Gimnazija Josipa Slavenskog,akovec,

22. oujka 2013. ZATITAPRIRODE I OKOLIA

Ime i prezime: Sonja MilosavljeviRazred: 4.aUVODZatita okolia skup je odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja okolia, smanjivanje i otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u prvobitno stanje. Svijest o zagaenju okolia te aktivnosti vezane uz zatitu istog javljale su se razvitkom ekologije, pa se esto zatita prirode poistovjeuje sa ekologijom, koja je zapravo prirodna znanost to prouava odnose izmeu ivih organizama, njihov utjecaj na okoli te utjecaj tog okolia na njih. Zatita prirode i okolia, aktivnosti su koje esto poprilino nadmauju sferu djelovanja ekologije. Zaetnikom moderne zatite prirode smatra se Aldo Leopold, jedan od najveih amerikim prirodoslovaca. Ekolog, umar i aktivist, tvorac je koncepta Etika zemlje i strunjak koji je prvi lansirao sintagmu ekoloka savjest. Svojim teoretskim i praktinim radom, uvrstio se meu najutjecajnije osobe dananjice.

Sl.1 - Aldo Leopold RAZRADBA Kroz povijest, ljudske aktivnosti nisu znaajnije utjecale na prirodu sve do modernizacije prvih gradova. Stvaranjem drutvenih zajednica i novim tehnolokim otkriima poinje nagli utjecaj na okoli. Razvitkom prvih gradova i naselja dolazi do biolokog i biokemijskog oneienja to je rezultiralo raznim epidemijama zaraznih bolesti. Upotrebom ugljena u proizvodnji u 18. stoljeu, dolazi do poveanja isputanja ugljinih, sumpornih i duinih oksida. Novi val oneienja dolazi uporabom nafte i njezinih derivata. Krajem 19. i kroz 20. stoljee raste doprinos i drugih tetnih tvari u oneienju okolia zbog upotrebe novih kemijskih tvari u proizvodnji. Zatita prirode kroz povijest nije bila prioritet jer je elja za profitom bila iznad svijesti o potrebi ouvanja okolia. Poeci ekolokog osvjeivanja javljaju se tek nakon Drugog svjetskog rata zbog zapaanja da broj oboljelih od odreenih bolesti znatno vei u industrijskim sreditima. U tome su prednjaile zapadno-europske zemlje s velikim oneienjima kao to su Njemaka, Velika Britanija te vedska. Sjedinjene Amerike Drave i Narodna Republika Kina su najvei oneiivaima prirode u svijetu.Oneienje i zagaenje prirode

Oneienjem okolia smatra se svaki poremeaj koliine odreenih kemijskih ili biolokih tvari te fizikalnih osobina, te se odreenim aktivnostima moe vratiti u prvobitno stanje, dok zagaenje predstavlja trajan oblik promjene sastava i osobina okolia. Oneienja su prije svega rezultat ljudske aktivnosti. Veliko zagaenje nastaje uporabom fosilnih goriva. Moderni industrija bazira se na benzinu, nafti i ugljenu. Trenutni stupanj razvoja okree se smanjenju zagaenja uvoenjem, primjerice bezolovnog benzina te uvoenju alternativnih izvora energije - sunca, vode, vjetra i geotermalnih izvora. Naalost, uvoenje alternativnih izvora energije dostupno je gotovo iskljuivo u bogatijim zemljama. Siromanije zemlje nemaju ni vremena ni novaca za razmiljanje o zatiti okolia i suivotu s prirodom.Bioloko oneienjeBioloko oneienje je posljedica razvoja odreene vrste organizama (ili mikroorganizama) na osnovi kemijskog ili biokemijskog oneienja. Oni se hrane nekom kemijskom tvari novom u okoliu te razmnoavanjem uzrokuju znaajnu promjenu koja moe utjecati na zdravlje biljaka, ivotinja i ljudi.Kemijsko oneienje

Kemijsko oneienje podrazumijeva sluajno ili namjerno isputanje odereene kemijske tvari u okoli koja mu nije svojstvena. Svojim djelovanjima mijenja fizikalne, kemijske i bioloke karakteristike okolia. Kemijska oneienja nastaju veinom zbog ljudske aktivnosti, rjee aktivnosti vulkana.

Radioaktivno oneienje

Radioaktivna oneienja nastaju uslijed koritenja radioaktivnih tvari, koje zbog ljudske pogreke dolaze u okoli. Najee takve pogreke nastaju u proizvodnji elektrine energije. No, postoji i namjerno isputanje radioaktivnih tvari koritenjem nuklearnih oruja. Nakon kontaminacije radioaktivnim tvarima, okoli je dugo vremena nemogue koristiti u prvotne svrhe.Otpad

Otpad je skup tvari kemijskog, biolokog ili nuklearnog porijekla. On nastaje iskljuivo ljudskom aktivnou. Odreena vrsta otpada moe biti ponovo iskoritelna, ali esto zahtjeva nove naine obrade i prerade. Otpad dijelimo na inertan, neopasan i opasan.

Sl. 2 Oneienje vodeZbrinjavanje otpadaPrethodno odabiru naina zbrinjavanja otpada potrebna je kemijska analiza istog. Kemijska analiza vri se u laboratorijima specijaliziranim za tu vrstu analiza. Takvi laboratoriji provode meulaboratorijska ispitivanja za utvrivanje tonosti i preciznosti.

Fizikalno-kemijska obrada otpada

Primjer fizikalno-kemijske obrade otpada je obrada otpadnih voda, gdje se postupku obrade otpadnih voda koristi mehaniko proiavanje. Metode ove obrade otpada ovisno o vrsti otpada su taloenje, filtracija, kristalizacija, kemijske talone reakcije, reakcije neutralizacije itd. Najee vrste otpada koje se podvrgavaju ovoj obradi industrijskog su podrijetla. On se moe ponovno pretvoriti u odreenu sirovinu i stoga sprijeiti njegovo odlaganje u prirodi.

Bioloka obrada otpada

Biloka obrada otpada podrazumijeva uporabu mikroorganizama. Za odreene grupe organskokemijskih tvari postoji odgovarajua grupa mikroorganizama koji ih razlau. Primjer bioloke obrade otpada je kompostiranje, gdje se otpad biljnog podrijetla u posebnim spremnicima, uz pomo mikroorganizama ralae i pretvara u zemlju koja se dalje moe koristiti u poljoprivredi. Preduvjet za bioloku obradu je odsustvo tekih metala i kemijskih tvari koje onemoguavaju djelovanje mikroorganizama. Termika obrada otpadaTermika obrada podrazumijeva steriliziranje ili spaljivanje otpada. Kod sterilizacije dolazi do unitavanja mikroorganizama. Postoji suha, vlana, kemijska i sterilizacija ionizirajuim zraenjem. Ona je privremeno rjeenje, prethodi procesu spaljivanja. Sterilizirani otpad ne moe se trajno odlagati zbog prisutnosti velike koliine organske tvari, koja opet prikuplja mikroorganizme, vraajui otpad u prvobitno stanje. Najefikasniji nain zbrinjavanja otpada je spaljivanje. Spaljivanjem se otpad razlae na proste tvari uz mogue oslobaanje energije. Ono se odvija u velikoj komori za izgaranje na oko 850C. Dimovi prolaze kroz filtere koji odvajaju HCl, HF, prainu, sumporove okside, duine okside. U atmosferu se isputa samo ugljini dioksid. No, postoje katalitiki procesi koji mogu iskoristiti i CO2. Na taj nain se sprjevaa bilokakvo tetno isputanje u okoli.Privremeno odlaganjePrivremeno odlaganje otpada proces je prikupljanja vee koliine istog do daljnje obrade ili trajnog zbrinjavanja. Privremeno odlaganje zahtjeva odreene mjere sigurnosti radi sprjeavanja neeljenih dogaaja. Najbolji rezultati se postiu odvajanjem po vrstama i kemijskom sastavu, tako da se sprijee neeljene reakcije.

Trajno odlaganje

Trajno odlaganje zbrinjavanje je otpada inertnog na sve vrste utjecaja iz okoline. Takva vrsta otpada nastaje, primjerice u graevini - cigla, kamen, itd. Odlagalita za trajno zbrinjavanje otpada moraju zadovoljiti posebne uvjete. Najee se provode pripreme podloge radi stvaranja nepropusna sloja koji e sprijeiti prodiranje vode i kemijskih tvari u tlo. Iz takvih odlagalita je potrebno osloboenje stvorenog plina i vode. Sl. 3 Privremeno odlaganje otpada

Sl. 4 Pogon za spaljivanje otpadaZAKLJUAKSAETAK

Zatita okolia i prirode skup je odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja te otklanjanje teta nanesenih okoliu te vraanje istog u prvobitno stanje. Kroz povijest, ovjek nije znaajno utjecao na oneienje okolia, ali pojavom prvih veih naselja te kasnije industrijskih revolucija to se mijenja. Tada svijest o zatiti prirode jo nije probuena zbog uvrijeenog miljenja da su prirodni resursi neiscrpni te postoje samo da bi sluili ovjeku. Poetak aktivnosti vezanih za zaititu okolia javlja se nakon Drugog svjetskog rata. Ocem zatite okolia naziva se Aldo Leopold, ameriki prirodoslovac i aktivist. Iako se esto oneienje i zagaenje prirode poistovjeuju, zagaenje je zapravo trajna promjena sustava dok je oneienje reverzibilno. Prirodni sklad se moe naruiti razliitim imbenicima, primjerice dospjeem kemijskih i radioaktivnih tvari u okoli, prekomjernim razmnoavanjem tetnih organizama, nepravilnim zbrinjavanjem otpada itd. Otpad nastaje iskljuivo ljudskom aktivnou te postoji inertan, neopasan i opasan otpad. On se zbrinjava na razliite naine, dok je najee spaljivanje otpada. ZANIMLJIVOSTI5. lipnja - Svjetski dan zatite okoliaEkocentrini sustavEkocentrini sustav polako zamjenjuje homocentrini sustav, to jest miljenje koje stavlja ovjeka i njegove potreba u centar smatrajui da priroda postoji kako bi njemu sluila. Ekocentrini sustav stavlja zatitu prirode u prvi plan te svim snagama koristi moderna tehnika dostignua kako bi se omoguio razvoj uz sklad ovjeka i prirode. Nadzorni sustavi koji zaustavljaju pogon detektiranjem izlaska tetnih tvari u okoli predstavlja jednu od primjena suvremene tehnologe u ouvanju i razvoju ekosustava.Ekoloke katastrofeU prolom stoljeu zabiljeeno je vie sluajeva nasukavanja tankera pri kojima je u more/ocean iscurilo vie tisua tona nafte te uzrokovalo pogibelj mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta. Primjer takve ekoloke katastrofe je nasukavanje tankera Atlantic Empress u srpnju 1979. kod drave Trinidad i Tobago gdje je iscurilo okantnih 300 tisua tona nafteu ocean!ovjek je svojim aktivnostima unitio gotovo polovicu kinih tropskih uma na svijetu. Najvea deforestacija zabiljeena je u Brazilu gdje je gubitak uma procijenjen na gotovo 18 tisua kvadratnih kilometara godinje!Ugroene vrste

Procjenjeno je da e tijekom sljedea dva desetljea izumrijeti gotovo pola milijuna biljnih i ivotinjskih vrsta!Bijelokljuna una ivjela je u umovitim movarama. Danas je jedna od najrjeih ptica na svijetu!Mnogi nosorozi su ubijeni zbog njihovih rogova za koje smatra da imaju ljekovito svojstvo. Sve vrste nosoroga zatiene su zakonom!Populacija komodskog varana, najveeg ivueg gutera, vrlo je niska zbog prekomjernog lova kolekcionara!Divlji sago i zelena vrasta biljka najugroenije su biljne vrste u SAD-u!LITERATURA:http://hr.wikipedia.org/wiki/Aldo_Leopoldhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ekologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_okoli%C5%A1ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_prirodehttp://www.ekologija.com.hr/okolis/http://www.ekologija.com.hr/zanimljivosti/

8