ZABRANAFIZIČKOG KAŽNJAVANJA- potrebna, zahtjevna,ali moguća!

decembar 2016.

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

1

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća! Kazna, neprihva enih, neprilago enih i

, u ve ini sistema

e), no mehanizam fizi kog kojeg zna ajan broj pojedinaca1 i

smatra prihvatljivim na inom korekcije pona anja djeteta predmetom je

rasprava koje su rezultirale eksplicitnim zabranama u zadnjih nekoliko

desetlje a.

1 e djece2

Fizi ko upotreba fizi ke sile s namjerom da dijete do ivi bol, ali ne i ozljedu, u svrhu korekcije il .3 , za korekciju ili kontrolu

, iscipliniranje, odgajanje, red ni element u definiciji fizi k , koji jasno navodi da je fizi k , jeste namjera povre ivanja i sredstvo, tj. fizi ka sila koja je alat u ostvarivanju cilja tj. korekcije ili kontrole

Fizi ka sila podrazumijeva udaranje djece ( , lupanje, udaranje po tijelu), s rukom, nogom ili nekim predmetom - bi , tap ( a) i sl. - ali i

upanje kose ili povla enje u , prisiljavanje djece im polo ajima (npr. da kle e), nano enje opeklina i prisilno

gutanje. Prilikom definiranja fizi k u odnosu na fizi ko zlostavljanje i fizi ko nasilje. Naime, fizi ko ati na isti na in kao i fizi ko na razlika jeste ozbiljnost ozljeda koje su posljedica upotrebe fizi ke sile za jedan i drugi oblik nasilja4. Kod fizi kog "ozbiljne", dok je kod fizi kog zlostavljanja rizik za stvaranje ozbiljnijih ozljeda znatno ve i. V , ipak, istaknuti kako su i fizi ko ko zlostavljanje zapravo FIZI KO NASILJE, i kao takvi predstavljaju povredu dostojanstva, integriteta i prava djeteta.

1 U ovom tekstu se govori o svim odraslim osobama koje sudjeluju u procesu odgoja i edukacije djeteta bez obzira na koji su način

povezani s djetetom (npr. roditelj, staratelj, odgajatelj, hranitelj, učitelj, nastavnik...).

2 U Općoj preporuci broj 8 iz 2006. godine, Komitet za prava djeteta UN definira fizičko kažnjavanje kao svako kažnjavanje u kojem se

primjenjuje fizička snaga s namjerom da izazove neki nivo boli ili nelagode, ma kako blago.

3 Straus, 2000. prema Velki, T., Bošnjak, M. (2012), Povezanost roditeljskih odgojnih postupaka s tjelesnim kažnjavanjem djece, Život i

škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 2/28, 63-82.

4 Gershoff, E. T. (2002), Corporal punishment, physical abuse, and the burden of proof: Reply to Baumrind, Larzelere, and Cowan

(2002), Holden (2002), and Parke (2002); Psychological Bulletin, 128(4), 602–611.

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

2

2. Ko

Dvadeseto stolje e je stolje e

. Ukupni razvoj emu se pogled na ljudska prava mijenjao, zajedno sa znanjima o djeci, rezultirao je Konvencijom o pravima djeteta, krovnim dokumentom u ijih prava. Konvencija se naslanja na Me unarodnu povelju o ljudskim pravima koja se sastoji iz Op e deklaracije o pravima ovjeka (usvojena 1948), Me unarodnog pakta o gra anskim i politi kim pravima (1966) s njihova dva fakultativna protokola, te Me unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966). Konvencija lanom 19. izri ito zahtijeva od dr ava potpisnica za titu djece od oblika fizi k dok su pod brigom odraslih, roditelja i drugih staratelja. Konvencija je dovela do pozitivnih promjena u zakonodavnim mjerama mnogih zemalja, a prva

va u svijetu, koja je izri ito zabranila fizi ko i druge

napravljena je u 1979. godine kao dodatak Zakonu o

roditeljstvu i starateljstvu. Posmatraju i globalnu sliku je neophodno ulagati zna ajne napore kako bi se fizi ko njavanje djece u porodiciinstitucijama iskorijenilo kao odgojna metoda i na in postupanja s djecom. Tako, naprimjer, u

inicijativa za reformom zakonodavstva koje bi

a u 69 zemalja nije potpuno zabranjeno fizi ko 5

Dok je procedura zabrane / reforme zakonodavstva u toku u 55 zemalja svijeta, procjenjuje se da je samo 10 % ukupne populacije djece zakonski z eno od fizi kog

Do oktobra 2016. godine, ukupno 51 zemlja u svijetu je zakonski uvela zabranu fizi kog

, uklju uju i i porodicu. Najve i udio ovih zemalja se nalazi u Evropi (19 je izvan evropskog kontinenta), a u neposrednom

Hrvatska (1999.

5 http://endcorporalpunishment.org/progress/countdown.html

(pristup: 17.11.2016)

Jugoslovenska Republika Makedonija (2013. godine), a od ove godine (2016) i Slovenija se nalazi vu zemalja koje su zabranile fizi k

Bosna i Hercegovina, kao lanica Konvencije od 1993. godine, napravila je zna ajan iskorak u za titi djece od nasilja potpuno zabranjuju i fizi k -popravnim institucijama, te zabranom izricanja fizi kza po injeni zlo in. Me utim, kada je u pitanju zabrana fizi kog porodici, te u

brigu, potrebno je dodatno uskla ivanje i dopunjavanje zakonodavstva uz izri itu zabranu kori tenja fizi k u svim zakonima i na svim nivoima.

Komitet za prava djeteta koji nadgleda provo enje Konvencije za prava djeteta je u Zaklju nim zapa anjima Kombiniranog drugog, tre eg i etvrtog Periodi nog izvje taja Bosne i Hercegovine iz 2012. godine istaknuo zabrinutost za rasprostranjenost fizi kog

porodici, kao i za visok stepen prihvatanja nasilja u cilju discipliniranja djece6. Bosna i Hercegovina je u odgovorima na dodatna pitanja7 Komiteta iz iste godine navela da e prilikom revidiranja zakonske regulative na federalnom nivou uzeti u obzir zabranu fizi k uklju uju i i porodicu. Akcijski plan za djecu Bosne i Hercegovine 2015 2018. predvi a unapre enje zakonskog okvira u cilju zabrane fizi kog administrativnim nivoima, kao i pokretanje

bi bio u potpunosti u skladu s odredbama Konvencije

teritoriji BiH.

6http://www.mhrr.gov.ba/PDF/djeca/Bosanska%20v%20FINAL%

20prevod%20ISPRAVNE%20VERZIJE1.pdf (pristup: 17.11.2016) 7 http://www.mhrr.gov.ba/PDF/djeca/KONACNA%20zadnja_va

rijanta_odgovora_na%20dodatna%20pitanja_crc1.pdf (pristup:

17.11.2016)

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

3

3. Z fizi ko

Razlozi zbog kojih se fizi k treba zabraniti kao mehanizam putem kojega se regulira interakcija izme u odraslog i djeteta - u svrhu odgoja, discipliniranja, korekcije, kontrole, zaustavljanja ili

porodice, redovne ktivnosti (sport, umjetnost, vjerska pouka, itd.), ustanova za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, te kazneno / odgojnih ustanova - mogu se na i u sljede im argumentima:

a kao sredstva putem kojega se korigira ili - NASILJE

Nasilje ne gubi svoj oblik nasilja ili negativni rezultat bez obzira kojim ga imenom nazvali i nezavisno od toga , kako ga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)8 definira, ukljuc uje namjerno kori tenje fizic ke sile i mo i , te pored ostvarenog nasilja nasiljem smatra i prijetnje i zastra ivanje. Fizi ko

aj nasilnog ina kojega u perspektivi mo i, koju kao odrasli u odnosu na dijete imamo, edstvo odgoja.9 Ovaj eufemizam,

, u slu aju interakcije odraslih osoba bio bi okarakteriziran kao nasilni in i kazneni napad, no, zbog perspektive mo i koju odrasli ima nad djetetom, ne nazivamo ga pravim imenom.

2. Neefikasnost fizičkog e promjena u

Fizi ko ka njavanje daje vanjski i to odmah vidljivi rezultat u zaustavljanju odre enog pona anja, ali ispod fasade odgoja temeljenog na fizi k tvaraju se cesi i nestvarna

.10 Fizi k e ava trenutno pona anje, ali ne mijenja i dijete nekom novom obliku pona anja. Fizi k samo da je

inilo, ali ne i initi da to pona anje promijeni. Fizi kom kaznom se ne u i novo pona anje, nego strah. primjene fizi ke kazne je vrlo upitnog karaktera. Dijete je, u svojoj nemo i pred odraslim, spremno

ra ivati tj. prilagoditi se kako bi dobilo naklonost odrasloga11, shvatilo i prihvatilo poruku fizi k no je razumjeti da se takvom u naru ava dje iji integritet i da dijete gubi sebe. Ono eno i onakvim kakvim ga okolina ho e, a ne onakvim kakvo jeste. da se u potpunosti razvije djetetova individualnost, osje aj za granice prema sebi i drugom, ja, karakter i identitet, ini njegov integritet.12

8 http://www.who.int/violenceprevention/approach/definition/en/ (pristup: 17.11.2016) 9 Juul, J. (1995), Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa. 10 isto 11 isto 12 isto

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

4

3. Posljedice koje nasilni in fizi k , te se govoriti o posljedicama po dijete, posljedicama po interakciju odrasli - dijete, posljedice po odraslog

A. Posljedice po dijete Fizi ko ka njavanje ostavlja kratkoro ne i dugoro ne posljedice,13te / rezultate i u djetinjstvu i u odraslim godinama. Kao posljedica fizi k javljaju fizi ke / tjelesne ozljede ja eg ili slabijeg intenziteta. Fizi ko ometa proces u enja i optimalni dje iji kognitivni, senzorni i emocionalni razvoj.14 Na

ovjerenje i jaki osje aj krivice koje uglavnom potiskuje i koje trajno ostavlja posljedice na njegovu samosvijest, .15 Fizi k ava agresiju, delinkventno i antisocijalno pona anje i u djetinjstvu i u odrasloj dobi. U odrasloj dobi takvi

a sa socijalnom integracijom, om pojavnosti nasilja u vezama u odrasloj dobi, prema partneru ili djetetu, te vjerov e fizi k .16

Na spoznajnom planu se ne ohrabruje u enje logi kog rasu ivanja u smislu razumijevanja odnosa izme u pona anja i njegovih posljedica. Dijete u i imitiraju i odrasle da je nasilje razuman na in rje avanja problemskih situacija kada god on / druga strana slabija.17 Grubo fizi k ajno je povezano s lo im uspjehom u koli, izostancima i napu tanjem kole.

Na li nom nivou, dijete e imati nizak stepen samosvijesti i nedostatak osje aja za granice drugih, mu predstavljati veliki problem u svakoj budu oj interakciji s drugim osobama.18 Dijete se osje a usamljeno, tu no i napu teno zbog nesigurnog odnosa kojega ima s

e. Stopa prevalencije samoozlje ivanja djece raste s u estalo u fizi k , a i bijeg od ku e jedan je od na ina dje ijeg suo avanja s fizi kim

.19

B. Posljedice po interakciju odrasli-dijete Odlu uju i element za zdravlje i razvoj djece i odraslih jeste kvalitet interakcijskog odnosa u porodici.20 U djetinjstvu u imo na ine uspostavljanja odnosa i odgovornost za kvalitet tog odnosa pripisujemo odraslima. Kvalitet odnosa roditelja i djece tj. komunikacija i emocionalna veza u sluc ajevima fizi k a.21Fizi kim

druge osobe nisu vrijedni o uvanja i po tovanja.22 Zbog nesrazmjera mo i odrasloga i djeteta, kao i zbog elje za prihva anjem i

13Zolotor, A. J., & Puzia, M. E. (2010), Bans against corporal punishment : A systematic review of the laws, changes in attitudes and

behaviours. Child Abuse Review, 19 (4), 229-247. 14 Berlin et al., 2009; Straus and Paschall, 2009, prema Gershoff, E. T. (2002), “Corporal punishment by parents and associated child

behaviors and experiences: A meta-analytic and theoretical review”, Psychological Bulletin, vol. 128, no. 4 (pp. 539-579). 15 Juul, J. (1995), Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa 16 Gershoff, E. T. (2002), “Corporal punishment by parents and associated child behaviors and experiences: A meta-analytic and

theoretical review”, Psychological Bulletin, vol. 128, no. 4 (pp. 539-579). 17 Juul, J. (1995), Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa;Porteus, K. et al. (2001), Alternatives to corporal punishment: Growing

discipline and respect in our classrooms, Witwatersrand University and South Africa Human Rights Commission, Heinemann Publishers,

prema Global Initiative to End All Corporal Punishment of Children (2010), Ending corporal punishment and other cruel and degrading

punishment of children through law reform and social change, London. 18 Juul, J. (1995), Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa 19 Meltzer, H. et al. (2001), Children and adolescents who try to harm, hurt or kill themselves, London: HMSO, prema Global Initiative to End All Corporal Punishment of Children (2010), Ending corporal punishment and other cruel and degrading punishment of children

through law reform and social change, London. 20 Juul, J. (1995) Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa 21 Gershoff, E. T. (2002), “Corporal punishment by parents and associated child behaviors and experiences: A meta-analytic and

theoretical review”, Psychological Bulletin, vol. 128, no. 4, pp. 539-579. 22 Juul, J. (1995) Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

5

pripadanjem, djeca su spremna zanemariti svoje potrebe i sara ivati ak i u nasilnom odnosu kako bi bila prihva ena od svojih roditelja (sli no poznatom tokholmskom sindromu saradnje, tj. postojanja

nasilnikom). Tako se u i da je, u interakciji koja se smatra bliskom i

zasnovanom na ljubavi, nasilje prihvatljiv i normalan obrazac interakcije.23

u da postoji veza izme u fizi k vanja u djetinjstvu i tendencije povezivanja seksa s nasiljem u odrasloj dobi.24

C. Posljedice po odraslog i druge lanove porodice Fizi ko ka njavanje, kao jedan od mehanizama tradicionalnog pristupa odgoju, nije samo vrlo direktno tetno za djecu nego i za roditelje, jer nasilna interakcija izme u roditelja i djeteta spre ava, kako li ni rast i razvoj roditelja, tako

u supru nika, ali i drugih lanova porodice.25 Odrasli se, tako er, ne osje aju dobro s inili, pa onda vrlo esto odgovornost za vlastiti postupak pripisuju djetetu i njegovim karakteristikama. Pored toga, fizi k glavni faktor rizika za fizi ko zlostavljanje, budu i da su fizi ko

i fizi ko zlostavljanje dvije tac ke na istom kontinuumu.26 Kazna ima karakter ovisnosti 27 an mehanizam u privremenom zaustavljanju djetetovog neug e se pove ati vjerovatnost ponovne primjene kazne u sli nim situacijama. Zbog svoje nedjelotvornosti u promjeni ekuje, navodi na intenzivnije fizi k nje

ko zlostavljanje jer odrasli

Roditelji-zlostavlja i u SAD-u su izjavili da je oko dvije tre ine njihovih incidenata zlostavljanja zapocelo kao poku .28 23 For example, see Douglas, E. M. & Straus, M. A. (2006), “Assault and injury of dating partners by university students in 19 countries

and its relation to corporal punishment experienced as a child”, European Journal of Criminology, vol. 3, no. 3, pp. 293-318; Woods, K.

& Jewkes, R. (1998), Love is a dangerous thing: micro-dynamics of violence in sexual relationships of young people in Umtata, CERSA

Women’s Health Medical Research Council 24 Strauss, M. (2001), Beating the Devil out of them: Corporal punishment in American families and its effects on children, 2nd edition,

New Brunswick, NJ: Transaction Publishers 25 Juul, J. (1995) Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa 26 Gershoff, E. T. (2002), “Corporal punishment by parents and associated child behaviors and experiences: A meta-analytic and

theoretical review”, Psychological Bulletin, vol. 128, no. 4 (pp. 539-579). 27 Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998), Dječja psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. 28 Gershoff, E. T., i Bitensky, S. H. (2007), The case against corporal punishment of children: Converging evidence from social science

research and international human rights law and implications for U.S. public policy. Psychology, Public Policy, and Law, 13(4), 231–272.

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

6

4. Pravo djeteta na dostojanstvo i f izi ki integritet je jednako pravu bilo koje (odrasle) osobe, stoga utemeljenje za religiji ili bilo kojoj civilizacijskoj tekovini

Prvi lan Op e deklaracije o pravima ovjeka (1948)29 glasi: Sva ljudska bi a ra aju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razum u i trebaju jedna s drugima

. Kada se govori o djeci univerzalnost ovoga lanka u ve ini zajednica dovodi se u pitanje. Pored toga, sumnja se u razum i svijest djece kao ravnopravnih bi a odraslim jer prisutnim

e. Problem je na lokalne kontekste i na nivo zajednice koja ima svoju dinamiku, te koja gdruk ijim jezikom30. Me utim, ak i da argument univerzalnosti ljudskih prava i njihove primjenjivosti na dijete dovedemo u pitanje (a ne bismo smjeli) za fizi ko ka njavanje djece (osim u pravu na bezgrani nu volju i mo odraslih), ne mo emo na i u sistemima vrijednosti zajednica kao su kultura ili religija. Bez namjere otvaranja diskusije o definiranju kulture e spomenuti jednu od njenih glavnih odrednica, a to je dinami nost, odnosno progres. Uloga kulture u ljuds ovjekovih prirodnih datosti i osobina. Vrijednosti koje ne doprinose progresu je potrebno nadilaziti, a njegovati univerzalna na ela koja vode ka daljnjoj humanizaciji ovjeka.

se zna ajno razlikuje, no svugdje je ista.

Sve religije propagiraju principe mira, nenasilja, dostojanstva, saosje anja, pravde, a abrahamovske religije po ivaju na jednakosti svih ljudi pred Bogom. Nasilje nad djecom je u suprotnosti s temeljnim religijskim u enjima. jskih vo a za dje ija prava u Mauritaniji, gdje nije na eno upori nu, samim tim ni u prakticiranju islama. ana je ivot i pismo kako bi opravdao fizi ko nasilje nad djecom.31 uju na milost, saosje anje i ti enje slabijeg. i podizanje glasa protiv fizi kog a podigli su brojni religijski lideri, a jedan od takvih napora je rezultirao i potpisivanjem dekla religijskoj

, koja je potpisana u Japanu u gradu Kyoto 2006. godine, koja poziva na zakonsku zabranu nasilja nad djecom, kao i omogu avanje mehanizama pomo u kojih bi religijske zajednice mogle u estvovati u provo enju tih zakona.32

29 http://fmrsp.gov.ba/s/images/stories/Opsta%20deklaracija%20o%20pravima%20covjeka.pdf 30 Merry, S. (2006), Human rights and gender violence (1st ed.), Chicago: University of Chicago Press. 31 Ending Corporal Punishment Campaigns Manual, str. 33. 32 isto

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

7

4. a uraditi kako bi se fizi ko iskorijenilo

Kada je neka upotrebnom og nivoe

kojom, a i prihvatanje

odnosa koji se zasniva na "ravnopravnom dostojanstvu" na dostojanstvo i

zakonska i sankcionira kazne djetetu u svrhu

odgoja u bilo kojim okolnostima, kako ,

e su zakonski zabranile ima, prisutan je pozitivan trend smanjenja prevalencije stavova koji

og uspored njavanje nije 33

Nae planove - od porodice,

alternativnih i dnevnih centara, do obrazovno-odgojnih institucija, vjerskih institucija, kazneno-popravnih ustanova. To podrazumijeva i razvo

, ali i svim drugim odraslim koji su u kontinui rope (2006) zagovara promoviranje

kao nenasilne metode odgdjeteta, ali i postavljanju zdravih granica, utemeljenih na ravnopravnom dostojanstvu u odnosu roditelj-dijete. Nadalje, djeca og i grubog postupanja, kao i perspektivu nje

iti u roditeljima. Partnerski odnos s roditeljima podra

daljnje podsticanje roditeljskog roditelji testirati i prilagoditi svome djetedaljnji rad. U ovoj ravni djelovanja neophodni su i efikasni mehanizmi monitoringa i evaluacije kako bi se mjerili efekti postavljenih programa i istovreme nje

kontinuirano educiranje javnosti g og

loga novinara posredstvom tradicionalnih

rijetko tema, za razliku od og i seksualnog zlostavljanja, trgovine djecom, kao i ekonomskog e svijesti o problemu i diskutiranje na temu je neminovna stepenica ka

potpunom iskorjenjivanju

Zabranom og ivanju ovakvog nasilja prema djeci. Iskustva drugih zemalja34 tetnosti ove metode discipliniranja, druge og ka zajedno s educiranjem javnosti, esti do

33 Više detalja o provedenim istraživanjima dostupno na: http://www.endcorporalpunishment.org/assets/pdfs/research-

summaries/Summary-of-research-impact-of-prohibition.pdf (pristup: 18.11.2016) 34 Više detalja o provedenim istraživanjima dostupno na: http://www.endcorporalpunishment.org/assets/pdfs/research-

summaries/Summary-of-research-impact-of-prohibition.pdf (pristup: 18.11.2016)

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

8

akademsku zajednicu, nevladine organizacije i medije) i debata na temu nisu dovoljne da bi se desio prelomni moment. Neophodna je zakonska reforma i vodstvo od strane vlasti kako bi se napravio

5. Koje korake preduzeti

Da bismo zabranili i u potpunosti iskorijenili fizi ko djece, potrebno je: Reformirati zakonsku regulativu sljede im mjerama: uvesti eksplicitnu zabranu fizi k e zakone o porodici, te u zakone koji

enja u kojima borave djece, a koja e osiguravati za titu djeteta na cijeloj teritoriji zemlje;

imati u vidu, prilikom kreiranja svih budu ih izmjena i dopuna zakona i podzakonskih akata koji se odnose na porodice i / , jasnu zabranu fizi kog njavanja

avanja u svrhu odgoja djeteta; inicirati uvo enje krovnog zakona o za titi djece na dr avnom nivou koji e adresirati i jasno

zabraniti fizi ko u odgojne svrhe; u slu aju fizi kog obveznog psihosocijalnog tretmana,

tj. edukacije i savjetovanja o nenasilnom discipliniranju djeteta, kao i nov ane kazne za po injeno djelo.

Osigurati sistem fizi kog socijalne e se:

u postoje e strategije i akcijske planove koji tretiraju pitanja djece uklju iti mjere suzbijanja fizi k iti senzibiliziranje svih stru njaka koji su u kontinuiranom kontaktu s djecom: socijalnih radnika, stru nih slu bi u kolama, u itelja, nastavnika, vjerou itelja...);

u nastavnim programima djecom senzibilizirati dodatno edukacijom o fizi k porodici i drugim

; koristiti roditeljska vije a / savjete, roditeljske sastanke i druga redovna okupljanja roditelja za

promoviranje nenasilnih integritet;

f e se svojim radom i aktivnostima zalagati za iskorjenjivanje fizi k ladu s religijskim u enjima;

koristiti postoje e mre e organizacija civilnog dru tva za za titu djece u promociji zakonskih rje enja i novih aktivnosti;

razviti i realizirati program i koristiti postoje e (i prema potrebi nove) priru nike za (re)edukacije roditelja o pozitivnom roditeljstvu i nenasilnim metodama discipliniranja;

osigurati sudjelovanje djece i mladih u kreiranju programa za iskorjenjivanje fizi kkroz u eni ka vije a, projekte u kolama, kolske radove na temu, tematske debate i sli no;

pods ivanja i prikupljanje informacija o iskustvima djece s metodama discipliniranja i fizi kim ka njavanjem, u svrhu monitoringa i evaluacije.

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

9

Uklju iti

senzibilizirati i podstaknuti u e e i bavljenje medija va no u iskorjenjivanja fizi kog nja djece kroz podizanje svijesti fizi k

po dijete, te upoznavanje s drugim metodama odgoja koje rezultat;

pljudskih prava i prava djeteta.

6. Prilog 1: Kratka analiza zakona i propisa u BiH u kojima je potrebno intervenirati kroz uvo enje eksplicitne zabrane fizi k

7. Prilog 2: Lista naj e ih pitanja i odgovora o zabrani fizi k

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

10

Prilog 1: Kratka analiza zakona i propisa u BiH u kojima je potrebno intervenirati kroz uvođenje izričite zabrane fizičkog kažnjavanja

Ustav Bosne i Hercegovine

izvore. Prvim

ustavima u BiH i dodacima ustava (aneksima) i to: u Ustavu BiH putem Aneksa 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma (16 konvencija), te Ustava FBiH putem Aneksa na Ustav (21 konvencija). Neki od tih

BiH). Pr

pravnom sistemu BiH, dau pravnom poretku BiH.35

1. Porodi ni Zakon Federacije Bosne i Hercegovine36

Ovaj Zakon definira i kroz nekoliko lanova adresira nasilni ko pona anje u porodici. Me utim, ni u jednom od tih lanova eksplicitno se ne spominje zabrana fizi kog ka njavanja i drugih poni avaju ih oblika postupanja prema djetetu u odgojne svrhe. S tom namjerom potrebno je intervenirati u sljede im lanovima: lan 4, stav 2; lan 127; lan 134, stav 3.

2. 37

porodici, vrstu

djeci u odgojne svrhe, te je

podrazumijeva savjetovanje i edukaciju roditelja o nenasilnim metodama odgoja djeteta.

35 Što je upravo slučaj sa smjernicama, pravilima, deklaracijama i sličnim dokumentima čija primjena nije obavezna, no ipak se prihvata

budući da njihov sadržaj sačinjava opća načela međunarodnog prava i ljudskih prava, a neke su navedene u ovom tekstu (Rijadske

smjernice, Pekinška pravila...). 36 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2005/zakoni/25bos.pdf str. (pristup: 10.11.2016) 37 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/9.html (pristup: 10.11.2016)

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

11

baveznog psihosocijalnog

Nadalje, po initelje fizi kog ka njavanja je potrebno sankcionirati na isti na in kao i po initelje nasilja u porodici, te je potrebno Zakon izmijeniti po uzoru na Zakon o za titi od nasilja u Republici Srpskoj.

3.

porodice s djecom38

Ovaj Zakon, izme ana i njihovih porodica,

lanovi od 31. do 45. opisuju procedure smje taja korisnika ( to uklju uje i djecu) u drugu porodicu ili ustanovu socijalne za tite kao oblik pru zi kog ka njavanja i poni avanja u svrhu odgoja dok su u procesu primanja ovakvih vidova socijalne za tite. Tako er, lanovi od 48. do 51. reguliraju osnivanje ustanova socijalne za tite ( to uklju uje alternativne vidove smje taja djece), te iako njihov rad detaljno propisuju zakoni i propisi na nivou kantona, potrebno je nadopuniti Zakon gdje e se jasno zabraniti fizi ko ka njavanje i poni avanje djeteta u

in e se zabrana automatski odnositi i na zakone i propise na kantonalnom nivou. lanove 88. i 100. nadopuniti tako da je jasno i eksplicitno navedeno da se odnose i na fizi ko kaodgoja djeteta.

4. Porodi ni zakon i Kazneni zakon Br ko Distrikta BiH39

Ovaj Zakon lanom 3. zabranjuje nasilni ko pona anje prema bra nom partneru ili bilo kojem drugom lanu porodice. Porodi ni zakon se poziva na definiranje nasilja u porodici propisano u Kaznenom zakonu Br ko Distrikta, lanom 218. u kojem nisu navedeni fizi ko discipliniranje i drugi poni avaju i postupci prema djetetu u svrhu odgoja, te je u tom smislu neophodno reformirati zakon i napraviti izmjene u navedenim lanovima ova dva zakona, kao i izmjene u sljede im lanovima Porodi nog zakona: lan 110. i lan 117, stav 3.

5. ko Distrikta40

kogog ka njavanja djece i poni avanja djece u odgojne svrhe u im lanovima: 48, od 52. do 59, 79, 81, 90. i

106.

6. Porodi ni zakon Republike Srpske41

U lan 6. Zakona potrebno je dodati da se zabranjuje fizi ko ka njavanje i drugi poni avaju i postupci u svrhu odgoja djeteta. Na isti na in je potrebno izmijeniti i lan 81, stav 1.

38 http://fmrsp.gov.ba/s/images/stories/Zakon%20o%20osnovama%20socijalne%20zastite%20zastite%20civilnih%20zrtava%20rata%20i%20

zastite%20obitelji%20sa%20djecom.pdf (pristup: 24.11.2016) 39 http://skupstinabd.ba/3-zakon/hr/Obiteljski%20zakon%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/001%2023-07%20Obiteljski%20zakon%20Brc--

ko%20distrikta%20BiH.pdf (pristup: 10.11.2016) 40 http://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20socijalnoj%20zas--titi/000%2001-03%20Zakon%20o%20socijalnoj%20zas--titi.pdf 41 https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/porodicni_zakon_RS.pdf (pristup: 10.11.2016)

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

12

7. 42

Za razliku od Zakona FBiH, te Zakona Distrikta Br ko, Zakon o za titi od nasilja u porodici Republike Srpske mnogo detaljnije definira nasilje i forme u kojima se ono javlja. U lanu 6. ovog Zakona, uz razli ite oblike psihi kog, fizi kog, seksualnog i ekonomskog nasilja, spominje se i: prijetnja

rede lanu porodice ili njemu bliskom licu, te vaspitanje djece na na in poni avaju eg postupanja. Me utim, smatramo da je, jednako kao i u iznad navedenim zakonima, neophodno upotrijebiti terminologiju fizi ko ka njavanje i upotreba drugih poni avaju ih postupaka u odgoju djeteta .

initelje fizi kog ka njavanja se preporu uje izricanje mjere psihosocijalnog tretmana u cilju otklanjanja uzroka nasilni kog pona anja i preodgoja, odnosno u cilju smanjivanja i otklanjanja opasnosti ponavljanja u injenog nasilja. U tom pravcu je potrebno dodati izmjenu u lanu 27. ovog Zakona, stav 3, te Pravilnik o na inu i mjestu provo enja za titne mjere obavezan psihosocijalni tretman (Zakon o socijalnoj za titi Republike Srpske43).

potrebno je napraviti isto i u ovom Zakonu i to u lanovima od 7. do 11, te u lanovima: 17, 18, 20, 38, 40, 42, 51, 55, 81, 101, 108, 109, 113, 115, 119, 120, 122, 127, 145.

Pozitivni primjer zakonske regulative

Okvirni Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju lanom 34. propisuje kolsko okru enje kao slobodno

od bilo kakvog oblika zastra ivanja, zlostavljanja, fizi kog ka njavanja, vrije anja, poni avanja ili

degradiranja, ili tete po zdravlje djeteta.44 Ovakvu praksu je potrebno slijediti prilikom kreiranja

/ inoviranja svih zakonskih i podzakonskih akata na svim administrativnim nivoima.

42 https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/zakon_o_zastiti_od_nasilja_u_porodici_RS.pdf (pristup: 10.11.2016.) 43 http://pravnik.ba/wp-content/uploads/2015/03/ZAKON-O-SOCIJALNOJ-ZA%C5%A0TITI-RS.pdf (pristup: 24.11.201.) 44 http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/dokumenti/zakoni/default.aspx?id=676&langTag=bs-BA, (pristup: 24.11.2016)

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

13

Prilog 2: Najčešća pitanja i odgovori o zabrani fizičkog kažnjavanja Kako odgajam dijete samo je moja stvar! i da su na a prava nad djetetom bezgrani na i da mo emo raditi ta ho emo. Kao dru tvo smo se ipak dogovorili o granicama koje

e istra ivanja o djeci koje je iza nas do lo je do rezultata koji nam poma u odrediti " ta je najbolji interes djeteta". Roditelji su odgovorni za dobrobit djeteta, a to zna i i da koriste odgojne metode koje po ivaju na uva avanju djetetovog dostojanstva, a ne na zastra ivanju. Postojanjem zakona dr ava se ne eli mije ati u porodi ne odnose tako da bi ih naru ila i roditelje kriminalizirala, nego ba suprotno. Ovim zakonom se porodice s

Fizi ka kazna je djelotvorna i koristi se oduvijek , za to bismo sada prestali? Roditelji i drugi starate ke kazne. Njena djelotvornost je kratkoro na. Da, obi no zaustavlja trenutno pona anje djeteta, ali ne zbog toga to je dijete nau ilo ili razumjelo ta je pogre no bilo u njegovom pona anju, nego zato to ga je strah. Fizi ka kazna nema pozitivno djelovanje na daljnje pona je odre eno pona anje pogre no. Kod djeteta se time ne podsti e razumijevanje uzroka i posljedica, gra enje samodiscipline i odgovornosti za svoje postupke, to su predispozicije za optimalno pona anje u novoj situaciji. Fizi ka kazna doprinosi ve oj kontroli djeteta u roditeljevom prisustvu, ali ne daje prave informacije i alate djetetu da se uspje nije suo i sa sli nim izazovom u budu nosti. Samim tim to je fizi ko ka njavanje djece oduvijek prisutno, ne opravdava njegovo kori kog ka njavanja koje ono ostavlja po razvoj djeteta, odrasli imaju odgovornost prema djeci da prevazi u odgojne metode koje ne doprinose dobrobiti djeteta (ili koje i dugoro no i kratkoro no prave ve u tetu nego korist).

injenica je da ivimo savremenu porodicu koja nema ugra ena rje enja za svoje probleme, nema jasnih modela, te je utoliko i te e svakom od roditelja prepustiti se izazovu roditeljstva koji nije sila i mo , nego ravnopravno dostojanstvo.

voka / pljuska... Odrasli nisu bi a na vi em stepenu razvoja u odnosu na djecu. Svakako da je ivotno iskustvo i mudrost roditelja dragocjeni resurs u odgoju djeteta, me utim djeca su mali ljudi i ne smijemo podcjenjivati njihov

roditelju. Djeca imaju svoje ljudsko dostojanstvo i fizi ki i mentalni integritet. Odnos odrasli-dijete ne -objekt, pri emu je dijete uvijek objekt i primatelj poruke. Potrebno

je otvoriti odnos za me usobnu razmjenu i istinsko u enje iz kojeg je neophodno isklju iti fizi ko ka njavanje i nano enje boli ukoliko elimo odgajati zdrave i samosvjesne osobe. Roditeljstvo nosi brojne izazove te je

kim mogu nostima. Vrlo je jasno da u odnosima djece i odraslih odgovornost za nasilje uvijek le i na odraslim. Ako ne budem koristio/la fizi ko ka njavanje dijete me ne e po tovati, izgubit u autoritet, a dijete e biti razma eno i ne e nau iti ta je prava disciplina

ki) prisiliti dijete da nas po tuje. Strah ote

ZABRANA FIZIČKOG KAŽNJAVANJA – potrebna, zahtjevna, ali moguća!

14

I m ati. Mi ne mo emo znati kakvi bismo bili da nismo do ivljavali fizi ko nasilje i da smo odgajani po druk ijim principima. Niko ne mo e osporiti bol i poni enje koje donosi fizi ka kazna, a koje smo vremenom potisnuli iz na eg sje ivati u discipliniranju nas samih s na im roditeljima. Bespredmetno je kriviti odrasle za nasilno discipliniranje djece u pro losti, jer je ono bilo dijelom kulture i op eprihva enih normi, pa samim tim i o ekivanja od odraslih. Razvoj i

njima. Ako ne udarim dijete kako u ga sprije iti da se ne povrijedi? Udara

e se dijete ope i, pasti sa stepenica, krenuti prelaziti ulicu u nesigurnim okolnostima, roditelj mo e podi i, uhvatiti, povu i, zaustaviti

ko ka njavanje, za to ne bismo obrazovali odrasle o novim odgojnim metodama? ki integritet i ivot bez nasilja. Potrebno je zakonski za tititi njegovo pravo na ivot bez nasilja u i izvan porodice. To svakako ne isklju uje intenzivnu edukaciju o druknasilja. Zakon e primorati sve odrasle da se posvete brizi za djecu na novi na in. Roditelje da istra uju nove pristupe i metode discipliniranja, stru njake, politiprimorat e da osiguraju sistem podr ke da se zakon provede.

Ako se zakonski zabrani fizi ko ka njavanje mnogi roditelji e se na i u sudskim procesima, a brojna djeca u potrebi za socijalnom za titom Zabranom fizi kog ka njavanja nije cilj razdvojiti roditelje i djecu, niti napuniti zatvore roditeljima. U cilju dr ave i zakona je najbolji interes djeteta i za tita njegovog porodi nog ivota, te e on biti osnovna vodilja u

zakonski zabranjeno fizi ko ka njavanje nije zabilje en porast broja sudskih procesa protiv roditelja, niti porast broja djece koja su

nim vratima te da, kako je zakonom sankcionirano fizi ko ka njavanje / napad na odraslu osobu, jednako se treba adresirati i fizi ko ka njavanje djeteta. Zakon treba da titi dijete koliko i odraslog. Naprimjer, ne vozimo brzo kroz naselje zato to je zakonom ograni ena brzina vo nje i radi za tite drugih u esnika u saobra aju, ali i da bi se ivot voza a sa

i "disciplinski postupak" koji nas vodi u za arani krug nasilja. Ja ne tu em, ja samo malo po guzi

aju koristi NASILJE u svrhu discipliniranja, a ne neka druga tehnika koja e dugoro no biti djelotvornija i iz koje e dijete promijeniti pona anje a u kojoj ne vrije amo dostojanstvo

ne mo i, nego iz pozicije odgovorne, na dostojanstvu i uva avanju zasnovane roditeljske mo i.

Save the Children vjeruje da svako dijete zaslužuje budućnost. U zemljama sjeverozapadnog Balkana radimo svaki dan kako bismo za djecu osigurali zdrav

početak života, priliku za učenje i zaštitu od nasilja. Kada se pojave krize i kada su djeca najranjivija, mi smo uvijek među prvima koji dođu pomoći i među posljednjima koji odlaze. Mi osiguravamo da se odgovori na specifične potrebe djece i da se njihov glas čuje. Postižemo dugotrajne rezultate za milione djece, uključujući onu djecu do

koje je najteže doći. Dajemo sve od sebe za djecu - svaki dan i u vrijeme kriza – transformišući njihove živote i budućnost koja je pred nama.

Save the ChildrenLjubljanska 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel +387 (0) 33 290 671Fax +387 (0) 33 290 675

https://nwb.savethechildren.net