zaboravljena gotika hrvatskog zagorja - sv. jakov na očuri
DESCRIPTION
Hrvatsko zagorje, sv. Jakov na Očuri, srednjevjekovno zidno slikarstvoTRANSCRIPT
-
MUZEJSKI VJESNIKGLASILO MUZBJSKOG DRUSTVA SJEVEROZAPADNEHRVATSKE(eakovec, Cazma, Grabrovnica, Kalinovec, Koprivnica, KriZevci,Trako56an, VaraZdin, VaraZdinske Toplice i Virje)
L REDNISTVO\ ladinrir_ Kal5an (glavni i odgovorni urednik), Ljubica Ramu5Iak,)Iarina sirnek, vlado srimSek, Branimir simet< it"lttritt i ureclnik)Vladinrira PaviC)luzej:l;i vjesnik izlazi povremelto, a najmanje jednom godiinje.R'kopise
'e honoriramo i ne vra6amo, casopis soridarno financi-r.rjLr nrrrzeji sjeverozapadne [trrvatskc.
\.{KLADNIK]Iuzej lledimurja
-
Cakovec
ZA NAKLADNIKAVladimir I{al5an
TISAKTIZ *Zrinski.. Cakovec, naklada g00 komada
BROJT_OZUJAK1984.GOD. VII
/,L t., / /'( {t li
Za sadri.ai priloga odgovaraju autori
MatijakoRectangle
-
ZAVICAJNE ZBIRKE
-
Franjo Horvatii: Zavidajne-
Zorko Malkovii: O stanju
SADRZAJ:
muzejske zbirke i probiemi kadrovamuzejskih zavi6ajnih zbirki i ,proble-
mimauvezisnj:imaD
-
Marijan Spoljar: Diskusija o muzejskim zbirkama-
Martin Mati5in: O osni.vanju i djelovanju zavidajnog muzejaVirje
MUZEOLOSKA PITANJA I PROBLEMATIKA
-
DragutinHrvatskoj Feletar: Z,a optimalniju mreZu muzeja u sjeverozap.
-
Ivanka Stager: Stalni postav .Tito Var.aZdinu -
VaraZdin Tltu*u Gradskom muzeju VaraZdin
-
Odjelu Muzej narodne revolu-crJeDragutin Feletar: Kiparski atelier
-
radionica i udionica 22Jasna Tomidii: Obnova muzeja narodne revolucije 2-cLjerka Simunii:Suradnja Gradskog muzeja VaraZdin i varaZdin-ske ,industrije svile, konfekcije i kiSobrana 27Jasna Tomidi6: Stari grad 31Marijan Spoljar: U povodu izloZbe -Tri situacije* 32Miroslav Klemm: O djelovanju galerije *Disk koinice.. u tvor-nici disk kodnica SOUR .Varteks.. u Var,aZdinu 36Zeljko Tomidii: Medunarodni znanstveni sirnpozij ranosrednje-vjekovne arheologije u Nitri 3B
STRUENI ELANCI
-
BoZidar Gerii: Biljeike o rekognosci,ranju i iskapanjima arheo.lo5kih terena u bjeiovarskom kraju 1983. godine
-
Zaran Homen: Pokusno sondiranje na ranosrednjevjekovnoj ne-kropoli u Popovcu
-
Zorko Markovii: O nekim nejasnim pitanjima knonologije bron-danog d,oba u sjevernoj Hrvatskoj
-
Zeij,ko Tomidii: Sumarni osvrt na rezultate arheolo5kih istraZiva-nja podrudja Medimurja u razdoblju od 19?2
-
1982. (I) .-
Marina Simek: O vaZnom paleontolo5kom nalazu nedaleko Lud-
t3
19
4lt
49
52
bregaPrilog: Metoda gipsanja in situZeljko Tomidii: ZaStitna arheolo5ka istraZivanja u Jurju u TrnjuZeljko Tomidii
-
Josirp Vidovii: Pokusna arheolo5ka istraZivanjanaselja Goridan tijekom 1983 godine
Jt)
6572B1
84
159
-
-
Josip Vidovii -
Zeljko Tomiiid: Arheoloika istraZivanja u Gori-ianu lg83. godine-
{olip Vidovii: Nastavak isiraZivanja perioda starijeg Leljeznogdoba na lokalitetu Goridan '82 - .-
Minoslav Klemm: Nekoliko planova VaraZdina,iz vlasnistva Grad-
oo
03
skog muzeja VaraZdin-
Tomislav Eurii: Zaboravljena gotika Hrvatskog Zagorja -
Sv.Jakov na Odu'riSB
107Antun Sti5dak: O jednomJosip Fluksi : Dalmatinski
broju logora5a *Danice*narodni nakit u fundusu muzeja
109grada
KoprivniceJosip Fluksi: Naprava za lov jazavacaLibu5e KaSpar: Etnolo5ka bibliografija novinskih ilanaka
VIJESTI
-
Zorko Markovii:ne Hrvatske
-
Dragutin Feletar: Deveto izdanje podravskog zbornika-
Dragutin Feletar: Monografija o Draganu GaZiju-
Dragutin Feletar: Dokumentirano kazivanje o NOB-u-
Tomislav Durii: Pfilozi za povijest varaZdinskog bankarstva-
Vladimira Pavii: Desetidnika Jugoslavije kongres Saveza Dru5tava muzejskih ra-
113121t22
-
Zorko Markovii:ne Hrvatske
Vrijedna knjiga o spomenicima kulture istoi-
Sastanak muzealaca Slavonije i sjeverozapad-
I Ol
133131135136
r37
l3?r3B
139
Vladimira Pavii: Izbor zaitiiene grade iz lundusa MMC .Zeljko Tomid'ii: Affiika trovadka zbirka dr Zdravka pedara uMuzeju afridke umetnosti u Beogradu
-
Antun Kozina: Akcije muzeja 19B3. godine -
Likovne i druge iz-loZbe u Krapi,ni 140
-
Ljubica Duii-Jovanovii: Osnovan knjiZevni klub . t44
AKCIJE t47
160
-
T omislau Eu.ric, V araidinske T oplice
ZABORAI/LJENA GOTIKA IIR,VATSKOG ZAGORJA _ SV.JAKOV NA OEURI
Malo je saduvan'o gotidkih,spo,menika u Hrvat'skom zagorju. Sto-ga je gotovo nevjeroj,atno da su neki, najvrijedniji spomenici iz ovegraditeljske epohe napu5teni, neodrL,avani i prepu5teni ru5enju. Iz-razini primjer je crkva Sv. Jakova na Oduri, koja je smje5tena na jed-nor.n od vrhova zapadnog ogranka dana5nje Ivandice, diji se neka-da (u ranom sred,njem vijeku) cijeli masiv nazivao Odur,om. Na pro-stranom proplanku od,akle puca ,pogled na sve strane, usred debe-I'og saga od desetlje6ima neko5ene trave, koju rano u ,proljeie okiteplave ,malje mirisnih ljubidica, uzdiLe se gotidka crkva, jedna cdnajveiih u ovom dijelu }trrvatske. TuZnu sliku pruZa oronula gra-devina, dija je fasada unakaZena zbog otpale Zbuke s prorijedenimkrovom, bez Zljebova, oiteienim zvonikom i td.
Kronologija stradanja'ovog gotidkog zdanja podinje vec samomnjegovom gradnjom (vjerojatno krajem XVI. stoljeia) na mjestu iz-l,oZenom udarima gromova, te ostalim vremenskirn nep'ogodarna. Neu-morni duvar na5ih starina
-
Gjur,o :Szabo u svojoj knjizi .I{rvatsko-^-^-:^ l-^;^,zdHur.lgcum clau-suris more antiquo factum-. Ovaj gotidki knilni oltar spominje se1708. godine. Od njega je preostao jedino gotidki kip Madone, kojije saiuvan zahvaljujuii konzervatoru Lju'bi Kanaman'u, jer ga je onuklonio iz crkve. Rijed je o vrlo vriiednom radu zir koga se ponjegovim stilsk,im karakteristikama .smatra da je nastao oko I500.godine.
10?
-
Kasnogotiika, bar.okizirana crliva Sv. Jakoba na Oduri _ stanie 1g?6.godine. (Snimi.o Tomislav Dulicj
Crkrra Marije *in Hochur* u XVIII. stoljecu mijenja i obiteljskrpatronat i ime. Sada je ovdje patron obitelji Sermage, a crkva seposveduje Sv. Jakovu (1742. g.). Spomenuto stoljeie ujedno je i vri_jeme njene bar'okizacije i dogradnje druge (novije) sakristije (1?69.godine). Medutim, djelomidna barokiz:acija ,n.ije sakrila gotidke eie_mente.
Gotidki vijenac obuhvaca eijelu crkvu, saduvani su gotski okvi-r'i na ulazima (glavn,om i juZnom). svetiste podrzavaju izvana deti-ri pilastra. a iz nutra je trijumfalni luk uz k,oji se joi 166b. godinespominje zidana propovjedaonica. c,rkva je bila ukrasena kasnogotid-kim freska,ma, ali nakon bombardiranja ostalo je saduvano ocl niihsmo nekoliko detalja.
Ukr-'a5;i'anjn r:r.kvc baroknim invcntarorn zapodelo jc 1??ii. g'-cJire postavljar-rjem bogatog glavnog ,nltara na k,ojem se nalazi'spomenuti gotidki kip Madone. p,obodni ol,tari postavljeni su 1?d4.goclinc. sav 'rivnj barokni inventar veiim dijelom uniiten je prili-kom spomenutog bombard,irania.
108
-
Gotidka zagorska ljepotica pomalo umire. Na odigled. S njomedruguju vjetrovi i gromovi, a obilaze je jedino po koji planinar iiiljtrtbiteij povijesti umjetnosti. Iako se nalazi u bl,izini vecih mjestai prometnica
-
Radoboja (pod diju Zupu spada) ili Golub,ovoa i nijeu nedostupnoj zabiti, osudena je na ,satnoruSenje. Ako j,oj se ubrzone ubrizne Zivot, stru5it ce se pred na5im odima. I tek tada 6emo sepitati, nismo ii ipak rnogli sebi ,i drugirna, onima koji dolaze, sa-duvati ovai izuzetno vrijedran spomenik NASE kulture.
Literatura:Gjuro Szabo: Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Vjesnik HAD NS XIII,
Zagreb, 1914.Gjuro Szabo: Kroz Hrvatsko Zagode, Zagreb 1939. i 19?4.Anilela Horvat: O spomenicima kulture opiine Krapina, KAJ, br. 1,
Zagreb 1982.Tomislav Durii: Putne bilje5ke s obilaska spomenika l