zagreb, 15. rujna 2018. broj 482 - ssshpravo je završila javna rasprava o nacrtima prijedloga...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. rujna 2018. • Broj 482

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Ima li hrvatska brodogradnja budućnost?Str. 6. – 9.

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Ima li hrvatska brodogradnja budućnost?Ima li hrvatska brodogradnja budućnost?

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Ljeto je Vlada iskoristila za donoše-nje nekih odluka bez savjetovanja sa socijalnim partnerima, što je protivno

tripartitnom Sporazumu. Tako je 2. kolo-voza usvojila Zaključak o smanjenju broja pravnih osoba s javnim ovlastima. Zaklju-čak nema ni obrazloženja ni, ono ključno, analize troškova i koristi. Uz to, pripajanjem nekih od subjekata tijelima državne uprave, Hrvatska smanjuje svoje ionako ograničene kapacitete povlačenja EU sredstava.

Ukidaju se oba zavoda zaštite na radu (ZNR) - Zavod za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Početkom rujna Vlada je izmijenila Zakon o ZNR i odgovarajuću Uredbu, te prvi zavod pripojila Ministar-stvu rada i mirovinskog sustava (MRMS), bez znanja socijalnih partnera i Nacional-nog vijeća za ZNR. Uz najavljeno ukidanje doprinosa na plaću za ZNR, te nastavno na raniji Akcijski plan rasterećenja gospodar-stva (snižavanje razine ZNR za poduzetnike nosi 80 posto svih ušteda), to je potpuno rastakanje sustava ZNR. Iako na razini Europske unije (EU) nastavlja djelovati Europska agencija za ZNR, u kojoj parti-cipiraju i hrvatski socijalni partneri, sama Hrvatska više neće imati specijaliziranu instituciju koja radi na jačanju preventive i unapređenju sustava. Naime, drugi se zavod planira pripojiti Zavodu za javno zdravstvo.

Vlada planira ukinuti i Agenciju za zaštitu radničkih tražbina i pripojiti je MRMS-u, iako je to protivno Direktivi 2008/94/EZ EP i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insol-ventnosti njihova poslodavca (SL L 283, 28. 10. 2008.), te iako MRMS ne može preuzeti ovlasti stečajnog vjerovnika i ovrhovodite-lja i zastupanje u takvim postupcima jer se Agencija kao javna ustanova sama zastupa, a MRMS se, kao tijelo državne uprave, ne može samo zastupati nego ga zastupa DORH. Uz to valja naglasiti kako se Agen-cija svojim dosadašnjim radom pokazala ključnom institucijom na tržištu rada koja pomaže ne samo radnicima već i poslodav-cima koji se nađu u privremenim teškoćama u poslovanju, a zadaće odrađuje izvrsno - učinkovito i ažurno.

Zasad posljednji subjekt koji planira ugasiti, a u čijem su Upravnom vijeću i socijalni partneri, je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Iz Zaključka nije razvidno zašto se ukida baš ova, a ne neka druga agencija od svih koje djeluju u području obrazovanja, dok su posve jasni bili razlozi njezina osnivanja kojemu je prethodio niz EU projekata u kojima smo sudjelovali (samo četiri su „težila“ više od 8 milijuna eura!). Vlada planira dio koji se odnosi na početno obrazovanje „utopiti“ u Ministarstvo znanosti i obrazovanja (iako se ono ne može time baviti na zadovoljavajući način, zbog čega je Agencija i nastala, a što je i dobra praksa niza država s uspješnim obrazovnim sustavima), dok dio kontinu-iranog obrazovanja (obrazovanje odraslih) planira prepustiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ustanovi koja ne može u cije-losti odgovoriti ni svojoj temeljnoj zadaći – posredovanju pri zapošljavanju, te će dizanje Hrvatske sa samoga dna EU po uključenosti odraslih u obrazovanje (3,2 posto) učiniti „nemogućom misijom“.

SSSH je od predsjednika Vlade zatra-žio izmjenu dijela Zaključka, odnosno izuzeće subjekata koje smo prethodno komentirali, te vraćanje postupka odluči-vanja u proceduru tripartitnog socijalnog dijaloga.

Uz najavu ukidanja dva doprinosa na plaću (1,7 posto za slučaj nezaposlenosti i 0,5 posto za ZNR), čime se rastače mreža socijalne sigurnosti ali ne povećavaju plaće (vidjeti dalje u ovom broju Sindikalne akcije), uz mirovinsku reformu koja se „kuha“ daleko od očiju sindikata (u kuhinji koalicij-skih partnera), bez rada na izmjeni Zakona o minimalnoj plaći i Uredbi za 2019. godinu ... i dr. jasno je kako je riječ o demontaži soci-jalne države i socijalnog dijaloga.

Na kraju, nije zgorega napomenuti kako je ministar rada već počeo „radne doručke“ s Američkom gospodarskom komorom (objavljeno 11.09. 2018.), jer nam to govori u kojem će smjeru ići najavljena reforma radnog zakonodavstva. Naime, AGK je glavni lobist prema vladama u Regiji za snižavanje prava radnika.

Glavna urednica

Demontaža socijalne države i socijalnog dijaloga

Događaji

Tisuće ljudi okupile su se početkom rujna diljem Rusije kako bi prosvje-dovali protiv planova vlasti o podiza-

nju dobi za odlazak u mirovinu na način da se od 2019. postupno povećava sa 60 na 65 godina za muškarce, te s 55 na 63 godine za žene. Reforma mirovinskog sustava najav-ljena je još prije dva i pol mjeseca, početkom Svjetskoga nogometnog prvenstva održa-nog u Rusiji, što nameće zaključak o namjeri vlasti da loše vijesti prikriju u euforiji koja je pratila taj veliki sportski događaj.

Nekako poznato?SSSH, NHS i HURS su 12. srpnja pred

Vladom i Hrvatskim saborom održali akciju protiv najavljene mirovinske reforme kojom se predviđa ubrzano dizanje dobi za odla-zak u starosnu mirovinu na 67 godina (od 2031. umjesto od 2038.), čemu prethodi ubrzanje izjednačavanja žena s muškar-cima na 65 godina (od 2027. umjesto od 2030.), te povećanje penalizacije prijevre-menog umirovljenja i pooštravanje krite-rija za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (umjesto 60 godina života/41 godinu staža, 61/41 od 2019., a 62/41 od 2027., i ukidanje povećanja mirovine po 0,15 posto za svaki mjesec dužeg ostanka na

radu). Saborskim zastupnicima i članovima Vlade dijelili su pismo s argumentima protiv prijedloga te zahtjevom za dostavu podataka koje su središnjice tražile, a MRMS ih nije dao. Posebice su istakli izostanak socijalnog dijaloga te prisiljenost da reagiraju na ppt prezentacije umjesto da se dijalog vodi teme-ljem analitičkih podloga.

No, toga dana članovi Vlade nisu bili pretjerano zainteresirani za mirovinsku reformu i sindikalne argumente i zahtjeve. Sjednicu Vlade održali su odjeveni u dresove hrvatske nogometne reprezentacije. A kako i ne bi, kada su se Vatreni večer prije plasirali u finale!

Čak su i novinari komentirali: Uz dužno poštovanje, niste vijest! Možda, ali mirovin-ska reforma i nije vijest za samo jedan dan, već je životno pitanje koje se tiče svakoga građanina Hrvatske. Održivost sustava i adekvatnost mirovina treba postaviti na zdrave noge, što znači da je ljude (i radnike i poslodavce) potrebno stimulirati za duži ostanak u svijetu rada, te smanjiti pritisak na sustav. Prema tome cilju treba odrediti mjere. Mirovinska reforma mora ići u korist radnika i umirovljenika, a ne (ponovno) na njihovu štetu!

Ispričano nas tjera vratiti se točno 20 godina unatrag - ljeto 1998. kada je vijest bila bronca Ćirinih odabranika na prvenstvu u Francuskoj. Tadašnja je Vlada, ohrabrena općom opijenošću nacije uspjehom repre-zentacije, pogazila riječ danu sindikatima da će prijedlozi mirovinskih zakona na jesen ići u još jedno čitanje. Zakoni su usvojeni prije ljetnog raspuštanja Sabora, a donijeli su ključnu mirovinsku reformu s čijim se posljedicama i danas borimo. Spomenimo samo okvir za dvostupačno obvezno miro-vinsko osiguranje (realizacija zakonima od 2002.), podizanje dobi za starosnu i prije-vremenu starosnu mirovinu za pet godina te proširenje obuhvata godina za obračun mirovina s deset najpovoljnijih godina na cijeli radni vijek postupnim povećanjem svake godine za tri godine, što je u praksi značilo – što duže radiš, manja ti je mirovina!

Prvenstvo 2018. je gotovo. Važno je što prije se „otrijezniti“, shvatiti opasnosti onoga što nam vladajući „kuhaju“ te se, kao i Rusi, tome oduprijeti. Za nas se neće boriti nitko osim nas samih - vladajuće ne zanima naša sigurnost u starosti, već investicijski (mirovinski) fondovi i obećanja koja su dali Europskoj komisiju, Međunarodnom mone-tarnom fondu, Svjetskoj banci... Jer oni za nas donose jedne zakone, a za sebe posebne – tako su svi pred zakonom jednaki, samo što nemamo jednake zakone. Oduprijeti se možemo samo tako da istoga dana, u isto vrijeme, dođemo svi na isto mjesto i kažemo – dosta! Marijana Tomić

Mirovinska reforma

Nije u nogometu sve, ali je u šoldima kad si u mirovini!

Ususret Kongresu SSSH

Izbori novih rukovodstava udruženih sindikataRedovni Osmi kongres Saveza

samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) održat će se od 22. do

24. studenoga ove godine, a sukladno Statutu SSSH, kongresi, skupštine i sabori udruženih sindikata, u pravilu, moraju prethoditi Kongresu SSSH.

Tako Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (Sindikat EKN-a

Hrvatske) Konvenciju održava 4. i 5. listopada. Skupština Sindikata gradi-teljstva Hrvatske (SGH) održava se 19. listopada, a Skupština Sindikata trgo-vine Hrvatske (STH) od 19. do 21. listo-pada. Skupština Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelat-nostima Hrvatske (SSKH) održat će se 26. listopada, dok je Kongres Samo-stalnog sindikata Hrvatske – Sindikata

drvne i papirne industrije (SSH – SDPI) predviđen za 30. listopada, no o tome će konačnu odluku donijeti Glavni odbor Sindikata zakazan potkraj rujna. Do kraja rujna trebao bi se održati i Glavni odbor Hrvatskog sindikata neindustrij-skih radnika i privatnih namještenika, a do kraja studenoga i Skupština Sindi-kata poljoprivrede, prehrambene indu-strije i vodoprivrede Hrvatske (SPIV).

sindikalna akcija | 3

Događaji

Upravo je završila javna rasprava o nacrtima prijedloga izmjena odredbi niza poreznih zakona

vezanih uz, primjerice, sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV), promet nekret-ninama, porez na dohodak, korištenje osobnih automobila za privatne potrebe i dr. no, nama ključne izmjene odnose se na doprinose. Izmjenama se, naime, planira ukinuti dva doprinosa na plaću: za obve-zno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7 posto) i za zaštitu zdravlja na radu (0,5 posto). Istodobno se planira pove-ćati doprinos za zdravstvo s 15 na 16,5 posto, radi saniranja financijskih teškoća toga sustava. Podsjetimo, 2012. i 2013. ovaj je doprinos snižen s 15 na 13 posto radi poticanja zapošljavanja. Rezultat? Zapošljavanje nije povećano, ali je u dvije godine napravljena proračunska „rupa“ od 4,5 mlrd. kuna, te je doprinos vraćen na 15 posto! Sada se radi isto, ali u suprotnom smjeru – u prethodno neuređeni zdrav-stveni sustav (rupa bez dna) planira se ubaciti dodatnih 2 mlrd. kuna, ali na štetu radnika. No, krenimo redom.

Doprinosi su namjenski porezi koji tvore mrežu socijalne sigurnosti od znače-nja za radnike, ali i za poslodavce što brojni, uključujući i ministra financija Zdravka Marića, zaboravljaju. Naime, obvezni doprinos za slučaj nezaposlenosti jedan je od ključnih mehanizama socijalne sigurno-sti, jer se egzistencija većine građana temelji na prihodima koja ostvaruju radom. Tako-đer, riječ je o jednom od ključnih stupova na kojima počiva model fleksigurnosti. Poslodavci vrše stalan pritisak na vlade da omoguće lakše otpuštanje, te one razvijaju model sigurnosti za radnike, koji su sve češće povremeno bez posla. Naša država i poslodavci, međutim, ukidanjem dopri-nosa koji radnicima jamči egzistenciju u vrijeme kada su bez posla i olakšava tranzi-ciju između dvaju zaposlenja - čine upravo suprotno!

Uz to, u Hrvatskoj je stopa doprinosa značajno niža nego u nizu zemalja, pose-bice zapadnoeuropskih, stoga su i naknade niže, ali je i javno investiranje u podiza-nje zapošljivosti i prilagodljivosti radnika značajno ispod prosjeka u EU. S druge

strane, ako država doprinosom ne osigura namjenska sredstva, ne može ih nadokna-diti iz EU sredstava, jer je to moguće samo za mjere aktivne politike zapošljavanja, a ne i pasivne (naknade).Ukidanjem dopri-nosa radnici bi bili prepušteni na milost i nemilost ovoj ili bilo kojoj budućoj vladi da arbitrarno odlučuje o visini naknade za nezaposlenost, broju uključenih i dužini primanja naknade.

SSSH takav prijedlog smatra razara-njem sustava socijalne sigurnosti, te se i na sastanku s ministrom i kroz javno savjeto-vanje odlučno usprotivio ovome prijedlogu.

Na kraju, kako to i docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Teo Matko-vić u svom očitovanju u postupku javnog savjetovanja ističe, eventualno slabljenje sustava zapošljavanja dodatno će pridoni-jeti emigraciji, posebno s obzirom na to da glavna odredišta hrvatske radne emigracije karakterizira bitno viša razina naknade za nezaposlenost, veća obuhvaćenost neza-poslenih naknadama, te duže razdoblje primanja naknade.

Ana Milićević Pezelj

Izmjene poreznih zakona

Razaranje sustava socijalne sigurnosti

Iz očitovanja Tea Matkovića, docenta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u procesu javnog savjetovanja, vezano uz troškove ukidanja doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti:

Ukidanje ovoga doprinosa neće po sebi predstavljati troškove za proračun, ali će on ostati bez

toga prihoda, a i dalje će biti opterećen troškovima financiranja sustava (usluga, naknada i mjera) koji su u proteklih pet godina iznosili 2.2-2.5 mlrd. kuna godišnje. Za vrijeme nezaposlenosti u uvjetima rekordno niske nezaposlenosti (2017.) naknada isplaćena nezaposlenim radnicima iznosila je 846 mil. kuna, no to će nužno rasti u vrijeme sljedeće krize u ekonomskom ciklusu (primjerice, 2010. 1.486 mil. kuna). Bez namjenskoga dopri-nosa, daljnje slabljenje ovoga sustava u kontekstu sve veće nesigurnosti zapo-slenja nosilo bi veliku cijenu po dobro-bit građana. Sustav zapošljavanja tek se manjim dijelom financira EU sredstvima - primjerice, 2016.-2017. 378-388 mil. kuna troškova HZZ-a, što je tek 17-18

posto ukupnih troškova. S obzirom na alocirane iznose za prioritet zapošljavanja u sklopu programskoga razdoblja, nije izgledno da će se ovi iznosi povećavati do 2022. godine. Čak i kad su u pitanju mjere aktivne politike zapošljavanja (APZ), u 2017. EU sredstvima financirana je tek trećina ukupnih troškova. Također, sred-stva Europskoga socijalnoga fonda (ESF) ne mogu se koristiti za naknade za neza-poslene (pasivne mjere).

Drugim riječima, uz zadržava-nje trenutne veličine HZZ-a, razine mjera, prava i broja nezaposlenih, kao i EU financiranja, ukidanje doprinosa dovest će do 1,8 mlrd. kuna proračun-skih troškova koji neće biti pokriveni doprinosom. Čak i ako bi došlo do ukidanja svih mjera APZ-a, osim onih financiranih kroz ESF (znači, smanjiva-nje za 2/3), ako bi se štednjom smanjili

troškovi rada HZZ-a za 25 posto (na 170 mil. kuna – što nije bio slučaj ni u vrijeme posljednje krize), te kad bi se razina svake novčane naknade za neza-poslenost zakonski svela na minimum, godišnji bi troškovi za naknade (uz zadr-žavanje broja primatelja na 40.000) izno-sili 630 mil. kuna, dakle iz proračuna bi trebalo osigurati 800 mil. kuna (a u slučaju rasta nezaposlenosti i bitno više).

Stoga ukidanje ovoga doprinosa, u kontekstu postojećih namjenskih troš-kova ne može biti budžetski neutralno, te će i u kontekstu niske nezaposle-nosti voditi do 1,8 mlrd. kuna prora-čunskih troškova, a 0,8 mlrd. kuna u slučaju ukidanja svih lokalno finan-ciranih mjera, bitnoga smanjivanja troška HZZ-a i zakonskoga smanjivanja naknada za nezaposlene na međuna-rodno propisani minimum.

4 | sindikalna akcija

Događaji

Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR) javna je ustanova osnovana Zakonom o zaštiti na

radu ("NN", 71/14.). Zadaće Zavoda su, među ostalim, praćenje stanja zaštite na radu i unapređivanje, prikupljanje statističkih podataka i provođenje istra-živanja, pružanje stručne pomoći svim dionicima u području zaštite na radu, postupanje i rješavanje u upravnim stva-rima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu i davanje odobrenja stručnjacima zaštite na radu, te obavljanje stručnog nadzora i revizije poslovanja ovlaštenih osoba u odnosu na dobivena ovlaštenja.

Zavod je s radom počeo početkom 2015. godine. Predstavnici socijalnih partnera (reprezentativnih poslodavač-kih i sindikalnih središnjica) članovi su Upravnog vijeća, imenovani odlukom Vlade na prijedlog Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, Vladina savjetodav-nog tijela, pa se na takav način ostva-ruje tripartizam u upravljanju i djelova-nju te javne ustanove. Zavod djeluje u resoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS), a drugi – Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR ) – u resoru Ministarstva zdravstva.

U lipnju 2018. godine u Hrvatskoj je bio zaposlen 1.432.701 radnik. Za sve njih zaštita na radu važan je dio uvjeta rada, slijedom čega se može zaključiti kako svi oni zaslužuju skrb koja im se pruža djelovanjem ovih stručnih institucija, što odgovara i praksi drugih zemalja članica Europske unije (EU).

Posljedica Zaključka Vlade RH o prihvaćanju Prijedloga smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, od 2. kolovoza 2018. godine, je ukidanje oba zavoda: poslove ZUZNR-a preuzet će MRMS, dok će poslove HZZZSR-a preu-zeti Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zaključak je usvojen bez ikakve najave i prethodne rasprave Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu!

Već na sjednici 6. rujna, Vlada RH usvojila je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, iako o toj promjeni socijal-nim partnerima nije bilo omogu-ćeno da se izjasne. Naime, Zakon se mijenja nakon prvog saborskog čitanja, nakon kojega ova izmjena nije upućena u javnu raspravu niti je sazvana Radna skupina koja je radila na izmjenama Zakona. Konačno, za tu izmjenu socijalni partneri nisu znali niti je zatraženo njihovo mišljenje. Za izmjenu su saznali na dan održavanja sjednice. Uz izmjenu Zakona, na dnevnom redu bilo je i usvajanje Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MRMS-a kojom se ZUZNR "utapa" u MRMS! Odmah po saznanju, sve reprezen-tativne poslodavačke i sindikalne središnjice uputile su Vladi RH hitan dopis tražeći da se izmjena Zakona skine s dnevnog reda te sjednice dok se o prijedlogu ne izjasne socijalni partneri, no bezu-spješno.

Zavod ima godišnji proračun od 3 mil. kuna, što znači da su se za aktivno-sti Zavoda na godišnjoj razini izdvajale 2,00 kune po zaposlenome. S ovime valja dovesti u vezu i činjenicu da su poslo-davci u razdoblju od 2013. do 2016. godine, uplatom doprinosa na plaću po stopi od 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu u proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) upla-ćivali gotovo 600 mil. kuna dok su se u istom razdoblju ukupni godišnji rashodi za zaštitu na radu kretali od 240 do 285 mil. kuna, što znači da se oko polovine uplaćenih sredstava nije trošilo namjenski, odnosno vjerojatno je potrošeno za potrebe općeg zdravstve-nog sustava. Kažemo vjerojatno, jer ne postoji poseban poslovni fond u koji bi se sredstva ovog doprinosa uplaćivala,

iako je obveza njegova osnivanja propi-sana člankom 83. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i člankom 61. Statuta HZZO-a.

Usporedo s gašenjem oba neovisna zavoda u sustavu zaštite na radu, Mini-starstvo financija najavilo je ukidanje ovog namjenskog doprinosa i njegovo "utapanje" u stopu doprinosa za zdrav-stveno osiguranje (sa sadašnjih 15 na budućih 16,5 posto na plaću). Time će demontaža sustava zaštite na radu u Hrvatskoj biti potpuna. Naime, tijelo državne uprave bavi se zakonodavnim okvirom i njegovim unapređivanjem, ali ne i stručnim poslovima koje uvijek odrađuju specijalizirani subjekti. Tako i na razini EU djeluje Europska agencija za zaštitu na radu, u čijem su Upravnom vijeću i predstavnici hrvatskih socijal-nih partnera, istodobno na nacionalnoj razini neće djelovati nijedna odgovara-juća specijalizirana institucija!

I na ovom slučaju se potvrđuje kako zakone donosimo zato da ih ne bismo provodili, no tragično je kada to radi sama država, a posebice što za "protiv-nika" imamo baš ono tijelo državne uprave koje je zaduženo za provedbu i jačanje socijalnog dijaloga i osiguranje tripartizma. Zaključno, što nas čeka? Borba, kao i uvijek, svim dopuštenim i zakonitim sredstvima, u zemlji i izvan nje, za socijalni dijalog, za prava radnika, za bolje uvjete rada, za dostojanstveni rad, za pravedno društvo, za vladavinu prava, za demokraciju, za učinkovitu javnu upravu.

Gordana Palajsa

Gašenje neovisnih zavoda u sustavu zaštite na radu

Demontaža sustava zaštite na radu!


Događaji

Ima li hrvatska brodogradnja buduć-nost? Jesu li pokušaji da se brodo-gradnja učini održivom bili uzaludni,

promašeni i preskupi? – pitanja su koja su se već davno nametnula, ali su i podijelila javnost, posebice nakon događaja koji su uslijedili nakon što su radnici svih sedam društava „Uljanik grupe“ u Puli i radnici brodogradilišta “ 3. maj“ u Rijeci na poziv sindikata, jedinih koji to zakonski mogu, 22. kolovoza stupili u štrajk do ispunjenja zahtjeva - isplate plaće za srpanj.

- Isključivi razlog ulaska u štrajk bila je neisplata plaća za srpanj. Imali smo čak i u pisanoj formi uvjeravanja da će plaća “leći“ najkasnije 16. kolo-voza, a rok nam je, prema Kolektivnom ugovoru, 15. u mjesecu. Proveli smo mirenje, a nakon toga bili u štrajku punih osam radnih dana uz prosvjed na zagrebačkome Markovu trgu, 27. kolo-voza u organizaciji SSSH i „Uljanikovih“ sindikata, napomenuo je Đino Šverko (SMH-IS), predsjednik Štrajkaškog odbora „Uljanika“.

- Svatko tko je danas na Markovu trgu, došao je s ciljem opstanka brodo-gradnje, da radnici „Uljanika“ i „3. maja“ imaju radna mjesta i plaće, poručio je

tom prilikom predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Osim plaće za rujan sindikati su na marginama štrajka tražili i odlazak Uprave, te što brži početak restrukturi-ranja.

Poveću sindikalnu delegaciju primio je predsjednik Vlade RH Andrej Plen-ković sa suradnicima. Tom je prilikom rečeno kako Vlada RH intenzivno radi na

osiguranju dviju plaća za radnike Grupe, te kako bi se do kraja kolovoza trebalo naći rješenje za isplatu jedne. Model je pronađen, u obliku državnih jamstava u korist Hrvatske poštanske banke. Štrajk je prekinut nakon što je plaća „sjela“ na račune škverana. Vratili su se na posao, no uslijedilo je otkazivanje ugovora o gradnji četiriju brodova, te zaprijetila mogućnost aktivacije državnih jamstava na teret poreznih obveznika. A na riječ-kim navozima nedostaje i materijala za nastavak proizvodnje.

Film unatragNo, vratimo film unatrag. Ono o čemu nema dileme jest činjenica: brodo-gradnja u Hrvatskoj je djelatnost s vrlo dugom tradicijom. Jedna je to od rijet-kih industrija koje je Hrvatska uspjela koliko-toliko očuvati. Strateški je važna zbog utjecaja na razvoj lokalnoga, regi-onalnoga i nacionalnoga gospodarstva, te zapošljava značajan broj radnika. Pokretač je razvoja niza proizvodnih i uslužnih djelatnosti koje je prate. No, godinama tehnološki zaostaje, niska joj je produktivnost, nepovoljna kvalifika-cijska struktura radnika, te nizak finan-

Hrvatska brodogradnja:

Samo treba sve dobro posložiti na svim razinama!

odlazak na sastanak s premijerom


Događajicijski potencijal. Zbog duga obrta kapi-tala, brodogradnja je ciklički upadala u probleme iz kojih se izvlačila uz pomoć države. A država je bila i vlasnik.

Restrukturiranja provođena od početka devedesetih godina prošloga stoljeća nisu postigla željene rezultate. Sanacijom su bila obuhvaćena sva velika brodogradilišta, osim „Uljanika“, ali je i to brodogradilište naknadno uključeno u proces restrukturiranja.

No, približavanje i ulazak Hrvatske u Europsku uniju postavlja nova pravila, te državne potpore (osim tzv. horizontalnih) više nisu dopuštene. Hrvatska je Vlada imala dvije mogućnosti: zadržati brodo-gradilišta u državnom vlasništvu, ali ih restrukturirati prije ulaska u EU i tako ih pripremiti za tržišnu utakmicu bez držav-nih potpora ili ih restrukturirati kroz privatizaciju. Hrvatska se Vlada odlučila za drugo rješenje, te je takva odredba ušla u Ugovor o pristupanju Republike Hrvat-ske Europskoj uniji. Vlada više nema otvo-rene ruke već za svoje poteze mora tražiti suglasnost Europske komisije.

Hrvatska se obvezala privatizirati brodogradilišta do pristupanja EU, 1. srpnja 2013., otvorenim javnim natječa-jem. Odluku o privatizaciji pet velikih brodogradilišta: „Uljanik d.d.“, „Kralje-vica d.d.“, „Brodotrogir d.d.“, Brodogra-đevna industrija „3. maj“, te „Brodosplit d.d.“, Vlada je donijela 2008. godine, no konkretnih aktivnosti u vezi s privati-zacijom nije bilo sljedećih godinu dana

kada je objavljen javni natječaj za prodaju njihovih dionica. Ponuditelji su dostavili planove restrukturiranja, a prihvatile su ih Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Komisija, te su uvršteni u odgovarajuće ugovore o privatizaciji sklopljene između Hrvatske i kupaca poduzetnika.

Ugovor o privatizaciji „Brodosplita“ potpisan je u veljači 2013. s tvrtkom DIV nakon što je Komisija prihvatila odluku o drugoj izmjeni dorađenog plana restruk-turiranja koja je predviđala skromno uvećanje ukupnog iznosa pomoći za restrukturiranje, kao i dodatne kompen-zacijske mjere. U ožujku 2013. Komisija je odobrila i dorađeni plan restrukturiranja „Brodotrogira“, nakon čega je Vlada RH donijela odluku o prodaji tvrtki Kermas energija. Za „Kraljevicu“ je Vlada RH

pokrenula stečaj, a plan restrukturiranja „3. maja“ temeljio se na prodaji „Ulja-niku“, nakon njegove privatizacije, te je u veljači 2013. Brodograđevna industrija „3. maj“, drugo najveće brodogradilište na sjevernom Jadranu, integrirano u „Ulja-nik Grupu“.

Sada je jasno kako je Vlada, priti-snuta rokovima, „zbrzala“ problem brodogradnje i formalno zadovo-ljila postavljeni uvjet za pristupa-nje EU, ali nije postigla održivo rješenje. Zato brodogradnja i dalje ostaje vladin problem!

(Ne)uspješnost procesa restrukturiranjaProteklo je razdoblje kroz koje je trebalo restrukturirati brodogradilišta sukladno potpisanim ugovorima s Vladom RH. Koliko su restrukturiranja „Brodosplita“ i „Brodotrogira“ bila uspješna, pitali smo glavne sindikalne povjerenike SMH-IS-a u tim brodogradilištima Jošku Franića i Andru Belasa.

Kako nam tumači kolega Franić, proces je podrazumijevao racionalizaciju poslovanja, ulaganje u proizvodni proces i ugovaranje novih poslova, ponajprije brodova, koji se trebaju napraviti u potpi-sanim rokovima i cijeni sukladno brodo-građevnom ugovoru. U „Brodosplitu“ je bilo puno pritužbi i prigovora nadležnih institucija zaduženih za praćenje procesa. U izvješćima su navodili kako se restruk-turiranje ne provodi sukladno potpisanom Brodogradnja je bila tema i brojnih konferencija za novinare SMH-iS-a

Brodogradnja je bila tema sastanaka u Ministarstvu gospodarstva izvor: smh.hr


DogađajiUgovoru, ali nitko iz Vlade RH nije na ta izvješća reagirao. U razdoblju restruktu-riranja „Brodosplita“ isporučen je samo radni brod za „Plovput“, nekoliko trupova za brodare iz Krila Jesenica i brane za Veneciju. Naspram tome riječni kruzer je iskočio iz ugovora i stoji privezan u brodo-gradilištu, prvi ophodni brod za Hrvatsku ratnu mornaricu kasni više od tri godine i upitno je hoće li se preuzeti, jer koliko se čuje, ne zadovoljava maritimne sposob-nosti sukladno potpisanom ugovoru, a od ostala četiri broda HRM je odustala. Radi se jedrenjak, ali i on ima problema i neće biti isporučen u dogovorenom roku. Trenutno je u izradi jedan manji polarni kruzer, a za drugi su se počeli rezati limovi. Činjenica je da posla nema dovoljno za sve zaposlene i pitanje je kako će se dalje proces odvijati. Možda je jedini spas dobi-vanje izrade sekcija Pelješkog mosta.

Joško Franić dalje ističe kako je veliki broj radnika dobio otkaz ugovora o radu, a dio je sam napustio firmu neza-dovoljan uvjetima rada i plaćom. Bilo je i puno problema sa slobodnim djelova-njem sindikata kroz ispisivanje članova od strane poslodavca i česte medijske napade, te provale u prostor, jednostrano otkazivanje kolektivnog ugovora, nedo-stavljanje odluka koje su bitne za plaću i položaj radnika …

O rješenjima za uspješan nastavak poslovanja „Brodosplita“ Joško navodi:

- Poslodavac ponajprije mora poka-zati dobru volju za socijalnim dijalogom i ne vršiti pritisak na radnike da se iščlane iz sindikata, jer bez KU-a ne može potpi-sati određene ISO standarde, koji mu mogu olakšati potpisivanje novih ugovora s brodovlasnicima. Također smatram da Vlada RH treba u potpunosti promijeniti koncept brodogradnje, jer smo na svjet-skom tržištu previše mali, pa bi trebalo sva brodogradilišta staviti pod istu kapu, objediniti Prodaje, Nabave i ostale zajed-ničke službe, a sve kako bi lakše mogli ugovarati nove poslove po konkuren-tnim cijenama i nabavljati materijal po znatno povoljnijim cijenama gdje bi tako-đer trebalo iznaći način financiranja bez lihvarskih kamata banaka. Mi, kao sindi-kat, ćemo podržati svaki model koji našu brodogradnju može dovesti do održivog poslovanja, ali uz naše sudjelovanje, a ne s figom u džepu, dok bi sve one koji su se od brodogradilišta osobno okoristili trebalo maknuti i procesuirati, jer ovo je težak posao, ali brodogradnja je jedina preostala industrija s kojom možemo biti prisutni na globalnom tržištu.

Ni njegov kolega Andro Belas nije zadovoljan. Uspoređujući stanje u „Brodotrogiru“ sada i prije početka procesa restrukturiranja mišljenja je kako restrukturiranje nije uspjelo.

- Moralo je biti više usmjereno na osnovnu djelatnost unutar matičnog poduzeća „Brodotrogir d.d.“. Posloda-vac je, međutim, pridavao veću važnost

razvoju nebrodograđevnih djelatnosti na oslobođenim prostorima brodogradilišta i na remontnu djelatnost. U tim dijelo-vima brodogradilišta ulaganja su bila veća od ulaganja u društva čija je osnovna djelatnost brodogradnja, napominje, dodajući kako su rezultati vidljivi na prvi pogled u smislu prostornog restrukturi-ranja (reorganizacije prostora) i ulaganja u proizvodni proces, pa je stanje u pove-zanom društvu Servisni centar Trogir d.o.o. takvo da se posluje profitabilno. Posla ima dovoljno za mali broj radnika koji je ostao nakon zbrinjavanja i otpu-štanja viška radnika, a njihove plaće su redovite i nisu umanjene kao što je slučaj u drugim povezanim društvima u grupi „Brodotrogir d.d.“.

- Tamo kao da restrukturiranje nije ni počelo, barem u onom tehničko-tehnološkom smislu. Izostala su ulaganja i radnje kako bi se otklonila »uska grla“ u procesu proizvodnje. Na taj bi se način ubrzala proizvodnja, rad bi bio kvalitetniji i profitabilniji, što bi osiguralo dugoročnu održivost poslovanja, zaključuje Andro. Upozorava kako je trenutno stanje u tim društvima neodrživo i ako se uskoro ne ugovore novi poslovi bit će teško opstati. Radnici se upućuju na »čekanje kući«, ili na rad u druga brodogradilišta, ili u poduzeća koja se ne bave brodogradnjom. Plaće posljednjih mjeseci redovito kasne, a od početka 2018. se umanjuju za dio stimulacije (pojedinim radnicima i do 20 posto). Narušena je likvidnost poduzeća,


Događajivlada osjećaj nesigurnosti, a egzistencija radnika i njihovih obitelji je neizvjesna. Zbog svega toga, u posljednje vrijeme, pojedini radnici mlađe dobi daju otkaze i napuštaju tvrtku (ne čekaju otpremninu).

Što je pošlo po krivom u „Uljanik grupi“?Što se tiče „Uljanika“, brodogradilište je to u kojemu su radnici proteklih godina gradili, i još grade, tri najsloženija broda u svijetu, prototipove. Njegova privatizacija prethodila je preuzimanju „3. maja“ od kojega su odustali svi tada potencijalni ulagači. U danima prije krize Grupa je zapošljavala 4.360 radnika i angažirala 1.500 kooperanata od kojih je od Nove godine otišlo njih 400. Upravo sadašnji i bivši radnici zajedno imaju 46 posto dionica (sadašnji samo 26 posto), država 25 posto, „Adris“ 12 posto, a ostalo drže fondovi. Utjecaj malih dioničara je mali ili nikakav na poslovanje, jer nisu orga-nizirani, pa imaju pojedinačno oko jedan posto ili manje. I što je onda pošlo po krivom? Počela su kasniti jamstva i uvozne kvote za deficitarne radnike, precijenjena je sposobnost punjenja knjige narudžbi, morala se organizirati proizvodnja u tada posustalome „3. maju“, te voditi poslovi na dvije lokacije.... Za teškoće financijske

prirode saznalo se negdje u studenome prošle godine, no svi su računali kako će se izvući predajom brodova kojih je vrijednost 100 – 200 milijuna eura, no nisu stigli... Došli su penali, uslijedila je nelikvidnost. Zabrinutost za sudbinu „3. maja“ unutar Grupe tih je dana izra-zio i predstavnik radnika u Nadzornom odboru „3. maja“ Juraj Šoljić (SMH-IS), apostrofirajući kako je situacija na riječ-kim navozima toliko loša da bi kroz neko-liko mjeseci, ako se nešto ne poduzme, mogla u pitanje doći i isplata plaća.

Plan restrukturiranja „Uljanik grupe“Plan restrukturiranja „Uljanik grupe“ upućen je Vladi RH u travnju ove godine, a Vlada ga je uputila Komisiji u srpnju.Tijekom radnoga posjeta Hrvatskoj, 7. rujna, povjerenica EK-a za tržišno natje-canje Margrethe Vestager izjavila je kako ne može odrediti krajnji rok kada je u pitanju odluka o planu restrukturiranja za „Uljanik“, kazavši kako je najbitnije da on osigura dugoročnu održivost kompanije.

- Plan restrukturiranja vidio sam prekasno za jednog člana Nadzornog odbora, a sindikatima je prezentiran gotovo u isto vrijeme. Spominje se 600 ljudi viška, ali vidjeli smo neke verzije, koje su bile prezentirane na skupovima radnika, gdje se za obje lokacije – Pulu i Rijeku spominjalo 1.500 ljudi viška. Kata-strofa!!! Kažu da bi, ako uđe Fincantieri u “ 3.maj“, ta brojka bila znatno manja, ali sve to skupa treba dočekati. Zabri-njavaju nas kompenzacijske mjere koje traži Europa, a još više da u toj servilno-sti ne damo previše prostora, pa da nam za brodogradnju ostane premalo. Sam današnji otok gdje su navozi ne može biti teren za ozbiljno brodogradilište, tumači nam Đino Šverko koji je i predstavnik radnika, odnosno malih dioničara u NO-u „Uljanika“.

U novim trogodišnjim (2018.-2020.) smjernicama politike državnih potpora, usvojenim početkom 2018., nema potpora brodograđevnoj industriji, no, ipak, „Ulja-nik“ će pomoć moći tražiti kroz program za sanacije i restrukturiranje, dok će se ostali brodograditelji morati prilagoditi i osmisliti modele apliciranja za potpore po uzoru na druge poduzetnike. To znači kako je to „Uljaniku“ posljednja šansa

za spas kroz restrukturiranje za koje mu je Vlada dala jamstva od 96 milijuna eura. Do sada je „Uljanik“ od 1992. za sanaciju dobio najmanje od svih velikih brodogradilišta,odnosno deset posto svih sredstava koje je država izdvajala. Jamstva države nikada se nisu aktivirala, jer je „Uljanik“ brodove radio u rokovima. Drugi modeli potpore znače potpore za inovacije, za ekologiju i slično. Sve zemlje imaju svoje modele, posebice dalekoi-stočne i zbog toga im je teško konkuri-rati. Dalekoistočna brodogradilišta (Japan, Koreja, Kina, pa i Vijetnam) subvencio-niraju njihove vlade, tu su razne potpore za ugradnju domaćih komponenti, imaju svoje željezare i prateću industriju itd.

Zahtjevi SMH-IS-a:SMH-IS smatra kako su hrvatske vlade imale vremena naučiti kako se podupire brodogradnja u skladu s pravilima EU! Konkretni zahtjevi SMH-IS-a bit će formiranje tzv. jamstvenog fonda koji bi bio uvijek u stanju jamčiti za uzete kredite umjesto sadašnjih jamstava koja se čekaju dugo, a odobrava ih Vlada RH. Komercijalne banke ne mogu pratiti brodogradnju jer su tako dobivena sredstva preskupa. Inte-res hrvatske brodogradnje mora biti pronalazak održivih modela za tržišno natjecanje i s dalekoistoč-nom konkurencijom, a to može biti niša visokosofisticiranih gradnji, prototipova i eko brodova, kruzera, kopača morskoga dna, platformi za montažu vjetroelektrana i sl.

Odgovarajući na pitanje o budućno-sti „Uljanika“ i hrvatske brodogradnje, Šverko kaže:

- Još sam optimist. Budućnost „Ulja-nika“ vidim u izdvojenom „3. maju“, u sačuvanoj brodogradnji na obje lokacije, s kvalitetnim strateškim partnerom, s puno posla i dobrim plaćama, s puno sačuva-nih radnih mjesta. I državi to mora ostati strateška grana industrije, samo treba sve dobro posložiti na svim razinama. Hrvatski smo radnici, prevažna grana industrije...

Marijana Tomić


Događaji

Prema tvrdnjama Udruge poslo-davaca u hotelijerstvu Hrvatske, većina je hotelijera zadovoljna ljet-

nom sezonom i očekuju pozitivne finan-cijske rezultate. No, izdvajaju problem nedostatka radne snage u gotovo svim hotelima i to temeljnih struka, od soba-rica, do konobara, pa i kvalitetnoga sred-njega menadžmenta. Takva situacija ne čudi, jer su sezonci mnogo veće plaće i bolje uvjete potražili izvan Hrvatske. Prema saznanjima Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), u Hrvatskoj se zaposlio tek mali dio sezonaca iz Bosne i Hercegovine i Srbije. I oni radije, kad već idu raditi izvan domovine, odlaze u Austriju i Njemačku, jer su primanja bolja od onih u Hrvatskoj. Znatan broj hotel-skih kuća u Hrvatskoj stoga je povećao plaće, no očito nedovoljno …

O situaciji u podružnicama STUH-a razgovarali smo s njegovim predsjedni-kom Eduardom Andrićem koji nam je potvrdio kako je nedostatak radne snage uistinu doveo poslodavce u poziciju da su, bez obzira na to što se stalno više-manje protive povećanju plaća radnicima, shvatili kako bez povećanja plaća neće dobiti radnu snagu.

- Ispregovarali smo povećanje plaća i u nacionalnom Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva, čija je primjena proširena na sve radnike i poslodavce u Hrvatskoj, ali je STUH pristupio i pregovorima na razini društava. Uspjelo se ispregovarati podizanje plaća u gotovo svim podruž-nicama.

Porezno rasterećenje poslodavaca

Sukladno izmijenjenome Pravilniku o porezu na dohodak, koji je na snazi od 1. siječnja 2018., troškovi smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na odre-đeno vrijeme za sezonske poslove, su neoporezivi. Tim poreznim rasterećenjem poslodavci su uštedjeli znatna sredstva i to je kod mnogih utjecalo na povećanje primanja sezonskih radnika. No, pritom se pojavilo nezadovoljstvo radnika zapo-slenih na neodređeno vrijeme, ljudi koji su, zahvaljujući znanju i iskustvu, na svojim leđima i iznijeli ovu sezonu, jer je, kako navodi predsjednik STUH-a, čak 70 posto sezonaca bilo nestručno za obavljanje poslova. Poslodavci su sezon-

skim radnicima izlazili ususret po svim pitanjima, dajući im na svoju ruku čak i određene stimulacije, bojeći se da ne ostanu bez njih. - Topli obrok (prehrana radnika) koji poslodavac osigurava je dohodak od nesamostalnoga rada u naravi podlo-žan oporezivanju. Za sezonce je trošak prehrane neoporeziv. Stoga STUH, po tome pitanju, traži jednaki tretman za sve radnike, sezonske i zaposlene na neodre-đeno vrijeme, poručuje Andrić.

Na pitanje o korištenju mjere aktivne politike zapošljavanja – stalni sezonac u podružnicama STUH-a, odgovara kako ima poslodavaca koji koriste taj institut, posebice u Istri, no postoje određena ograničenja koja poslodavce dovode u poziciju da ga ne prihvaćaju.

- STUH, zajedno s HUP – Udrugom ugostiteljstva i turizma, djelovanjem kroz Socijalno vijeće za turizam, vrši pritiske za zakonskim izmjenama vezanim upravo uz institut stalnoga sezonca. Tako se, primje-rice, traže izmjene u dijelu koji se odnosi na omjer stalnih sezonaca i radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme, te status stalnih sezonaca u slučaju njihova angažmana u vremenu produženog miro-vinskog osiguranja. Ipak je radnicima znatno sigurnije raditi u statusu stalnoga sezonca, nego sezonca, zaključio je.

Sezonski radnici u sektoru trgovine

Osim u sektoru turizma, potražnja za sezonskim radnicima bila je i u sektoru trgovine. Šoping centri nudili su stimula-tivna primanja, rad u dinamičnom okru-ženju, plaćeni putni troškovi i osiguran smještaj ...

Prema riječima Rozane Duplan-čić, izvršne tajnice Sindikata trgovine Hrvatske u regionalnom uredu Split, interes radnika za rad u sezoni nije bio ni približno dovoljan potrebama poslodavaca u trgovini, o čemu najbo-

Sezona

Nema hrvatskoga turizma bez dobrih i zadovoljnih radnika!


Događaji

lje govori činjenica kako tijekom cijele sezone gotovo nije bilo prodavaonice na kojoj nije bio istaknut oglas da se traže radnici. Zbog manjka radnika dolazilo je i do zatvaranja prodavaonica.

- Dobili smo informacije da su neki poslodavci u srcu sezone u turističkim mjestima nudili čak i dvostruku plaću novozaposlenim radnicima, govori izvršna tajnica STH-a, dodajući kako je u proteklih nekoliko godina zabilježena i značajna fluktuacija radnika među poslo-davcima, a jedan od pozitivnih trendova kod takvih zapošljavanja je i ponuda ugovora o radu na neodređeno vrijeme prilikom zasnivanja radnog odnosa, što do sada u trgovini nije bio slučaj.

Dakle, ne može se reći kako poslo-davci tijekom sezone nisu uvodili mjere radi zadržavanja postojećih i privlačenja novih radnika, ali, nažalost, ocjena je STH-a, kako je još uvijek riječ o „vatroga-

snim“ mjerama, a ne o sustavnom ulaga-nju u bolje uvjete rada u trgovini.

Najveći teret nedostatka radnika osjetili su upravo radnici zaposleni na neodređeno vrijeme koji su Sindikatu tijekom sezone prijavljivali učestale promjene rasporeda rada, velik broj prekovremenih sati i nepravilnosti u korištenju dnevnog, tjednog i godiš-njeg odmora. Osim golemog povećanja prometa, od postojećih radnika očekivalo se da obučavaju novozaposlene sezon-ske radnike. To ne samo što predstavlja dodatno radno opterećenje nego izaziva i opravdano negodovanje stalno zaposlenih čija su primanja u sezoni nerijetko niža od plaća sezonskih radnika.

Prema raspoloživim saznanjima STH-a, porezno rasterećenje poslodavaca u obliku neoporezivanja troška smještaja i prehrane radnika koristio je samo mali broj poslodavaca u sektoru i to oni koji

imaju prodavaonice u auto-kampovima i otvorene su isključivo ljeti.

Hrvatska gospodarska komora poručuje kako domaći kvalitetan proi-zvod mora postati ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma. Ne sporimo važnost većega povezivanja hrvatskoga turizma i proizvođača, posebice prehrambene, građevinske i drvne/namještajne indu-strije, no hrvatski turizam se ne može temeljiti na slabo plaćenim i nezado-voljnim radnicima. Nema hrvatskoga turizma bez kvalitetnih radnika, doma-ćega radnika koji ima dobru plaću i dobre uvjete rada, radnika kojemu na radnome mjestu nije ugroženo fizičko i psihičko zdravlje, radnika koji ima uravnotežen poslovni i privatni život, radnika koji ima mogućnost učenja i napredovanja… radnika koji radi na radnome mjestu po mjeri čovjeka!

Marijana Tomić i Nediljka Buklijaš

„Ove je godine tvrtka u kojoj radim novčano nagradila mnoge odjele zbog zahtjevne sezone i manjka osoblja, što je uvelike utjecalo na izvršenje posla, a određeni broj radnika dobio je ugovore o radu na neodređeno vrijeme, baš kao i ja. Ugovor na neodređeno danas je svima jako važan i daje osjećaj sigurnosti. Živimo u turističkome mjestu gdje sezona ne traje cijelu godinu i samim time je automatski teže svim radnicima ponuditi istu vrstu ugovora. Zbog toga nam je važno da vodstvo tvrtke brine kako bi svim radnicima (neovisno o vrsti ugovora koji imaju) pružili dodatni poticaj i motivaciju za rad kroz različite stručne edukacije, novčane nagrade i slično. Za sve nas koji radimo u turizmu i ugostiteljstvu bitno je biti članom STUH-a, te pronaći vremena za njihove eduka-cije, jer uvelike pomažu radniku u napretku, edukaciji o radničkim pravima i svemu onome što nas je uvijek zanimalo, ali nismo znali koga pitati.“ Dragana, zamjenica šefa recepcije

„Odrađujem sezonu s ugovorom na određeno vrijeme u statusu stal-noga sezonca, završno s 30. rujnom 2018. godine. Radni uvjeti, kao i kolege su super, ali odnos rada i plaće nije zadovoljavajući. Smatram da za toliko rada, sezonac zaslužuje dobiti plaću kako bi mogao prezi-miti i živjeti ostalih šest mjeseci do ponovnog otvaranja objekta. Tu uvelike pomaže i ugovor za stal-noga sezonca, ipak se dobiva neka naknada i sigurnost da ćeš opet imati taj posao“. Dajana, recepcionerka

„Tijekom sezone radio sam u trgo-vini. Na razgovoru za posao bilo je rečeno kako se radi 40 sati tjedno. No, od kada sam počeo raditi, pa do kraja rada nisam imao niti jedan slobodan dan. Bilo je puno posla, pa često nisam stigao ni na pauzu.“ Vinko, sezonac u trgovini

„U hotelu u kojemu radim imamo tople obroke (ručak, večera), osiguranu radnu odjeću i obuću, te ostala prava temeljem Kolektivnog ugovora. Razlike između stalno zaposlenih i sezonaca postale su minimalne. Mislim da sezonski radnik treba biti plaćen, ali treba postojati razlika, ponajviše zato što odgovornost nije ista.“ Mladen, recepcioner

SVJEDOČANSTVA


AKTUALNO

Radnici splitske gradske tvrtke s djelatnošću organiziranja grad-skoga i prigradskoga prometa

Promet ovoga su kolovoza „pukli“! Nakon mirnoga prosvjeda u krugu poduzeća, najavili su i prosvjed pred Banovinom, no, ipak, do prosvjeda nije došlo, jer je Grad Split obećao postizanje dogovora o rješenju problema.

Kako bi se konačno preokrenuo trend propadanja tvrtke, sindikati koji djeluju u Prometu, među kojima je Sindi-kat prometa i veza Hrvatske, zatražili su hitne promjene - tehnički ispravne i čiste autobuse, dodatno zapošljavanje vozača, regulaciju radnoga vremena, poštivanje zakona glede ostvarivanja plana godišnjih odmora, povećanje obračunskoga boda za 20 posto, postavljanje mobilnih WC-a na sva polazna, odnosno završna stajališta,

popravak kanala u radionicama, sređivanje svlačionice u remontu, osiguranje zabrane stajanja na gradskim autobusnim stani-cama svima kojima je to zabranjeno, te osiguranje poštivanja propisa i prometne regulacije u Gradu Splitu.

U lipnju su vozači odradili 6.700 prekovremenih sati, što je puna satnica za više od 32 vozača, upozorili su sindikalisti, napominjući kako su vozači i diskrimini-rani u odnosu na druge radnike. Naime, kako bi ispunili fond sati, moraju raditi 25 ili više dana. Najteži posao u firmi, a najmanje odmora. A uz to, plaća se radni-cima nije povećavala od 2007. godine!

Sastanak na kojemu su se trebali razraditi detalji o rokovima i dinamici ispunjavanja zahtjeva, te o tome potpisati sporazum svih sindikata, Uprave Prometa i Grada Splita, trebao se održati u prvome

tjednu rujna, no Grad odugovlači i do trenutka zaključenja ovoga broja „Sindi-kalne akcije“ sastanak nije održan.

Kako nam kaže sindikalni povjerenik Sindikata prometa i veza Hrvatske Ante Piplović, radnici samo traže ono što im je ukinuto i poštivanje kolektivnog ugovora. Inače, sindikati su pokretali inicijative za početak kolektivnih ugovora sa ciljem, ponajprije, povećanja plaća, no uvijek su dobivali isti odgovor: „Nema novaca!“.

- Strpljenje radnika je pri kraju. Ne postigne li se ubrzo dogovor, bit ćemo prisiljeni poduzeti sve zakonske radnje radi realizacije naših zahtjeva, upozorava kolega Piplović.

Radnici Prometa Split:

Vratite nam ukinuto i poštujte kolektivni ugovor!

VODIČ KROZ EUROPSKU UNIJU

EUROPSKI STRUKTURNI I INVE-STICIJSKI FONDOVI – pet fondova kojima se, u okviru gospodarske, soci-jalne i teritorijalne kohezije, osigurava financijska potpora: I) Kohezijski fond; II.) Europski fond za regionalni razvoj; III.) Europski socijalni fond; IV.) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i V.) Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.EUROPSKI SOCIJALNI FOND (ESF) – jedan od pet europskih strukturnih i investicijskih fondova i osnovni financijski instrument provedbe socijalne politike i politike zapošljavanja Europske unije. Osno-van je kako bi pomogao smanjenju razlika u prosperitetu i uvjetima života između država članica i njezinih regija radi poticanja zapošljavanja i stvaranja većeg broja i boljih radnih mjesta te jačanja gospodarske i socijalne kohe-zije putem zapošljavanja. U skladu s

prioritetima iz ESF-a financiraju se mjere koje pridonose: I.) boljoj prila-godbi radnika i tvrtki gospodarskim promjenama; II.) većoj uključenosti na tržište rada (posebno onih koji traže posao, nezaposlenih i starijih); III.) uključivanju socijalnih skupina u društvo poticanjem ponovnog zapo-šljavanja i borbe protiv diskrimina-cije na tržištu rada; IV.) reformama u obrazovanju i stručnoj izobrazbi te V.) mjerama za bolju suradnju obrazovnih institucija i istraživačkih instituta radi otvaranja radnih mjesta. Za razdoblje 2014. – 2020. U okviru Fonda predvi-đene su 84 milijarde eura. EUROPSKI FOND ZA REGIO-NALNI RAZVOJ – glavni instru-ment gospodarske, socijalne i terito-rijalne kohezije namijenjen pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Europskoj uniji sudjelovanjem u razvoju i strukturnoj

prilagodbi razvojno zaostalih regija te u preobrazbi industrijskih područja u nazadovanju. U razdoblju 2014. – 2020. Fond ima dva cilja: I.) ulaganja u rast i radna mjesta, s naglaskom na istraživanja i inovacije, informacijske i komunikacijske tehnologije, mala i srednja poduzeća te na promica-nje gospodarstva s niskom razinom emisije CO2, i II.) jačanje europske teritorijalne suradnje radi prekogra-nične, transnacionalne i međuregio-nalne suradnje unutar EU.KOHEZIJSKI FOND – fond osno-van radi financijske potpore provedbi projekata na području okoliša i tran-seuropskih mreža, a proširen na projekte povezane s održivim razvo-jem, poput energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Pojmovni vodič kroz Europsku unijuza zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb, 2016.


AKTUALNO

Prema analizi koju je o kretanjima na europskome tržištu rada i njihovim društveno-ekonomskim

posljedicama provela Europska komi-sija (EK), ugovori o radu na neodre-đeno, premda još uvijek u većini, postaju ozbiljno ugroženi, a s njima i sigurnost koju vežemo uz njih.

Osim što se ugovori na neodre-đeno sve manje potpisuju (prema nekim podacima, čak 92 posto novopotpisanih ugovora o radu u Hrvatskoj su ugovori na određeno vrijeme), EK upozorava na ubrzani porast broja osoba koje obavljaju

rad ili pružaju usluge posredstvom različi-tih internetskih i IT platformi – pritom se može raditi o online burzama za grafički dizajn, davanju instrukcija preko video-poziva ili aplikacijama poput Ubera koje omogućavaju svakome da bude taksist. Slični modeli već se razvijaju i za usluge čišćenja, zaštitarske usluge itd. Najveći dio tih osoba u pravilu nije zaposlen stan-dardnim ugovorima o radu niti socijalno osiguran – njihov rad svodi se na naknadu koja je zbog ogromne konkurencije radnika na internetu niska, a neke od plat-forma čak se temelje i na aukcijama gdje se

radnici nižom cijenom natječu jedni protiv drugih. Zanimljivo je kako najveći udio platformskih radnika čine visokoobrazo-vani muškarci, a tek manjina njih izjav-ljuje kako može živjeti od novca koji na taj način zarađuje. Takav položaj ih u slučaju gubitka posla i/ili zdravlja čini ozbiljnim kandidatima za ekstremno siromaštvo.

Komisijin izvještaj također je ukazao na trend smanjivanja broja radnika koji rade na puno radno vrijeme: između 2002. i 2016. godine njihov udio pao je za tri posto: sa 62 na 59 posto.

Sunčica Brnardić

Analiza Europske komisije o trendovima na tržištu rada

Ozbiljna ugroženost ugovora o radu na neodređeno

Uvjeti života u Europskoj uniji

Kako se živi u Hrvatskoj?

Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) i ove je godine objavio svoj opsežni izvještaj o uvjetima

života u Europskoj uniji. Izvještaj pokriva područja siromaštva, stanovanja, zdrav-lja i društvenoga sudjelovanja kroz niz različitih indikatora i podataka za sve države članice EU. Izvještaj je važan zbog praćenja društvenih posljedica ekonom-ske krize koja je prije deset godina pogodila čitavu EU, no i zbog toga što upozorava na to koliki je zapravo neraz-mjer u standardu između zemalja članica. Prema zaključku izvještaja, države članice razvijaju se nerazmjerno, a Hrvatska se, nažalost, svrstala u skupinu onih država članica u kojima vladaju uvjeti koji su u nekim drugim državama članicama neza-mislivi i neprihvatljivi.

U Hrvatskoj 30 posto ljudi živi u riziku od siromaštva. Siromaštvo je naro-čito rasprostranjeno u ruralnim kraje-vima i među osobama koje žive same. Glavni faktor rizika jest nezaposlenost, no Hrvatska je jedna od rijetkih zema-lja članica u kojoj je moguće i da su sve

osobe u kućanstvu zaposlene, no unatoč tome one su siromašne. Naime, među najgorima smo prema postotku prihoda koji ostaje na raspolaganju kad se popla-ćaju sve režije i ostale obveze. Kada je riječ o onima koji si ne mogu priuštiti ni osnovne potrepštine za život, od nas gore stoje samo Bugarska, Rumunjska i Grčka.

Istraživanje je ukazalo na posebnu ugroženost starijih osoba: od hrvatskih umirovljenika slabije stoje samo oni iz Latvije i Estonije. Hrvatski umirovlje-nici, međutim, najbolesniji su u Europi: 52,5 posto žena i 42 posto starijih muškaraca u Hrvatskoj ima problema sa zdravljem.

Rekorde ruše i mladi i to 58.7 posto onih u dobi između 25. i 34. godine života koji i dalje žive s roditeljima. A što se tiče samoga životnoga prostora u odnosu na stupanj urbanizacije i on je skroman; Hrvati u prosjeku na raspola-ganju imaju jednu sobu po osobi, dok je u "starim" državama članicama standard jedna i pol ili dvije sobe.

Sunčica Brnardić

BROJKA MJESECA

Zdravlje poskupjelo 123 posto!"U proteklih 18 godina u Hrvat-skoj je najviše, čak za 123 posto, poskupjelo zdravlje: medicinski proizvodi, pomagala i oprema, te medicinske, stomatološke, parame-dicinske i bolničke usluge."

Eurostat


PRaVNi SaVjETiPITANJE: Kod poslodavca sam zaposlena na neodređeno vrijeme. Zbog obaveza dovršenja poslova, a nakon toga zbog početka korištenja prava na rodiljni dopust, nisam iskoristila godišnji odmor za 2017. godinu. Vratila sam se na rad kod poslodavca 21. kolovoza ove godine. Molim vas da mi odgovorite: koja su moja prava u pogledu neiskorištenoga godiš-njeg odmora za 2017. godinu? (I. B., Slavonski Brod)

ODGOVOR: Sukladno odredbi članka 84., st. 5. Zakona o radu ("NN", 93/2014.,127/ 2017., dalje ZOR-a) iznimno godišnji odmor, odno-sno dio godišnjeg odmora koji je radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditelj-ski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. Slijedom navedenoga, Vi niste bili u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor iz 2017. godine do 30. lipnja 2018. godine, jer ste koristili pravo na rodiljni dopust do 20. kolo-voza 2018. godine pa, prema spomenutoj odredbi ZOR-a, imate pravo korištenja godišnjeg odmora za 2017. godinu do 31. prosinca 2018. godine. Predlažem Vam da podnesete zahtjev poslodavcu za korištenje godišnjeg odmora za 2017. godinu. Ako Vam poslodavac ne omogući korištenje traženoga godišnjeg odmora do kraja ove kalendarske godine počinit će teži prekršaj sankcioniran člankom 228., st. 1., točka 15. ZOR-a. To znači da poslodavac može biti kažnjen novčanom kaznom od 31. 000 do 60. 000 kuna, pa bi bilo uputno da poslodavca upozorite na možebitne sank-cije. Ako do kraja ove godine ne iskoristite godišnji odmor imate pravo od poslodavca zahtijevati naknadu štete zbog neiskorište-noga godišnjeg odmora za 2017. godinu. Krajnja mjera protiv poslodavca bila bi pokretanje parničnoga postupka pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu radi naplate štete zbog neiskorištenoga godišnjeg odmora.

PITANJE: Radim kod poslodavca na poslovima komercijalista i kroz taj posao mnogo

vremena trošim na telefonske razgovore s potencijalnim kupcima. Poslodavac mi je ograničio troškove mobilnoga telefona na iznos 1.500 kuna mjesečno. U srpnju ove godine prekoračio sam dopušteno ograničenje za 1.000 kuna, pa mi je poslo-davac umanjio plaću za srpanj, ali bez mojega pristanka, u iznosu prekoračenja dopuštenog iznosa troškova telefona. Je li poslodavac pravilno postupio i koja su moja prava u pogledu vraćanja odbijenog iznosa na plaći? (S.G., Virovitica)

ODGOVOR: Odredbom članka 96., st. 1. ZOR-a propisano je da poslodavac ne smije bez prethodne radnikove suglasnosti svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili njezinoga dijela. U st. 2. istoga članka izričito se navodi kako radnik ne može suglasnost dati prije nastanka potraživanja.Povodom poslodavčeva ustezanja dijela radnikove plaće zbog potraživanja koje ima prema radniku, posebna pozornost se mora usmjeriti na činjenicu da radni-kova suglasnost mora biti očitovana kao slobodna i jasno izražena volja koja nije rezultat prisile. Dakle, iz svega nave-denoga proizlazi kako poslodavac nije mogao umanjiti plaću za iznos kojim je prekoračeno ograničenje troškova tele-

fona, bez Vašeg izričitog pristanka. Iako ZOR ne uređuje detaljniji način na koji pristanak mora biti izražen, u sudskoj je praksi zauzeto stajalište kako suglasnost radnika za uskratu plaće ili dijela plaće mora biti dana u pisanom obliku. Napominjem da imate pravo, na temelju članka 223., st. 3. ZOR-a, zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcij-skoga nadzora zbog počinjenoga težega prekršaja od strane poslodavca, krše-njem zabrane prijeboja, a što je sankci-onirano člankom 228., st. 1., točka 17. ZOR-a. Osim navedenoga, predlažem da podnesete zahtjev poslodavcu za vraćanje ustegnutoga dijela plaće, a ako on to ne učini u razumnome roku (8 do 15 dana) imate pravo podnijeti tužbu Općinskome sudu u Virovitici protiv poslodavca, radi povrata ustegnutoga dijela plaće.

PITANJE: Radim kao zavarivač u trgovačkome društvu čija je djelatnost proizvod-nja proizvoda od metala. Imam sklo-pljen ugovor o radu u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme. Prije nekoga vremena dobio sam ponudu od jednoga poduzetnika koji se bavi sličnom djelatnošću kao i moj poslodavac, da kod njega radim u dopunskom radu. Želja mi je ostati kod sadašnjeg poslodavca u radnom odnosu, a s druge strane pruža mi se prilika za dodatnom zaradom. Kako je moguće to izvesti u skladu sa zakonom? (I.D., Slavonski Brod)

ODGOVOR: Sukladno odredbi članka 61., st. 3. ZOR-a radnik koji radi u punom radnom vremenu, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem traja-nju od 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje ako poslodavac kod kojeg se radnik nalazi u radnom odnosu izda pisanu suglasnost. Dakle, za mogućnost dodatnoga rada morate prethodno priba-viti pisanu suglasnost svojega poslodavca, a zatim sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem. Napominjem, ZOR ne propisuje nikakva ograničenja što se tiče dnevnoga rasporeda tih 8 sati. Poslo-davac može radniku napraviti raspored radnoga vremena prema kojemu će svih 8 sati odraditi u jednom danu, ili može te sate rasporediti na više dana u tjednu.

Odgovara: Mato Stanković, pravni povjerenik u Teritorijalnom uredu

SSSH Slavonski Brod


ZaBaVNi KUTaK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. MARIJA VRCAGajeva 26, 31227 Zelčin

2. KARLO KEZIĆNas. A. Hebranga 4/17 35000 Slavonski Brod

3. MARINA ŠKILJANBraće Seljana 8, 10090 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 482

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. listopada 2018.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: RIBARSTVO


Sindikat – glas radnika – ORGANIZACIJA I VOĐENJESINDIKALNE PODRUŽNICE

Prepoznaj, djeluj, zaštiti – ZAŠTITA PRAVAČLANOVA I RADNOPRAVO

Zajedno smo jači – SINDIKAT I ULOGASINDIKALNOGPOVJERENIKA

Ujedinjenipregovaramo,razjedinjeni molimo UVOD UKOLEKTIVNOPREGOVARANJE

Uštekaj se u sindikat – UČLANJIVANJE IAKTIVIZAM

Slušaj, misli, govori – OSNOVE USPJEŠNOGKOMUNICIRANJA

Rijeka,

11. listopada

ZAGREB,

12. prosinca

STUBIČKE TOPLICE

8. i 9. studenoga

STUBIČKE TOPLICE,

26. I 27. rujna

1.

2.

3.

4.5.

6.

OSIJEK,

13. studenoga

ZAGREB,

10. listopada

rujan - prosinac 2018.

Više informacija o uvjetima prijave saznajte na www.educa.sssh.hr ili u vašem sindikatu.

Sindikat – glas radnika – ORGANIZACIJA I VOĐENJESINDIKALNE PODRUŽNICE

Prepoznaj, djeluj, zaštiti – ZAŠTITA PRAVAČLANOVA I RADNOPRAVO

Zajedno smo jači – SINDIKAT I ULOGASINDIKALNOGPOVJERENIKA

Ujedinjenipregovaramo,razjedinjeni molimo UVOD UKOLEKTIVNOPREGOVARANJE

Uštekaj se u sindikat – UČLANJIVANJE IAKTIVIZAM

Slušaj, misli, govori – OSNOVE USPJEŠNOGKOMUNICIRANJA

Rijeka,

11. listopada

ZAGREB,

12. prosinca

STUBIČKE TOPLICE

8. i 9. studenoga

STUBIČKE TOPLICE,

26. I 27. rujna

1.

2.

3.

4.5.

6.

OSIJEK,

13. studenoga

ZAGREB,

10. listopada

rujan - prosinac 2018.

zagreb, 15. rujna 2018. broj 482 - ssshpravo je završila javna rasprava o nacrtima prijedloga...

Documents