za etverogodinje strukovne kole (3. razred ... jezik - razlikovni vmv - tcp 3r...ante kovaþiü, u...
TRANSCRIPT
1
HRVATSKI JEZIK
NASTAVNO PISMO
ZA ĈETVEROGODIŠNJE STRUKOVNE ŠKOLE
(3. razred- prekvalifikacija)
Škola za cestovni promet, Zagreb
2
Pred Vama je nastavno pismo „Hrvatski jezik“ namijenjeno onima koji iz
bilo kojih razloga i s manje ili više ambicija ţele steći srednjoškolsko
obrazovanje. Ovo nastavno pismo obuhvaća razlikovne sadrţaje iz hrvatskog
jezika propisane nastavnim planom i programom.
Vaši će nastavnici, uvaţavajući razliku u sadrţajima programa, upućivati na
one dijelove teksta koji su znaĉajni za odreĊena poglavlja. Nastavno pismo usko
je vezano uz udţbenik koji ćete koristiti u dogovoru s nastavnikom i obvezatan
popis lektire. Nakon svakog poglavlja uoĉit ćete vjeţbe ponavljanja i
utvrĊivanja zadataka kroz upute ili zadane obveze upisivanja, dopisivanja teksta
i sl.
Na kraju nastavnog pisma, svoju pripremljenost za uspješno polaganje ispit,
provjerit ćete na uzorku ispitnih pitanja. Nadam se da ćete biti zadovoljni
postignutim rezultatima.
3
SADRŢAJ:
1.Povijest knjiţevnosti
1.1. Antiĉka knjiţevnost
1.1.1. Homer, Ilijada
1.2. Srednjovjekovna knjiţevnost
1.3. Predrenesansa i humanizam
1.4. Renesansa
1.4.1. Marin Drţić, Dundo Maroje
1.5. Barok
1.5.1. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga
1.6. klasicizam i prosvjetiteljstvo
1.6.1. Jean Racine, Fedra
1.7. Romantizam
1.7.1. Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera
1.8. Realizam
1.8.1. . Ante Kovaĉić, U registraturi
1.9. Modernizam
4
1.1. Antiĉka knjiţevnost
grĉka knjiţevnost rimska knjiţevnost
1. ARHAJSKO RAZDOBLJE (750.-450.PR.Kr.)
većinom usmena knjiţevnost
glavno: ep i lirske vrste, mitovi
lirika: elegija, jamb, melika (ima glazbenu
pratnju lire, lirika u uţem smislu) – 6.stoljeće
HOMER: Ilijada i Odiseja
2.KLASIĈNO RAZDOBLJE (450. – 323.)
procvat atenske demokracije
dramske vrste nadjaĉavaju ep
u drami se dotiĉu kljuĉna pitanja ĉovjekova
postojanja
Tragedija: Eshil, Sofoklo, Euripid
Komedija: Aristofan, Menandar
Povjesniĉari – Herodot, Tukidid
Govornici – Demosten
Filozofi: Platon, Aristotel
3. HELENISTIĈKO RAZDOBLJE (323. – 30.)
od smrti Aleksandra do propasti Egipta
mjesto epa zauzima manji epilij
pojavljuju se pastirske pjesme (pastorale)
najpopularniji oblik epigram (Marcijal)
4. CARSKO (RIMSKO) RAZDOBLJE (30. – 6.st.)
jedina novost – roman (najpoznatiji romanopisac
Longo)
basne (Ezop)
1. ARHAJSKO RAZDOBLJE (240.-80.pr.Kr.)
znaĉajan
prijenos grĉkih komiĉkih predloţaka na rimsku pozornicu
Plaut i Terencije
2. ZLATNI VIJEK
(80.pr.Kr.-14.posl.Kr.)
epovi– Lukrecije, Ovidije, Vergilije
elegija i epigram – Katul
ljubavna lirika – Propercije, Ovidije, Tibul
povjesniĉari– Cezar, Salustije, Tit Livije
središnja osoba - Ciceron
3. SREBRNI VIJEK
(14.-117.)
omeĊuje vladavine careva Tiberija i Trajana
satira– Juvenal
roman– Petronije
basna– Fedro
epigram– Marcijal
povijest– Tacit
filozofski eseji i tragedija - Seneka
4. RAZDOBLJE KASNOG
CARSTVA (117.-476.)
sukob poganstva i kršćanstva
rimska baština ţivi i izvan antike
1.1.1. HOMER, ILIJADA Homer je legendarni grĉki pjesnik, za kog se ne zna toĉno ni kada ni gdje je
ţivio.Napisao je epove Ilijadu i Odiseju,iako se postavlja pitanje o tom
autorstvu(homersko pitanje).
Unitaristička teorija
Pobornici ove teorije smatraju da je „Ilijada” od poĉetaka jedinstveno djelo s općim
jedinstvom radnje u samome epu. Razlike u stilu izmeĊu pojedinih dijelova Ilijade i
Odiseje objašnjavaju time da je „Ilijada” nastala u pjesnikovim mlaĊim, a „Odiseja”
u starijim godinama.
Analitička teorija (pluralisti)
Pobornici ove teorije smatraju kako su „Ilijada” i „Odiseja” djela više autora, a ne
samo Homera.
Neounitaristi
Homersko pitanje
5
Pobornici ove teorije smatraju kako je „Ilijada” Homerova, a „Odiseja” nije.
1. pjevanje
Radnja zapocinje zazivanjem (invokacijom) muze da pjeva o Ahileju,
njegovoj ljutnji i ahejskim porazima.
Srdţbu mi boginjo pjevaj, Ahileja,Peleju sina,pogubnu
Kojano zada Ahejcima tisuće jada…..
U ahejski tabor dolazi Hris koji ţeli otkupiti kcer koju su Ahejci zarobili prilikom
osvajanja Tebe. Agamemnon odbija ponudu, a Hris moli Apolona za pomoc.
Apolon na Ahejce pošalje kugu. Desetog dana epidemije Ahejci vjecaju i vrac
Kalhas kaţe Agamemnonu da mora vratiti Hrisovu kćer. Agamemnon nevoljku
pristaje, ali traţi dar za taj postupak. Nitko mu ga ne ţeli dati, a on, ljut na Ahileja,
uzima njegovu robinju Briseidu. Ahilej se jako rasrdi i napušta rat, a njegova
majka, boţica Tetida, moli Zeusa da ne dozvoli Ahejcima pobjedu protiv Trojanaca
dok se ne pomire s Ahilejem.
“Ako, Zeuse o oce, med besmrtnicima tebi
Djelom il’ besjedom kojom ugodih, izvrši mi ţelju:
Mojega sina pocasti, od ostalih koji je ljudi
Najkraceg v’jeka, a sada junacima kralj Agamemnon
Pogrdi njega, jer uze mu dar i ima ga sada.
Nego otidi i gledaj, da Hera ne opazi tebe,
Dotle Trojancima snagu udjeljuj, dokle Ahejci
Moga ne pocaste sina i dikom ne uzvise njega.”
16. pjevanje
U 16. pjevanju Trojanci potisnu Ahejce do samih brodova i postoji opasnost da ih
spale. Da bi to sprijecio, Patroklo moli Ahileja da mu da oruţje i vojnike, kako bi
potukao Trojance.
“A ti pusti bar mene i vojsku mirmidonsku drugu
Meni deder pridruţi, da svane Danajskom rodu.
Svoje mi oruţje na pleci daj, da se njime oruţam,
Ne bi l’ me drţali Trojanci za tebe i od boja ne bi l’
Prestali, ahejski ne bi l’ odahnuli ubojni sini”
Ahilej mu da oruţje, ali ga upozori da na krece u napad, nego samo obrani brodove
i tabor. Kada su Trojanci vidjeli Patrokla u Ahilejevom oklopu, pomislili su da se
Ahilej vratio u rat i silno su se uplašili, te razbjeţali. Patroklo udari po njima i ubije
Sarpedona, a onda zanemari Ahilejevu preporuku i krene na Troju. Uto dode
Hektor i ubije Patrokla.
24. pjevanje
U 22. pjevanju Ahilej pobijedi Hektora i uzme njegovo tijelo u ahejski tabor. Svako
jutro Ahilej ţali Patrokla i vuce Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to
napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaţe da mora predati
Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje Prijamu da mu kaţe da
otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja
da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko
noci i ujutro se vraca u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i
dvanaestog dana ga spale na lomaci.
Motiv srdţbe- pokretaĉ
radnje
Zašto Apolon šalje kugu
na Ahejce?
Što uzrokuje Ahilejevu
ljutnju?
Zašto Patroklo uzima
Ahilejevo oruţje?
Zna li Hektor da se bori
protiv Patrokla?
Što Ahilej radi s
Hektorovim tijelom?
Tko se upliće u radnju i
zašto?
6
Pitanja za samoprovjeru znanja
1. U kojem razdoblju grĉke knjiţevnosti je nastala Ilijada?
_______________________________________________
2. Navedi najpoznatije grĉke tragiĉare!
a)
b)
c)
3. kojoj knjiţevnosti pripadaju
a)Vergilije ________________________________
b) Plaut ________________________________
c) Aristofan ________________________________
d)Katul ________________________________
4. Objasni homersko pitanje!
5. Ĉime zapoĉinje Ilijada?
6. Objasni glavni motiv koji pokreće radnju?
7. Koji bogovi se upliću u radnju?
bog uloga
8.Objasni odnos likova Ahilej- Patroklo- Hektor!
Odgovor na str.4
Odgovor na str.4
Odgovor na str.4
Odgovor na str.4
Odgovor na str.5
Odgovor na str.5
Odgovor na str.5
Odgovor na str.5
1.2. Srednjovjekovna knjiţevnost
europska knjiţevnost hrvatska knjiţevnost
Traje od 5.st. do 15.stoljeća. Poĉetno stoljeće vezano
je uz pad Zapadnoga Rimskog Carstva, a krajnje uz
otkriće Amerike.
Znaĉajke knjiţevnosti
vezana uz crkvu
mora imati didaktiĉku funkciju
nakon latinskog jezika pisana i na
nacionalnim jezicima
Lirika – u juţnoj Francuskoj razvija se trubadurska
lirika, dok u Njemaĉkoj djeluju Minnesängeri.
Traje od 7.st. do kraja 15.stoljeća.
Zaĉeci pismenosti vezani su uz braću Konstantina i
Metoda. Oni dolaze u Moravsku na poziv kneza
Rastislava te pokrštavaju Slavene ( 9./10.st.). Da bi
to mogli prevode crkvene knjige na općeslavenski ili
staroslavenski jezik. Konstantin je sastavio i pismo –
glagoljicu. U uporabi su tri jezika: staroslavenski,
narodni i latinski te tri pisma:glagoljica, latinica i
ćirilica.
Povijesni i pravni tekstovi
Bašĉanska ploĉa
Ljetopis popa Dukljanina
7
Epika – pojavljuju se nacionalni epovi:
a) Beowulf
b) Pjesan o Rolandu
c) Pjesan o Cidu
d) Pjesan o Nibelunzima
e) Roman o Tristanu i Izoldi
Drama – nasljeĊuje se iz antike mim, iz koje će se
razviti farse i sotije. U crkvama se izvode liturgijske
drame. U njih će zahvaljujući prodiranjem svjetovnih
elemenata nastati crkvena prikazanja. To su misteriji,
moraliteti i mirakuli.
Diskurzivni književni oblici – Sveti Aurelije
Augustin je zaĉetnik autobiografije svojim djelom
Ispovijesti
Vinodolski zakonik
Zapis popa Martinca
Biblijski i liturgijski tekstovi ( inkunabule-najstarije
tiskane knjige)
Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.g.
Brevijar po zakonu rimskoga dvora, 1492.g.
Književni tekstovi
Šibenska molitva
Rumanac trojski
Muka svete Margarite
1.3.Humanizam i predrenesansa europska knjiţevnost hrvatska knjiţevnost
Trajanje od 13.st. do 14.st.
Za predrenesansu koristi se i naziv humanizam, kao
pojavu novog svjetonazora u kojem je ĉovjek u
središtu i njegov ovozemaljski ţivot. U knjiţevnosti
prevladavaju svjetovne teme, zanimanje za vlastiti
unutarnji svijet i ljepotu prirode.
Najznaĉajnija djela:
Boţanstvena komedija – Dante Alighieri
Francesco Petrarca- Kanconijer
Giovanni Boccaccio- Dekameron
Javlja se u prvoj polovici 15.st. u juţno hrvatskim
gradovima i sjevernoj Hrvatskoj. Nazivaju se
latinistima jer pišu latinskim jezikom, tako se
ukljuĉuju u kulturni krug Europe. Najvaţniji latinisti
su:
Ivan Ĉesmiĉki
Juraj Šiţgorić
Antun Vranĉić
Marko Marulić
Ilija Crijević
1.4. Renesansa
europska knjiţevnost hrvatska knjiţevnost
Naziv dolazi od franc. renaissance – ponovno roĊenje,
preporod . Traje od sredine 14. do kraja 16.stoljeća.
Oznaĉava preporod antiĉke umjetnosti i kulture.
Znaĉajke:
zanimanje za ovozemaljsko
novi umjetniĉki oblici
ideal ĉovjeka u svim podruĉjima ţivota
manirizam ( meĊurazdoblje izmeĊu renesanse
Trajanje: 16.stoljeće
Znaĉajke:
razvoj knjiţevnosti na narodnom jeziku
kulturni centri ( Zadar, Dubrovnik, Split i
Hvar )
Zadar
Brne Karnautić: Vazetje Sigeta grada
ep u kojem se obraĊuje povijesna tema o Bitci kod
Sigeta (MaĊarska), sukog Hrvata i Turaka.
Petar Zoranić: Planine
pastirski roman, prvi u hrvatskoj knjiţevnosti
8
i baroka )
Središta:
Italija – Lodovico Ariosto –Bijesni Orlando,
Nicollo Machiavelli- Mandragola
Španjolska – Miguel de Cervantes Saavedra-
Don Quijote
Engleska – William Shakespeare
Veliki pjesnik i dramatiĉar, autor brojnih
djela, a najpoznatiji je po Hamletu i Romeu i
Juliji.
Dubrovnik
Marin Drţić
najznaĉajniji komediograf , autor mnogih komedija
meĊu kojima su Skup, Dundo Maroje i farse Novela
od Stanca
Split
Marko Marulić - Judita,Molitva suprotiva Turkom
Hvar
Hanibal Lucić: Robinja (prva svjetovna drama)
Jur nijedna na svit vila
Petar Hektorović- Ribanje i ribarsko prigovaranje
1.4.1. Marin Drţić, Dundo Maroje
Komedija u 5 ĉinova,2 prologa; 5. ĉin izgubljen
Mjesto radnje: Rim
Glavni sukob- sukob oca i sina
Renesansni sukob- sukob generacija
Glavni motiv: novac
1.prolog kazuje negromant Dugi Nos
(nekromanto- spiritist, ĉarobnjak)
-obraćanje dubrovaĉkoj publici
-pripovijeda o putovanju i iskustvima u tri izmišljene zemlje
-govori o ljudima nazbilj i nahvao
NAZBILJ
-tihi
-mudri
- razumni
-blagi
NAHVAO- nakaze (fiziĉke i moralne)
-ĉudovišta sliĉna pticama
-ljudi s nogama ĉaplje i stasom ţabe
-ološ ljudskog roda
Uloga Dugog Nosa-uspostavlja plan kazališne igre
-kritizira gramzivost, škrtost, brakove mladih djevojaka iz siromašnih obitelji i
bogatih staraca
2.prolog –govori ĉlan druţine Pomet koja daje predstavu
Podsjeća na sadrţaj Pometa(jer je Dundo Maroje nastavak)-
Maro je uz pomoć svog sluge ukrao ocu 2000 dukata, a vratio mu je tek onda kada
je dobio pismenu potvrdu da će mu otac ostaviti cijeli imetak
- iznosi sadrţaj Dunda Maroja
Likovi:
gospodari sluge
Dundo Maroje - tipiĉan dubrovaĉki
trgovac iz epohe renesanse, a tek
poslije toga smiješan i škrt starac
komedije, on ,istina, neumorno plaĉe
za svojim dukatima i neprikladno
podvlaĉi da mu je do njih više stalo
Bokĉilo – je Marojev sluga, njegov
pomoćnik i savjetnik. Stalno govori o
Marojevoj škrtosti.
Knjiţevna vrsta
Mjesto radnje
Glavni sukob
Znaĉenje prvog prologa
Drugi prolog
9
nego do sina.
Maro Marojev - renesansni mladić, sin
škrtog dubrovaĉkog trgovca, ţeljan
slobode i uţivanja. Kad ga je otac
poslao u Italiju da postane trgovac
iskoristio je priliku i slobodno i bez
razmišljanja trošio novac koji mu je
otac dao. Naivno i bez razmišljanja
prihvaća sve tuĊe savjete. Lakomislen
i rasipan.
Popiva – je Marov sluga koji, kao i
Pomet, ĉini sve da bi pomogao
gospodaru, tj. Iz vlastite koristi.
Ugo Tudešak – zaljubljen je u Lauru i
postaje njen muţ na kraju. Bio je sve
spreman dati za svoju ljubav.
-iskrivljen govor, ponašanje ,
odijevanje
Pomet – je sluga Uga Tudeška koji je
zaljubljen u Lauru, a koja je Marova
˝kurtiţana˝, tj. ljubavnica. Snalaţljiv je
i dosjetljiv, traţi puteve do svog cilja,
sve ĉini u svoju korist i za svoj
boljitak.
Makijavelistiĉki lik- njegov pogled na
svijet zasniva se na dvije temeljne
kategorije renesansne filozofije-
fortuni i vrlini
Laura – je bogata gospoĊa koja je
takoĊer doselila iz hrvatskih krajeva..
No, njeno pravo ime je Mandaljena što
je otkrio Pomet i za to dobio priliĉno
novca. Laura je navodno zaljubljena u
Mara, a u stvari voli njegov novac i
luksuz koji joj je pruţao trošeći oĉev
novac.
Petrunjela – je Laurina sluţavka,
takoĊer pomaţe gospodarici gledajući
pri tom svoju korist. I ona se kao i svi
likovi u ovoj komediji, okreće „kako
vjetar puše˝.
zadatci za samoprovjeru znanja
1. koje vremensko razdoblje obuhvaća renesansa u europskoj i hrvatskoj
knjiţevnosti?
2. poveţi autore i djela:
Marin Drţić Judita
Petar Zoranić Bijesni Orlando
Marko Marulić Don Quijote
Lodovico Ariosto Dundo Maroje
Miguel Cervantes Planine
3. Dundo Maroje je po knjiţevnoj vrsti_______________, ima _____ĉinova i dva
__________________________.
4.objasni ljude nazbilj i nahvao!
5. Tko je Pomet?
6. Kakav je odnos Mara i Maroja?
7. koje su temeljne kategorije renesansne filozofije?
Likovi slugu i gospodara
(parovi)
Pomet- tipiĉan renesansni
ĉovjek, glavni lik
komedije
Odgovor na str.7
Odgovor na str.7,8
Odgovor na str.8
Odgovor na str.8
Odgovor na str.9
Odgovor na str.9
Odgovor na str.9
10
1.5. Barok
europska knjiţevnost hrvatska knjiţevnost
Barok je stil koji se javlja krajem 16.st. i traje tijekom
17.st.
-izraz katoliĉke obnove (protureformacija) . Barokni
ĉovjek podvojen izmeĊu svoje svjetovne prirode i
straha od smrti i vlastite prolaznosti.
Tematski dominira sklonost religioznoj tematici, a u
stilu bujnost izraza i prenaglašena kićenost( gomilanje
stilskih izraţajnih sredstava).
pjesnici-talijanski pjesnik Giambatistta Marino i
španjolski Luis de Gongora
-Torquatto Tasso -ep od 20 pjevanja OsloboĊeni
Jeruzalem.
-drama Španjolci Lope de Vega, Tirso de Molina i
Calderon de la Barca.
U hrvatskoj knjiţevnosti glavno je obiljeţje
mnogocentriĉnost knjiţevnog ţivota koji se razvijao u
ĉetiri knjiţevna kruga:
1) dubrovaĉko-dalmatinski( Ivan Gundulić, Ivan Bunić
Vuĉić, Junije Palmotić)
2) ozaljski (F.K.Frankopan, Ana Katarina Zrinski,
Petar Zrinski)
3) kajkavski( Juraj Habdelić)
4) slavonski(Antun Kaniţlić)
Pojavljuju se i jezikoslovna djela. Isusovac Bartol
Kašić piše prvu hrvatsku gramatiku 1604., rjeĉnike
pišu Jakov Mikalja, Ivan Belostenec, Juraj Habdelić)
1.5.1. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga
Prototip je svih baroknih religioznih poema upravo poema ''Suze sina razmetnoga''
Ivana Gundulića, iz 1622. godine.
To je religiozna poema u 3 plaĉa, iz EvanĊelja po Luki. Sasatavljena je od
osmeraĉkih sesta rima, s rimom ababcc.
Sagrješenje, spoznanje i skrušenje bibilijskog grešnog sina ima alegorijsko
znaĉenje: ocrtava nemarnost ĉovjeka prema Bogu, odajući se grijehu. Grijeh
strovaljuje ĉovjeka u bijedu i nesreću pa se ĉovjek, ne shvaćajući razliku izmeĊu
Boga i svijeta, ponovno vraća Bogu, koji mu oprašta.
Najveći je broj stihova u poemi posvećen mislima o prolaznosti svega i
sveprisutnosti smrti tijela, tj. fiziĉke smrti.
PLAĈ PRVI – SAGRJEŠENJE
Grozno suzim gor'k plaĉ sada,
Gorko plaĉem grozne suze,
Ke razmetni sin njekada
Kajan s grijeha ljevat uze;
Je da i moje grijehe oplaĉu
Suze u suzah, plaĉ u plaĉu.
Ah na ovo li bludnos tvoja
Dovela me, izdavnice,
Ka pod slikom od pokoja
Dvorne i blage ljubovnice
Na sluţbu me tvu zapisa
Dokli iz mene krv isisa!
Ah, s kijem se nisi stala?
Tko ti nije bio sred krila?
Tko je taj, koga nijes' izdala.
Knjiţevna vrsta
Tema
Plaĉevi
Sinestezija
Igra rijeĉi
Ţena je grijeh
Barokni krik
11
Koga nijesi privarila?
SveĊ nekrepka, sveĊ razlika,
Tamna, tašta, huda, prika.
Neću muĉat zle naĉine.
Kim mê bitje iskorijepi;
Spovijedat ću varke istine,
Kim me opsjeni i zaslijepi;
Ukopat ću u ove gore
Tve sramote, mê prikore.
PLAĈ DRUGI – SPOZNANJE
Eto ţivot moj svjedoĉi,
Kakav svijet je i što daje:
Kad se smije, plaĉ uzroĉi,
A kad blazni, tad izdaje;
U uresnu lijepu sudu
Sdrţi nalip i smrt hudu.
Ah, sad imam pamet hitru,
Sve je, što svijet gleda i dvori,
Na ognju vosak, dim na vitru,
Snijeg na suncu, san o zori,
Trenuće oka, strila iz luka,
Kijem potegne snaţna ruka.
Ah, nije ţivot ljudski drugo,
Neg smućeno jedno more,
Neg plav jedna, koju dugo
Biju vali kao gore:
I sred ovih netom tmina
Ĉoek se rodi, mrijet poĉina.
PLAĈ TREĆI – SKRUŠENJE
MilosrĊe je boţje veće,
Neg sve hude me krivine,
Zašto Višnji dobri neće,
Kajan grješnik da pogine:
Tijem što ĉekam tuţan odi?
Duša moja, k njemu hodi
Primi od sina poniţena
Molbu i cjelov da mu tada
I sred dvora razvedrena,
Gdje vijek sunce ne zapada,
Povede ga rukom svojom,
Da rasladi trud pokojom.
Barokni stil: misli su izražene baroknim stilom, domišljatost, inventivnost,
oštroumnost, gomilanje riječi, antiteze, alegorija
Poĉetak ispovijesti
Spoznaja svijeta
Misli o prolaznosti
Refleksije o ţivotu
Misao-Bog je svemoguć
Povratak ocu, Bogu
12
Razmišljanja o : grijehu, Božjem milosrđu, ljubavi, ljepoti, životu, smrti,
Bogu
Govor: ijekavski (ima i ikavskih i ekavskih oblika)
Jezik: štokavsko narječje
Zadatci za samoprovjeru znanja
1. Nadopuni :
Katoliĉka obnova se javlja kao reakcija na _______________ u ______stoljeću.
2. odlike baroknog stila su____________________________________________
3. Zaokruţi toĉnu tvrdnju:
a) autor prve hrvatske gramatike (1604.) je Jakov Mikalja
b) autor prve hrvatske gramatike (1604.) je Bartol Kašić
c) autor prve hrvatske gramatike (1604.) je Ivan Belostenec
4. Kakav je osnovni sadrţaj Gundulićeve poeme?
5. O ĉemu Gundulić promišlja u svom djelu?
6. Koje znaĉajke baroknog stila prepoznajemo u poemi?
Odgovor na str.10
Odgovor na str.10
Odgovor na str.1o
Odgovor na str.11
Odgovor na str.12
Odgovor na str.11
1.6. klasicizam i prosvjetiteljstvo
europska knjiţevnost hrvatska knjiţevnost klasicizam je pokret u europskoj knjiţevnosti i kulturi
od sredine 17.st. do druge polovice 18.st.
-Filozofija racionalizma- Rene Descartes, zaĉetnik
filozofije smatra da temeljna naĉela diktira razum
(mislim, dakle jesam!)
Boileau- djelo mora biti: moralistiĉno, didaktiĉno i
racionalno.
Znaĉajke knjiţevnosti: sklad, jasnoća, preciznost,
prevlast razuma nad osjećajima.
Drama je glavna knjiţevna vrsta. Predstavnici
Jean Racine
18. st. u hrvatskoj knjiţevnosti obiljeţeno je
istodobnim egzistiranjem baroka, klasicizma i
prosvjetiteljstva.
Hrvatska je i dalje podijeljena izmeĊu razliĉitih vlasti.
Dubrovnik- jaĉa interes za
znanost(R.Bošković), prevode se Molierove
komedije s radnjom smještenom u Dubrovnik
i „ponašenim“ likovima. Takvi prijevodi zovu
se franĉezarije.
Dalmacija- Andrija kaĉić Miošić
13
Pierre Corneille
Moliere.
Prosvjetiteljstvo- općeeuropski pokret koji dominira
Europom u 18.st. Nositelj pokreta je graĊanstvo, ali ga
podupiru i neki vladari(Josip II, Fridrih II…) pa se još
naziva i prosvijećeni apsolutizam.
-razvoj znanosti(politiĉka ekonomija, statistika,
psihologija, sociologija…)
Najznaĉajniji predstavnik je Voltaire, filozof i
knjiţevnik.
Uz Denisa Diderota, Rousseaua i druge sudjelovao je u
izradi najznaĉajnijeg djela Francuske 18.st-
ENCIKLOPEDIJE.
kajkavska sredina - Tituš Brezovaĉki
Slavonija- Matija Petar Katanĉić i Matija
Antun Relković.
1.6.1. Jean Racine, Fedra
Fedra:
Nebo! Baš danas poĉeh sve to!
Moj muţ, sa svojim sinom, pojavit će se, eto.
Pojavit će se svjedok mog preljubniĉkog ţara,
Da vidi, kako mogu još stupit pred vladara
S tim nabujalim srcem, neuslišanim - jao! -
Sa zaplakanim licem, što nije mu ga ţao.
Zar misliš, da će ocu prešutjet moje strasti,
Gdje tako je osjetljiv zbog Tezejeve ĉasti?
I zar će sa mnom varat svog oca i svog kralja,
I gaĊenje suspregnut nad svime, što me kalja?
Svejedno, da i šuti, ja znam svu niskost svoju.
Ja nisam hrabra ţena. Ne pripadam tom soju.
Sa zloĉinom na duši ne mogu mirna ostat
I sigurno, u trenu, sva crvena ću postat.
Ja Fedru znam i niţem u duhu strasti njene;
I ĉini mi se jadnoj: ti zidovi i st'jene
Sad na će progovorit. Sve hoće da svjedoĉi
I ĉeka moga muţa, da otvori mu oĉi.
Pa umrimo. U smrti sva prestaje strahota.
Zar nesreća je teška otići iz ţivota?
Ta smrt i nije strašna za poniţene ţene,
No bojim se, Enono, tek tuţne uspomene.
Ostavština je strašna za moju djecu dragu!
O, Jupitrova krvi, toj djeci podaj snagu!
Jer makar što im dalo to naše diĉno sjeme:
Taj zloĉin majĉin za njih strahovito je breme.
Ja strepim, da će s pravom dobacit im u lice,
Da sinovi su tuţni, ah, majke-prestupnice.
I moţda će se tako pod bremenom još prignut,
Da ne će više moći sa zemlje oka dignut.
U tragediji Fedra Racine koristi antiĉki motiv o kraljici Fedri i njenoj zabranjenoj
ljubavi prema posinku Hipolitu. Njena ljubav buknula je dok je kralj Tezej bio
odsutan, a po njegovu povratku ona okrivljuje Hipolita.
Tezej vjerujući svojoj ţeni okrivljuje Hipolita. To dovodi do teškog sukoba izmeĊu
oca i sina. Hipolit odlazi iz rodnog grada, ali odmah po odlasku pogiba. Tezej otrĉi do
mrtva sina te ga oplakuje moleći ga za oprost zato što mu nije vjerovao.
Unutarnja borba
razuma i strasti,
ljubavi i duţnosti
Fedra miijenja svoje
odluke jer nema
dovoljno moralne
ĉvrstine
Tezej i Hipolit
14
KNJIŢEVNI ROD: drama
VRSTA DJELA: tragedija u 5 ĉinova
TEMA: Ljudska razapetost izmeĊu strasti i krivnje. Strastvena ljubav i mrţnja kraljice
Fedre.
IDEJA: Kršenje društvenih normi vodi u smrt
FEDRA: Tezejeva ţena, kći Mina i Pasifaje. Priznaje ljubav Hipolitu ne misleći na
posljedice, te ne mareći za ĉasnost svog braka sa Tezejom. Kasnije, shvaćajući što je
uĉinila, sama sebi oduzima ţivot otrovom.
(Kroz cijelu radnju drame bila je teško bolesna).
''Ĉim spazih njega, stadoh, ni mrtva niti ţiva...''
TEZEJ: sin Egeja, atenskog kralja. Veliki je borac i kao takav, uzor je svome sinu.
Nakon što dozna za laţnu ljubav svog sina, proklinje ga i tjera od sebe. Kasnije se
kaje zbog toga što je uĉinio, jer zna da i dalje voli sina. TakoĊer ĉastan ĉovjek;
misleći kako će se iskupiti, sinovu ljubav Ariciju ţeli kao kćerku.
HIPOLIT: sin Tezeja i Antiope, kraljice Amazonki. Ţrtva je tragiĉne sudbine. Nakon
što mu otac pomisli kako je zaljubljen u Fedru, protjeran je i proklet. Zaljubljen je u
Ariciju koja mu uzvraća ljubav. Ĉastan je ĉovjek. Na kraju biva ubijen od uplašenih
konja
1. znaĉajke klasicistiĉke knjiţevnosti su :
___________________________________________________
___________________________________________________
2. Poveţi autore i djela :
Racine Matijaš grabancijaš dijak
Moliere Fedra
Brezovaĉki Škrtac
Relković Satir iliti divji ĉovik
3. Najznaĉajnije djelo francuske knjiţevnosti 18.st. je
________________________________________
4.Koje klasicistiĉke znaĉajke uoĉavamo u Racineovoj Fedri?
5. kako biste okarakterizirali Fedru?
Odgovor na str.12
Odgovor na str.12
Odgovor na str.13
Odgovor na str.13
Odgovor na str.13,14
1.7. romantizam
Europska knjiţevnost Hrvatska knjiţevnost Romantizam je knjiţevnoumjetniĉki pokret koji se
javlja krajem 18.st. i traje do 1830.
To je vrijeme znaĉajnih povijesnih dogaĊaja:
Francuska revolucija,Napoleonov uspon i pad, ustanak
dekabrista u Rusiji…
U Hrvatskoj se poĉetkom 19.st. poĉinju osjećati nova
duhovna kretanja kao prethodnica budućeg narodnog
preporoda. Mlada hrvatska inteligencija uslijed sve
jaĉe germanizacije i maĊarizacije spoznaje znaĉenje
nacionalnog bića i vaţnost kodifikacije vlastitog
15
Glavne znaĉajke pokreta su : otpor prema
racionalizmu, isticanje vrijednosti ljudskih osjećaja,
subjektivizam i unošenje naglašene emotivnosti u sve
knjiţevne rodove. Javlja se zanimanje za povijest,
narodne jezike, folklor, zanimanje za egzotiku i
mistiku.
Naglašava se individualizam i pjesniĉka sloboda.
Cijelo razdoblje obiljeţeno je romantiĉkim
pesimizmom (svjetska bol-Weltschmertz), kojeg
moţemo tumaĉiti kao nesklad pojedinca i društva.
Tematika romantizma:
-intimne preokupacije
- pejzaţi, daleki i egzotiĉni krajevi
- nacionalna prošlost
-odmetništvo i sukob sa zakonom
-mistiĉno i okultno
U Njemaĉkoj romantizam zapoĉinje pokretom Sturm
˛& Drang (oluja i nagon). Pokret istiĉe osebujnost
pojedinca, zalaţu se za povratak prirodi i slobodu
osjećaja.
Predstavnici su Johann Wolfgang Goethe, Friedrich
Schiller, braća Schlegel, braća Grimm
U Francuskoj su predstavnici Alphonse de Lamartine i
Victor Hugo.
U Rusiji su predstavnici Mihail Jurjeviĉ Ljermontov i
Aleksandar Sergejeviĉ Puškin.
U Americi Edgar Allan Poe,a u engleskoj knjiţevnosti
romantizam zapoĉinje pojavom „jezerskih pjesnika“
Williama Wordswortha i Samuela Taylora Coleridgea
zatim Georga Gordona Byrona i Shelleya.
knjiţevnog jezika.
1813. Maksimilijan Vrhovec piše proglas svećenstvu o
potrebi prikupljanja narodnog blaga
1815. Antun Mihanović piše Reĉ domovini od
hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku
1818. Juraj Šporer traţi list na hrvatskom jeziku
Stvoreno je ozraĉje za organizirani nastavak zapoĉetog
narodnog preporoda, odnosno za ILIRSKI POKRET
koji traje od 1830. do 1843.
1830. Ljudevit Gaj objavljuje Kratku osnovu
horvatsko-slavenskog pravopisanja
1832. grof Janko Drašković piše Disertaciju na
štokavskom narjeĉju
1835. poĉinju izlaziti Novine Horvatszke s prilogom
Danica Horvatszka, Slavonszka i Dalmatinszka
1836. uvodi se ilirsko ime (Novine ilirske, Danica
ilirska)
1842. Stanko Vraz pokreće prvi knjiţevni ĉasopis
Kolo.
1843. zabranjeno ilirsko ime
Ivan Kukuljević odrţao prvi politiĉki govor na
hrvatskom
Jeziku u Hrvatskom saboru
Knjiţevno stvaralaštvo
1.faza (1830.-1840.)
Lirika je glavni ţanr; to su programatske pjesme-
budnice i davorije kojima je cilj buĊenje nacionalne
svijesti.
Najpoznatija je Mihanovićeva Horvatska domovina,
Horvatov sloga i zjedinjenje Ljudevita Gaja te Pjesma
Hrvata Dimitrija Demetra.
2.faza (1840.-1850.)
Uz nacionalnu tematiku u lirici se javlja intimna i
misaona tematika. Predstavnici su Stanko Vraz, Petar
Preradović, Ivan Maţuranić.
Drame pišu Ivan Kukuljević Sakcinski i Antun
Nemĉić.
U epskom stvaralaštvu najznaĉajniji je Ivan
Maţuranić, autor najboljeg djela hrvatskog preporoda-
Smrt Smail age Ĉengića.
1.7.1. Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera
Goethe je autor jednog od najpoznatijih romantiĉarskih djela- epistolarnog romana
Patnje mladog Werthera. Romanom je utjecao na duh svoje epohe, tzv. verterizam-
ekstremni osjećaji premoćni nad razumom, ljubav prema slobodi, sukob s društvom
uz osjećaj pesimizma.
Patnje mladog Werthera
Werther, mladi pravnik odlazi u provinciju i zaljubljuje se u Lottu. Svoje osjećaje i
duševna stanja ispovijeda svom prijatelju u pismima.
Ne moţe se pomiriti s ĉinjenicom da Lotta ima drugoga i odluĉuje se na
samoubojstvo.
Epistolarni roman
Verterizam
Lik Werthera
16
Werther je pravi romantiĉarski junak kojim upravlja strast, a ljubav mu muti razum
i stvara bol.
Pun je. – udara dvanaest. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta, zbogom, zbogom!!
Jedan susjed vidio je kad je planuo barut, i ĉuo je pucanj. Ali, kako je i dalje vladao
mir, nije više obraćao paţnju.
Sluga je te veĉeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi.
Werther je popio ĉašu vina, uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu
sljepooĉnicu. Sluga ga je pronašao ujutro još ţivog, no u teškom stanju. U podne je
preminuo...
Prije smrti, Werther je izrazio ţelju da ga pokopaju izvan groblja, tj. u blizini,
izmeĊu dvije vitke lipe. Na posljednji poĉinak ispratila ga je Lottina rodbina, nosili
su ga obrtnici, a svećenika nije bilo.
Preminuo je u podne. (...) Noću, oko jedanaest sati, dao ga je on pokopati na mjestu
koje je sam bio izabrao. Stari je sa sinovima išao za lijesom, Albert nije mogao.
Bojali su se za Lottin ţivot. Werthera su nosili obrtnici. Svećenik ga nije ispratio...
Zadatci za samoprovjeru znanja
1. Nabroji teme romantizma!
_________________________________________________
_________________________________________________
2. Romantiĉni pesimizam poznatiji je pod nazivom
______________________ ili _____________________
3. Kojim pokretom zapoĉinje romantizam u Njemaĉkoj?
___________________________________________________
4. Zaokruţi „jezerske pjesnike“:
a) G.G.Byron
b) S.T.Coleridge
c) Shelley
d) W.Wordsworth
5. Kronološki poredaj:
---Poĉinju izlaziti Novine Ilirske
---Ljudevit gaj objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja
---- Vraz objavljuje ĉasopis Kolo
---- Sakcinski drţi govor na hrvatskom jeziku u Saboru
6. Nadopuni:
Ilirski pokret se javlja unutar__________________________
I traje od____________do____________________________
7. Objasni pojam epistolarni roman!
8. Po kojim karakteristikama je Werther romantiĉarski lik?
9. Kako završava roman Patnje mladog Werthera?
Hipersenzibilnost ga
odvodi u smrt
Odgovor na str.15
Odgovor na str.15
Odgovor na str.15
Odgovor na str.15
Odgovor na str.15
Odgovor na str.15
Odgovor na str.15
Odgovor na str.16
Odgovor na str.16
17
1.8. Realizam
Europska knjiţevnost Hrvatska knjiţevnost
Realizam je knjiţevnopovijesno razdoblje koje se
javlja1830. i traje do 1870.
-opisuje svakidašnju stvarnost, društveni, gospodarski,
politiĉki i kulturni ţivot
-Likovi su obiĉni ljudi iz svih društvenih slojeva koji
se kreću u obiĉnim prostorima
-kritiĉki odnos prema stvarnosti, naglašavanje
socijalno-moralne problematike.
-pojaĉano zanimanje za prirodne znanosti, jaĉa
pozitivistiĉka filozofija
-Realistiĉki pripovjedaĉ je objektivan, iskazan u 3.
licu i nenazoĉan u radnji.
-Fabula slijedi kronološki red zbivanja, a dogaĊaji su
povezani uzroĉno-posljediĉnim vezama.
-Motivacija likova odreĊena je njihovom karakterima i
socijalnim okolnostima.
Glavni knjiţevni ţanr je roman.
Engleska- Charles Dickens- Oliver Twist, David
Copperfield
Rusija- Nikolaj Vasiljeviĉ Gogolj-Kabanica
Ivan Sergejeviĉ Turgenjev- Lovĉevi zapisi
Lav Nikolajeviĉ tolstoj- Ana Karenjina, Rat i
mir
Fjodor Mihailoviĉ Dostojevski- Zloĉin i kazna,
Idiot
Francuska- Honore de Balzac- Otac Goriot
Stendhal- Crveno i crno
Predrealizam 1860.-1881.
Knjiţevnici predrealizma su:
August Šenoa-Prijan Lovro, Zlatarovo zlato,Seljaĉka
buna….
Josip Freudenreich- Graniĉari
Luka Botić- Bijedna Mara
Josip Eugen Tomić- Zmaj od Bosne
Franjo Marković-Kohan i Vlasta
realizam 1881. -1895.
Tematika realizma
- uspon graĊanskog staleţa- realizam obraća
paţnju intelektualnom tipu u redovima
graĊanstva;prikazuje se malograĊanština,
moralna bijeda, karijerizam, ispraznost…
- propadanje plemstva- prikazuju moralnu
izopaĉenost feudalaca,iskazuju kritiĉki stav
- nacionalno-politiĉka tematika- slika
politiĉkog ţivota
- seoska inteligencija u gradskoj sredini-
pogospoĊivanje seoskih sinova, tragika
intelektualaca
- raslojavanje sela- prikazuju se društveno
ekonomska i moralna problematika
Teme su prikazane s regionalnim obiljeţjima
(regionalizam); pisci pišu o kraju kojeg najbolje
poznaju.
Predstavnici:
Istra i Primorje Eugen Kumiĉić
Vjenceslav Novak
Slavonija Josip Kozarac
Lika Jure Turić
Josip Draţenović
Zagorje K.Š.Gjalski
A.Kovaĉić
1.8.1. Ante Kovaĉić, U registraturi
roman Ante Kovačića U registaturi vrhunac je njegovog proznog rada i smatra se
najznačajnijim romanom hrvatske književnosti 19. stoljeća, u kojemu je Kovačić
sažeo sve dotadašnje osobne književne, društvene i političke težnje. Djelo je
izlazilo u "Vijencu" 1888., a zbog izazvanih kontroverzi kao zasebna knjiga
objavljen je tek 1911. godine.
Roman iznosi životnu priču Ivice Kičmanovića, koji nakon idiličnog djetinjstva na
selu odlazi u grad na školovanje, gdje upoznaje fatalnu Lauru i niz likova važnih
za njegov daljnji put koji kulminira ludilom i samoubojstvom. Galerija karaktera
(Laura, Mecena, Zgubidan, kumordinar Žorž, Imbrica Špiček…) tipični su
Fabula romana
18
predstavnici hrvatske sredine, a sam Kičmanović predstavlja modernu
inteligenciju izgubljenu u novim društvenim tokovima i njihovim upitnim
vrijednostima.
Bože moj! Kako li je voljko i ugodno u tom niskom krevetu, na tim mekanim
perinama, među tim nabuhlim jastucima... Podovi se lašte, sagovi, protkani
zlatnim i srebrnim žicama, čarobno ljeskaju... Pa ove slike... Baš ta sučelice
krevetu: golo tijelo žene, božanske ljepote!... Odvrni oči, Ivice Kičmanoviću!
Odvrni... A ono ogromno zrcalo: na, sav se vidim u njemu... I tamo se odrazuje ta
gola ljepota... Odvrni oči, Ivice, zrcalo te izdaje... Oh, majko moja, ti priprosta, ti
pobožna seljakinjo! Stid me je! Stid... Odvrni oči od svega!
Kako sam ja u ovom divnom krevetu? Šta je to bilo?
Ivica Kičmanović prikrije oči i obraze objema rukama. Krepke ruke i jaki laktovi
legoše mu na široka mladenačka prsa...
Šta je to bilo?
Ima mi dvadeset godina! Je li moguće?
Zar tako hitro? Uz toliko muka i tegoba? Pa ta rajska noć... Oh , ja snivam i bolan i
čaroban san na tvrdoj seljačkoj klupi... možda u zelenoj travi? Ta ja sam toliko
puta divno snivao pod onim starim seljačkim krovom, u onim mojim milim
bregovima, kano da me oblaci nose na laganim svojim ramenima... Možda i sada
snivam... Nije, nije dvadeset godina...
Šta je to bilo?...
Gozba! Sjajna gospodarska gozba, pa svečani govori, pa pjevanje... onda mir...
žarko pa slabo svjetlo, pa onaj stisak ruke... onaj oganj, ona strast... pa tada...? Ah,
možda bijaše to samo seljačka svadba? Možda je i moj otac dudao u svoj veseli
bajs? Možda to tek mene uvedoše u bračnu komoricu s ljubom mojom... a
muzikaši i svatovi još pjevaju za rastanak onu melankoličnu pjesmu:
... Zbogom, zbogom, Jelice,
Djevičanstva tvojega
Nikad više ne bude!...
Oh, što bijaše...?
Nije to san... nije san... Bože moj!
Ĉetiri stilske cjeline romana su:
Romantiĉarska : Manifestira se uglavnom kroz digresija o povijesti likova (Mecena,
Laura) u djelu, raznoraznih spletki, urota i netipiĉnih fabule za realizam. Središte ove
cjeline zauzima upravo lik Laure.
Realistiĉna : Najsloţenija i najopseţnija cjelina romana, najbolje prikazana kroz sam
poĉetak, odnosno djetinjstvo Ivice Kiĉmanovića. Analizira društvenu stvarnost i
primjenjuje analitiĉku metodu, a fabularno se dosljedno drţi naĉela tipiĉnosti. On detaljno
analizira svoje likove i to psihološki, moralno i socijalno
Naturalistiĉka : Najjaĉi element naturalizma je biološka determinacija likova koja je
najoĉitija kroz likove Mecene i Laure. Mecena je plod preljuba i podle ljubavne spletke .
Iviĉino buĊenje u
Laurinoj sobi
Moralne dileme
Selo-grad
Romantiĉarski stil
Realistiĉni stil
Naturalistiĉki stil
19
Iz epizode, u kojoj Mecena siluje "gizdavu vilu Doricu", nastaje Laura, kojoj je porijeklo
automatski odredilo i njezinu budućnost.
Modernistiĉka : Modernizam se uglavnom manifestira kroz raznorazne retrospekcije u
djelu, ali i vrlo nepravilan vremenski slijed romana, ali i preko neobiĉne uokvirene
kompozicije
Vaţniji likovi
Ivica Kiĉmanović je glavni lik romana, mladi seoski Ċak koji odlazi u grad kako bi se
obrazovao. Kao dijete, on je neiskvaren, naivan i optimistiĉan. Najbolji je uĉenik u selu i
zbog toga uţiva simpatije uĉitelja i ţupnika. Po dolasku u grad njegovo obrazovanje pati
pošto mora biti sluga Meceninom slugi, kumordinaru Ţorţu. U gradu se Ivica moralno
kvari, postaje zreliji, iskusniji i uviĊa raznorazne strahote i grozote koje veliki grad nosi sa
sobom. No, iako ga to moralno kvari, on do samoga kraja zadrţava dozu nevinog seoskog
djeĉaka, koja se ne ispoljava jedino zbog zasićenja i općeg nezadovoljstva pri samom
kraju. Kroz Ivicu je Ante Kovaĉić iznio dobar dio svog vlastitog ţivota. Ivica Kiĉmanović
je takoĊer, što i jest simbolika njegovog imena, prikazan kao jedini "kiĉmenjak" meĊu
skupinom "beskiĉmenjaka", jedini koji uspijeva stvoriti vlastiti ideali vlastiti stav i njega
se, u ovoj ili onoj mjeri, drţati do kraja.
Laura je fatalna ţena u djelu, glavni predstavnik gradske sredine i, uz Ivicu, najvaţniji lik
u djelu. Ona se prikazuje kao predivna ţena, ideal ljepote i tijekom djela ona sama
pokazuje tu svoju dominantnost. Ona je sposobna zavesti svakoga, te tako i sam Ivica, uz
brojne druge likove, pada pod njezin utjecaj. Iznimno je kompleksan lik i do samoga kraja
se ne otkriva njezino pravo stanje svijesti, ĉemu doprinosi ĉinjenica da je izvrsna glumica.
Jedini koji se uspio osloboditi tog njezinog utjecaja bio je upravo Ivica, ĉime se pokazuje
snaga tog lika, što je izazvalo bijes i osvetniĉku ţelju kod, tada već, hajduĉice Lare, koju
će i ostvariti tijekom "krvave svadbe".
Pitanja za samoprovjeru znanja
1.Realizam je_______________________, javlja se _______ i traje do___________.
2. kakav je odnos realistiĉkih pisaca prema stvarnosti i koju tematiku koriste?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
3. popuni tablicu autorima koji pripadaju odreĊenoj nacionalnoj knjiţevnosti!
Francuska knjiţevnost Ruska knjiţevnost Engleska knjiţevnost
4.poveţi autora i djelo!
Oliver Twist F.M. Dostojevski
Idiot L.N.Tolstoj
Kabanica Sthendal
Crveno i crno N.V.Gogolj
Rat i mir C.Dickens
Modernistiĉki stil
Lik Ivice
kiĉmanovića
Lik Laure
Odgovor na str.17
Odgovor na str.17
Odgovor na str.17
Odgovor na str.17
20
5. Kakva je fabula romana U registraturi?
6. Koji likovi ĉine okosnicu radnje?
7. Objasni simboliku imena Ivice Kiĉmanovića!
8. Koje stilove uoĉavamo u romanu?
9. Objasni znaĉenje Iviĉinog buĊenja u Laurinoj sobi!
Odgovor na str.18
Odgovor na str.19
Odgovor na str.19
Odgovor na str.18
Odgovor na str.18
1.9. modernizam europska knjiţevnost hrvatska knjiţevnost
Modernizam je naziv za umjetniĉke stilove u drugoj
polovici 19.st.
Umjesto filozofije pozitivizma i materijalizma javlja se
neokantovski i neokritiĉki pokret.
(kriticizam- KANT "Kritika ĉistog uma")
"Kritika rasudne moći"- problem estetike
doţivljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom
sviĊanju oblika umjetniĉkog djela odnosno njegove
etiĉke, politiĉke ili rodoljubne ideje. Forma ĉini
umjetnost umjetnošću.
- nesvjesno u ĉovjeku osnovica i uzrok svih
pojava
- Ĉovjek se promatra kao duhovno i
intelektualno biće sa svojim unutarnjim
sukobima i sumnjama.
Poetika modernizma moţe se izraziti sintagmom L'
ART POUR L'ART (umjetnost radi umjetnosti)
Umjetnost osloboĊena svih stega i socijalnih funkcija
Preteĉa simbolista i modernog pjesništva uopće je
Charles Baudelaire, koji je 1857. izdao zbirku
"Cvjetovi zla" i time oznaĉio poĉetak modernog
pjesništva.
PARNASOVCI-objektivnost, detalji
LARPURLARTISTI-forma sinonim ljepote
SIMBOLISTI
-nedoreĉenost, naslućivanje, tajanstvenost…
-rijeĉ više nema svoje stvarno znaĉenje, ona se kao
muzika ili simboliĉki element pojavljuje kao izraz
nagovještaja, a ne odreĊenje pojava ili osjećaja.
Najizrazitiji predstavnici su
Arthur Rimbaud
Paul Verlaine
Stephane Mallarme.
Moderna -1895.-1914.
Stilski poĉetak 1892.
Janko Leskovar-Misao na vjeĉnost
A.G.Matoš-Moć savjesti
Generacijski 1895. spaljivanje maĊarske zastave
Nakon spaljivanja, mnogi su protjerani te nastavljaju
školovanje u Beĉu i Pragu
-beĉka i praška skupina
Beĉka oko ĉasopisa Mladost-Milivoj Deţman Ivanov,
Branimir Livadić
Praška skupina-oko ĉasopisa Hrvatska misao-Milan
Šarić
Pjesništvo
A.G.Matoš
Vladimir Vidrić
Vladimir Nazor
Dragutin Domjanić
Fran Galović
Proza
Janko Leskovar
Dinko Šimunović
A.G.Matoš
Ivan Kozarac
Drama
Ivo Vojnović
Milan Begović
21
Zadatci za ponavljanje
1. Periodizacija antiĉke knjiţevnosti!
2. Što pokreće radnju u Homerovoj Ilijadi
3. Domoljubna tematika u djelima hrvatskih renesansnih pisaca
4. Marin Drţić, Dundo Maroje
5. Barokni stil u knjiţevnosti
6. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga
7. Likovi i odnosi u Racineovoj Fedri
8. Što je verterizam?
9. Kako Werther proţivljava svoj odnos prema Lotti?
10. Nabroji Šenoine romane!
11. objasni pojam regionalizma u hrvatskom realizmu!
12. Nabroji neke likove romana U registraturi!
13. Kakav je odnos Ivice i Laure?
14. koje stilove uoĉavaš u romanu U registraturi!