ZAKON

O SADNOM MATERIJALU

I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1 Ovim zakonom ureuju se uslovi i nain proizvodnje, prometa i uvoza sadnog materijala voaka, vinove loze, hmelja, ukrasnog, ljekovitog i aromatinog bilja (u daljem tekstu: sadni materijal), postupak priznavanja sorti sadnog materijala, upis sorti i podloga u Registar sorti i podloga sadnog materijala i druga pitanja od znaaja za proizvodnju i promet sadnog materijala.

lan 2 Ovaj zakon ne odnosi se na:

1) proizvodnju i promet genetiki modifikovanog sadnog materijala; 2) uzorke sadnog materijala koje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili pred-

uzetnik koji se bavi poslovima oplemenjivanja bilja u oblasti voarstva, vinogradarstva, hmeljarstva, ukrasnog, ljekovitog i aromatinog bilja umnoava, prima ili alje drugom pravnom licu u cilju naunih istraivanja i izvoenja eksperimenata u koliinama koje slue za ogledne svrhe ili za banke biljnih gena;

3) sadni materijal umskog bilja.

lan 3 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sledea znaenja:

1) sadni materijal su sadnice voaka, hmelja, ukrasnog, ljekovitog i aromatinog bilja i kalemovi vinove loze koji slue za podizanje zasada ili za ukraavanje, kao i reprodukcioni sadni materijal koji slui za proizvodnju sadnica;

2) reprodukcioni sadni materijal za proizvodnju sadnica je meristem, sjeme za proizvodnju generativnih podloga, vegetativne podloge, korijenov izdanak, zrele i zelene reznice, kalem granice i ivii jagoda koji potiu od predosnovnih, osnovnih i sertifikovanih matinih stabala, okota ili bunova sorti i podloga;

3) sadnica je jednogodinja ili viegodinja biljka nastala iz vegetativnih djelova matine biljke, spajanjem podloge i plemke ili je proizvedena iz sjemena matine biljke;

4) sorta voke, vinove loze, hmelja i podloga je grupa biljaka unutar najnie botanike sistematske jedinice koja se odlikuje odreenim svojstvima genotipa ili kombinacije genotipova i razlikuje se od bilo koje druge sorte najmanje prema jednom od navedenih svojstava i kao cjelina ostaje nepromijenjena poslije razmnoavanja;

5) oplemenjiva sorte ili podloge je privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice koji je stvorio ili otkrilo novu sortu ili podlogu;

6) odravalac sorte ili podloge je oplemenjiva ili proizvoa sadnog materijala koji odrava sortu ili podlogu po propisanim metodama i garantuje da je sorta ili podloga ostala nepromijenjena tokom odravanja i da je kao takva uniformna i stabilna;

7) uzorak sadnog materijala je najmanja propisana koliina sadnog materijala, prepoznatljiva po homogenosti i koja reprezentuje sadni materijal iz kojeg je uzet;

8) kategorija sadnog materijala je odreeni stepen kvaliteta sadnog materijala;

9) sorta standard ili podloga standard je sorta ili podloga upisana u Registar sorti i podloga, koja se istie po svojm proizvodnim i upotrebnim vrijednostima i koja se koristi u postupku priznavanja sorti ili podloga;

10) referentna kolekcija sorti ili podloga je zbirka sorti ili podloga jedne biljne vrste specifinih morfolokih karakteristika odreenih po UPOV kriterijumima koristi se u ocjeni novih sorti (DUS test);

11) ISTA sertifikat je dokument o kvalitetu kategorije sadnog materijala u meunarodnom prometu (ISTA - Meunarodna organizacija za ispitivanje sjemena);

12) OECD sertifikat je dokument o sortnosti sadnog materijala u meunarodnom prometu (OECD - Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj);

13) DUS TEST je test kojim se utvruje razliitost, uniformnost i stabilnost sorte ili podloge u skladu sa odredbama UPOV (Meunarodna unija za zatitu novih biljnih sorti);

14) VCU TEST je test kojim se utvruje proizvodna i upotrebna vrijednost sorte ili podloge; 15) mjesto proizvodnje je organizaciono i poslovno zaokruena cjelina koja obuhvata

zemljite, objekte, maine i opremu gdje proizvoa obavlja svoju djelatnost; 16) domae sorte su one sorte koje su domaeg ili nepoznatog porijekla, a dugo se gaje u

agro-ekolokim uslovima Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika); 17) odomaene sorte su sorte stranog porijekla koje se dugo gaje u Republici i pokazuju

znaajnu proizvodnu i upotrebnu vrijednost; 18) preporuene sorte i podloge jesu one sorte i podloge koje se poslije ispitivanja upotrebne

i proizvodne vrijednosti preporuuju za gajenje na teritoriji Republike; 19) banka biljnih gena je mjesto uvanja, opisivanja, sakupljanja i upotrebe biljnih

genetikih resursa.

lan 4 Kategorije sadnog materijala, u smislu ovog zakona, su:

1) predosnovni; 2) osnovni; 3) sertifikovani; 4) standardni.

Predosnovni sadni materijal je reprodukcioni materijal koji se proizvodi pod kontrolom odravaoca, testiran je na prisustvo bolesti i tetoina, a koristi se za proizvodnju osnovnog sadnog materijala. Osnovni sadni materijal je reprodukcioni materijal koji je dobijen iz predosnovnog sadnog materijala, slobodan od virusa, namijenjen za proizvodnju sertifikovanog sadnog materijala, proizvodi se u matinim zasadima (objektima) pod strunom kontrolom i u prometu je oznaen deklaracijom bijele boje. Sertifikovani sadni materijal je reprodukcioni sadni materijal koji je dobijen od osnovnog sadnog materijala, namijenjen za proizvodnju sertifikovanih sadnica ili za prizvodnju standardnog sadnog materijala i u prometu je oznaen deklaracijom plave boje. Standardni sadni materijal je reprodukcioni sadni materijal koji je dobijen umnoavanjem sadnog materijala od sertifikovanih sadnica ili standardnih matinih stabala, bunova ili okota kojima su identitet, istoa sorte i zdrastveno stanje utvreni, a slui za proizvodnju standardnih sadnica, podizanje zasada i u prometu je oznaen deklaracijom ute boje i oznakom S-A. Za proizvodnju sadnog materijala mogu se koristiti samo kategorije sadnog materijala iz stava 1 ovog lana. Nain pakovanja i oznaavanja pojedinih kategorija sadnog materijala i podloga propisuje Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo).

II. PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA

lan 5 Proizvodnjom sadnog materijala moe se baviti privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik (u daljem tekstu: proizvoa), koji je upisan u Registar proizvoaa sadnog materijala (u daljem tekstu: Registar proizvoaa). Proizvodnjom sadnog materijala moe se baviti i fiziko lice na osnovu zakljuenog ugovora o saradnji sa proizvoaem, a sadni materijal proizveden u toj saradnji smatra se proizvodnjom proizvoaa.

lan 6 Organ uprave nadlean za poslove sadnog materijala (u daljem tekstu: organ uprave) utvruje ispunjenost uslova za upis u Registar proizvoaa i vodi Registar proizvoaa. Po albi na rjeenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog lana, kao i na druge pojedinane upravne akte koje, u skladu sa ovim zakonom, donosi organ uprave odluuje Ministarstvo. Podaci iz Registra proizvoaa su javni. Sadrinu i nain voenja Registra proizvoaa propisuje Ministarstvo.

lan 7 Upis proizvoaa u Registar proizvoaa izvrie se, ako ima:

1) zemljite potrebno za proizvodnju sadnog materijala; 2) u stalnom radnom odnosu lice koje je odgovorno za proizvodnju sadnog materijala (u

daljem tekstu: odgovorno lice), sa zavrenim specijalistikim studijama, odnosno poljo-privrednim fakultetom (smjer: voarsko-vinogradarski, opti ili drugi smjer biljne proizvodnje) i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

Upis u Registar proizvoaa vri se na osnovu zahtjeva koji sadri podatke o: 1) proizvoau (naziv, sjedite, adresa, jedinstveni matini broj, poreski broj i ifra

djelatnosti); 2) odgovornom licu (ime i prezime, adresa, jedinstveni matini broj i kolska sprema); 3) vrsti, sorti i kategoriji sadnog materijala; 4) matinim stablima.

Uz zahtjev iz stava 2 ovog lana dostavlja se sledea dokumentacija: 1) dokaz o pravu raspolaganja, odnosno korienja poljoprivrednog zemljita za pro-

izvodnju sadnog materijala (izvod iz posjedovnog lista, odnosno ugovor o zakupu); 2) ugovor o radu sa odgovornim licem; 3) okvirni plan proizvodnje (nain obrade, zatita i ouvanje biolokih i hemijskih svoj-stava

zemljita, uzgoj matinih stabla i obim proizvodnje); 4) potvrda o registraciji u CRPS.

Ako proizvoa obavlja djelatnost na vie razliitih mjesta, uz zahtjev dostavlja doku-mentaciju iz stava 3 ta. 1, 3 i 4 ovog lana za svako mjesto proizvodnje. Proizvoa je duan da svaku promjenu uslova za obavljanje proizvodnje prijavi organu uprave, u roku od 15 dana od dana nastale promjene.

lan 8 Proizvoa sadnog materijala se brie iz Registra proizvoaa, ako prestane da obavlja djelatnost ili prestane da ispunjava uslove iz lana 7 stav 1 ovog zakona. Dokumentaciju na osnovu koje se vodi Registar proizvoaa, organ uprave duan je da uva u originalu, najmanje tri godine od dana brisanja proizvoaa iz Registra proizvoaa.

lan 9 Proizvoa je duan da vodi knjigu evidencije o proizvodnji sadnog materijala.

Knjiga evidencije iz stava 1 ovog lana naroito sadri: 1) broj rjeenja o upisu u Registar proizvoaa; 2) ime odgovornog lica; 3) plan rasadnika i matinog zasada (objekat) sa jasno oznaenim dijelom gdje se proizvodi

sadni materijal, vrstu, odnosno sortu i godinu proizvodnje sadnog materijala sa kojim se zasniva proizvodnja;

4) ukupnu koliinu sadnog materijala; 5) podatke o nainu proizvodnje; 6) vrstu i datum izvoenja radova; 7) koliine ukupno primljenog, proizvedenog, prodatog i unitenog sadnog materijala.

Obrazac knjige iz stava 2 ovog lana utvruje Ministarstvo.

lan 10 Proizvoa moe proizvoditi sadni materijal sorti i podloga koje su upisane u Registar sorti i podloga sadnog materijala (u daljem tekstu: Registar sorti i podloga). Proizvoa je duan da od vlasnika sorte ili podloge obezbijedi saglasnost za umnoavanje sadnog materijala zatiene sorte. Proizvoa je duan da svake godine podnese prijavu o proizvodnji sadnog materijala organu uprave. Rokove za podnoenje prijave, sadrinu i obrazac prijave za proizvodnju, metode, uslove i postupak proizvodnje i promet sadnog materijala pojedinih biljnih vrsta ili grupe biljnih vrsta propisuje Ministarstvo.

lan 11 Proizvoa je duan da:

1) ima plan proizvodnje koji definie kritine take za pojedine vrste sadnog materijala koje bi mogle uticati na kvalitet, zdravstveno stanje i prinos sadnog materijala i metode za praenje i kontrolu kritinih taaka;

2) vri pregled radi stalnog praenja i kontrole kritinih taaka u skladu sa metodama; sprovodi mjere radi spreavanja pojave, odnosno irenja tetnih organizama; uzima i dostavlja uzorke ovlaenoj laboratoriji radi praenja kvaliteta proizvodnje; vodi zapisnik o praenju i kontroli kritinih taaka, kao i sprovedenim mjerama za obezbjeivanje usklaenosti sadnog materijala sa propisanim standardima;

3) odmah obavijesti organ uprave, odnosno fitosanitarnog inspektora o pojavi ili sumnji na pojavu tetnih organizama na mjestu proizvodnje;

4) obezbijedi mogunost praenja i raspoznavanja svake partije sadnog materijala u svim fazama proizvodnje, skladitenja, u prometu i nabavci sadnog materijala;

5) vodi evidenciju i uva dokumentaciju o odravanju sorte, odnosno nabavci i porijeklu sadnog materijala koji se upotrebljava za razmnoavanje;

6) vri i druge poslove utvrene zakonom. Proizvoa mora uvati svu dokumentaciju iz stava 1 taka 5 ovog lana, najmanje pet godina.

lan 12 Proizvoa moe, za potrebe stranog naruioca, da od uvezenog reprodukcionog materijala proizvodi sadni materijal sorti ili podloga koje nijesu upisane u Registar sorti i podloga. Sadni materijal iz stava 1 ovog lana moe se proizvoditi uz saglasnost organa uprave, na osnovu ugovora sa stranim naruiocem, prema kojem strani naruilac preuzima cjelokupnu koliinu proizvedenog sadnog materijala. Proizvodnja sadnog materijala iz stava 1 ovog lana podlijee zdravstvenom pregledu. Sadni materijal iz stava 1 ovog lana nije dozvoljeno stavljati u promet na teritoriji Republike.

Proizvodnja sortnog sadnog materijala za raun domaeg naruioca moe se obavljati u drugoj dravi, na osnovu ugovora domaeg naruioca i inostranog proizvoaa, uz saglasnost organa uprave.

III STRUNA KONTROLA NAD PROIZVODNJOM SADNOG MATERIJALA

lan 13 Proizvodnja sadnog materijala podlijee obaveznoj strunoj kontroli. Strunoj kontroli podlijeu i matina stabla koja slue za proizvodnju sadnog materijala. Strunom kontrolom nad proizvodnjom sadnog materijala utvruje se: porijeklo, autentinost i istoa vrste i sorte, zdravstveno stanje sadnog materijala, matinih stabala i vrsta reprodukcionog materijala koji je upotrijebljen za proizvodnju sadnog materijala, primjena agrotehnikih mjera, kao i koliina proizvedenog sadnog materijala.

lan 14 Strunu kontrolu proizvodnje predosnovnog sadnog materijala vri oplemenjiva ili odravalac sorte ili podloge. Strunu kontrolu proizvodnje osnovnog, sertifikovanog i standardnog sadnog materijala vri pravno lice koje ispunjava uslove u pogledu kadra i opreme i koje ovlasti organ uprave (u daljem tekstu: ovlaeno pravno lice). Ovlaenom pravnom licu ne mogu se povjeriti poslovi kontrole nad sopstvenom proizvodnjom sadnog materijala, osim predosnovnog i osnovnog. Ispunjenost uslova iz stava 2 ovog lana utvruje i ovlaenje za vrenje strune kontrole izdaje organ uprave. Ovlaeno pravno lice izvjetava organ uprave o obavljenoj strunoj kontroli nakon zavrene strune kontrole svake kulture. Uslove koje u pogledu kadra i opreme treba da ispunjava ovlaeno pravno lice, kao i nain i metode obavljanja strune kontrole, sadrinu i rokove za dostavljanje izvjetaja o izvrenoj strunoj kontroli propisuje Ministarstvo.

lan 15 Proizvoa je duan da svake godine podnese prijavu za vrenje strune kontrole organu uprave. Rokove za podnoenje prijave, sadrinu i obrazac prijave iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. Proizvoa moe podnijeti prijavu iz stava 1 ovog lana, ako je:

1) upisan u Registar proizvoaa; 2) sorta ili podloga upisana u Registar sorti i podloga; 3) proizvoa sadnog materijala pribavio saglasnost iz lana 10 stav 2 ovog zakona.

lan 16 Oplemenjiva, odnosno odravalac dostavlja izvjetaj o izvrenoj strunoj kontroli organu uprave radi izdavanja sertifikata o priznavanju proizvodnje predosnovnog sadnog materijala. Odravalac je duan da vodi evidenciju o izdatim izvjetajima iz stava 1 ovog lana najmanje est godina.

lan 17 Postupak strune kontrole koji sprovodi ovlaeno pravno lice obuhvata:

1) strunu kontrolu sadnog materijala; 2) strunu kontrolu matinih stabala;

3) strunu kontrolu zasada, zemljita, objekata za proizvodnju, skladinog prostora i pripremu sadnog materijala za promet i sl.;

4) pregled dokumentacije, zapisnika i knjige evidencije; 5) po potrebi, uzimanje uzoraka sadnog materijala i zemljita; 6) voenje zapisnika iz stava 1 ovog lana.

lan 18 Ovlaeno pravno lice, nakon obavljene strune kontrole, izvjetaj o izvrenoj strunoj kontroli dostavlja organu uprave radi izdavanja sertifikata o priznavanju proizvodnje osnovnog, sertifikovanog i standardnog sadnog materijala. Ovlaeno pravno lice duno je da vodi evidenciju o izdatim izvjetajima o izvrenoj strunoj kontroli.

lan 19 Na osnovu izvjetaja o izvrenoj strunoj kontroli sadnog materijala iz l. 16 i 18 ovog zakona, organ uprave izdaje sertifikat o priznavanju proizvodnje sadnog materijala (u daljem tekstu:sertifikat). Evidenciju o izdatim sertifikatima iz stava 1 ovog lana vodi organ uprave. Obrazac i sadrinu sertifikata iz stava 1 ovog lana, nain voenja evidencije iz lana 16 stav 2 ovog zakona i stava 2 ovog lana, obrazac i sadrinu zapisnika o izvrenoj strunoj kontroli propisuje Ministarstvo. Trokove strune kontrole i izdavanja sertifikata snosi proizvoa.

IV. KVALITET SADNOG MATERIJALA

lan 20 Kvalitet sadnog materijala, u smislu ovog zakona, je porijeklo, autentinost sorte i podloge, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje. Sadni materijal u pogledu kvaliteta mora da ispunjava propisane norme kvaliteta. Za kvalitet sadnog materijala u prometu odgovoran je proizvoa, odnosno uvoznik.

V. PAKOVANJE, DEKLARISANJE I ETIKETIRANJE

lan 21 Sadni materijal u prometu mora odgovarati deklarisanoj vrsti i sorti, propisanim normama kvaliteta, mora biti originalno pakovan i imati deklaraciju uz otpremnicu i etiketu na sadnicama pojedinano ili u grupi. Sadni materijal u prometu mora da odgovara kvalitetu oznaenom u deklaraciji i na etiketi. U zavisnosti od vrste i kategorije sadnog materijala deklaracija i etiketa mora biti jedin-stvena prema sadraju, veliini, boji i mora imati serijski broj.

lan 22 Zahtjev za izdavanje deklaracije, odnosno etikete proizvoa sadnog materijala podnosi ovlaenom pravnom licu. Uvezeni sadni materijal deklarie zemlja izvoznica, a odgovoran je uvoznik sadnog materijala. Pakovanje i etiketiranje sadnog materijala obavlja proizvoa sadnog materijala u mjestu proizvodnje, uz prisustvo predstavnika ovlaenog pravnog lica. O izdatim deklaracijama, odnosno etiketama ovlaeno pravno lice vodi evidenciju. Obrazac, sadrinu i nain izdavanja deklaracije i etikete i nain voenja evidencije iz stava 4 ovog lana blie propisuje Ministarstvo.

lan 23 Proizvoa, odnosno uvoznik odgovoran je za tetu krajnjem korisniku, ako sadni materijal ne ispunjava uslove u pogledu deklarisane vrste, sorte i kvaliteta sadnog materijala.

VI. PROMET SADNOG MATERIJALA

lan 24 Prometom sadnog materijala moe se baviti privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik, ako je upisan u Registar za promet sadnog materijala na veliko, odnosno u Registar za promet sadnog materijala na malo. Prometom sadnog materijala na veliko moe se baviti privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik, ako za poslove prometa ima u stalnom radnom odnosu lice sa zavrenim specijalistikim studijama, odnosno poljoprivrednim fakultetom, smjer voarsko-vinogradarski, opti ili drugi smjer biljne proizvodnje i objekat za skladitenje ili prodaju sadnog materijala. Prometom sadnog materijala na malo moe se baviti privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik, ako u svakom prodajnom objektu ima u stalnom radnom odnosu lice sa zavrenim IV stepenom srednje poljoprivredne kole. Ispunjenost uslova iz st. 2 i 3 ovog lana utvruje organ uprave. Upis u Registar za promet sadnog materijala na veliko i u Registar za promet sadnog materijala na malo vri se na osnovu zahtjeva. Registar za promet sadnog materijala na veliko i Registar za promet sadnog materijala na malo vodi organ uprave. Podaci iz Registara za promet sadnog materijala na veliko i Registra za promet sadnog materijala na malo su javni. Sadraj, oblik i nain voenja Registra za promet sadnog materijala na veliko i Registra za promet sadnog materijala na malo, kao i sadrinu zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom za upis u ove registre propisuje Ministarstvo.

lan 25 U promet se moe staviti samo osnovni, sertifikovani i standadni sadni materijal sorti ili podloga koje su upisane u Registar sorti i podloga i koji ima sertifikat o priznavanju prozvodnje sadnog materijala.

lan 26 Sadni materijal u prometu mora da se skladiti i uva na nain i pod uslovima koji obezbjeuju ouvanje njegovog kvaliteta. Promet sadnog materijala moe se obavljati samo u prodajnom objektu. Uslove koje mora ispunjavati prodajni objekat i skladite, nain i uslove skladitenja sadnog materijala iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo.

lan 27 Na promet sadnog materijala namijenjenog za organsku proizvodnju, pored uslova utvrenih ovim zakonom, primjenjuju se i uslovi utvreni propisima kojima je ureena organska proizvodnja.

VII UVOZ SADNOG MATERIJALA

lan 28

Uvozom sadnog materijala moe da se bavi privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik (u daljem tekstu: uvoznik), ako ima u vlasnitvu ili po osnovu ugovora o zakupu koristi registrovano carinsko skladite i ako je upisan u Registar uvoznika. Uvoznik moe da uvozi predosnovni, osnovni, sertifikovani i standardni sadni materijal sorti ili podloga koje su upisane u Registar sorti i podloga. Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog lana utvruje organ uprave. Upis u Registar uvoznika vri se na osnovu zahtjeva. Registar uvoznika vodi organ uprave. Podaci iz Registra uvoznika su javni. Sadraj, oblik i nain voenja Registra uvoznika i sadraj zahtjeva propisuje Ministarstvo.

lan 29 Sadni materijal moe da se uvozi samo u originalnom pakovanju. O uvezenim koliinama sadnog materijala uvoznik je duan da vodi evidenciju. Sadraj, oblik i nain voenja evidencije iz stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.

lan 30 Uvezeni sadni materijal, uz otpremnicu, mora da ima fitosertifikat, sertifikat o sortnosti sadnog materijala (OECD) i sertifikat o kvalitetu sadnog materijala (ISTA). Uvezeni sadni materijal mora da ima deklaraciju izdatu od nadlenog organa zemlje izvoznice, a pri stavljanju u promet na teritoriji Republike obiljeava se u skladu sa lanom 22 ovog zakona. Sadni materijal biljnih vrsta koji nije obuhvaen sistemom OECD sertifikacije, kao i uvoz sadnog materijala iz zemalja koje nijesu lanice OECD mora da prati dokument o sortnosti izdat od nadlenog organa zemlje izvoznice. Za kvalitet i autentinost uvezenog sadnog materijala odgovara uvoznik.

lan 31 Sadni materijal moe se uvoziti samo od proizvoaa koji ispunjavaju uslove proizvodnje, odnosno koji su registrovani i pod kontrolom nadlenog organa zemlje izvoznice. Sadni materijal koji se uvozi podlijee obaveznoj kontroli sortnosti i kvaliteta koju vri fitosanitarni inspektor, na graninom prelazu. Uvoznik je duan da uzorak uvezenog sadnog materijala dostavi nauno-istraivakoj ustanovi koja vri ispitivanje upotrebne i proizvodne vrijednosti sorte, radi ispitivanja i uvanja u referentnoj kolekciji. Koliinu sadnog materijala koja se uzima kao uzorak i nain oznaavanja uzorka blie propisuje Ministarstvo.

VIII PRIZNAVANJE NOVOSTVORENE DOMAE SORTE ILI PODLOGE I UPIS U REGISTAR SORTI I PODLOGA

1. Priznavanje sorte ili podloge

lan 32 Priznavanje sorti ili podloga, u smislu ovog zakona, jeste priznavanje novostvorene domae sorte ili podloge (u daljem tekstu: priznavanje sorte), ako je sorta rezultat selekcije, odnosno ako se bioloki razlikuje od druge priznate sorte, a koja je u procesu priznavanja posluila kao standardna sorta.

lan 33

U postupku priznavanja sorte utvruje se kvalitet i druge bitne osobine na osnovu kojih se sorta moe priznati, a sadni materijal te sorte proizvoditi i stavljati u promet kao sortni na teritoriji Republike.

lan 34 Sorta se priznaje ako se utvrdi da:

1) je razliita, uniformna i stabilna (DUS test); 2) ima povoljnu upotrebnu i prozvodnu vrijednost (VCU test); 3) je ime sorte odreeno u skladu sa zakonom.

lan 35 Sorta je razliita ako se jasno razlikuje najmanje po jednoj osobini od bilo koje druge sorte ije je postojanje opte poznato. Sorta je uniformna ako je dovoljno ujednaena u bitnim osobinama s obzirom na varijacije koje se mogu oekivati zbog posebnih osobenosti njene reprodukcije. Sorta je stabilna ako njene bitne osobine koje su od znaaja za razlikovanje ostaju nepromijenjene i poslije ponovnog umnoavanja. Sorta je opte poznata ako je upisana u Registar sorti i podloga ili registar zatienih sorti u skladu sa propisima koji se odnose na zatitu sorti, kao i sorta koja je u postupku upisa.

lan 36 Proizvodnim i upotrebnim vrijednostima sorte smatraju se:

1) prinos; 2) kvalitet proizvoda; 3) druge osobine koje su od uticaja na poveanje obima proizvodnje ili poboljanja kvaliteta.

Bitne osobine sorte po vrstama blie propisuje Ministarstvo.

lan 37 Oplemenjiva mora biti naznaen u prijavi i svim dokumentima koja se odnose na priznavanje novostvorene domae sorte. Kad je novostvorena domaa sorta rezultat stvaralakog rada vie oplemenjivaa, navode se svi oplemenjivai i to po redosljedu koji odgovara njihovom doprinosu u tom stvaralatvu. Oplemenjiva novostvorene domae sorte ima pravo da sortu koristi i njom raspolae, kao i da ostvaruje pravo na naknadu za korienje sorte.

lan 38 Postupak priznavanja sorte pokree se na osnovu zahtjeva koji podnosi oplemenjiva sorte ili njegov ovlaeni zastupnik (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). Zahtjev iz stava 1 ovog lana podnosi se posebno za svaku sortu. Obrazac i sadrinu zahtjeva iz stava 1 ovog lana, kao i kriterijume za odreivanje naziva sorte propisuje Ministarstvo.

lan 39 Zahtjev iz lana 38 stav 2 ovog zakona podnosi se organu uprave. Na zahtjev organa uprave, podnosilac zahtjeva je duan da, uz zahtjev iz stava 1 ovog lana, dostavi dokumentaciju o radu na stvaranju nove sorte. Podaci i dokumentacija koji se odnose na porijeklo izvornog materijala i na opis procesa stvaranja nove sorte su slubena tajna.

lan 40

Organ uprave duan je da obavjesti podnosioca zahtjeva da e sorta biti ispitivana i da od njega zatrai dostavljanje potrebne koliine sadnog materijala sorte radi ispitivanja. Na osnovu obavjetenja iz stava 1 ovog lana podnosliac zahtjeva je duan da blagovremeno dostavi organu uprave sadni materijal u koliini i na nain koji propie Ministarstvo. Ako podnosilac zahtjeva ne ispuni uslove iz stava 2 ovog lana zahtjev e se odbaciti.

lan 41 Razliitost, uniformnost i stabilnost sorte, kao i upotrebna i proizvodna vrijednost sorte utvruje se ispitivanjima na oglednom polju i u laboratoriji. Vrijeme trajanja ispitivanja sorti i metode za ispitivanje propisuje Ministarstvo. Trokovi ispitivanja iz stava 1 ovog lana padaju na teret podnosioca zahtjeva.

lan 42 Ispitivanja sorte na oglednom polju i u laboratoriji vre se pod ifrovanim oznakama koje predstavljaju slubenu tajnu. ifre se otvaraju i zatvaraju svake godine i o dobijenim rezultatima organ uprave obavjetava podnosioca zahtjeva.

lan 43 Ispitivanje sorte u postupku priznavanja sorte, u cilju utvrivanja njihove proizvodne i upotrebne vrijednosti, vri se istovremeno sa jednom ili vie sorti standarda. Standardna sorta moe biti samo sorta koja je upisana u Registar sorti i podloga i koja po svojim biolokim i proizvodnim osobinama ima najveu vrijednost za namjenu za koju se vri ispitivanje. Ako pojedina vrsta nema sorte upisane u Registar sorti i podloga, sorta se ispituje bez sorte standarda jednu godinu.

lan 44 Ispitivanje sorte na oglednom polju, odnosno u laboratoriji vri pravno ili fiziko lice koje ima zemljite, opremu i struna lica za vrenje tih ispitivanja (u daljem tekstu: izvoa ogleda). Ugovor sa izvoaem ogleda za ispitivanje sorte na oglednom polju, odnosno u laboratoriji zakljuuje organ uprave, u skladu sa zakonom. Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog lana utvruje organ uprave. Uslove iz stava 1 ovog lana blie propisuje Ministarstvo.

lan 45 Organ uprave e priznati rezultate ispitivanja DUS testova koji su uraeni u zemlji lanici UPOV-a. Izvoa ogleda koji je zakljuio ugovor o ispitivanju sorte na oglednom polju, odnosno u laboratoriji duan je da dostavi organu uprave rezultate godinjih i zavrnih rezultata ispitivanja izvenih prema propisanim metodama i obavezama iz ugovora.

lan 46 Obradu godinjih i zavrnih rezultata ispitivanja iz lana 45 stav 2 ovog zakona vri organ uprave. Obrada podataka iz stava 1 ovog lana vri se po metodi koju propisuje Ministarstvo. Konani rezultati ispitivanja dostavljaju se strunoj komisiji, radi ocjene proizvodne i upotrebne vrijednosti sorte, kao i njene razliitosti, uniformnosti i stabilnosti, a godinji rezultat dostavlja se podnosiocu zahtjeva. Strunu komisiju iz stava 3 ovog lana obrazuje organ uprave.

lan 47 Na osnovu rezultata ispitivanja sorte na oglednom polju, odnosno u laboratoriji, a na predlog strune komisije iz lana 46 stav 4 ovog zakona, organ uprave donosi rjeenje o priznavanju sorte ili o odbijanju zahtjeva.

2. Upis sorti u Registar sorti i podloga

lan 48 Na osnovu rjeenja o priznavanju sorte organ uprave vri upis sorte u Registar sorti i podloga. Registar sorti i podloga vodi organ uprave. Sadrinu i nain voenja Registra sorti i podloga blie propisuje Ministarstvo.

lan 49 Registar sorti i podloga sadri podatke naroito o:

1) novostvorenim domaim sortama; 2) stranim sortama priznatim od nadlenog organa strane drave; 3) domaim i odomaenim sortama.

lan 50 Strana sorta upisuje se u Registar sorti i podloga, ako je priznata od nadlenog organa strane drave, ima dokaz o vlasniku, odravaocu odnosno ovlaenom zastupniku i o rezultatima DUS testa. Upis strane sorte u Registar sorti i podloga vri se na osnovu zahtjeva korisnika strane sorte. Obrazac i sadrinu zahtjeva iz stava 2 ovog lana i dokaze koji se prilau uz zahtjev propisuje Ministarstvo.

lan 51 U Registar sorti i podloga mogu se upisati domae i odomaene sorte koje ne ispunjavaju sve uslove propisane ovim zakonom za upis u Registar sorti i podloga i one se posebno obiljeavaju. Organ uprave upisuje sortu iz stava 1 ovog lana u Registar sorti i podloga na osnovu rezultata ispitivanja ili na osnovu opte poznatih podataka o upotrebnoj i proizvodnoj vrijednosti sorte. Domae i odomaene sorte koje su upisane u Registar sorti i podloga uvaju se u banci biljnih gena u skladu sa propisima koji ureuju biljne genetske resurse.

lan 52 Organ uprave brisae sortu iz Registra sorti i podloga, ako:

1) to zatrai podnosilac zahtjeva; 2) odravalac sorte ili njegov ovlaeni zastupnik ne obezbjeuje odravanje sorte na nain

propisan ovim zakonom; 3) je isteklo 15 godina od dana upisa sorte; 4) odravalac sorte ili njegov ovlaeni zastupnik ne obezbijedi uzorak sadnog materijala

sorte potreban za provjeru sortnosti, uniformnosti i stabilnosti i uvanje standardnog uzorka ili njegove obnove.

Sorta koja je brisana iz Registra sorti i podloga moe se staviti u promet najdue tri godine od dana brisanja iz Registra sorti i podloga.

lan 53 Sorta upisana u Registar sorti i podloga podlijee obavezi ispitivanja upotrebne i proizvodne vrijednosti (VCU TEST) radi stavljanja na Listu preporuenih sorti i podloga. Ispitivanje sorte iz stava 1 ovog lana vri se u skladu sa lanom 41 stav 2 ovog zakona.

Organ uprave utvruje spisak upisanih, odnosno brisanih sorti iz Registra sorti i podloga, kao i Listu preporuenih sorti i podloga. Lista preporuenih sorti objavljuje se u "Slubenom listu Republike Crne Gore".

lan 54 Za priznavanje i upis u Registar sorti i podloga plaa se naknada. Naknadu iz stava 1 ovog lana plaa podnosilac zahtjeva. Visinu naknade iz stava 1 ovog lana utvruje Vlada Republike Crne Gore. Naknada iz stava 2 ovog lana prihod je budeta Republike.

lan 55 Uzorak sorte koja je upisana u Registar sorti i podloga ili je njen upis u toku uva se kao standardni uzorak u referentnoj kolekciji sorti i podloga.

3. Odravanje sorte

lan 56 Odravalac sorte duan je da odrava sortu po propisnim metodama sve dok je sorta upisana u Registar sorti i podloga. Odravalac sorte duan je da, na zahtjev organa uprave, dostavi uzorak sadnog materijala sorte u roku od 15 dana, radi:

1) provjere da li se sorta odrava tako da joj se ne mijenja uniformnost i stabilnost sorte; 2) uvanja standardnog uzorka ili njegove obnove.

Metode odravanja sorte blie propisuje Ministarstvo.

lan 57 Kontrolu odravanja sorte vri organ uprave ispitivanjem sorte na nain utvren lanom 46 ovog zakona provjerom da li se odrava uniformnost i stabilnost sorte. Ako organ uprave, na osnovu rezultata ispitivanja iz stava 1 ovog lana, utvrdi da odravalac sorte nije odrao sortu na nain koji garantuje ouvanje sortnosti, stabilnosti i uniformnosti sorte, oduzima mu pravo odravanja te sorte, a ako je jedini odravalac, ponitava se i rjeenje o upisu sorte u Registar sorti i podloga. Kontrola odravanja sorte vri se po metodama koje propisuje Ministarstvo.

lan 58 Trokove kontrole odravanja sorte snosi odravalac sorte od koga je uzet uzorak.

lan 59 Uzorak sorte koja je upisana u Registar sorti i podloga ili za koju je pokrenut postupak upisa u Registar sorti i podloga uva se kao standardni uzorak.

IX. INSPEKCIJSKI NADZOR

lan 60 Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vri organ uprave, preko poljoprivrednih inspektora, u skladu sa zakonom.

1. Ovlaenja inspektora

lan 61

Poljoprivredni inspektor vri inspkcijski nadzor naroito u odnosu na: 1) ispunjenost uslova za upise u propisane registre; 2) voenja evidencije o proizvodnji sadnog materijala; 3) priznavanje novostvorene domae sorte ili podloge; 4) sorte upisane u Registar sorti i podloga i ostvarivanje prava korienja zatienih sorti i

podloga.

2. Upravne mjere i radnje

lan 62 Pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, poljoprivredni inspektor, kada utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis, preduzima i sledee upravne mjere i radnje:

1) zabrani proizvodnju sadnog materijala, ako nije upisan ili je brisan iz Registra proizvoaa;

2) zabrani proizvodnju sadnog materijala, ako nije podneena prijava za vrenje strune kontrole u skladu sa lanom 15 ovog zakona;

3) zabrani proizvodnju, korienje i promet sadnog materijala sorti i podloga koje nijesu upisane u Registar sorti i podloga, odnosno koje su brisane iz Registra sorti i podloga;

4) zabrani proizvodnju, korienje i stavljanje u promet sadnog materijala suprotno odredbama ovog zakona;

5) zabrani promet sadnog materijala van prodajnog objekta; 6) oduzme i uniti sadni materijal koji se proizvodi, koristi i stavljen u promet suprotno

odredbama ovog zakona.

X KAZNENE ODREDBE

lan 63 Novanom kaznom od dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici kaznie se za prekraj organ, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik, ako:

1) za proizvodnju sadnog materijala koristi kategorije sadnog materijala koje nijesu utvrene lanom 4 ovog zakona;

2) se bavi proizvodnjom, prometom i uvozom sadnog materijala, a nije upisan u registar iz lana 7 stav 1, 24 stav 1 i 28 stav 1 ovog zakona;

3) se bavi proizvodnjom sadnog materijala, a ne ispunjava uslove iz lana 7 stav 1 ovog zakona;

4) proizvodi sadni materijal suprotno l.11 i 12 ovog zakona; 5) nije podnio zahtjev za vrenje strune kontrole organu uprave u roku i pod uslovima

utvrenim lanom 15 ovog zakona; 6) stavi u promet sadni materijal sorti koje nijesu upisane u Registar sorti i podloga i nema

sertifikat o priznavanju proizvodnje sadnog materijala ( lan 25); 7) uvozi sadni materijal sorti ili podloga koje nijesu upisane u Registar sorti i podloga (lan

28 stav 2); 8) uvozi sadni materijal od proizvoaa koji ne ispunjavaju uslove proizvodnje, odnosno

nijesu registrovani i pod kontrolom nadlenog organa (lana 31 stav 1); 9) stavi u promet sadni materijal sorti koje su brisane iz Registra sorti i podloga po isteku

roka od tri godine od dana brisanja iz Registra sorti i podloga (lan 52 stav 2); 10) poslove kontrole odravanja sorte ne vri po propisanim metodama (lan 57 stav 3).

Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu novanom kaznom od dvadesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici. Za prekraj iz stava 1 ovog lana, pored novane kazne, moe se izrei i zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do est mjeseci.

lan 64 Novanom kaznom od stopedesetostrukog do dvjestopedesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik, ako:

1) ne vodi knjigu evidencije o proizvodnji sadnog materijala (lan 9 stav 1); 2) ne podnese organu uprave prijavu za proizvodnju sadnog materijala u roku i na nain

utvren lanom 10 st. 3 i 4 ovog zakona; 3) nema za poslove prometa u stalnom radnom odnosu struno lice sa propisanom kolskom

spremom (lan 24 st.2 i 3); 4) vri promet sadnog materijala van prodajnog objekta (lan 26 stav 2).

Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice, kao i odgovorno lice u privrednom drutvu i drugom pravnom licu novanom kaznom od petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici. Za prekraj iz stava 1 ovog lana inspektor moe naplatiti novanu kaznu na mjestu izvrenja prekraja fizikom licu u visini trostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici.

lan 65 Novanom kaznom od dvadesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici kaznie se za prekraj fiziko lice, ako se bavi proizvodnjom sadnog materijala, a nije zakljuilo ugovor sa proizvoaem sadnog materijala (lan 5 stav 2).

XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 66 Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik koji se bavi proizvodnjom, prometom i uvozom sadnog materijala duni su da poslovanje usklade sa ovim zakonom, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 67 Propisi na osnovu ovlaenja iz ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 68 Do donoenja propisa na osnovu ovlaenja iz ovog zakona primjenjivae se propisi doneseni na osnovu Zakona o sjemenu i sadanom materijalu ("Slubeni list RCG", br. 39/92) i Zakona o priznavanju sorti poljoprivrednog i umskog bilja ("Slubeni list SRJ", br. 12/98 i 37/02), ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

lan 69 Danom stupanja na snagu ovog zakona nee se primjenjivati odredbe Zakona o priznavanju sorti poljoprivrednog i umskog bilja ("Slubeni list SRJ", br. 12/98 i 37/02), koje se odnose na priznavanje sorti voaka, vinove loze, hmelja, ukrasnog, ljekovitog i aromatinog bilja i prestaju da vae odredbe Zakona o sjemenu i sadnom materijalu ("Slubeni list RCG", br.39/92 i 59/92),

koje se odnose na sadni materijal voaka, vinove loze, hmelja, ukrasnog, ljekovitog i aromatinog bilja.

lan 70 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".