18.11.2019.

1

Common Agricultural Policy (CAP)

Zajedničke politike EU

audiovizualna politika borba protiv prijevara carinska politika ekonomska i monetarna

unija energija informacijsko društvo kulturna politika ljudska prava obrazovanje, izobrazba i mladi poduzetništvo

poljoprivredna politika

pravosuđe i unutarnji poslovi prometna politika proračun proširenje EU

razvoj regionalna politika ribarstvo sigurnost hrane trgovinska politika tržišno natjecanje unutarnje tržište vanjski odnosi zajednička porezna politika zajednička vanjska i sigurnosna

politika zapošljavanje i socijalna pitanja zaštita okoliša zaštita potrošača zdravstvo znanost i istraživanje

18.11.2019.

2

Zajednička poljoprivredna politika ??? Karakteristike poljoprivredne politike Potvrda značaja: dominantan udio u

proračunu i pravnoj stečevini

??? Zašto zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ???

Povijesni pregled: 1957. Rimski ugovori – najstarija politika EU 1958. Konferencija u Stresi (Italija) definirana!!!

Struktura Srednjoročne financijske perspektive (SFP) EU 2014.-2020.

13,1

33,938,9

1,6

6,16,4

0,003

1a. Konkurentnost za rast izapošljavanje: 13,1 %

1b. Kohezija za rast izapošljavanje: 33,9 %

2. CAP: 38,9 %

3. Sloboda, sigurnost,pravda i EU građanstvo:1,6 %4. EU kao globalni partner:6,1 %

5. Administracija: 6,4 %

Izvor: http://ec.europa.eu/budget/mff/figures/index_en.cfm (17. prosinca 2013.)

Sveukupno za 7-godišnje razdoblje za provedbu ZPP-a planira se utrošiti 373 mlrd.EUR. ili 40 % od ukupnog europskog novca, odnosno prihoda u europskom proračunu

18.11.2019.

3

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)

Ugovor iz Amsterdama – članak 33.

*povećanje polj.proizvodnje*stabilizacijapolj. tržišta

*odgovarajući živ.standard polj.stanovništva

*prihvatljive cijeneza potrošače

*osiguravanjezaliha

(stalna ponuda)polj. proizvoda

gospodarski aspekt

socijalni aspektpolitički aspekt

ZPP je skup instrumenata i mjera te programa subvencioniranja poljoprivrede u EU. Njima se regulira proizvodnja, prodaja i trženje poljoprivrednih

proizvoda u EU, a stvorene radi postizanja sljedećih ciljeva:

Osnovna načela i instrumenti ZPP-a

OSNOVNA NAČELA:

1. Jedinstveno tržište

2. Prednost proizvoda EU-a

3. Financijska solidarnost

OSNOVNI INSTRUMENTI:

1. Ciljana cijena 2. Intervencijska

cijena 3. Ulazna cijena 4. Carina 5. Povrat novca

do kraja 60-ih ispunjenje većine od postavljenih ciljeva, ali i uzrokovanje određenih negativnih posljedica

18.11.2019.

4

Fondovi za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike i poticanje ruralnog razvoja u sklopu tekuće SFP

U sklopu tekuće Srednjoročne financijske perspektive (SFP) (2014-2020), ZPP se financira kroz dva fonda:

1. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI JAMSTVENI FOND (European AgriculturalGuarantee Fund) (EAGF) (90 % EU proračuna za ZPP)

2. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ (European Agricultural Fundfor Rural Development) (EAFRD) (10 % EU proračuna za ZPP)

1. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI JAMSTVENI FOND (European Agricultural Guarantee Fund) (EAGF)

Općenito o programu: podupire održivu poljoprivredu tefinancira izravna plaćanja poljoprivrednicima i mjere kojereguliraju poljoprivredna tržišta, npr. intervencije (javno iprivatno skladištenje) i povrat sredstava za izvoz

Proračun programa: u novom financijskom razdoblju od2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao biiznositi oko 317 milijardi eura (90% rashoda za ZPP).(informativno)

Korisnici programa: poljoprivredna gospodarstva, čiji seprihodi podupiru putem ovog fonda u zamjenu za poštivanjestandarda zaštite okoliša, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane iodržavanje zemljišta u dobrom stanju.

18.11.2019.

5

Ključne aktivnosti - troškovi koje pokriva EAGF:

1. IZRAVNA PLAĆANJA poljoprivrednicima

2. TRŽIŠNE MJERE

1. IZRAVNA PLAĆANJA poljoprivrednicima

Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednicikoji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebajubiti upisani u Upisnik poljoprivrednihgospodarstava. Poljoprivredno zemljište kojeje predmet izravne potpore mora biti upisanou ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana uJedinstvenom registru domaćih životinja(JRDŽ).

18.11.2019.

6

Kako zatražiti potporu?

Potpora se može zatražiti na način da se u propisanom roku podnese jedinstveni zahtjev u nekoj od podružnica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te da se ispune svi uvjeti za ostvarenje potpore. Između ostaloga, nužan je upis u Upisnik poljoprivrednikatemeljem kojeg se dodjeljuje jedinstveni matični identifikacijski broj MIBPG, upis svih parcela poljoprivrednog zemljišta koje se koriste u ARKOD sustav i ostale propisane registre (uključujući i parcele za koje se ne traži potpora), upis životinja u JRDŽ i ostale propisane registre.

…

Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.

U izravne potpore ubrajaju se izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i ratarstvu.

18.11.2019.

7

…

Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju poštivati niz uvjeta propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja. U obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama koje koriste kao i pri držanju životinja.

Izravna plaćanja, u 000 EUR

Zemlja 2015 2016 2017 2018 2019 2020 UKUPNO

Hrvatska 113 908 130 550 149 200 186 500 223 800 261 100 1 065 085

Slovenija 138 980 137 987 136 997 136 003 135 141 134 278 819 386

Francuska 7 586 341

7 553 677 7 521 123 7 488 380 7 462 790 7 437 200 45 049 511

EU28 41 679 856

41 923 877

42 128 888

42 131 826

42 168 635

42 205 449

252 238 531

Iznosi namijenjeni RH i ostalim zemljama u razdoblju do 2020. godine u okviru EAGF-a, dio namijenjen za izravna plaćanja poljoprivrednicima. Hrvatska tijekom 2014. godine može koristiti samo 30% iznosa koji će joj u budućnosti biti namijenjen (sukladno pravilima ZPP-a; istom nakon

deset godina članstva imamo pravo na 100-tni iznos potpore).

18.11.2019.

8

2. TRŽIŠNE MJEREa) Povrat sredstava za izvoz u treće zemlje koji je odobren u sklopu zajedničke organizacije tržištab) Interventna plaćanja kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta (javno i privatno skladištenje)c) Određene informativne i promotivne mjere (npr. promocija voća u školskoj ishrani)

(npr. 2014. dodjela mandarina školama u RH, besplatno 4 tone po školi).

2. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ (European Agricultural Fund for Rural Development) (EAFRD)

Općenito o programu: financiranje programa ruralnog razvoja u DČ

Proračun programa: u novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao bi iznositi 95,3 milijarde eura (10 % rashoda za ZPP).

Korisnici programa: poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

DČ imaju zadaću napraviti Program ruralnog razvoja koji odobrava EK, a onda se iz tog fonda financiraju projekti čija provedba doprinosi ostvarenju u programu

postavljenih prioriteta i mjera (širok raspon aktivnosti).

18.11.2019.

9

Ciljevi (politike ruralnog razvoja)

poticanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora,

osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcijama protiv klimatskih promjena te

postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoj ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Ključne aktivnosti politike ruralnog razvoja:

1)Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

2)Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva

3)Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi

4)Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu

5)Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu

6)Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja

Informativno!

18.11.2019.

10

Ruralni razvoj, u 000 EUR

Zemlja 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 UKUPNO

Hrvatska 332 167 332 167 332 167 332 167 332 167 332 167 332 167 2 325 172

Slovenija 118 687 119 006 119 342 119 684 120 033 120 384 120 720 837 849

Francuska

1 404 875

1 408 287

1 411 769

1 415 324

1 418 941

1 422 813

1 427 718

9 909 731

EU28 13 618 149

13 618 658

13 619 178

13 619 708

13 620 249

13 620 801

13 621 363

95 338 109

Iznosi namijenjeni RH i ostalim zemljama u razdoblju do 2020. godine u okviru EAFRD-a. Iznos iskorištenih sredstava ovisit će o hrvatskim kapacitetima

za izradu projekata predmetne vrste te povlačenju namijenjenih sredstava.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE - NAZIVI PRIORITETA Prioriteti hrvatskog Programa RR usklađeni s prioritetima europske politike ruralnog razvoja…

1)PRIORITET 1: Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

2)PRIORITET 2: Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i jačanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava

3)PRIORITET 3: Promicanje organiziranja prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi

4)PRIORITET 4: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu

5)PRIORITET 5: Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

6)PRIORITET 6: Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima

Informativno!

18.11.2019.

11

Primjer dobre prakseModernizacija mljekare, Grčka

Kratki opis: modernizacija infrastrukture, proizvodne linije i unutarnjih procesa prve mljekare koja prerađuje ekološki proizvedeno mlijeko i mliječne proizvode. Poboljšala je konkurentnost poslovanja te otvorila nove mogućnosti u lokalnoj ekološkoj proizvodnji kroz projekt koji je trajao dvije godine.

Fond za provedbu Zajedničke ribarske politike i Integrirane pomorske politike EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

(European Maritime and Fisheries Fund - EMFF) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti.

Osigurava sredstva za (od 1983): održivo iskorištavanje ribljeg fonda jačanje konkurentnosti proizvođača ribljih proizvoda promicanje proizvodnih metoda koje ne štete okolišu podršku zaposlenima u sektoru ribarstva promicanje održivog razvoja područja u kojima se vrši izlov

ribe…

22

18.11.2019.

12

Primjer dobre prakseRekonstrukcija proizvodnog pogona, Škotska

Kratki opis: Tvrtka Whitelink koja se bavi obradom ribe dobila je sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo te ih je investirala u rekonstrukciju postrojenja.

Nositelj: Whitelink …. Rezultat: projektom se ostvarilo 6 novih

radnih mjesta

Donošenje odluka u okviru ZPP-a specifičnost donošenja odluka; skoro 50 %

pravne stečevine; najveći dio odluka odnosi se na određivanje cijena za pojedine poljoprivredne proizvode

inicijator odluka: EK uz konzultacije donošenje odluka: VEU kvalificiranom većinom i

EP

načini djelovanja – interesne/lobby grupe– postoji više od 50 profesionalnih organizacija za agro-

lobiranje, a na čelu su im COPA & COGECA

18.11.2019.

13

Reforme:

1968.-> pa nadalje -> brojni pokušaji reformi s ciljem smanjivanja proizvodnje i troškova ZPP-a

Do sada provedene reforme:

1. Mansholtov plan (kraj 60-ih 20.st.) 2. Delorsov plan I (1988) 3. MacSharryjev plan (1992) 4. Agenda 2000 (1997) 5. Fischlerova reforma (2003)

Mansholtov plan (kraj 60-ih 20.st)Cilj: rješavanje problema preskupih viškovaInstrumenti: 1. niže otkupne cijene,2. ranije umirovljenje poljoprivrednika, 3. isključenje 5.000.000 ha iz proizvodnje

Plan Delors I (1988.)Cilj: reforma proračuna i ZPP-e (ograničiti troškove)

MacSharryjev plan (1992.)Ciljevi: 1. smanjiti interventne cijene2. smanjiti izvozne poticaje3. smanjiti potporu za proizvodnju4. izravna plaćanja poljoprivrednicima…

18.11.2019.

14

Reforma sadržana u Agendi 2000. Ciljevi:

jačanje konkurentnosti EU-a putem nižih cijena jamstvo sigurnosti i kvalitete polj. proizvoda i hrane integracija ciljeva zaštite okoliša u instrumente ZPP-a osmišljavanje ruralnog razvoja

Instrumenti: smanjivanje ciljanih cijena polj. proizvoda nastavak zamjene subvencioniranja cijena direktnim

potporama uvjetovanje potpora poštivanjem okolnih normi decentralizacija provedbenih ovlasti na članice

Zadnji val reformi, 2003.

Glavni ciljevi:– pripremiti EU15 za proširenje– ograničiti i smanjiti proračunske izdatke EU25

pregovori s 10 novih članica – dobile pravo na izravne dohodovne potpore, ali će im se one isplaćivati u određenim postotcima od punog iznosa sve do 2013. (2016. za Rumunjsku i Bugarsku)

reducirana ulaganja u velike farme, prekidanje veze između subvencija i opsega proizvodnje (trebalo bi učiniti poljoprivrednike EU konkurentnijima i tržišno usmjerenijima)

18.11.2019.

15

Izvor: https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/cap-post-2013/graphs/graph1_en.pdf (19. 11. 2019.)

18.11.2019.

16

The path of CAP expenditureby calendar year (in current prices)

Izvor: https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/cap-post-2013/graphs/graph3_en.pdf (18.11.2019.)

ZPP budućnost ?

Treba li EU izdvajati 40 % sredstava za sektor u kojem je zaposleno 5 % stanovništva EU i koji pridonosi 2 % BDP-u???

18.11.2019.

17

Poljoprivredna politika RH

Za učinkovitu primjenu i provedbu ZPP-a u RH zadužena jeAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu iruralnom razvoju koja je dobila krajem 2012.akreditaciju za povlačenje financijskih sredstava izeuropskog fonda za jamstva u poljoprivredi.Za razliku od fonda za ruralni razvoj (EAFRD) za koji jepotrebno napraviti razvojni projekt kako bi se ostvarilasredstva potpore, fond za izravna plaćanja to ne zahtijeva(EAGF). Dovoljno je jednom godišnje podnijeti jedinstvenizahtjev za potporu, koji uključuje izravna plaćanja i mjereruralnog razvoja.

Poljoprivredna politika RH

Europska komisija je za Hrvatsku predložila rješenje kakvo je bilopredloženo i za dosadašnje nove zemlje članice. Riječ je o sljedećemprijedlogu europskog proračuna za izravna plaćanja: prva godina nakon pristupanja: 25% iz EU proračuna, druga godina nakon pristupanja: 30% iz EU proračuna, treća godina nakon pristupanja: 35% iz EU proračuna i četvrta godina nakon pristupanja: 40% iz EU proračuna,te nakon toga 10-postotno godišnje povećanje. Hrvatska će Vlada,plaćati dodatnu potporu (eng. Top-up) iz nacionalnog proračuna s ciljemujednačavanja potpora hrvatskim poljoprivrednicima. Dakle, hrvatskipoljoprivrednici će od prvog dana članstva dobivati puni iznos potpore,budući da će im se razlika isplaćivati iz Državnog proračuna.

18.11.2019.

18

Financijska omotnica za RH

Članstvo u EU Hrvatskoj donosi velike mogućnosti korištenja značajnihfinancijskih sredstava u sektoru poljoprivrede, ali i obvezu prijenosanacionalnih sredstava u proračun EU. U financijskom paketu za Hrvatskuočekuje se 373 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja, 27,7 milijunaeura za ruralni razvoj u 2013. godini, zatim 10,8 milijuna eura godišnjeza financiranje vinarskog sektora te 9,6 milijuna eura godišnje za izravnaplaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu. Takođerje procjenjeno da će Hrvatska godišnje koristiti oko 22 milijuna eura zamjere tržišno-cjenovne politike.Međutim, korištenje ovih sredstava ovisi o stanju na tržištu. Od 2014.godine Hrvatska će primati 100% omotnice za ruralni razvoj (sukladnoZPP za razdoblje 2014.-2020.) koja može iznositi nekoliko stotinamilijuna eura.