BOSNA I HERCEGOVINA

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO

KANTONALNI SUD U SARAJEVU

Sarajevo, 06.11.2007. godine

Z A P I S N I K

Sa sastanka sudija Kantonalnog suda u Novom Travniku i Kantonalnog suda u Sarajevu odranog dana 06.11.2007. u Kantonalnalnom sudu u Sarajevu sa poetkom u 10,00 sati

Prisutne sudije iz Novog Travnika:

Katica Jozak-Maar - predsjednica suda, Vladimir uljevi, Sadik Lendo i Senad Begovi.

Prisutne sudije iz Sarajeva:

Begzada Gavrankapetanovi-Salihagi - predsjednica suda, Lejla Hadimuratovi , Fatima Begi, Denana Krivi, Ema Hodi, Spomenka Popovi-Njego, Milica Aeri, Azra Filipovi, Mirjana Devi, Marijana Omerauevi, Zlata Dafi, Jasmin Jahjaefendi i Sanela Kova-Grabonji.

Teme sastanka su upoznavanje sudija sa sudskom praksom dva suda, problematikom u rjeavanju predmeta iz graanske oblasti, te ostalih pitanja koja su vezana za funkcioniranje i rad sudova.

Predsjednice sudova istiu dosadanju dobru suradnju dva suda, a predsjednica graanskog odjeljenja u Sarajevu, sudija Lejla Hadimuratovi, obavjetava o sastavu i nainu rada ovog odjeljenja, te upuuje rijei podrke za nastavak izdavanja biltena sudske prakse koji izdaje sud u Novom Travniku kao i nadu da e i sud u Sarajevu nastaviti sa objavljivanjem svoje sudske prakse.

Sadik Lendo navodi problem rjeavanja predmeta po albi u izvrnom postupku koji se tie primjene lana 89. stav 5. Zakona o izvrnom postupku prema kojem e sud nakon neuspjena dva roita za javno nadmetanje zakazati tree roite na kojem nepokretnost moe biti prodana bez ogranienja najnie cijene u odnosu na utvrenu vrijednost, te lana 131. stav 4. da se stvar na drugom roitu moe prodati bez ogranienja u pogledu cijene. Dilema se odnosi na pitanje da li se pravilnim tumaenjem ovih lanova stvar moe prodati u bescijenje jer zakon govori o mogunosti prodaje, a ne o obaveznoj prodaji.

Katica Jozak-Maar istie da za nju nije prihvatljivo izvrenje prodajom stvari u bescijenje, nalazei uporite za svoj stav u lanu 65. ZIP-a jer je cilj izvrenja namirenje potraivanja, a ne formalna prodaja. Smatra da bi sudovi u skladu sa odredbom lana 95. ZIP-a trebali obustaviti izvrenje tamo gdje je ponuena cijena ispod 1/3 vrijednosti, sa obrazloenjem da je prodaja neuspjena, a na temelju lana 95 ZIP-a, to sve daje mogunost pokretanja novog postupka radi naplate na istoj nepokretnosti.

Vladimir uljevi navodi da je zakljuak jednog od savjetovanja o praksi u izvrnom postupku u Hrvatskoj, na kojem je prisustvovao, bilo da se radi o nemoralnoj prodaji i da bi je kao takvu trebalo obustaviti.

Sastanku su se pridruili sudije izvrnog odjeljenja Opinskog suda u Sarajevu, i to Pejinovi Mirna, Daupovi Asaf i Stupar Braco koji su iznijeli svoje miljenje i praksu ovog suda prilikom prodaje stvari po lanu 89. ZIP-a

Mirna Pejinovi navodi da je vodila postupke u kojima je na treem roitu izvrena prodaja za bescijenje u sluaju da je trailac izvrenja kupac.

Senad Begovi smatra da trailac takvom prodajom nije namiren.

Asaf Daupovi smatra da se izvrenik ne smije nagraditi zbog fiskalne nediscipline, a cilj prodaje jeste da trailac namiri svoje potraivanje, pa da ne bi dolo do zloupotrebe prava trailac izvrenja ima pravo pree kupnje, a uvijek moe i povui svoj prijedlog za izvrenje.

to se tie hipoteke, smatra da e namirenje biti potpuno i za 1 KM, ako su se ugovorne strane tako dogovorile, navodei npr. da banka preuzima rizik ako daje kredit, a uzima u zalog stvar koja na tritu nema veliku vrijednost ali to je ugovor izmeu dvije strane i sud ne moe intervenisati zbog injenice da se u zalog daje bezvrijedna stvar jer toga trebaju biti svjesne ugovorne strane.

Sadik Lendo navodi drugi problem, a koji se tie primjene lana 69. stav 2. i 3. ZIP-a kada trailac izvrenja trai da predmet prodaje bude cijela nekretnina, a ne samo suvlasniki dio izvrenika, da li u tom sluaju pozvati traioca izvrenja da prijedlog uredi traei izvrenje samo na suvlasnikom dijelu ili da sud dozvoli izvrenje samo na suvlasnikom dijelu ili da eventualno dozvoli izvrenje na cijeloj nekretnini. U komentara ZIP-a zauzet je stav da se izvrenje moe dozvoliti na suvlasnikom dijelu, a ne na cijeloj nekretnini.

Pejinovi Mirna navodi da je praksa Opinskog suda u Sarajevu u pogledu primjene lana 69. da prvo obavijesti suvlasnike o zahtjevu za prodaju cijele nekretnine is stava 3. ovog lana, nakon ega nastaju veliki problemi jer se suvlasnik protivi prodaji, a sam ne eli biti kupac dijela nekretnine koja je predmet izvrenja. Kada se radi o manjem suvlasnikom dijelu koji je predmet izvrenja (npr. 1/6) nikada ne dozvoljava izvrenje na cijeloj nekretnini.

Predsjednice sudova istiu potrebu da se u pogledu ove problematike pokuaju inicirati postupci, ako ne moe pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, onda pred Ustavnim sudom BiH, kako bi ovaj sud dao svoje miljenje povodom istaknute problematike u primjeni ZIP-a.

Sadik Lendo govori o problemu oznaavanja vrijednosti spora kod smetanja posjeda, konkretno da li je obaveza suda da pozove tuitelja ako nije oznaio vrijednost spora i rijei stvar prema odredbama lana 336. ZPP-a ili da se primijeni lan 316. stav 1. ZPP-a

Stav sudija je da bi u potupcima smetanja posjeda trebalo primijeniti odredbu lana 316. stav 1. ZPP-a obzirom da se vrijednost ne moe izraziti u novcu.

Hadimuratovi Lejla istie problem koji se pojavio poetkom rada notara u predmetima i tie se neusaglaenosti Zakona o notarima i Zakona o nasljeivanju jer prema Zakonu o notarima ugovore o prometu nepokretnosti sainjava i ovjerava notar, a prema Zakonu o nasljeivanju ugovori o doivotnom izdravanju ovjerava samo sud nakon provedenog postupka provjere ugovora i davanja upozorenja ugovaraima o posljedicama takvog ugovora. Dakle, na sudu je da do usklaivanja ovih zakona nae nain rjeavanja pa smatra da bi u cilju sigurnosti ugovornih strana, bilo dobro da takve ugovore saine notari ali da ipak moraju biti sudski ovjereni u skladu sa odredbom lana 120 Zakona o nasljeivanju, u emu su je ostali uesnici sastanka podrali.

Dalje je istaknut problem uknjibe nacionaliziranih stanova gdje je dozvoljen otkup, ali gruntovnica odbija njihovu uknjibu obzirom da je lanom 11. Zakona o izmjenama zakona o otkupu stanova objavljenom su Slubenim novinama FBiH br. 36/06, dodat novi lan 47.a prema kojem je propisano da se uknjiba prava vlasnitva na nacionaliziranom i zamjenskom stanu vri istodobno. Sudija Hadimuratovi naglaava da jo nije zauzet vrst stav, moda e se u novim izmjenama zakona neto promijeniti u odnosu na ovaj problem, ali trenutno vlada miljenje meu veinom sudija da bi se trebala potvrditi prvostepena rjeenja zemljinoknjinog ureda.

Aeri Milica navodi problem koji je razmatran na prolom savjetovanju na Jahorini u vezi dostave pismena, pa smatra da bi se trebalo razmisliti o problematici dostavljanja oglaavanjem u novinama iz lana 348. ZPP-a , obzirom da je to krajnji nain dostave tek ako prvostepeni sud nae da se sadanje boravite ili radno mjesto ne moe utvrditi, a u praksi je situacija da prvostepeni sud i ne pokuava utvrditi adresu nego odmah pismeno stavlja na oglasnu plou i objavljuje ga u novinama.

Lendo Sadik navodi problem stvarne nadlenosti prema lanu 17. ZPP-a, konkretno da li bi drugostepeni sud trebao ukinuti prvostepenu odluku koju je donio stvarno nenadleni sud, odnosno odjeljenje suda.

Omerauevi Marijana smatra da bi to trebala biti funkcionalna nenadlenost suda, a sudije iz Sarajeva smatraju da bi u svakom sluaju trebalo voditi rauna i o ovoj nenadlenosti i ukidati odluke koje su donesene od nenadlenog suda.

Begovi Senad istie problem izvrenja na imovini koja je brana steevina, a sudija Omerauevi Marijana upuuje da je tu problematiku detaljno obrazloio Ustavni sud Bosne i Hercegovine u odluci AP 1086/04 od 02.12.2005. godine aplikanta Gec Hajre.

Katicu Jozak-Maar interesuje miljenje drugih kolega u vezi prijedloga za ponavljanje postupka u predmetima klevete gdje je prvostepenu presudu donio kantonalni sud. Sudije su iznijele miljenje da bi se u tim predmetima trebale primijeniti odredbe lana 259. stav 1. i 262. stav 1. ZPP-a, dakle da kantonalni sud primi prijedlog, te da ga, ako se ispune zakonski uvjeti, dostavi Vrhovnom sudu Federacije na odluivanje.

U odnosu na problem koji je vezan za zastaru potraivanja na naknadu novanih primanja koju poslodavac treba isplatiti radniku invalidu kome je smanjena radna sposobnost, postavlja se problem to prema lanu 104. Zakona PIO taj rok je 6 mjeseci od dana dospjelosti, a prema lanu 106. Zakonu o radu to je rok od 3 godine.

Filipovi Azra navodi da je u skladu sa odredbom lana 106. Zakona o radu i lana 372. Zakona o obligacionim odnosima Kantonalni sud u Sarajevu zauzeo stav da je zastarni rok 3 godine od dana dospijea svakog pojedinog davanja.

Predsjednice sudova, kao i ostale sudije zakljuuju da se u cjelosti ispunila svrha ovog sastanka i predlau da se u budunosti nastavi sa ovakvim nainom razmjene iskustava i miljenja meu dva suda.

Zavreno u 14,00 Zapisnik vodila

Sanela Kova-Grabonji

PAGE

1