zab 2012 4 začinsko i aromatično bilje

1

ODABRANE VRSTE ZAČINSKOG I AROMATSKOG BILJA

Dr.sc. Verica Dragović-Uzelac, [email protected]

2

Lamiaceae-usnače

• Većinom su prisutne kao zeljaste biljke, a rijeđe kao grmovi

• Imaju jednostavne, najčešće nasuprotne listove, stablo je često četverobridno.

• Cvjetovi rastu u pazušcima listova (ružmarin) i u pršljenastim/klasastim cvatovima (lavanda, kadulja).

• Cvjetovi su jednosimetrični, ocvijeće peteročlano. Lamiacae spadaju u sulatičnice, tj. biljke sa sraslim ocvijećem. Na cjevastom vjenčiću razlikujemo gornju i donju usnu.

3

Lamiaceae - usnače

IZGLED CVJETA USNAČA

4

Lamiaceae• Aromatične biljke koje eterično ulje (smjese terpenoidnih

spojeva) izlučuju u brojnim žljezdanim dlakama i žljezdama tipa Labiatae koje prekrivaju stabljiku, listove i cvjetove.

• Značajan kemijski spoj prisutan u većini biljaka jeružmarinska kislina

PREDSTAVNICI :

• Melissae folium – Melissa officinalis – matičnjak• Menthae pip. folium – Mentha piperita – metvica • Salviae folium – Salvia officinalis – kadulja • Thymi folium – Thymus vulgaris – timijan

5

Lamiaceae-usnačeU HR flori: 37 rodova s 226 vrsta i podvrsta

Rodovi:• Ballota - crna kopriva• Calamintha - gorska

metvica• Clinopodium - bukvica• Galeopsis - šupljozub• Glechoma - dobričica• Lamium - mrtva korpiva• Lavandula - lavanda• Leonurus - srčenica• Lycopus - vučja noga• Marrubium - marulja

Rodovi:• Melissa - matičnjak• Melittis - medenika• Mentha - menta• Nepeta - mačja metvica• Ocimum – bosiljak• Origanum - origano

Origanum maiorana -mažuran

• Rosmarinus - ružmarin• Salvia - kadulja• Thymus - majčina

dušica

6

LamiaceaeEkonomsko značenje.

• Neke se vrste zbog bogatstva aromatičnim uljima upotrebljavaju kao začini, npr. mažuran (Majorana hortensis), origano (Origanum vulgare), bosiljak (Ocimum basilicum), vrtni čubar (Satureja hortensis), ružmarin(Rosmarinus officinalis) i dr.

Origanum vulgare Ocimum basilicumMajorana hortensis

7

Lamiaceae-usnače

Kao ljekovito bilje u uporabi su:

• sredozemne biljke: sipan (Hyssopus officinalis), lavanda (Lavandula officinalisi), obična majčina dušica (Thymus vulgaris), ljekovita kadulja (Salvia officinalis)

• kontinentalne biljke: matičnjak (Melissa officinalis) i metvica (rod Mentha, vrlo polimorfan i nestabilne klasifikacije) s npr. hibridogenom ljekovitom metvicom bogatom mentolom (M. piperita).

Mnoge se od ovih biljaka i kultiviraju.

8

KADULJA (žalfija)Salvia officinalis, porodica Lamiaceae, usnače

9


• Porijeklo: Balkanski poluotok

• Rasprostranjenost: u kulturi-Europa, Sjeverna AmerikaHrvatska- samonikla (primorje, Dalmacija, dalmatinsko zaleđe)

• Stanište: kamenjari, vapnenasto tlo, sunčani položaji

10


Rasprostranjenost RH

11


• Morfološke karakteristike:

1. Kadulja je višegodišnja biljka, račvastog, drvenastog korijena koji duboko prodire u tlo. Vrlo je otporna na sušu.

2. Mlada kadulja ima zeljastu stabljiku, a kasnije pri dnu odrveni. Mladi izdanci su svijetlozeleni do ljubičasti, prekriveni rjeđim ili gušćim dlačicama sivobijele boje.

3. Listovi su svijetli, s obje strane obrasli dlačicama, jajasti do izduženo kopljasti.

12



4. Cvat ja klasast, sastoji se od 2-8 cvjetova, plave, ružičaste ili bijele boje, vrlo ugodna mirisa koji privlači pčele.

5. Plod je kalavac, okruglast, malo izdužen, širok 2mm, a dug 2-2,5mm. Kada sjeme sazrije opna postane tvrda, kestenjaste do tamnosmeđe boje. Masa 1000 sjemenki je 7,6 do 7,8 g. Sjeme je klijavo 3-4 godine.

13


•Morfološke karakteristike:

6. Eterično ulje se nalazi u cijelom nadzemnom dijelu biljke, a najviše u listovima. U osušenoj biljci ga ima od 1,6 do 2,7%.

7. Životni vijek kadulje je 5-7 godina, a ukoliko je loša tehnologija uzgoja, urod se može početi smanjivati već nakon četiri godine.

14


•Morfološke karakteristike:

8. Biljka je toplog podneblja, klija pri temperaturi od 12 do 15ºC, ili pri temperaturi 6-8ºC, ali sporije. Početni razvoj je vrlo spor, rijetko cvate u prvoj godini, a u drugoj procvate vrlo rano.

9. U uvjetima kontinentalne klime cvjetanje započinje početkom svibnja, a traje do kraja lipnja. Plodovi vrlo sporo sazrijevaju, tek u kolovozu, a berba je otežana zbog osipanja sjemena.

15


• Uptrebljavaju se: listovi i herba krajem cvatnje

listovi - farmaceutska industrija, medicina, kulinarstvo

eterična ulja (1-2,7 %)- farmaceutska industrija, medicina, prehrambena industrija

Farmakopejska droga nerazrjeđena-min. 15ml/kg eteričnog ulja

16


Aktivne tvari: − monoterpenski ketoni - α i β tujon

(5:1)-60 %

-1,8-cineol-tanini-ružmarinska kiselina-gorke tvari (karnozol)

NAJCJENJENIJA DALMATINSKA KADULJA-NAJVIŠE TUJONA

O O

α-tujon β-tujon

17


NAMJENA• Najčešće se upotrebljava eterično

ulje. • Čaj od kadulje služi za obloge za

rane te za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.

• Upotrebljava se u kozmetičkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.

• Ima jaki fiziološki utjecaj na vitalne organe Potražnja za drogom i eteričnim uljem kadulje u svijetu i kod nas je sve veća, pa se obnavljaju stari nasadi i stvaraju novi.

18


•Košenje herbe

Herba kadulje služi za dobivanje droge i eteričnog ulja.

Pokošena herba se osuši, listovi se izdvoje trljanjem i ventiliranjem, a otpad se upotrebljava za destilaciju eteričnog ulja.

Vučenim samoutovarnim strojem se kosi u visini 8-10cm, jer se niže košene biljke mogu smrznuti u toku zime.

19


•Košenje herbe

U prvoj godini kadulja se prvi puta kosi tek u srpnju, a početkom listopada drugi puta.

Od dva otkosa dobiva se 6-8t svježe herbe po hektaru, a od nje se doradom dobije 1,7-2t suhog lista ili 10-12kg eteričnog ulja.

20

MUŠKATNA KADULJASalvia sclarea, porodica Lamiaceae, usnače

• Porijeklo: Južna Europa

• Rasprostranjenost: -zapadna Europa, -Kavkaz-obale Sredozemlja

Hrvatska- samoniklo na Visu

• Stanište: propusni, sušni tereni, južne ekspozicije

21



22


• Uptrebljavaju se: cvijet, zeleni dio biljke u cvatnji i plod

eterična ulja (do 2%) - farmaceutska industrija, medicina, prehrambena industrija, parfemska i kozmetička industrija, kermičarska industrija, industrija porculana

23


• Aktivne tvari:

• linalilacetat (do 8 %) • linalol (do 24%)• α i β tujon • α –terpineol, germakren, sklareol

24

Salvia triloba – grčka kadulja

25

Salviae trilobae folium (Ph. Eur.)

Polugrm koji raste do 1m visine, sa dlakavim listovima, raste u Grčkoj (Kreta, Cipar),

Eterično ulje: 2 - 3%, po farmakopeji najmanje 1.8 ml/kg,

Aktivne tvari:1,8-cineol, oko 60% α i β - tujona ~ 5%, kamfor ~ 7%

Ostali spojevi: ružmarinska kislina, karnozol, triterpeni, flavonoidi itd.

26

MATIČNJAK (Melissa officinalis L, porodica Lamiaceae, usnače)

27


• Porijeklo i rasprostranjenost: Istočne mediteranske zemlje i zapadna Azija, srednja Europa itd.

• Stanište: samonikla biljka, raste među grmljem, uz rubove šuma, živice i ograde.

Uzgaja se u vrtovima, na oranicama, medonosna je biljka.

Sinonimi: melisa, pčelinja ljubica, limun trava

28



29



Satbljika: višegodišnja biljka, razgranate i četverobridne stabljike, oko 50 cm;Listovi- nasuprotni široko jajoliki, nazubljena ruba s vrlo dugim peteljkama;Cvijetovi- žućkastobijeli, ružičasti i blijedoljubičasti usnati

30


Upotrebljavaju se: lišće – Melissae folium, vrhovi grančica u fazi cvjetanja – Melissae herba.

Farmakopejska droga mora sadržavati najmanje 4% ukpno derivata hidroksicimetne kisline izraženih kao ružmarinska kislina.

Uzgaja se zbog: eteričnog ulja (bezbojno ili žućkaste boje, ugodnog mirisa i okusa)

31


• Aktivne tvari:

Eterično ulje: list sadrži 0,02-0,3 %;

monoterpenoidni aldehidi (geranial, neral, citronelal), alkoholi (geraniol, nerol, citronelol,

linalol)

seskviterpenske ugljikovodike:(β-kariofilen, β-kariofilen oksid, germakren D, germakradien-4-ol).

32


• Aktivne tvari:

Eterično ulje -glavni sastojci su geranial i neral (4:3) te (+)-citronelal;

U manjim količinama prisutni su: citronelol, linalol i geraniol

33


• Ostale aktivne tvari:

ketoni, estri (β-ocimen, metilheptenon, kafra, evgenol acetat, geranil acetat, metil citronelat, δ-kadinen, α-kopaen, α-humulen, α-kadinol)

34


• Aktivne tvari:

Fenolne kiseline:klorogenska, kafeinska, p-kumarinska kiselina, manje količine ružmarinske kiseline

Mineralne tvari

35


Flavonoidi (kvercitrin, ramnocitrin, glikozidi luteolina, apigenina i kamferola) luteolin 3′-O-β-glucuronide

kvercitrin apigenin

36

Triterpeni (ursolna i oleanolna kiselina),


37


Košnja herbe:• Ovisi od namjene sirovine.

- Za dobivanje suhog lista, kosi se kad je stabljika visine 60 cm i omjer lista i stabljike 60:40 %. (najčešće srpanj-1. košnja i listopad – 2. košnja ). Kosi se na visini 5 do 7 cm iznad zemlje, tri puta godišnje za suha vremena, kad je matičnjak u fazi cvjetanja, kosačicama ili ručno. - Nakon košnje, sa biljaka se uklanja lišće i vršni dijelovi biljke.

38


Sušenje:

- Suši se pri temperaturi između 35 -40ºC.

- Osušeni list mora zadržati prirodnu boju, biti bez peteljki i zadržadi karakterističan i ugodan miris na limun.

- U prvoj godini proizvodnje prinosi su manji do 800 kg/ha suhog lista, a u starijim nasadima od 1200 do 1400 kg/ha suhog lista. U četvrtoj i petoj godini prinosi se smanjuju.

39


Upotreba:

medicina -lijek za probavni trakt, srčane tegobe, migrenu, neurološke smetnje, gubitak apetita, bolesti zuba i desni;obogaćeni ekstrakt melise (70:1) djeluje protiv virusa Herpes simplex.

prehrambena industrija- svježi list koristi se kao začin za salatu, kuhana jela, povrće i juhe; kod pripreme mekih sireva, čokolada, bombona,

40


Upotreba:

Zbog okusa i ugodnog mirisa, često se koristi i kao osvježavajući napitak. Za čaj se najčešće koristi u mješavini sa drugim ljekovitim biljkama, (kamilica, nana, kadulja i dr.)

Kozmetika - za izradu osvježavajućih mirisa, parfema, krema i sapuna.

41

BOSILJAKOcimum basilicum, porodica Lamiaceae, usnače

• Porijeklo i rasprostranjenost: Južna Azija- Iran, Indija

HR-samo u kulturi- umjereni toplinski pojas

• Stanište:topla plodna i vlažna tla

• Glavni proizvođači: Mađarska, SAD, Poljska,Maroko, Indonezija

42


Morfološke karakteristike:

• Korjen- srednje razvijen, vretenast, razgranat, plitak

• Stabljika- zeljasta, četverobridna, od baze razgranata, 40-60 cm.

• Listovi- jajoliki, ušiljeni, mekani, -svijetlo zeleni, dužine 6-8 cm, širine 3-5 cm

43



• Cvijet-u klasolikom cvatu na vrhu stabljike, u pršljenovima od po 6 cvjetova, bijele do svijetloružičaste boje

• Plod- kalavac sa 4 oraščića tamne boje

44


Sortiment:• velika

morfološka i kemijska raznolikost

• veliki broj varijeteta, sorti i srodnih vrsta

45


Berba:

• U fazi cvatnje 30 % biljaka;• U uzgoju na otvorenom 3-4 puta

godišnje (srpanj, kolovoz, rujan)

Košnja herbe:

• Strojno ili ručno (na visini 7-10 cm)• Biljku je važno čim prije preraditi zbog

fermentacije• Prinos 6-8 t/ha svježe biljke iza 2 berbe

46


Ručna berba• Otkidanjem vršnih izboja

dužine 20 cm• Svakih 20-tak dana tijekom 11

tjedana• Prinos oko 50 t/ha• Pakiranje u kartonske kutije• Skladištenje u rashladnim

komorama/10 oC• Transport kamionima

hladnjačama

47


Upotrebljava se: nadzemni dio biljke (Basilici herba)

• Svježi: začin u kulinarstvu, ograničenog roka valjanosti

• Suhi: prehrambena industrija (juhe, umaci, jela od mesa, marinade itd.); narodna medicina (protiv nesanice, antidepresiv,kod crijevnih i probavnih smetnji, kao afrodizijak itd.)

48


Eterično ulje (Basilici aetheroleum)

• Dobiva se destilacijom iz svježe biljke - 0.5-1.5 %• Aktivni sastojci: alkoholi 50% (linalool), fenoli i fenolni

eteri 25% (metil kavikol, eugenol), monoterpeni 15% (limonen), oksidi 4%, esteri 3%, seskviterpeni 1%

linalool eugenol

49


Eterično ulje (Basilici aetheroleum)

• Upotreba:

- prehrambena industrija

- kozmetička industrija

- aeroslol protiv komaraca

50

MAŽURANOriganum maiorana L, porodica Lamiaceae, usnače

• Porijeklo i rasprostranjenost: Indijau kulturi Sredozemlje, Europa

HR-samo u kulturi

• Stanište: vapnenasta, propusna tla osunčani predjeli, zaštićeni od vjetra

• Glavni proizvođači: mediteranske i zemlje srednje Europe

51



• Kod nas jednogodišnja vrsta, u toplijim krajevima-dvogodišnja ili višegodišnja

• Korjen- tanak, račvast, plitak

• Stabljika- uspravna, razgranata u polugrm,, četverobridna, 20-50 cm, mladi izboji posuti dlačicama.

• Listovi- eliptični, 2.5 x 1.5 cm, sjedeći, unakrsno nasuprotni, obrasli dlačicama

52



• Cvijet- na vrhu stabljike u pazušcima listova u skupinama, bijele, žućkaste ili zelenkaste bojeCvatnja-40-80 dana nakon sadnje, traje oko 30 dana, ako je vlažna godina ponovno cvate u drugoj polovici ljeta

• Plod- narančasto crvenkasti kalavac-oraščić, sazrijeva od srpnja do kolovoza, plod sklon osipanju

53

MAŽURANOriganum maiorana L, porodica Lamiaceae, usnačeSortiment:

Variegata Aurea Golden

54


Košnja herbe: na visini 4-6 cm- ručna-kosom- mehanizirana- kosilicom za travu-1.berba 7-9 tjedana nakon sadnje tj. početkom cvatnje-2. berba u kolovozu-uz navodnjavanje moguća i 3. berba

Nakon berbe biljku treba odmah preraditi- fermentacija

Prinos:8-10 t/ha (15t/ha uz navodnjavanje)

55


Upotrebljava se: -nadzemni dio biljke (Maioranae herba) početkom cvatnje-koristi se svjež ili osušen

• U kulinarstvu kao začin-za variva, dodaje se pri kraju kuhanja, dodatak kobasicama i sl.

• U narodnoj medicini-sedativ, kod crijevnih i probavnih smetnji, diuretik, dijaforetik.....

56


Upotrebljava se: -nadzemni dio biljke (Maioranae herba) početkom cvatnje-koristi se svjež ili osušen

• U kulinarstvu kao začin-za variva, dodaje se pri kraju kuhanja, dodatak kobasicama i sl.

• U narodnoj medicini-sedativ, kod crijevnih i probavnih smetnji, diuretik, dijaforetik.....

57

MAŽURANOriganum maiorana L, porodica Lamiaceae, usnačeEterično ulje (Maioranae aetheroleum)

• Dobiva se destilacijom iz svježe biljke početkom cvatnje - 0.8-1.5 %

• Aktivni sastojci: -određeno 36 različitih spojeva - alkohola 50%, 40%

ostalih monoterpena

karvakrol

- trans-sabinen-hidrat 5-65% ovisno o genotipu- terpineol, γ-terpinen, sabinen, linalol

Upotreba: u mesnoj industriji, rijeđe u parfemskoj i kozmetičkoj

58


• Srodne vrste

O. vulgare O. onites O. heracloeticum O. syriacum O. rotindufolium

59

TIMIJAN(Thymus vulgaris L, porodica Lamiaceae, usnače)

60

TIMIJAN(Thymus vulgaris L/T. zygis porodica Lamiaceae, usnače)

• Porijeklo i rasprostranjenost: sjeverozapadni dio Sredozemlja: Grčka, Italija, južna Francuska, Španjolska, Portugal, rijetko raste u Dalmaciji, Uzgaja se u europskim zemljama, te u Sjevernoj Americi

• Stanište: samonikla biljka, na suhim sunčanim mjestima, kamenjari mediteranskog područja, suho, vapnenasto tlo

Sinonimi: timijan, vrtni timijan

61



62


Satbljika- višegodišnji mali grm, 20-40 cm, četverobridna stabljika u donjem dijelu drvenasta

Listovi- mali s kratkom peteljkom, sjedeći, trakasti do duguljasto jajoliki, cijela ruba prema dolje savinuta.

Cvijetovi- čaška je zelena, katkad ružičasta, cvijetovi izrazito dvousnati


63

Upotrebljavaju se:nadzemni dio biljke u cvatnji

Thymi folium (herba)-Timijanov list (zelen)

-1-2,5% eteričnog ulja –-timol (30-70%)-karvakrol (3-5%)-triterpenske kiseline-klorogenska, kava, ružmarinskakiselina-flavoni (luteolin i njegovi derivati)


OH

KARVAKROL

TIMOL

64

Thymi herba

OH

OH

timol karvakrol

Farmakopeja propisuje dadroga mora sadržavati

min. 12 ml/kg eteričnogulja

od toga najmanje

40% timola i karvakrola.

65

Patvorine:

T. satureoides, T. pulegioides (serpyllum).

Razlika u kemijskom sastavu:

paracin, linolat, citrat

TIMOL.


66

• Djelovanje i primjena:

- Za galenske pripravke _ sirupus thymicompositus, sirupus thymi bromatus, tinctura thymi, extractum thymifluidum.

- Timijan djeluje sekretomotorički, sekretolitički, antiseptički i spazmolitski.


67


- Za smirivanje kašlja i bronhitis. - U ekstraktu je vrlo malo timola i

karvakrola - 0.03%, ali u njemu osimeteriččnog ulja ima i nekih drugihkomponenti i zato ima isto tako dobarspazmolitski učinak (flavoni).

- Djeluje na organe probavnog sustava -pomaže pri probavi masnih tvari,upotrebljava se kao začin- francuska i talijanska kuhinja.


68

Eterično ulje timijana -Thymi aetheroleum:

1. Destilacijom pomoću vodene pare svježeg ili malo uvenulog timjana rezanog na samom početku cvatnje

2. Žute do crvenkasto žute boje, jaka mirisa po timolu, aromatična i ljuta okusa.- crveno timijanovo ulje -sirovi destilat- bijelo timijanovo ulje -redestilacijom

ili rektifikacijom


69


• Eterična ulja u kojima dominira timolsu ugodnijeg mirisa i okusa, a eteričnoulje s više karvakrola su oštrijeg okusa.

• Količina timola i karvakrola se utvrđuje pomoću testa kristalizacije: eterično ulje u kojemu dominira timol, lako se kristalizira, a ono sakarvakrolom ostaje tekuće.


70


Djelovanje i primjena:

• Antiseptici(bakteriostatici),dezinficiensi(baktericidi), timol je slabo topljiv u vodi, slabo se resorbira pa mu jeotrovnost manja od drugih fenola kojisu tako|er dezinficijensi.

Upotrebljava kao aromatik u vodama zausta i brijanje.


71


Identifikacija:

-Europska farmakopeja; -tankoslojna kromatografija, GC; -timol (36-55 %), karvakrol (1-4 %)

Čuvanje:

-hermetički zatvorene posude, bez svijetlosti, 25 oC


72


Schnaubelt (1998) kemotipovi eteričnog ulja timjana:

- Timolski tip (timol, karvakrol)- Tujanolski tip (50% tujanola)- Linalolski tip (60% linalola)- Geraniolski tip (geraniol)


73

MAJČINA DUŠICA(Thymus serpyllum L., porodica Lamiaceae,

usnače)

74

MAJČINA DUŠICA(Thymus serpyllum L., porodica Lamiaceae, usnače)

• Porijeklo i rasprostranjenost: umjereni dio euroazijskog kopna, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike

• Stanište: suho i sunčano tlo, suhi travnjaci i pašnjaci, suhi obronci degradiranih šuma.

Sinonimi: majčina dušica, babja dušica, dušica, vrisak, divlji bosiljak, tamjanika, materinka, papric, bukovica.

75



76


Rasprostranjenost:

• Velik broj morfološki i ekološki različitih svojti; u RH je zastupljena cijelim nizom samostalnih podvrsta

• Najčešće su:

T. Pulegioides L.–obična majčina dušicaT. Longicaulis -tankolisna majčina dušicaT. glabrescens

– populacije rasprostranjene u Panonskoj nizini

77


Izgled biljke- grm visine do 30 cmSatbljika- polegnuta ili uzdignuta; pri dnu odrvenjela, ljubičastocrvene boje

Listovi- dužine 0,5-1,5 cm, goli ili obrasli dlačicama, okruglasto jajoliki; smeđe točkice (eterična ulja)

Cvijetovi- svijetloružičaste do purpurne boje


78

Upotrebljavaju se: cvate čitavo ljeto i sabire se čitava biljka, odreže se nadzemni dio biljke bez korijenja i odrvenjelih dijelova biljke.

Farmakopejska droga mora sadržavati najmanje 3 ml/kg eteričnog ulja

Sastav:- 0,1-0,6% eteričnog ulja (min. 0,2%; ne smije sadržavati citral-fenolski monoterpeni: timol 1-4%; karvakrol 5-33%;-neki kemotipovi sadrže: citral, 1,8-cineol, linalol, linalilacetat, borneol, geraniol.-triterpenske kiseline: ursolna i oleanolna-klorogenska, ružmarinska kiselina-flavoni (apigenin, luteolin, skutelarein-kao glikozidi)


79


- Ljekoviti pripravci za liječenje katara gornjih dišnih puteva

- Gastroenterološki poremećaji, grčevi u trbuhu, poboljšava funkciju crijeva i želuca

- Za korekciju okusa i mirisa


80

Eterično ulje majčine dušice –Serpylli aetheroleum:

1. Destilacijom pomoću vodene pare svježe zeleni majčine dušice

2. Bistre, bezbojne do svijetložućkaste boje.

3. Fenolski monoterpeni: karvakrol i manje timola. (značajno manje nego u ulju timijana)

4. p-cimen-osnovni sastojak ulja srednjoeuropskih podvrsta (50%)

5. Citral ili pinen - rijeđe


81

Eterično ulje majčine dušice –Serpylli aetheroleum:

Uporaba:

farmaceutska, kozmetička i prehrambena industrija


82

LAVANDA(Lavandula angustifolia Mill- (sin. L. Officinalis Chaix),

Lamiaceae, usnače

83


Lamiaceae, usnače

• Porijeklo i rasprostranjenost: zapadno Sredozemlje, južna Francuska (Provansa), Grčka, Španjolska, Engleska itd.

Hrvatska: Hvar (Grablje, Brusje), Brač, Vis

LAVANDIN(L. angustifolia+ L. latifolia= L. hybrida)

84

Lavandulae flosLavandulae aetheroleum

Usporedba sastava eteričnih ulja različitih vrsta lavande

linalilacetat linalool 1,8-cineol kamfor

Lavandula angustifolia 35-50 30-40 / /

Lavandula latifolia 2-10 20-30 20 20

Lavandula hybridaLAVANDIN

15-30 40-45 10 10

85


Lamiaceae, usnače

• Stanište:

samonikla biljka, zbog nedostatka se uzgaja, topla sredozemna klima, suhi i topli obronci, kamenito tlo.

86



Lamiaceae, usnače

87


Satbljika- niski višegodišnji polugrm 20-80 cm; uspravni izdanci.

Listovi- uski, duguljasti, mladi listovi savinuta ruba, dlakavi, kasnije plosnati i goli.

Cvijetovi- sitni, modroljubičaste boje, razvijaju se u cvatovima u gornjem dijelu izdanka.


Lamiaceae, usnače

88

Upotrebljavaju se:

-cvijetovi lavande,

-beru se u punoj cvatnji (najviše eteričnog ulja)

-tijekom srpnja kada se otvori cvijet trećeg pršljena


Lamiaceae, usnače

93


Lamiaceae, usnače

• Kemijski sastav:

-eterično ulje 1-3% (linalilacetat, linalol)

-ružmarinska kiselina 12%

-kumarini: umbeliferon, herniarin-flavonoidi-fitosteroli

99


- Umirenje i ublažavanje probavnih tegoba.

- Sedativno djelovanje cvjetova lavande

• Ljekoviti oblici:

- infuzi, tekući ekstrakti, u sastavu aromatičnih biljnih mješavina


Lamiaceae, usnače

100

Eterično ulje lavande –Lavandulae aetheroleum

1. Destilacijom pomoću vodene pare svježih i/ili uvenulih cvjetova, vršaka stabljike s cvatovima

2. Bezbojne do žućkaste boje, karakteristična ugodna mirisa, aromatična, ljuta do nagorka okusa


Lamiaceae, usnače

101

Eterično ulje lavande –Lavandulae aetheroleum3. 10 sastavnica

30-50% linalilacetatalinalol, borneol, bornilacetatkamfor, izoborneol


Lamiaceae, usnače

Farmakopejska droga mora sadržavati najmanje

15 ml/kg eteričnog ulja, eterično ulje mora sadržavati

25 do 46% linalilacetata.

102


Lamiaceae, usnače


Patvorenje:

Prava lavanda – ulje visoke kakvoće /ako raste na višoj nadmorskoj visini

Dokazuje se primjenom GC

103


Lamiaceae, usnače


Djelovanje:

- Kod liječenja reumatizma, - Antiseptik, - Analgetik- Antimikrobno (9 sojeva bakterija)- Insekticid

104

RUŽMARIN (Rosmarinus officinalis L.)

-Razgranati, zimzeleni grm koji može narasti i do dva metra visine. Postoje i puzajući, odnosno niski oblici koji se mogu saditi kao pokrivači tla.

-Listovi su kožasti, čvrsti, sjajni, dužine 2-3 centimetra. Gornja strana lista je tamnozelena, a naličje je svijetlo zeleno. Rub lista je cjelovit i lagano povijen prema unutra. Ako se listovi protrljaju među prstima, ispuštaju intenzivan, jak miris.

-

105


--Cvjetovi su mali, najčešće ljubičasti, ružičasti, cvatu od ožujka do listopada. Cijela biljka je aromatična, a količina ulja u biljci ovisi o klimi i položaju na kojem raste.

106


-Raste u toplim podnebljima, a ako se uzgaja u kontinentalnom području, treba ga zaštititi od zime.

-U srpnju i kolovozu se sakupljaju listići koji sadrže 0,5 do 3% eteričnog ulja.

-U prehrambenoj industriji se koristi u proizvodima od ribe i mesa, juhama i umacima, a naročito u proizvodima s puno masti. Od svih biljaka koje sadrže antioksidanse, ružmarin se najviše primjenjuje.

-Koristi se i u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

107


Kemotipski složena vrsta, 4 kemotipa:

1) Kemotip verbenon/bornil acetat

-sadrži: 40% ketona verbenona, 15% kamfora, 35% monoterpena α-pinena, 20% oksida 1,8-cineola

-raste u glavnom na Korzici

-ovaj kemotip povoljno djeluje na rad jetre i proizvodnju žuči, smiruje kašalj (smanjuje stvaranje sluzi u plućima), potiče regeneraciju kože

-hidrolat ružmarina ovog kemotipa-koristi se u tretmanu akni uz hidrolat lavande)

-OPREZ!!!! U većoj dozi-može biti neurotoksičan (oralno i rektalno)

-NE! U trudnoći i NE! kod male djece

108

2) Kemotip 1,8-cineol-sadrži: oksida 1,8-cineol, manje kamfora i monoterpena-uspjeva u Sjevernoj Africi-ovaj kemotip olakšava iskašljavanje, djeluje protiv patogenih bakterija i kvasaca-OPREZ!!!! Neka ulja ovog kemotipa sadrže veći udjel kamfora –potencijalno opasno za oralnu upotrebu

3) Kemotip kamfor-sadrži: 30% kamfora, 30% 1,8-cineola i monoterpene-europski mediteranski bazen. Hrvatska.-djeluje na grčenje i bolove mišića, na razgrađivanje sluzi-OPREZ!!!! OPREZ!!!! OPREZ!!!! Najtoksičniji kemotip ružmarina!!Djeluje neurotoksično i hepatoksično!! NE! Za oralnu upotrebu!!!

109

4) Kemotip β-mircen/kamfor

-na atlantskoj obali zapadne Španjolske, Portugala i Argentine

-20% β-mircena, 15% kamfora i manje 1,8-cineola

-rijedak kemotip

-jaka analgetička aktivnost

110


-Antioksidansi lista ružmarina su fenolni diterpenoidi: karnosol, karnosolna kiselina, rosmanol, epirosmanol, rosmadial i metil-karnosat.

-Antioksidacijsko svojstvo imaju i flavonoidi luteolin, genkvanin i diosmetin

-Dominantna komponenta frakcije fenolnih diterpenoida je karnosolna kiselina koja pokazuje i najjaču antioksidacijsku aktivnost.

111

MENTAMentha x piperita L.,Lamiaceae, usnače

112


Sinonimi: paprena metvica, nana, metvica, pitoma nana, vrtna nana

• Porijeklo i rasprostranjenost: Europa, Azija, Sjeverna Amerika, Južna Amerika

• Zemlje izvoznice: Francuska, Italija• Stanište: kultivirana biljka; umjerena

ne presuha klima, lagano pjeskovito tlo; jednogodišnja ili dvogodišnja kultura

113


Satbljika- četverobridna, gola, 50-80 cm,

Listovi- na kratkoj peteljci, jajoliki, šiljasti.Intenzivnog aromatičnog mirisa.

Cvijetovi- u cvatovima, skupljeni u valjkast vršni klas


114

ŽETVA

• Najčešće se kosi dva puta, i to kad je oko polovine biljaka procvjetalo.

• Košnjom mente u fazi cvjetanja ostvaruju se najveći prinosi biljne mase i eteričnih ulja.

• Najčešće se kosi koncem lipnja (prvi put) i koncem kolovoza ili početkom rujna (drugi put).

• Za destilaciju se upotrebljava svježa masa, koja se tijekom 24 sata prosušila i nakon žetve sadrži 50 do 60 % vode.


115

• ŽETVA

• Menta se uglavnom suši na provjetrenim mjestima, ali bez sunca ili naglih viših temperatura (do 35ºC).

• Pri jačoj svjetlosti menta gubi mentol. Prinosi zelene mente se kreću od 7,000 do 26,000 kg/ha, odnosno suhog lista od 1,500 do 3,500 kg/ha.

• Od 100 kg zelene mase mente dobije seoko 0.335 kg eteričnog ulja ili 25 do70 kg/ha.


116

Upotrebljavaju se:nadzemni dio biljke, najviše lišće

List paprene metvice (Menthae piperitae folium)

•1-4% eteričnog ulja -monociklički monoterpeni,

-MENTOL slobodan ili esterificiran sa octenom ili izovalerijanskom kiselinom (50-90%)-MENTON – 5-20%


117

MENTAMentha x piperita L., Lamiaceae, usnače

• Farmakopejska droga mora sadržavati najmanje 19 ml/kg eteričnog ulja


-Sastavni dio mnogih čajeva; pojedinačno-Upotrebljava se kod akutnog i kroničnog gastritisa, grčeva u gastrointestinalnom sustavu-Antiseptik-U industriji likera, bombona, čokolada, keksa, itd.

118

Eterično ulje paprene metvice –Menthae piperitae aetheroleum:

1. Destilacijom pomoću vodene pare od svježih cvatućih vršnih dijelova

2. Bezbojne blijedožućkaste ili blijedozelenkastožute boje, jakog intenzivnog mirisa. Okus paleći s osjećajem hlađenja

3. Omjer Ukupnog i esterski vezanog mentola 5:1 ili 6:1

4. Čuvanje: dobro zatvorenoj punoj posudi, zaštićeno od svjetlosti


119

Eterično ulje paprene metvice –Menthae piperitae aetheroleum

Kemijski sastav:Limonen (1-5%)cineol (3,5-14%)

MENTON (14-32 %)mentofuran (1-9%)izomenton (1,5-10%)mentilacetat (2,8-10%)

MENTOL (30-55%)pulegon (max. 4%)karvon (max. 1%)


120


Kemijski sastav:Limonen (1-5%)cineol (3,5-14%)pulegon (max. 4%)MENTON (14-32 %) u mladimmentofuran (1-9%) listovimaizomenton (1,5-10%)mentilacetat (2,8-10%)- u starijimMENTOL (30-55%) listovimakarvon (max. 1%)


121


Kriteriji za visoku kakvoću:

- visok sadržaj mentola (40-45 %)- omjer mentol:mentilacetat (5:1 ili 6:1)- menton ne viši od 40 %- mentofuram maksimalno 5%- jasmon oko 0,1%-karvon i pulegon nesmiju biti identificicirani


122


Ulja paprene metvice prema podrijetlu:

- englesko- francusko- talijansko- američko


123


Primjena:

- u korekciji okusa i mirisa- u kozmetičkoj industriji (sprejevi za usta,

zubne paste- prehrambena industrija-farmaceutska idustrija (pastile, kreme, ...)


124

Eterično ulje japanske metvice –Menthae arvensis aetheroleum

- Uzgaja se u Japanu, Indiji, kaliforniji i Brazilu.

- Japansko ili brazilsko eterično ulje (80-90% mentola)

- Intenzivnog i neugodnog mirisa-hlađenjem se iskristalizira oko 40% mentola; ostatak s oko 50 % mentola na tržištu se pojavljuje pod nazivom Po-Ho ulje

- Koristi se u kozmetičkoj industriji

MENTAMentha x arvensis L., Lamiaceae, usnače

125

Kudrava metvica

- Križanac-nekoliko vrsta roda Mentha

- Washington, Idaho, Indiana, Michigan

- List: 0,8-2,5% eteričnog ulja, flavonoide, tanine

- Eterično ulje: (-)-karvon (50-60%)alkohola (6-20%), estera (4-20%), terpeni (limonen, 1,8-cineol, felandren); ne sadrži mnetol

MENTAMentha x spicata L., Lamiaceae, usnače

126

KAMILICA Matricaria chamomilla, porodica Asteraceae, glavočike

127


• Morfološke karakteristike

1. Samonikla biljka raširena u cijelom svijetu

2. Jednogodišnja je vrsta, 3. Može se uzgajati kao monokultura,

ali ju intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine.

4. Korijen je račvast, ne prodire duboko u tlo, što ovisi o vlazi u tlu.

5. Stabljika može biti uspravna ili povijena, visoka od 5-100 cm.

128



6. Listovi - sjedeći, dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, uski, linearnih lisaka,svijetlozelene boje i bez dlačica.

7. Cvat - sastavljen od jezičastih, bijelih cvjetova koji su poredani oko šupljeg cvjetišta i cjevastih žutih cvjetova.

8. Plod - sivobijela roška duga 1 do 1,5 mm. Masa 1000 sjemenki je 0,02 do 0,03 g.

129



9. Obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojci su eterično ulje, 0,4 do 1,5 %.

10. Eterično ulje se nakuplja u kvržicama koje su prstenasto razmještene na donjoj trećini cjevastih cvjetova. Tamnoplave je, zelene ili smeđe boje.

130



12.Krajem travnja i sredinom svibnja počinje cvjetati, ovisno o svojstvima posijane sorte, te klimi i tlu.

13.Puni cvat, da se postigne najveća kvantiteta i kvaliteta, traje 7-15 dana.

14.Ukoliko se berba obavi na početku cvjetanja i ako ima padalina, kamilica u roku 3-5 dana ponovo procvjeta i dobije se i do 60% uroda prve berbe.

15. Pri berbi su veliki gubici, jer se zrelo sjeme osipa.

131


• Berba cvijeta

1. Najkvalitetnija kamilica upotrebljava se za dobivanje droge. Lošije klase svježe i otpad od dorade suhe kamilice, upotrebljavaju se za sve ostale prerađevine.

2. Prema stanju cvijeta određuje zrelost kamilice za berbu.

Kada je 70% cvjetnih glavica fiziološki zrelo (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju), najbolje ju je brati (treba produžiti jesenski rok sijanja; ako ne, berba započinje prije nego što je 60% glavica fiziološki zrelo).

132


• Berba cvijetaAko 5-6 dana poslije berbe padne kiša, za dva tjedna se može obaviti još jedna berba, kojom se dobiva i do 50% prinosa prve berbe.

3. Preuređenim žitnim kombajnomobavlja se kvalitetna berba. U roku desetak sati se obere 3-4ha usjeva koji nije polegao odnosno 12-16 t svježeg cvijeta. Prosječan prinos kada su optimalni klimatski uvjeti je 4 t svježeg cvijeta/ha, sa 60% cvijeta prve klase. Prinos može varirati od 0,3 do 0,5 kg/ha eteričnog ulja.

133


• PreradaOd kamilice se najviše upotrebljava cvijet. Prvi uređaj u preradi svježe kamilice je separator, kojim se obogaćuje biljni materijal s cvijetom.

Separator omogućuje odvajanje 80-90 % cvjetnih glavica od ukupne svježe mase budući da ne postoji mogućnost branja samo cvijeta kamilice. Smjesu cvijeta i herbe treba držati pod nadstrešnicom ili u zatvorenom prostoru, rasutu u sloju debljine do 30 cm.

134


• Prerada

Vibracijom pomoću ekscentra pomiče se zelena masa, a na odgovarajućim sitima odvajaju se čiste glavice kamilice, tj. prva klasa, glavice kamilice druge klase s peteljkom do 5cm i glavice kamilice treće klase, s peteljkom dužom od 5cm. U 24 sata, pažljivim ručnim rukovanjem može se odijeliti 13-15t mase.

135


• PreradaPrva klasa cvijeta kamilice se suši, druga se također uglavnom suši, a treća se sakuplja u kontejnere i odvozi na destilaciju eteričnog ulja.

Sušenje se obavlja odvojeno, po klasama u kontinuiranim sušarama.Što je veći udio cvijeta u biljnoj masi, sloj na traci je zbijeniji. Kroz takav sloj teže prolazi topli zrak. Sloj mora biti debeo do 5 cm.

136


• Prerada

Cijela masa se suši na 5-7% vlage, i zatim se posebnim uređajima tako dobivena masa vlaži na potrebnu, skladišnu vlagu. Proces dovlaživanjamože se obavljati tako da cvijet stoji u kartonskoj ambalaži u skladištima.

137


• PreradaPrilikom branja, cvijet kamilice se nastoji izdvojiti, za što su potrebne linije koje omogućuju odvajanje i nakon sušenja. Odvajanje treba obaviti pažljivo da se ne bi smrvio cvijet i list i da se izdvoje sve primjese.

To je moguće kombinacijom vibracijskih sita i odvajanja u ciklonima. Primjenjuje se i lebdenje čestica u struji zraka i mijenjanjem brzine, može se odvojiti cvijet od stabljike.

138


• Prerada

Kamilica se melje u mlinovima čekićarima. Različita krupnoća meljiva se postiže mijenjanjem pojaseva s perforacijom. Za čajeve u filter vrećicama čestice trebaju biti veličine oko 1mm.

Da se izbjegne stvaranje velikog broja čestica koje su manje od tog promjera, biljka se melje na veći broj čestica i zatim prosijava kroz dva sita, a krupnije frakcije se ponovo melju.

139

Upotrebljavaju se:nadzemni dio biljke, najviše cvijet

•0,4-1,5% eteričnog ulja

α-bisabolol, α-bisabolol oxides A i B, farnezen

matricin (hamazulen nastaje pri kuhanju ili destilaciji)


α-bisabolol

140

Biološki aktivni spojevi

• flavonoidi: apigeninapigetrinapiinluteolinkvercetin

• kumarini: umbeliferonherniarin

• aminokisline, polisaharidi, masne kiseline, voskovi

141

(-)-α-bisabolol matricin hamazulen

hamaviolin spatulenol cis-enin diciklo-eter

trans-enin diciklo-eter

142

Upotreba

• Kamilica-ekonomski najvažniji predstavnik ljekovitog bilja.

• Ublažava i smiruje sve vrste upala,djelujući kao antiseptik i antibaktericid.

• Od cvjeta kamilice prave se čajevi, kupelji i tinkture.

143

HVALA NA PAŽNJI

zab 2012 4 začinsko i aromatično bilje

Documents