na-stavlja razvoj većih modela i predstavlja Princess 40. Vjerni eleganciji koja ih je proslavila, Britanci su stvorili jahtu s tri-ma palubama koje mogu biti raspoređene i uređene prema željama vlasnika. Na donjoj palubi mogu biti izvedene četiri kabine, ili pet, a jedna od njih može se urediti i kao kinodvo-rana ili teretana. Vlasnička kabina u svakom slučaju zauzima čitavu širinu broda, a lijepo je obasjana prirodnom svjetlo-šću što dopire kroz velike prozore i može imati i privatnu radnu sobu ili čak i knjižnicu. Salon na glavnoj palubi ima dva prozora pred kojima se spuštaju dvije terase. Princess 40 m ima i vrlo prostranu treću palubu, koja najvećim dijelom može biti natkrivena pomičnim krutim krovićem. U garaži se skrivaju tender duljine 6,20 m, te dva jet-skija. Trenutno je u gradnji drugi primjerak ovog modela.

NAJVEĆI SEMI-CUSTOM

Princess 40

Duljina preko svega: 40 m

Maksimalna širina: 8 m

Zapremina spremnika za gorivo: 29.345 l

Zapremina spremnika za vodu.: 4.000 l

Motori: 2 x 2.895 KS, MTU 12 V 4000

Najveća brzina: 22 čv.

Graditelj: Princess Yachts (Plymouth – Velika Britanija)

Sajmovi

180

Sa svojom flotom od 3.000 primjeraka koji plove svim svjet-skim morima, brend Prestige bi trebao pucati od ponosa. U Cannesu je francuski graditelj predstavio obnovljenu verziju modela 60, preimenovanog u 620. Osnovna poboljšanja odnosi se na gornju palubu, koja je sada prostranija i drugačije raz-mještena, prema sugestijama klijenata. Trup novog modela je projektirao Amerikanac Michael Peters, a pokreće ga IPS 900 (2 x 700 KS) i ima najveću brzinu od 30 čvorova. Fly 620 će slijediti model Sportfly, koji će biti predstavljen krajem godine, a na sajmu u Parizu Prestige će predstaviti i novi model 450 (zamjenu modela 440). Prestige Yachts je nedavno otvorio i salon za osobno uređenje naručenog modela, kojeg će moći koristiti vlasnici modela duljih od 50 stopa.

UDOBNIJI ‘FLY’

Prestige Yachts 620

Duljina preko svega: 19,02 m

Maksimalna širina: 5,12 m

Istisnina: 25 t

Zapremina spremnika za gorivo: 2.800 l

Zapremina spremnika za vodu: 800 l

Motori: 2 x 700 KS, IPS900 Volvo Penta

Najveća brzina: 30 čv.

Graditelj: Prestige Yachts (Les Herbiers - Francuska)

Sajmovi

U imenu ovog modela S označava sport, a novi Azimut ionako ne bi mogao zanijekati svoj karakter i bez tog slova. Pokretan trostrukim sustavom IPS 600 (3 x 435 KS), leti brzinom od 36 čvorova. Pri brzini od 31 čv.ora autonomija mu iznosi 310 nm. Od inovacija, tu su klupica sa četiri mjesta, tik ispred prednjega stakla, te sunčalište pored nje. Salon je vrlo svijetao jer je nadgrađe gotovo potpuno ostakljeno, a ima i pomični krov. Blagovaonica u salonu, kuhinja američkog tipa i upravljačko mjesto se nastavljaju na salon. Donja je paluba prostra-na i ima tri kabine, a vlasnička se nalazi u srednjem dijelu, dok VIP zauzima pramac. U garaži s izlaskom na krmenu platformu nalazi se tender od 2,85 m. Azimut 55S se gradi od stakloplastike i 10% je lakši nego da je od kompozita. Unutrašnjost je dizajnirao Stefano Righini, a interijer je izvanredan i nesumnjivo će o njemu biti još riječi.

S TROSTRUKIM IPS-OM

Azimut 55S

181

Duljina preko svega: 17,29 m

Maksimalna širina: 4,65 m

Istisnina: 22 t

Zapremina spremnika za gorivo: 1.600 l

Zapremina spremnika za vodu: 590 l

Motori: 3 x 435 KS, IPS600 Volvo Penta

Najveća brzina: 36 čv.

Graditelj: Azimut Yachts (Avigliana - Italija)

Sajmovi

182

GB 54 je najveći model serije Heritage, a, kao i ostali, ima tradicionalne vanjske linije i dovoljno je udoban i za duga krstarenja. Američko brodogradilište s pogonima u Maleziji ‘trawlere’ gradi od 1954. i nije ih spremno tek tako napu-stiti, a sve to iskustvo stapa se upravo u ovaj model. U us-poredbi s prethodnicima, 80 i 90, brži je desetak čvorova, a pokreću ga dva motora marke Cummins od po 600 KS. Najveća brzina iznosi mu 18,2 čv.ora, a brzina krstarenja 14 čvorova. Na glavnoj palubi ima salon ‘open-space’, bla-govaonicu, kuhinju američkog tipa i centralno smješteno upravljačko mjesto, dok su na donjoj vlasnička kabina u sredini, VIP na pramcu i između njih gostinska. Kokpit je natkriven krutim krovićem, a gornja paluba uređena samo za opuštanje i sunčanje.

TRI PROSTRANE KABINE

Grand Banks 54 HeritageDuljina preko svega: 18,72 m

Maksimalna širina: 5,41 m

Istisnina: 37,8 t

Zapremina spremnika za gorivo: 5.678 l

Zapremina spremnika za vodu: 1.136 l

Motori: 2 x 600 KS, Cummins

Najveća brzina: 18,2 čv.

Graditelj: Grand Banks (Malezija)

Sajmovi

NASLJEDNIK MODELA 830

Ferretti 870

Uz pomoć kineskog kapitala, ova prestižna talijanska marka pomladila je svoju gamu i zamijenila ‘bestseller’ 830 modelom 870, koji skriva najnovije inovacije iz mozgova genijalaca u studiju Zuccon. Projektantski dio posla, kao i uvijek, odradio je Andrea Frabetti uz pomoć studija AYT. Prvo što nam je upalo u oči je krasan poklopac strojarnice, potpuno crn i pomalo agresivan – baš kako treba. Novi model pokreću dva motora MTU od po 1.948 KS, a najveća brzina mu iznosi 30 čvorova. Sve su staklene površine povećane, pa unutrašnjost obiluje prirodnim svjetlom, koje se lijepo ističe u kontrastu svijetlih i tamnih materijala uređenja. Unutar salona se nalazi odvojena blagovaonica, a kuhinja i upravljačko mjesto izvedeni su u zasebnim prostorijama. Do ‘fly’ palube se dolazi stubama, a na donjoj se palubi nalaze četiri velike kabine za goste i jedna za vlasnika, koja je od strojarnice razdvojena vlastitom garderobom, ali i spremnicima za vodu. 183

Duljina preko svega: 26,64 m

Maksimalna širina: 6,26 m

Istisnina: 69.000 kg

Zapremina spremnika za gorivo: 7.400 l

Zapremina spremnika za vodu: 1.320 l

Motori: 2 x 1.948 KS, MTU

Najveća brzina: 30,5 čv.

Graditelj: Ferretti Group (Cattolica – Italija)

Sajmovi

184

SUNTOP ILI FLY

Mochi 64 CruiserLjubitelji retro dizajna doći će na svoje na ovom modelu, koji nudi krasan pogled s gornje palube natkrivene krutim krovićem, na koju se može ugraditi i sunčalište. Mochi 64 Cruiser je zamje-na za 64 Dolphin, ali nudi bolju povezanost interijera i eksteri-jera, te ugodniju unutrašnjost prikladnu i za dulja krstarenja. Studio Victory Design stvorio je brod privlačnih vanjskih linija koje skrivaju funkcionalan raspored, te ponudio neka zgodna rješenja – krmena platforma je tako vrlo prostrana i nastaje spuštanjem jednog dijela krmenog zrcala. Ispod kokpita izvede-na je garaža za tender do 3 m duljine. Unutrašnjost je uređena u drvu, koži i svijetlim tkaninama koji savršeno odgovaraju ovom tipu broda. Kuhinja je lako dostupna i iz kokpita, kao i na većim modelima, a na donjoj palubi nalaze se tri dvokrevetne kabine, od kojih je vlasnička smještena u sredini. Mochi 64 je namije-njen iznajmljivanju, pa posjeduje i kabinu za dva člana posade s odvojenim ulazom iz kokpita.

Duljina preko svega: 19,63 m

Maksimalna širina: 6,13 m

Istisnina: 45.200 kg

Zapremina spremnika za gorivo: 3.600 l

Zapremina spremnika za vodu: 990 l

Motori : 2 x 1.224 KS, MAN

Najveća brzina: 32 čv.

Graditelj: Ferretti Group (Cattolica – Italija)

Sajmovi

185

Nakon modela 92 i 108, došao je na red i nekadašnji 80, koji je dobio dvije stope i pomladio se. Novi dizajn i sitna poboljšanja na Pershingu 82 ponajprije se odnose na ‘fly’ palubu, koja je do-bila upravljačko mjesto, na kojoj ima mjesta i za dvije ležaljke i sunčalište, te koja ne narušava sportski izgled modela. Studio AYT je dizajnirao ljestve od karbona kojima se dolazi na gornji most palube, a koje ‘nestaju u krovu’ kad se ne koriste, da ne narušavaju izgled i funkcional-nost kokpita, koji tako ima dovoljno prostora i za sunčalište i za blagovaonicu za osam osoba. Vrlo velika krmena platforma se podiže zajedno s krmenim zrcalom, te otkriva garažu u kojoj se nalazi tender duljine 3,20 m. Pershing 82 je brod namijenjen iznajmljivanju, pa ima predvi-đen prostor za posadu koji uključuje i kuhinju – time salon na glavnoj palubi ostaje prostor za opuštanje, a pored njega se nalazi samo upravljačko mjesto. Može imati tri ili četiri kabine, a u objema verzijama ima i kinodvoranu. Najveća brzina iznosu mu 45 čvorova.

MISIJA ISPUNJENA!

Pershing 82

Duljina preko svega: 24,97 m

Maksimalna širina: 5,50 m

Istisnina: 54.550 kg

Zapremina spremnika za gorivo: 5.950 l

Zapremina spremnika za vodu: 1.300 l

Motori: 2 x 2.435 KS, MTU

Maksimalna brzina: 45 čv.

Graditelj: Ferretti Group (Cattolica – Italija)

Sajmovi

186

Fulvio De Simoni je, kao izbor dizajnera devetog modela kuće Austin Parker, bio siguran pogodak. Zavodljive linije modela 64 tome su najbolji svjedok, zaobljene i profinjene, moderne i klasične. Ovaj ‘lobster na talijanski način’ pokreću dva motora MAN od po 1.200 KS, a najveća brzina iznosi mu 32 čvora. Uz sportski duh krasi ga i velik komfor, a ima tri kabine i tri privatne kupaonice, te kabinu za skipera, izvedenu između strojarnice i vlasničke ka-bine. Na glavnoj palubi jedan veliki ‘open space’ ujedinjuje tri funkcije: salon, kuhinju s blagovaonicom i upravljačko mjesto. Uređenje je vrlo moderno, uz obilnu upotrebu bijeljene hrastovine.

Austin Parker 64 Fly

Duljina preko svega: 19,40 m

Maksimalna širina: 6,15 m

Istisnina: 45 t

Zapremina spremnika za gorivo: 3.700 l

Zapremina spremnika za vodu: 1.000 l

Motori: 2 x 1.200 KS, MAN

Najveća brzina: 32 čv.

Graditelj: Austin Parker (Rosignano - Italija)

SAVRŠEN DIZAJN

Sajmovi

Novi Ferrettijev ‘fly’ se unutar svoje kategorije izdvaja izvanredno čistim linijama, te relativno malom visinom za brod ove duljine. Staklene površine krasi upadljiv dizajn, a oblik prozora po-tekao je iz želje graditelja da cijelom salonu podari fantastičan pogled prema moru. Još je jedno dizajnersko postignuće odsustvo nosećeg luka za antene, a radar i ostala telekomunikacijska oprema raspoređeni su na samoj krmi gornje palube. Kuhinja je strateški smještena pored ulaza u salon, pa je lako dostupna i iz salona i iz kokpita. Vlasnik na raspolaganju ima verziju s trima ili četirima kabinama, sve su na donjoj palubi, a skiperova se kabina nalazi ispod stuba koje vode na ‘fly’. Novi izgled i sportski karakter čine ovaj model zanimljivom novosti za sljedeću sezonu.

Duljina preko svega: 20,39 m

Maksimalna širina: 5,53 m

Istisnina: 42.200 kg

Zapremina spremnika za gorivo: 3.700 l

Zapremina spremnika za vodu: 990 l

Motori: 2 x 1.268 KS, MTU

Najveća brzina: 31 čv.

Graditelj: Ferretti Group (Cattolica – Italija)

BAŠ KAO 620

Ferretti 690

187

188

Rijetko se viđa brodogradilište koje za unutrašnje vode u ponudi ima brod dulji od dvanaestak metara. Mage-llano 43, dugačak više od 13 m, idejno se naslanja na veće modele 74 i 50, a podjednako će se dobro snaći na moru, kao i na rijekama i jezerima. Pokreću ga dva motora Cummins od po 355 KS, a ima autonomiju od 800 nm pri brzini od 9 čvorova. Najveća mu brzina iznosi 21 čv.or. Unutrašnjost bi trebala biti uređena po mjeri vlasnika koji doista vole živjeti na svojem brodu, pa je tako kuhinja smještena pored salona i serviranje hrane je ‘čas posla’. Magellano 43 ima vlasničku i dvije gostin-ske kabine, te dvije kupaonice, sve na donjoj palubi. Na vanjskom dijelu palube nalaze se sunčalište (na pramcu) i kokpit (na krmi), dok je ‘fly’ paluba dovoljno prostrana za upravljačko mjesto i još jedno sunčalište.

ZA MORA I JEZERA

Azimut Magellano 43

Sajmovi

Duljina preko svega: 13,63 mMaksimalna širina: 4,40 m

Istisnina: 17,4 tZapremina spremnika za gorivo: 1.800 l

Zapremina spremnika za vodu: 500 lMotori: 2 x 350 KS, Cummins

Najveća brzina: 21 čv.Graditelj: Azimut Yachts (Avigliana - Italija)

Sajmovi

189

Vjerni gradnji od hladno lijepljena drva, turski graditelji Vicem predstavili su u Cannesu i Mo-naku model Vicem 107, dosad najveći u svojoj floti. Ovaj brod od mahagonija namijenjen je obi-teljskom krstarenju i savršeno je udoban, a izgledom osvaja ljubitelje klasike. Iako izgleda kao veliki ‘trawler’, a zapravo ima odlike poluglisirajuće jahte – najveća mu je brzina 20 čvorova. Pokreću ga dva motora Caterpillar C32 od po 1.550 KS, a brzina krstarenja mu je 12 čvorova uz autonomiju od 780 nm. Dodatna prednost mu je mali gaz od svega 1,90 m. Ima prostranu ‘fly’ palubu površine 70 četvornih metara, na kojoj se nalaze blagovaonica natkrivena krutim krovom i hidromasažna kada. Na glavnoj palubi u kokpitu je još jedna blagovaonica s klupicom. Vicem 107 ima vlasničku kabinu širine samog trupa i četiri gostinske, od kojih su dvije VIP. Unutrašnjost je uređena u spoju tamnog drva, svijetlih tkanina i kamena.

PROSTOR KAO PRIORITET

Vicem 107

Duljina preko svega: 32,50 m

Zapremina spremnika za gorivo: 14.500 l

Zapremina spremnika za vodu: 1.940 l

Motori: 2 x 1.550 KS, CAT

Najveća brzina: 20 čv.

Graditelj: Vicem (Istanbul - Turska)

Sajmovi

Neki od ključnih elemenata koji čine modele kuće Sessa toliko popularnim – optimizacija prostora, kvalitetna izrada, sigurnost, napredna tehnologija – spajaju se u ovom modelu od 40 stopa. Nasljednik modela Fly 45 ima lijepe dimenzije, ergonomski oblikovane cjeline i dovoljno prostora u svim prosto-rijama – najveći je i najbogatije opremljen u svojoj kategoriji. Sessa Fly 40 koristi sustav IPS 400, koji pokreće motor D4 common rail zapremine 3,7 l, sa četiri cilindra s EVC upravljanjem, turbo-kompreso-rom i 300 KS, uz kojeg najveća brzina modela Fly 40 iznosi približno 30 čvorova, uz potrošnju goriva od 80 l/h pri brzini krstarenja od 25-26 čvorova. Novi Sessa Fly 40 ima trup varijabilne geometrije koji mu jamči iznimnu stabilnost i nježan prijelaz preko valova, čak i u vrlo teškim uvjetima. Izgrađen je od poliestera uz korištenje vinilesternih smola koje jamče iznimnu otpornost na osmozu, te višesmjernih vlakana koja ojačavaju laminirane dijelove trupa.

NADASVE LIJEP BROD

Sessa Fly 40 - IPS 400Duljina preko svega: 12,60 m

Maksimalna širina: 3,90 m

Motori: IPS 400 il iIPS 500

Registrira se za: 12 osoba

Zapremina spremnika za vodu: 360 l

Zapremina spremnika za gorivo: 2 x 445 l

Zapremina spremnika za crne vode: 125 l

Sajmovi

191

Jahtom 92 Nilo nizozemski ‘škver’ Moonen pokazao je da je sposoban za grad-nju aluminijskoga broda bržeg od 20 čvorova, a nedavno je dovršio i drugi pri-mjerak tog modela, ali od 82 stope u potpuno ‘custom’ izvedbi. Vrlo zahtjevan vlasnik uređenje je povjerio studiju Art Line, koji već neko vrijeme surađuje s Moonenom i čiji su dizajneri poznati po sposobnosti ‘čitanja misli’ klijenata. Moonen 82 My Way je uređen u drvu, ali moderno, a vlasnik nije štedio na elek-troničkoj opremi ni za zabavu, ni za navigaciju, pa je tako jedna od pregrada u salonu dvosmjerno ogledalo iza kojeg se skriva zaslon koji može biti televizor i mjesto za projekciju navigacijskih karata. Na donjoj palubi se nalaze tri kabine (vlasnička i dvije gostinske), te tri privatne kupaonice, dok se dvokrevetna ka-bina za posadu nalazi na krmi. Na glavnoj palubi 82 My Way, baš kao i 92 Nilo, ima salon i blagovaonicu u jednoj prostoriji, te upravljačko mjesto u drugoj. Što se pogona tiče, My Way ima dva motora MAN od po 1 360 KS, a najveća br-zina iznosi mu 25 čvorova. Brzina krstarenja mu iznosi 19 čvorova, a pri brzini od 10 čvorova ima impresivnu autonomiju od 2.000 nm.

Moonen 82 Alu My Way

Duljina preko svega: 25,20 m

Maksimalna širina: 6,50 m

Gaz: 1,50 m

Istisnina: 81 t

Materijal: aluminij

Motori: 2 x 1.360 KS, MAN

Najveća brzina: 25 čv.

Graditelj: Moonen (Hertogenbosh – Nizozemska)

PLOD EMANCIPACIJE

Sajmovi

192

Modelom od 70 stopa brodogradilište Monte Carlo Yachts 'popunilo' je rupu između svoja prva dva model od 76, od-nosno 65 stopa. Nova jahta slijedi DNA prethodnika koji su osebujnim stilom u režiji dizajnerskog studija Nuvolari Lenard već stvorili vlastitu nišu plovila koje krasi bezvre-menska elegancija. Prema riječima Dana Lenarda jako puno pažnje usmjereno je na sklad gornjeg mosta i ostat-ka plovila u dizajnu vanjštine, a poseban naglasak stavljen je na funkcionalnost interijera koji po već ustaljenim stan-dardima brenda obiluje finim materjalima i stilom mega-jahti. Kao najmlađi član grupe Beneteau, brodogradilište Monte Carlo Yachts prodalo je sva do sada proizvedena plovila, a za slijedeću godinu najavljuju vrlo atraktivan manji model pod nazivom MC5.

NOVI BISER IZ MONFALCONEA

Monte Carlo Yachts 70

Duljina preko svega: 21,30 m

Maksimalna širina: 5,42 m

Istisnina: 42.000 kg

Zapremina spremnika za gorivo.: 4.000 l

Zapremina spremnika za vodu: 840 l

Motori: 2 x 1.000 KS/ 2 x 1.200 KS, MAN

Maksimalna brzina: 33 čv.

Graditelj: Monte Carlo Yachts

Sajmovi

193

Logičan raspored omogućava optimalno iskorištenje prostora na sve tri pa-lube, a uređenje je klasično i privlačno. Prostrana ‘fly’ paluba bez sumnje će biti u središtu pažnje zbog velikog sunčališta, funkcionalnog bara i stola za osam osoba, a ni kokpit na krmi nije ništa manje privlačan – ima salon i bar, a s unutrašnjošću je povezan kliznim staklenim vratima. Naručitelj može birati između prostorija za dva člana posade na krmi, ili garaže za tender. Nisko smješteno težište i izvanredni motori MAN (ili Volvo) jamče sjajne performan-se u većini uvjeta, dok je produljena krmena platforma dovoljno prostrana za prihvat vodenih igračaka. Vrlo veliki prozori i okna omogućavaju ulazak pri-rodne svjetlosti u sve kabine. Na glavnoj se palubi nalaze kuhinja, upravljačko mjesto i salon i blagovaonica za osam osoba, a naručiteljima se nudi izbor između tkanina, vrsta drva i boja za uređenje. Na donjoj palubi izvedene su tri kabine sa po dva ležaja i mnogo spremišnog prostora za prtljagu. VIP kabina se nalazi na pramcu i ima privatnu kupaonicu, a vlasnička mali privatni salon.

JOŠ JEDAN IZVRSTAN ‘POLJAK’

Galeon 550 Fly

Duljina preko svega: 17,70 m

Duljina na vodnoj liniji: 15,85 m

Maksimalna širina: 4,70 m

Gaz (grebena korita): 1,00 m

Spremnici za vodu: 2 x 110 l

Spremnici za gorivo: 400 l + 300 l

194

Yachts sport

Nismo šale radi u naslovu ovoga članka citirali stih

znamenite Balaševićeve o jednomu osobitom pijetlu!

Naime, zračno jedrenje - letjelicama bez motora ili s

malim pomoćnim, koji se koristi umjesto motornog

teglja ili zaista u krajnjoj nuždi - u principu se svodi

na korištenje istih aerodinamičkih zakonitosti kao

i kod jedrenja na vodi: sva je tajna u prilagodbi

termičkim strujanjima i upravljanju podtlakom

J edrenje je tema koju itekako dobro poznaju naši čitatelji, ali ovaj put smo se odlučili okrenuti drugačijem obliku jedrenja - onom u zraku. Zrakoplovno jedriličarstvo mnogima je još uvijek velika nepoznanica, a oni koji su barem jednom doži-vjeli letenje, odnosno jedrenje bez motora, uz šum vjetra, s pogledom na more... potvrdit će da je riječ o krasnom izazovu i neopisivom osjećaju koji ih tjera da se uvijek iznova vraćaju među oblake. U ovakvom jedriličarstvu letovi traju po nekoli-ko sati, a ovisno o vještini pilota i vremenskim uvjetima mogu se preletjeti stotine kilometara. Pilot i jedrilica zajedničkim snagama, uz vjetar i termička strujanja, izvode prelete i akro-bacije u zraku. Neki će reći da iskušavaju svoje mogućnosti, jer da je jedrilica u zraku i letenje bez motora velika glupost. Međutim, jedrilica je namjerno letjelica bez motora. Ona ima posebno oblikovan trup, rep, krila, instrumente, palicu za

ZRAČNO

JEDRENJE

Tekst Marino Jurić Fotografije Arhiva

Princip je isti...

194

Yachts outdoor

195

Yachts outdoor

upravljanje, radijsku vezu s kontrolom leta… ukratko, sve, pa i princip leta kao i motorni zrakoplov, samo nema motor - ali ima sunce i vjetar. Upravo stoga zrakoplovno jedriličarstvo neusporedivo je s drugim načinima letenja. Za polijetanje se najčešće koristi aerozaprega, odnosno mali zrakoplov koji užetom povuče jedrilicu na željenu visinu, gdje ju potom ot-kvači, a jedrilica nastavlja slobodno letjeti. Upravljanje zrač-nom jedrilicom i tehnika letenja uvelike podsjećaju na vožnju zrakoplova, a iako nema motor - ili ima mali pomoćni, koji se koristi za polijetanje ili u krajnjoj nuždi - može prijeći znatne udaljenosti i to na visini koju rijetko koji sportski zrakoplov

Yachts sport

196

Zrakoplovna jedrilica može

prijeći znatne udaljenosti, i to na

visini koju rijetko koji sportski

zrakoplov može doseći

Yachts outdoor

197

može doseći. Način na koji jedrilica ostaje u zraku podsjeća na letenje paraglajdera i zmajeva, ali i ovdje je jedrilica u prednosti, jer može dulje i dalje letjeti. Zapravo je cilj ovakvog letenja ostati što dulje u zraku, popeti se što više i preletjeti što više kilometara. Nakon što se jedrilica otkvači od zrakoplova-tegljača, pilot počinje tražiti vertikalna zračna strujanja. Ukoliko je sunce dovoljno zagrijalo zemlju, iznad nje se stvaraju stupovi toplog zraka unutar kojih jedriličar kruži i zajedno se s njima penje na sve veću visinu. Brzina tog termičkog penjanja obično iznosi 2 m/s, pa se jedrilica za svega desetak minuta može popeti do visine od 1.200 metara, ili doslovce dojedriti do oblaka. Samo za usporedbu: svjetski visinski rekord premašuje 14.000 metara, a svjetski rekord u slobodnom preletu veći je od 2.000 kilometara. Međutim, za takve rezultate treba zavidnog znanja, letačkog iskustva i osobitih prirodnih uvjeta. Ako jedrilica ne naiđe na termički stup, lagano gubi visinu - s tim što je najuzbudljiviji zapravo prelet, ili ‘skakanje’ od stupa do stupa. Brzina kojom jedrilica leti varira od 80 km/h do 240 km/h, ovisno o režimu letenja i projektiranim performansama jedrilice. Trajanje leta ovisi o aero-dinamičnosti jedrilice, rasponu i korisnoj površini njenih krila - što se stručno naziva ‘finesa’ - a ona pokazuje koliki je maksimalan dolet jedrilice uz konstantno propadanje, odnosno kolika je njena mogućnost preleta u mirnom zraku. Primjerice, mala turističko-sportska Cessna ili putnički zrakoplov, ako ugase motor na visini od 1.000 metara, imaju dolet od 13 do 19 kilometara, dok prosječna jedrilica s iste visine ima dolet od čak 40 kilometara. Ono što mnoge brine, prije nego se uopće odvaže vinuti u zrak, jest postupak slijetanja; međutim, slijetanje jedrilicom tako je ugodno da se jedva osjeti, a sam pilot odabire mjesto gdje će sletjeti, što je vrlo često izvan uobičajenih zrakoplovnih pista. U Hrvatskoj postoje mnogobrojni aeroklubovi u kojima se školuju piloti jedrilica; obuka se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela, što u pravilu znači da teoretski dio traje mjesec i pol dana, nakon čega slijedi letenje, i to 62 sata leta: 40 s nastavnikom, a čak 22 samostalna. Osim potrebnog dokaza o besprijekornom zdravlju (liječničke potvrde), postoje ograničenja za bavljenje ovom ak-tivnosti - nije dopuštena mlađima od 16 godina, dok gornja dobna granica ne postoji. Privlačna strana zračnog jedriličarstva je što iziskuje onoliko vremena koliko je netko u stanju odvojiti, a zaljubljenici u ovaj sport reći će da onaj tko jednom osjeti letenje nastoji svaki slobodan trenutak provesti u zraku.

Cilj letenja bez motora je ostati što dulje u zraku, popeti se što više i preletjeti što više kilometara

197

Projekti

198

Iako je uvala Tonkin u bajkovitom zaljevu Halogn raj za turiste, neistraženi južni dio Vijetnama je možda i

zanimljiviji; turista ondje nema previše, a zato i jesmo odlučili istražiti što se nudi

Tekst Dominique Peltier Fotografije Yachts

POSVE DRUGAČIJA AZIJA

Projects

199199

d Pariza do Vijetnama postoji redovna zrakoplovna linija – ka-kva sreća. Nakon dvanaest sati leta i pet sati ‘jet-laga’ spremni smo za obilazak te turistički malo poznate zemlje. Sletjeli smo na aerodrom u Saigonu – ili danas Ho Chi Minh Cityju, gradu koji je promijenio ime 1975., ali ga i dalje svi zovu Saigon, možda iz nostalgije. Iz Saigona odmah polazimo dalje, a odredište nam je arhipelag Con Dao, do kojeg nas čeka 45 minuta u avionu ili dese-tak sati na brodu. Biramo avion... Naše odredište u arhipelagu je Six Senses Resort & Spa, na glavnom otoku Con Son. Očekivano, resort se nalazi na plaži kojoj ne vidimo kraja. Čeka nas više od kilometra najfinijeg i najbjeljeg pijeska obrubljenog vegetacijom toliko gustom da se u njoj bolje ne izgubiti, s jedne strane, i Kine-skim morem, s druge. Nakon kratke vožnje od malog aerodroma, tijekom koje smo se upoznali s okolišem, stižemo u resort. Zrak ovdje miriše drugačije, doista osjećamo koliko smo udaljeni od ostatka svijeta – i to ne na loš način. Vrijeme kao da stoji. Ar-

O hipelag ima šesnaest otoka, a najveći je Con Son, na kojem se nalaze tržnica, luka uređena u 1950-ima, te ostaci nekadašnjih termi, koje su izgradili isto tako nekadašnji kolonijalni vladari, Francuzi, oko 1860. – ali i gotovo ništa više. Nešto više od pet tisuća stanovnika živi na 75 četvornih kilometara rijetke ljepo-te. Con Son je zapravo planina usred mora, obrubljena plažom i tankom prugom tla na kojem stanovnici uzgajaju rižu – dok se na preostalom teritoriju otoka proteže prašuma vrijedna divljenja, iznimno bogat ekološki sustav u kojem obitava više od 900 vrsta biljaka i 130 vrsta životinja. Jednako impresivan ekosustav nalazi se ispod površine mora – bacite se u more s bocom za ronjenje i dočekat će vas 1.300 poznatih vrsta i tko zna koliko nepoznatih. Od ‘cool’ kornjača do golemih manta, ovo more je dom vrstama od kojih je svaka dovoljno fascinantna da vrijedi posjeta. U ovom raju prirode resort Six Senses se gotovo skriva, neupadljivo se uklopivši u prirodu, ne ometajući životinje i ne šteteći biljkama.

Putopis

Od Con Daoa do zaljeva Nimh Van, kompanija Six Senses Resorts & Spa je dobro probrala

lokacije za stvaranje turističkog raja

Projekti

200

Dio otoka nazvan Mala

Venecija prošaran je

kanalima i vodenim

putovima

Beach Villas se, naravno, protežu duž plaže, i savršeno su mjesto za potpuni odmor tijela i duha

Na dugačkoj i najčešće zbog

dimenzija pustoj plaži Con

Daoa teško je ne hodati

okolo s osmijehom

201

Putopis

154 ‘kvadrata’ i nudi sav luksuz koji vam padne na pamet. Naša vila – prikladno nazvana Beach Villa – smještena je sasvim blizu plaže, ali mudro skrivena iza niza kokosovih palmi koje jamče privatnost. Od privatnog bazena do tirkiznog mora dijeli nas nekoliko koraka. Težak je taj robinzonski život! Spavaća soba je prostrana i klimatizirana, a kao i u vilama na Con Sonu, jedina je prostorija s klimatizacijskim uređajem. Do nje je kupaonica koja ne samo da gleda na vrt (privatni, naravno), nego na njega i izlazi, a u njemu se nalazi i tuš. Na katu je samo golemi salon s pogledom na plažu i more. Ne znam sviđa li mi se više kupaonica s tušem u dvori-štu ili cijela kuća. Ovdašnji resort ima 58 vila, od kojih predsjednička ima 271 če-tvorni metar i izgrađena je na stijenama. Resort u zaljevu Nimh Van posluje od 2005. i specijaliziran je za ‘slow life’, te kao i onaj na Con Sonu, uklopljen u okoliš bez nametanja. Resort i priroda žive jedni s drugima, a već je i pogled na takav sklad dovoljan da se shvati vrijednost prirode. Nimh Van je očaravajuć i najradije nikad ne bismo otišli. Boravak ovdje je privilegij – jutro provodi-mo u jogi nakon ranog ustajanja, poslijepodne na spa tretmanima tijekom kojih ste toliko opušteni da možete zaspati (što i jesmo), a u večeri uživamo pod zvijezdama, nakon zalaska sunca o kojem uopće nećemo pričati, jer su riječi nedostatne. Ovo je raj koji se iznova rađa svakog jutra.

Pedeset vila resorta izgrađenog 2010. smjestilo se u podnožju planine Elephant Head, rasute duž plaže usred svijeta kojem čovjek zapravo ne treba. Resort zato posluje nenametljivo i od svojih gostiju zahtijeva da u toj prirodi ne budu uljez, nego da se s njome stope. Ovo je jedno od prvih luksuznih odmarališta na svijetu koje se istinski uklapa u okoliš, a ne tek nominalno, i gosti zapravo odmor provode kao da su stanovnici otoka, s jed-va nešto više raskoši. Za gradnju je bio zadužen pariški studio AW2, a vlasnik resorta je zadatak predočio trima riječima: eko-logija, razvoj, održivost. Posebno je pohvalno da je cijeli resort građen od materijala iz okoliša – nije izvana donesen ni komadić kamena, ni zrnce pijeska, posađena nijedna biljka koja tamo ne pripada. Klimatizacijski uređaji su ugrađeni u spavaonice, ali ne i u ostale prostorije u vilama, pa tako kupaonice i saloni uživaju u prirodnoj klimatizaciji – vjetriću koji piri kroz vrata i prozore zahvaljujući blizini mora i pametnom projektiranju. Ostale gra-đevine resorta građene su po uzoru na lokalne – tako je tržnica pravi azijski (uređeni) kaos koji nudi restorane, butike i barove, a s kojeg puca pogled na more, plažu, bazene i vile. Svaka vila ima privatni bazen i pogled na more, a tijekom plime more dopre do tridesetak metara od ulaza u svaku od njih. Treba li uopće napominjati da se ovdje čovjek može pošteno odmoriti? Resort je organiziran besprijekorno, a osoblje neupadljivo sve dok vam ne zatreba, pa se gosti doista ne moraju zabrinjavati ni oko čega. Nakon doručka na terasi slijedi krug ili dva u bazenu, malo opu-štanja na spa tretmanima, pa slasan ručak egzotičnog izgleda i okusa. Na jelovniku su specijaliteti (ali i svakodnevna jednostav-na jela) vijetnamske kuhinje s kojima je doista lako pretjerati, te širok izbor zapadnjačkih jela. Nakon ručka preporučamo vožnju biciklom za pomoć probavi, ili šetnju beskrajnom plažom na kojoj se skupljaju školjke i alge koje izbaci more. Pred kraj dana oba-vezno se nađite na plaži, jer zalazak sunca je točno toliko spek-takularan koliko bi se od raja i očekivalo. Noću se resort osvijetli tisućama svijeća i večera na plaži je kao povratak kroz vrijeme. Nakon Con Daoa vraćamo se u Saigon (još nekoliko sati u avio-nu), a zatim krećemo za Nha Trang, prema sjeveru. Nha Trang je omiljeno ljetovalište Vijetnamaca iz Hanoia i Saigona, autentič-no kupališno mjesto prošlih desetljeća. Nažalost, mi kroz njega samo prolazimo. Dvadesetak kilometara od Nha Tranga čeka nas brza turistička ‘navetta’ kojom za pola sata dolazimo do zaljeva Nimh Van, još jednog raja, ali ovog puta izgubljenog usred div-ljine i teško dostupnog. Građevine u zaljevu razaznajemo tek nakon potpunog približavanja obali, a ni nakon što se iskrcamo s broda ne vidimo previše tvorevina ljudskih ruku – toliko je gusta vegetacija. Neke vile jedva se naziru kroz zelenilo, a do drugih se moramo probijati kroz raskoš bilja. Ista zemlja, ista hotelska grupa – drugi svijet. Dok je Con Dao nenametljivo mjesto koje čo-vjeka navodi na ljenčarenje, Nimh Van djeluje poput pustog otoka iz pera Daniela Defoea. Čak i najmanja vila ovdje ima površinu od

Mir kao na kraju svijeta lako zavara na ovome mjestu zaštićenom od ostatka zemlje

EKONOMSKO SRCE VIJETNAMAHô Chi Minh City (Saigon) najveći je grad Vijetnama, a iako više nije glavni, i dalje je najvažniji. Nekadašnji glavni grad francuske Indokine (od 1901.), Sa-igon je lijep grad s mnogo povijesnih zgrada i tragova kolonizatora – škole i bolnice nose imena Pasteura, Alexandrea Yersina, ali ne i Jean-Jacquesa Rousseaua, kojem je taj privilegij začudo oduzeta. U Saigonu živi oko devet milijuna stanovnika, od kojih se barem pet milijuna kreće ulicama na mope-dima, pa je promet kaotičan, gust, glasan i nevjerojatno opasan za okoliš. Saigon je veliki grad koji nezaustavljivo raste.

IZDAVAČD.Š. Savjetovanje d.o.o.

Obala hrvatskog narodnog preporoda 5, 21000 Split, HRVATSKA consultingTel. +385 (0)21 771 517 / Fax +385 (0)21 584 303

GLAVNI UREDNIKDarko Šupuk / d.supuk@luxmediagroup.com

IZVRŠNI UREDNIKIvana Nedoklan / i.nedoklan@yachtscroatia.com

GRAFIČKI UREDNIKTanja Drinković / t.drinkovic@yachtscroatia.com

GRAFIČKO OBLIKOVANJEMarino Jurić / m.juric@yachtscroatia.com

GLAVNI REDAKTORStjepo Martinović

UREDNIK FOTOGRAFIJEKristina Peračić

DIREKTOR MARKETINGA Zjena Marinković / z.marinkovic@yachtscroatia.com

PRODAJA OGLASADanijela Vlahek / d.vlahek@yachtscroatia.com

SURADNICI Ivan Bura, Damir Vrdoljak Mandeta, Robert Matić, Lari Lulić, Zlatko Sunko, Ivica Lisjak, Mario Jelavić, Ivo

Miličić, Ivo Pervan, Jordanka Grubač, Gregory Shirvanyants, Alain Brousse, Mark Bailey, Steve Jackson,

Raphael Faux, Johnaton Savill, Thierry Ameller, Craig Barnett, Clause Schaefe, Carl Groll, Franck van

Espen, Joe McCarthy, Isabelle Garnerone, Dominique Peltier

TISAKPrintera Grupa d.o.o.

DISTRIBUTERI(RH) Tisak DD, Distripress d.o.o.; (SLO) Delo prodaja DD; (BIH) i (CG) Inter Press d.o.o.; (SRB) Tisak d.o.o.

YACHTS CROATIA licencno je izdanje časopisa YACHTStvrtke Yachts Magazine group - 4, rue Reyer - 06400 Cannes - Francuska

IZDAVAČ

Yachts Magazine group

DIREKTOR I CEOMichel Karsenti / m.karsenti@luxmediagroup.com

YACHTS FRANCUSKA Alain Brousse / a.brousse@luxmediagroup.com

YACHTS EMIRATESSam Richomme / s.richomme@yachtsemirates.com

YACHTS RUSSIASergey Rybakov / s.rybakov@yachtsrussia.ru

PRETPLATA Godišnja pretplata 220 kn

marketing@yachtscroatia.com

Rukopisi, fotografije i medijski zapisi se ne vraćaju!

Zabranjeno je kopiranje i prenošenje sadržaja časopisa

YACHTS bez dopuštenja izdavača. Izlazi dvomjesečno.

ISSN 1847-0246

M A R K E T I N GRUJAN - LISTOPAD 2012.

ACI stranica 37

ACI Blue Marine Boutique stranica 91

Adris RC44 Cup ovitak 204

Audi stranica 8 i 9

B Vama ovitak 2

BMW stranica 6 i 7

Euromarine stranica 12

Ferretti Yachts stranica 21

Fountain Pajot stranica 18

Itama stranica 25

Jadran nautika - Princess stranica 3

Jadran nautika - Sacs stranica 173

Mala Mrduja stranica 14

Monachus Yachts stranica 10 i 11

Nautika Centar Nava stranica 31

Nautika Centar Nava stranica 33

Navigo sistem stranica 45

NCP Refit stranica 83

Paul & Shark stranica 95

Pershing stranica 23

Philip Zepter Yachts stranica 60

Riva stranica 27

SG Leasing stranica 17

Ski & Sea stranica 43

Sunseeker Germany Adria stranica 4 i 5

Tommy Hilfiger stranica 35

Vicem Yachts stranica 29

Yacht Pool ovitak 203

Yacht Croatia online stranica 105

w w w . y a c h t s c r o a t i a . c o m