zastite kopnenih voda

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EUROPSKE UNIJE NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

SADRAJ

1.UVOD1 2.ZAKONSKA REGULATIVA ZATITE OKOLIA REPUBLIKE HRVATSKE 1 2.1.PROPISI VEZANI ZA ZATITU VODA .............................................................................................................................................. 3 2.11POVRINSKE KOPNENE VODE 6 2.12PODZEMNE VODE 9 3.. DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE ..................................................................................................................................................... 9 3.1.PROPISI VEZANI ZA ZATITU VODA ................................................................................................................................................... 11 3.11POVRINSKE KOPNENE VODE 13 3.12PODZEMNE VODE 14

4.USPOREDBA16 5.ZAKLJUAK 16 6.BIBLIOGRAFIJA 17 7.PRILOZI 18

PROPISA

REPUBLIKE

HRVATSKE

SA

DIREKTIVAMA

EU

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

1. UVOD Nesavjesnim ponaanjem prema okoliu tijekom dugog vremenskog razdoblja razvojem industrije kao i poveanjem broja ljudi na zemlji dovelo je do oneienja mnogih prirodnih resursa koji imaju direktan utjecaj na kakvou ivljenja, zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svijet. Prvenstveno se to odnosi na oneienje zraka, tla i vodenog okolia. Upravo stoga provedena su i dalje se provode detaljna znanstvena istraivanja na osnovu kojih su doneseni razni zakonski akti kojima se pokuava regulirati zatita kakvoe okolia prvenstveno racionalnim koritenjem prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti kao uvjet za zdravi ivot i temelj odrivog razvoja. Republika Hrvatska je Ustavom i zakonskom regulativom koja ukljuuje zakone, uredbe, planove, odluke i pravilnike sa podruja zatite okolia osigurala svima pravo na zdravi ivot i zdrav okoli te uvjete odrivog razvoja. Isto tako nastoji slijediti suvremene trendove u zatiti okolia i implementirati u svoje zakonodavstvo preporuke iz direktiva Europske unije i meunarodnog zakonodavstva. Tijekom godina Europska zajednica pokazuje veliki interes za zatitu okolia to dokazuje i veliki broj pravnih i drugih stratekih dokumenata koji se odnose na zatitu okolia. U procesu pristupanja Europskoj uniji Hrvatska se suoava sa nizom izazova prilikom postizanja ciljeva koje postavlja Europska unija, to je ujedno i izuzetna prilika i poticaj za djelovanje na podruju zatite okolia. Prema Izvjeu Europske komisije o napretku Hrvatske za 2009. godinu [1] na podruju okolia postignut je napredak na podrujima mjerenja kakvoe zraka, kontroli industrijskih oneienja i upravljanja rizikom, kao i klimatskim promjenama. Meutim potrebno je poboljati provedbu horinzontalne pravne steevine, strateko vrednovanje okolia, te pristup pravosua u pitanjima okolia. Znaajnije napore potrebno je uloiti u sektor zatite voda i prirode, posebno u odnosu na okvirne direktive o vodama. U ovom radu usporediti e se zakonska regulativa Republike Hrvatske sa direktivama Europske unije na podruju zatite okolia sa posebnim naglaskom na zatitu kopnenog vodnog okolia.

2. ZAKONSKA REGULATIVA ZATITE OKOLIA REPUBLIKE HRVATSKE Ouvanje prirode i okolia svrstani su u kategoriju najviih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske [2] odredio je, da Hrvatski sabor i narod neposredno odluuju o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i o njegovom koritenju. Prvi pravni akt na podruju zatite okolia koju je Hrvatski sabor donio 1992. godine na temelju Ustava Republike Hrvatske je Deklaracija o zatiti okolia [3]. Deklaracija je opredjeljena na izgradnji pravnog sustava sukladnoUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZA TITE KOPNENIH VODA

meunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, kojim e u potpunosti osigurati trajnu sustavnu i uinkovitu zatitu okolia, uravnoteiti ekoloki i gospodarski razvitak u cilju ouvanja nacionalne batine i raznolikih prirodnih vrijednosti za sadanje i budue generacije. Krovni zakon na podruju zatite okolia u Republici Hrvatskoj je Zakon o zatiti okolia (NN110/07) [4]. Ovim se Zakonom ureuju naela zatite okolia i odrivog razvitka, zatita sastavnica okolia i zatita okolia od utjecaja optereenja, subjekti zatite okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia, instrumenti zatite okolia, praenje stanja u okoliu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o

3

okoliu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost za tetu, financiranje i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski nadzor. Na osnovu odredaba danas nevaeih zakona o zatiti okolia (NN br.82/94, i 128/99) [5] 2002. godine donesena je Nacionalna Strategija zatite okolia [6] koja je izraz nastojanja da se rastua svijest o potrebi zatite okolia Republike Hrvatske pretvori u jasan, cjelovit i dugoroan koncept. Ona polazi od nedvojbene potrebe da se stanje okolia u Republici Hrvatskoj unaprijedi, te opredjeljenja da se to moe ostvariti dogradnjom postojeeg sustava zatite okolia i pripravljanje za izazove koji su pred nama: usmjeravanje ka odrivom razvoju, ulazak Republike Hrvatske u dugotrajan i zamren proces europskih integracija, uspostave cjelovitog sustava praenja i ocjene stanja okolia, zatitom nekih dijelova teritorija, osobito Jadranskog mora, te uiniti sve potrebno da se prilagodimo klimatskim promjenama i uvoenju novih tehnologija. Strategija zatite okolia pokuava odgovoriti na pitanje to valja initi da se postavljeni ciljevi ostvare s postojeim resursima? Samo Program zatite okolia Republike Hrvatske, utemeljen na nekoj dogovorenoj strategiji, moe tu strategiju oivjeti i ponuditi odgovore na druga vana pitanja: kako to ostvariti, ime i do kada? Sastavni dio svakog poglavlja Strategije su planovi djelovanja na okoli koji su u obliku tablice u kojoj su navedeni cilj, mjera, razina djelovanja, ciljne skupine, odgovorni nositelji, rok, veza sa drugim poglavljima te veza s EU-ovim smjernicama i/ili meunarodnim obvezama. Zatita pojedinih sastavnica okolia koje ukljuuju zatitu tla i zemljine kore, zatim zatitu prirode, umskog podruja, voda (ukljuujui podzemne i povrinske vode) te zatitu mora i obalnog okolia kao i zatita od tetnih utjecaja na okoli (zatita od GMO proizvoda, buke, zatita od ionizirajueg i nuklearnog zraenja, svjetlosnog oneienja, utjecaja kemikalija te gospodarenje otpadom) poblie su odreene i propisane uredbama i planovima koje propisuje Vlada Republike Hrvatske i pravilnicima koja propisuju Ministarstva.


2.1. PROPISI U REPUBLICI HRVATSKOJ VEZANI ZA ZATITU VODA Zatita voda od oneienja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi te zatite ostalih sastavnica okolia omoguavajui nekodljivo i nesmetano koritenje voda za razliite namjene. Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoe voda te izvora oneienja, sprijeavanjem i ograniavanjem radnji koje mogu utjecati na oneienje voda i okolia, te ostalim djelovanjem usmjerenim na ouvanje i poboljanje kakvoe voda. Uz Zakon o zatiti okolia (NN 110/07), najvaniji zakonski akt na podruju zatite voda u Republici Hrvatskoj je Zakon o vodama (NN 153/09) [6] koji je stupio na snagu u prosincu 2009. godine. Ovim zakonom ureuje se pravni status voda, vodnog dobra i vodnih graevina, upravljanjem kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanja, djelatnosti javne vodoopsrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Odredbe zakona odnose se na: na povrinske i podzemne vode

4

priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekolokog stanja vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja u odnosu na nalazita vodeza pie mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se ureuje drugim pravnim aktima. Zakon propisuje izradu planskih dokumenata upravljanja vodama, Strategiju upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim podrujima. Na temelju odredbi Zakona o vodama (NN 107/95, NN 105/05) [7], Strategiju upravljanja vodama (NN 91/08) [8], donio je Hrvatski sabor u srpnju 2008. godine. Nacrt prijedloga Strategije dani su od strane Hrvatskih voda. Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvruje vizija, misija, ciljevi i zadaci dravne politike u upravljanju vodama u dugoronom razdoblju. Zasniva se na znanstvenim istraivanjima, kontinuiranom praenju rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim koritenjem, uvaavanju specifinosti vodne problematike svakog vodnog podruja i cjelovite zatite okolia. Daje strateka opredjeljenja i smjernice razvoja vodnoga gospodarstva polazei od zateenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogunosti, meunarodnih obveza te potreba za ouvanjem i unapreenjem stanja voda te vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Njezin je sadraj usklaen s relevantnim direktivama Europske unije, te stoga ini osnovnu podlogu za pripremu pregovarakih stajalita za pristupne pregovore, ali isto tako i jednu od podloga za pripremu aplikacija za koritenje sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije. Strategija upravljanja vodama je dokument na temelju kojeg e se provoditi reforme vodnog sektora kako

3iUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama. Strategijom upravljanja vodama definirani su legislativni, organizacijski, financijski, tehniki, znanstvenoistraivaki i informatiki okviri djelovanja vodnog gospodarstva u sadanjim drutvenogospodarskim okolinostima pristupnog procesa Republike Hrvatske Europskoj uniji, te u buduim okolnostima punopravnog lanstva. Ona vrijedi sve dok su na snazi pretpostavke pod kojima je donesena u razdoblju trajanja dva petnaestogodinja investicijska ciklusa do kraja 2038. godine. Provedene analize postojeeg stanja i razvojnih potreba pokazale su da Hrvatska raspolae dovoljnim koliinama vode za svoje potrebe, te da vodni resursi svojom koliinom i kakvoom nisu ograniavajui imbenik gospodarskog razvoja. No, zbog izraene vremenske i prostorne neravnomjernosti vodnog reima, uinkovito i ekoloki prihvatljivo upravljanje vodama zahtjeva sustavna ulaganja u razvoj i redovita odravanja funkcionalnosti vodogospodarskih sustava. Temeljni cilj strategije jest postizanje cjelovitog i usklaenog vodnog reima na dravnom teritoriju i na svakom od etiriju vodnih podruja (vodno podruje sliva Save, vodno podruje slivova Drave i Dunava, vodno podruje primorsko-istarskih slivova i vodno podruje dalmatinskih slivova) to ukljuuje: osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske namjene zatitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda postizanje i ouvanje dobrog stanja voda zbog zatite vodnih i o vodi ovisnih

5

ekosustava Plan upravljanja vodnim podrujima [9] donosi Vlada Republike Hrvatske. Sukladno odredbama Zakona o vodama potpuni plan je potrebno donjeti do 2012. za svako vodno podruje. Plan se odnosi na razdoblje od est godina, nakon ega se mijenja i nadopunjije za sljedee razdoblje od est godina. Prema Zakonu o vodama plan upravljanja vodnim podrujima obuhvaa za svako vodno podruje: opis prirodnih znaajki i stanja voda i u okviru toga osobito: -za povrinske vode, ukljuivo priobalne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela, prikaz tipova vodnih tijela i opis njihovih znaajki i ocjenu koliinskog stanja voda,

-za podzemne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela i opis njihovihznaajki, ocjenu oneienja iz rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli, -saetak znaajnijih optereenja i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu oneienja iz tokastih izvora, ocjenu oneienja izUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli, ocjenu koliinskog stanja koritenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na stanje voda,

-popis i kartografski prikaz zatienih podruja ukljuujui uvjete i mjerezatite prema Zakonu i posebnim propisima, -kartu mree monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda, voda teritorijalnoga mora i podzemnih voda i zatienih podruja u pogledu stanja tih voda,

-ekonomsku analizu koritenja voda, popis ciljeva kakvoe za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, vodeteritorijalnoga mora i podzemne vode, ukljuujui i zatiena podruja, te rokovi za postizanje tih ciljeva, saeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoe voda, ukljuujui i naine postizanja ciljeva tim mjerama, ukljuujui osnovne mjere i dopunske mjere; utvrivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz ovoga Plana, pravila primjene pojedinih sastavnica Plana. Pored spomenutog plan upravljanja vodnim podrujima treba sadravati i: registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na odreene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom podruju

izvjee koje sadri opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremiPlana, popis nadlenih institucija za primjenu Plana na vodnom podruju, oznaku kontaktnih mjesta na kojima se moe stei uvid, odnosno dobiti pratea dokumentacija i informacije koje se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim podrujima, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za tokaste izvore oneienja i za sve druge identificirane negativne utjecaje na stanje vodnih tijela na vodnom podruju i sadanji rezultati monitoringa. Uz krovnu zakonsku regulativu u zakonodavstvu zatite okolie Republike Hrvatske na

6

podruju zatite voda postoji niz podzakonskih akata koji poblie definiraju odredbe zakona. Stupanjem novog zakona o zatiti voda na snagu veliki dio dosadanjih podzakonskih akata biti e ukinut te e biti doneseni novi akti koji su u skladu sa direktivama Europske unije. Podzakonski akti dijele se na Uredbe, planove, odluke, sporazume i pravilnike. Obuhvaaju vodno podruje koje ukljuuje povrinske, podzemne i otpadne vode.VODA

U svrhu provedbe zatite povrinskih i podzemnih voda te mora od oneienja s kopna i otoka donesen je Dravni plan zatite voda (NN 8/99) [10] koji sadri:

potrebna istraivanja i ispitivanja kakvoe voda. kategorizaciju voda, mjere zatite voda, mjere za sluajeve izvanrednih i iznenadnih zagaenja voda, plan graenja objekata i ureaja za proiavanje otpadnih voda, izvore i nain financiranja Plana popis fizikih i pravnih osoba zaduenih za provedbu Plana, njihovaovlatenja i odgovornost. Cilj je Plana, da se vodama upravlja prema naelu jedinstvenog vodnog sustava i naelu odrivog razvitka. U Planu se polazi prvenstveno od naela prevencije koje podrazumijeva planiranje i poduzimanje potrebnih mjera u zatiti voda, kada i ne postoje vrsti dokazi o promjenama u kakvoi voda. Preventivne mjere su mjere spreavanja i ograniavanja u isputanju opasnih i drugih tvari, koje bi mogle uzrokovati oneienje ili zagaenje voda. Nadzor oneienja je radnja kojom se osigurava stalno praenje isputanja otpadnih voda na samom izvoru oneienja. Naelo "uporabe najbolje raspoloive tehnologije" podrazumijeva: tednju sirovina i energije, iskljuivanje opasnih tvari iz tehnolokih procesa, te smanjenje koliina i tetnosti svih isputenih tvari prije njihova isputanja u prijemnik. Naelo "oneiiva plaa", znai da za svako oneienje voda, korisnik voda koji je to oneienje izazvao, ima obavezu platiti naknadu u skladu sa stupnjem izazvanog oneienja. Takoer ima obavezu podmirenja trokova ienja i uklanjanja zagaenja kao i naknadu tete koja je izravna posljedica zagaenja. Osiguranje stalnih informacija o stanju kakvoe voda i razmjena podataka sa susjednim dravama je naelo od osobite vanosti za upoznavanje javnosti i poduzimanje potrebnih mjera za zatitu voda. 2.1.1 POVRINSKE KOPNENE VODE U svhu ocjene oneienosti povrinskih voda propisana je Uredba o klasifikacija voda (NN 77/98 i 137/08) [11] i Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) [12]. Uredbom o klasifikaciji voda odreuju se vrste voda koje odgovaraju uvjetima kakvoe voda u smislu njihove ekoloke funkcije, kao i uvjetima koritenja povrinskih voda za odreene namjene. Vode se svrstavaju u vrste na temelju doputenih graninih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, koji obiljeavaju izvore i uzronike oneienja voda. Pokazatelji za klasifikaciju svrstani su u dvije skupine:USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

Obavezni pokazatelji za ocjenu ope ekoloke funkcije voda - fizikalno-kemijski,reim kisika, hranjive tvari, i bioloki pokazatelji (prilog 1) Pokazatelji koji se ispituju na osnovu posebnih programa sadranih u planovima

7

za zatitu voda i ciljanim programima, te zajedno sa obaveznim pokazateljima slue za iru ocjenu ope ekoloke funkcije voda i utvrivanja uvjeta koritenja za odreene nemjene. Ovu skupinu pokazatelja ine metali, organski spojevi i radioaktivnost. (prilog 2) Prema uvjetima za koritenje voda za odreene namjene odgovaraju sljedei kriteriji Vrsta I. Vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za pie ili u prehrambenoj industriji, te vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve). Vrsta II. Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida) ili koje se nakon odgovarajueg proiavanja mogu koristiti za pie i druge namjene u industriji i sl. Vrsta III. Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se proiavaju da bi se koristile za odreene namjene. Vrsta IV. Vode koje se mogu koristiti iskljuivo uz proiavanje na podrujima gdje je veliko pomanjkanje vode. Vrsta V. Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po Uredbi. Uredbom o opasnim tvarima u vodama propisuje se koje tvari i u kojim koliinama se smatraju opasnim tvarima u povrinskim vodama. Odreen je Standard kakvoe vode (SKV) za prioritetne opasne tvari za koje je odreena prosjena godinja koncentracija i maksimalna dozvoljena koncentracija. Popis parametara dan je u prilogu 3). U uredbi je dan i popis tvari koje takoer oneiuju vodu ali za njih odreene maksimalno dozvoljene koncentracije, na tom popisu nalaze se sljedee skupine tvari: Metali, metaloidi i njihovi spojevi

Anorganski pokazatelji Ugljikovodici Halogenirani ugljikovodici Nitrirani ugljikovodici Fenoli Pesticidi Ostali organski spojeviPravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) [13] odnosi se na prikupljanje, odvodnju, proiavanje i isputanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje te proiavanje i isputanje tehnolokih otpadnihUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODR UJU ZATITE KOPNENIH VODA

voda iz pojedinih industrija. Cilj Pravilnika je zatita okolia i tetnog utjecaja od isputanja navedenih otpadnih voda. Pravilnikom se propisuju granine vrijednosti, odnosno dozvoljene koncentracije pokazatelja opasnih i drugih tvari za:

tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u sustav javne odvodnje otpadnih vodaili u povrinske vode, otpadne vode sustava javne odvodnje (komunalne otpadne vode), koje se nakon proiavanja isputaju u povrinske vode. Tehnoloke otpadne vode, kada se isputaju u sustave javne odvodnje ili u povrinske vode podlijeu potrebnom proiavanju kako bi se: zatitilo zdravlje radnika koji rade na odravanju sustava prikupljanja, odvodnje i ureaja za proiavanje otpadnih voda,8

osiguralo, da ne doe do oteenja sustava prikupljanja, odvodnje, opreme irada ureaja za proiavanje te postrojenja za obradu mulja, osiguralo, da se isputanjem efluenta ne poini tetan utjecaj na okoli te postiglo dobro stanje voda i osiguralo odlaganje mulja na ekoloko prihvatljiv nain. Granine vrijednosti pokazatelja, odnosno dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari u tehnolokim otpadnim vodama (efluentu), koje se isputaju u povrinske vode ili u sustav javne odvodnje otpadnih voda, dane su u prilogu 4. U pravilniku su takoer dane vrijednosti do kojeg stupnja je potrebo smanjiti optereenje prilikom isputanja otpadnih voda prirodni recipijent posebno ako se radi o osjetljivim podrujima a to su: povrinske vode za koje je utvren proces eutrofikacije (jezera i vodotoke koji se ulijevaju u jezera, zatvorene zaljeve s loom izmjenom vodne mase, zbog ega moe doi do povienja koncentracija hranjivih tvari, estuarije, morske zaljeve i druge priobalne vode za koje se utvrdi da imaju lou izmjenu vodne mase ili koje dobivaju veliku koliinu hranjivih tvari), povrinske vode namijenjene koritenju u javnoj vodoopskrbi uz potreban stupanj kondicioniranja i vode odreene za kupanje i druge vode ije koritenje zahtijeva obradu. Vrijednosti smanjenja optreanja dani su u prilogu 5. Monitoring sastava otpadnih voda tijekom 24-satnog razdoblja potrebno je provoditi za manja podruja (do 50 000 ES) 12 puta godinje, a za vea podruja (vie od 50 000 ES) 24 puta godinje. Granine vrijednosti pokazatelja u efluentu koji se isputa u sustav javne odvodnje ili u povrinske vode, za pojedine industrije, odnosno oneiivae, a u vezi sa smanjenjem emisija opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama uz primjenu najbolje raspoloive tehnologije, odreeni su u prilozima, koji su sastavni dio ovog Pravilnika, za sljedee objekte i postrojenja oneiavanja:

1.Prerada koe i krzna 2.Proizvodnja mineralnih voda i bezalkoholnih piaUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

3. Prerada mlijeka i mlijenih proizvoda 4.Proizvodnja i prerada tekstila 5.Proizvodnja piva i slada 6.Prerada i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda 7.Proizvodnja alkoholnih pia i alkohola 8.Proizvodnja biljnih ulja i ivotinjskih masti 9.Prerada ribe,

10.Prerada voa i povra, 11.Proizvodnja eera i eernih proizvoda, 12.Proizvodnja papira kartona i ljepenki, 13.Prerada drva u drvnoj industriji, 14.Proizvodnja i prerada stakla te 15.za druge objekte i postrojenja oneiavanja za koje se utvrdi opravdanostdonoenja priloga. 2.1.2. PODZEMNE VODE Za ocjenu oneienosti podzemne vode u Republici Hrvatskoj koristi se samo Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08) [14], bez obzira na podruje, trenutni ili buduu namjenu podruja u kojem se podzemna voda ispituje. Prema ovom pravilniku ispitiju se tri kategorije pokazatelja kojima se odreuje kvaliteta vode za pie:

9

mikrobioloki pokazatelji fizikalno-kemijski pokazatelji radioloki pokazateljiU pravilniku je takoer dan i popis pokazatelja koje je potrebno pratiti prilikom monitoringa kvalitete vode za pi e. Sve tabele dane su u prilogu 6. 3. DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE NA PODRUJU ZATITE OKOLIA

Tijekom razvoja Europske unije zemlje lanice teile su osnivanju zajednikog zakonodavnog tijela, u kojem e prilikom kreiranja okoline politike sudjelovati sve zemlje lanice. Stoga je Europska unije osnovala tri zakonodavne institucije koje kreiraju legislativu na podruju zatite okolia [15]: Direkcija Europske komisije

Vijee ministara Europski parlamentRazvojem svijesti o okoliu 1987. godine u Rimski sporazum uveden je jedinstveni Europski akt (Single European Act SEA)) vezan za podruje zatite okolia, koji je dao okolinoj politici novu bazu za provedbu odluka na podruju zatite okolia.USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

1973. godine u sklopu Parikog samita objevljen je plan djelovanja u zatiti okolia (Environmental Action Programme (EAP)) koji je bio vaan korak u okolinoj politici, jer su nakon njega objavljena jo pet programa [16]: Prvi akcijski program zatite okolia (1973-77) -integracija pojedinanih politika zatite okolia -uvoenje principa zagaiva plaa -postavljanje kvalitativnih standarda za okoli -postavljanje standarda za proizvode -postavljanje standarda za proizvodne procese (o emisiji tetnih tvari u okoli i sl.) Drugi akcijski program zatite okolia (1977-1983) - nastavak tekuih aktivnosti prvog programa Trei akcijski program zatite okolia (1983-1987) - pripremljena prva zajednika strategija Zatite okolia sa teitem na spreavanju oneienja (naglasak na izradu Studija utjecaja na okoli) etvrti akcijski program zatite okolia (1987-1992) -Novi pristup okoliu - visoki standardi zatite postali su imperativom gospodarskog i opeg razvoja -Osnivanje Europske agencije za okoli (baze podataka o okoliu indikatori okolia) -Financiranje zelenih projekata (otpad) od strane EIB -Ukljuivanje javnosti u razmatranjima pitanja o okoliu Peti program zatite okolia (1992-2000) "Towards sustainability" - Strategija odrivog razvoja i jedinstveni standardi na podruju EU esti program zatite okolia EU (od 2000) Politika zatite okolia EU prema estom programu temelji se na:

-integraciji zatite okolia u sve druge razvojne politike, -preventivnom djelovanju, -naelu oneiiva plaa, -sprjeavanju oneienja na samom izvoru, -podijeljenoj odgovornosti svih sudionika u razvoju, -promicanju odrivog razvojaPosebna podruja djelovanja kroz esti akcijski program:

10

-Klimatske promjene -Zatita biljnog i ivotinjskog svijeta (bioraznolikost) -Zatita zdravlja stanovnitva -Gospodarenje otpadomPrilikom donoenja Petog programa zatite okolia doneen je i sporazum Europske unije (Sporazum u Maastrichtu) koji kreira jo ambiciozniju okolinu politiku u odnosu na SEA. Glavne ambicije ovog sporauzma su:

Kvaliteta okolia Ljudsko zdravljeUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

Iskoritavanje resursa Oneiiva plaaZakonska hijerahija Europske unije temelji se na tri stupnja: Osnivaki ugovori i pravna naela - ovi dokumenti su jai od nacionalnih ustava i zakona, te svi zakonski akti moraju biti usklaeni s njima i pozivati se na njih Uredbe, direktive i odluke - imaju obavezujue ciljeve i vremenski rok do kada se moraju unijeti u nacionalno zakonodavstvo i primjeniti

Uputstva, smjernice, miljenja, akcijski planovi, priopenja, radni programi -kojinemaju obavezujui te se koriste u postupcima donoenja odluka prije usvajanja konanog pravnog akta. Glavne direktive Europske unije na podruju zatite okolia su: Okvirna direktiva o kakvoci zraka

Okvirna direktiva o vodama Okvirna direktiva o otpadu Procjena utjecaja na okoli Natura Predloena direktiva o zatiti tla IPPC direktiva Seveso direktiva

3.1. PROPISI EUROPSKE UNIJE VEZANI ZA ZATITU VODA U Europskoj uniji zakonski akti na podruju zatite voda podijeljeni su na nekoliko razina: Ope okvirne direktive Direktive vezane za odreenu upotrebu voda

Oneienje mora Regionalne vode (regionalne konvencije) Isputanje opasnih tvari u vodeOpe direktive vezane za zatitu voda 1) Okvirna direktiva o vodama (2000/60 EC) [17] je krovni zakonski dokument na podruju zatite voda. Svi ostali akti proizlaze iz odredaba ove direktive. Svrha ove Direktive je uspostavljanje okvira za zatitu kopnenih povrinskih voda, prijelaznih voda, priobalnih voda i podzemnih voda koja:

11


sprijeava daljnju degradaciju i titi i uvruje stanje vodnih ekosustava, s obziromna potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i movarnih podruja direktno ovisnih o vodnim ekosustavima; obeava odrivo koritenje voda na osnovu dugorone zatite raspoloivih vodnih resursa;

ima za cilj bolju zatitu i poboljanje vodnog okolia, meu ostalim i putemspecifinih mjera za postupno smanjenje isputanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prekid ili postupno eliminiranje isputanja, emisije ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste; osigurava progresivno smanjenje oneienja podzemnih voda i sprijeava njihovo daljnje oneienje doprinosi ublaavanju posljedica poplavi i sua S obzirom na navedeno doprinosi: osiguravanju dostatnih koliina povrinskih i podzemnih voda dobre kakvoe potrebnih za odrivu, uravnoteenu i pravilnu uporabu voda; znatnom smanjenju oneienja podzemnih voda;

zatiti kopnenih povrinskih voda i morskih voda postizanju ciljeva relevantnih meunarodnih ugovora, ukljuujui i one koji suusmjereni na eliminaciju oneienja morskog okolia, akcijom Zajednice za prekidanje ili postupno eliminiranje isputanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konanim ciljem postizanja u morskom okoliu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracija oko nule za sintetske tvari. Neki od ostalih opih zakonskih koje proizlaze iz odredaba Okvirne direktive o vodama su:

Priopenje Europske komisije vijeu, Europskom parlamentu, te ekonomskom isocijalnom parlamentu o odreivanju materijalne vrijednosti upravljanje vodama (COM (2000) 477) [18] Direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (2007/60/EC) [19] (COM (2007) 414) [20] S obzirom na temu ovog rada koja se prvenstveno odnosi na zatitu kvalitete kopnenih voda biti e izabrane one direktive koje se odnose na to podruje. Pa stoga to se tie upotrebe voda spoment u sljee direktive: Direktiva o kvaliteti vode za pie (98/83/EC) [21]. Ova direktiva namjenjena je zatiti ljudskog zdravlja od nepovoljnog utjecaja oneienja u vodi namjenjenoj za pie, a odnosi se na vode u njihovom prirodnom stanju ili nakon proiavanjaUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

i

dugorono

Pripoenje Europske komisije u svezi izazova nestaice voda i sua u Europskoj uniji

bez obzira na njihovo porijeklo. U ovoj direktivi dane su granine vrijednosti mikrobiolokih, kemijskih i radioaktivnih parametara koji odreuju kvalitetu vode za pie, kao i indikacijskih parametara koje je potrebno pratiti prilikom monitoringa voda. Tabele sa popisom parametara i njihove granine vrijednosti dane su u prilogu 7. Obrada otpadnih voda iz urbanih podruja (91/271/EEC) [22]. Ova direktiva odnosi se na obradu i isputanje otpadnih voda iz urbanih i industrijskih podruja u prirodne recipijente. Svrha ove direktive je zatita od nepovoljnog utjecaja otpadnih

12

voda na okoli. Zahtjevi koje je potrebno ispuniti prije isputanja su: Sustav za prikupljanje otpadnih voda mora biti ureen tako da prihvati sve otpadne vode odreenog podruja bez obzira na njihov sastav, dobru zatitu da ne bi dolo do istjecanja, te ogranienje oneienja recipijenata prilikom prekoraenja kapaciteta dotokom oborinskih voda Prije isputanja otpadnih voda iz postrojenja za obradu u recipijent potrebno je ispitati koncentracije odreenih tvari u otpadnim vodama koje moraju zadovoljavati uvjete propisane u tablicama koje su dane u prilogu 8. kako za osjetljiva tako i za manje osjetljiva podruja. Prije ulaska inustrijskih otpadnih voda u sustav za prikupljanje i obradu urbanih otpadnih voda potrebno je izvriti njihovu predobradu. Potrebno je provoditi monitoring sastava otpadnih voda tijekom 24-satnog razdoblja i to za manja podruja (do 50 000 ES) 12 puta godinje, a za vea podruja (vie od 50 000 ES) 24 puta godinje. U prilogu 8. dane su i vrijednosti stupnja smanjenja optereenja za isputanje u manje osjetljiva i osjetljiva podruja. U svrhu zatite kopnenih voda od opasnih tvari propisan je niz direktiva. Neke od tih direktiva su: Sukladno odredbama okvirne direktive o vodama donesena je odluka (2455/2001/EC) [23] u kojoj je dan popis opasnih tvari u vodama. Popis se nalazi u prilogu 9. Za zatitu voda od oneienja nitratima iz poljoprivrednih izvora propisana je direktiva (91/676/EEC) [24]. Podzemna ili povrinska voda koja sadri vie od 50 mg/l nitrata smatra se oneienom. U direktivi dane su smejrnice za provoenje poljoprivrednih aktivnosti koje ukljuuju upotrebu umjetnih gnojiva i kemikalija koje mogu izazvati oneienje voda. 3.1.1 POVRINSKE KOPNENE VODE U cilju postizanja zadovoljavajueg kemijskog statusa povrinskih voda (kopnene vode i ostale povrinske vode) donesena je direktiva o standardima kvalitete okolia zaUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

povrinske vode (2008/105/EEC) [25]. Svaka zemlja lanica Europske unije mora ustanoviti za svaki rijeni vodotok ili dijelove vodotoka na podruju drave popis, karte isputanja i emisija svih primarnih i oneiujuih tvari. Tijekom monitoringa potrebno je pratiti dvije kategorije graninih vrijednosti, prosjena godinja koncentracija i maksimalna doputena koncentracija za pojedino uzorkovanje. Tablica sa popisom parametara i graninim vrijednostima dana je u prilogu 10. 3.1.2 PODZEMNE VODE U svrhu zatite podzemnih voda od oneienja propisana je direktiva (2000/118/EC) [26]. U skladu s odredbama okvirne direktive o vodama propisana je ova direktiva u svrhu sprijeavanja i kontrole oneienja podzemne vode koja ukljuuje:

Kriterije za procjenu dobrog kemijskog statusa podzemnih voda Kriterije za identifikaciju poveanja koncentracije odreenih oneiujuih tvari, teotkrivanja izvora oneienja

Zahtjeve vezane za sprijeavanje unosa oneiujuih tvari u podzemne vode u svrhunjihove zatite od propadanja. Granine vrijednosti odreenih oneiujuih tvari propisuje svaka zemlja lanica u

13

svojem nacionalnom zakonodavstu sukladno smjernicama koje su dane u ovoj direktivi. Odreivanje pozadinskih vrijednosti moraju biti bazirane na: Opsegu interakcije izmeu podzemne vode i povezanog vodnog i pripadajueg kopnenog ekosistema

Povezivanju sadanje ili potencijalne legitimne upotrebe odnosno funkcije podzemne vode Svim oneiujim tvarima koje karakteriziraju rizik za tijelo podzemne vode,uzimajui u obzir listu minimalnog broja oneiujuih tvari.

eljezne tvari ili indikatori koji se mogu pojaviti prirodno ili kao rezultat ljudskeaktivnosti Arsen Kadmij iva Amonij Kloridi Sulfati Sintetike tvari - trikloretilen i tetrakloretilen Elektrovodljivost Hidrogeoloke karakteristike ukljuujui podatke o razinama i bilanci podzemne vodeUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

Prilikom odreivanja pozadinskih vrijednosti mora se uzeti u obzir porijeklo oneiujuih tvari, njihovo mogue prirodno pojavljivanje, njihovu tetnost i mogunost disperzije, te njihovu postojanost i bioakumulacijski potencijal Pri odreivanju pozadinskih vrijednosti eljezovitih tvari treba uzeti u obzir njihov prirodni prag vrijednosti u odnosu na hidrogeoloke karakteristike tijela podzemne vode Odreivanje pozadinskih vrijednosti mora biti podkrijepljeno kontroliranim mehanizmom prikupljana podataka baziranih na procjeni kvalitete podataka, analitikim okolinostima i pozadinskim vrijednostima za odreene tvari koje se prirodno pojavljuju u vodama ili su rezultat ljudske aktivnosti. U svrhu zatite podzemne vode od oneienja odreenim oneiujuim tvarima kao i mogunost odreivanja ili otklanjanja posljedica oneienja koje je ve prisutno propisana je direktiva pod brojem (80/68/EEC) [27]. U direktivi su propisane dvije liste oneiujuih tvari, jedna se odnosi na tvari kojima treba sprijeiti emisiju u podzemne vode, dok druga lista daje popis tvari kojima treba ograniiti emisiju u podzemnu vodu. Tvari kojima treba sprijeiti emisiju u podzemne vode Organohalogeni spojevi i tvari koje mogu formirati takve spojeve u vodenom okoliu

Organofosforni spojevi Organotinski spojevi Tvari koje sadre kancerogena, mutagena ili tetragena svojstva u vodenomokoliu

iva i njezini pojevi Kadmij i njegovi spojevi Mineralna ulja i ugljikovodici CijanidiTvari kojima treba ograniiti emisiju u podzemne vode se: Metali i njihovi spojevi (cink, bakar, nikal, krom, olovo, selen, arsen, antimon, molibden, titan, kositar, barij, berilij, bor, uran, vanadij, kobalt, talij, telur, srebro)

Biocidi i njihovi derivati14

Tvari koje imaju negativan utjecaj na okus i/ili miris podzemne vode Otrovni postajani organski spojevi silicija i tvari koje stvaraju takve spojeveu vodi, osim oni koji su bioloki nekodljivi ili se u vodi brzo pretvaraju u neopasne tvari

Anorganski spojevi fosfora i elementarni fosfor Fluoridi Amonijak i nitritiUSPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUJU ZATITE KOPNENIH VODA

4.

USPOREDBA PROPISA REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU

Zakonska regulativa Republike Hrvatske ne definira u potunosti sve elemente zatite i gospodarenja kopnenih voda. Prilkom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u Hrvatsko zakonodavstvo implementirane su neke direktive EU. Takoer je doneen i novi zakon o vodama ije odredbe su u skladu sa smjernicama direktiva Europske unije. Ovaj zakon propisuje niz novih zakonskih akata koji bi trebali bolje i jasnije definirati kako i na koji nain zatiti vode od oneienja te kako bolje gospodariti vodnim resursima. U Republici Hrvatskoj najslabije je definirana zakonska regulativa vezana za zatitu podzemnih voda od oneienja. Trenutno se kvaliteta podzemne vode ocjenjuje samo prema pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, to i ne mora biti pogreno s obzirom da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpilitima i kaptiranim izvoritima. U pravilniku je dan popis pokazatelja i maksimalno doputene vrijednosti pokazatelja, meutim nisu dani naini zatite i preventivnog djelovanja u svrhu sprijeavanja oneienja. S druge strane Europska unija propisuje niz direktiva o oneienju podzemnih voda u kojima su dani popisi oneiujuih tvari i smjernice za zatitu podzemnih voda od oneienja. to se tie povrinskih kopnenih voda Hrvatsko zakonodavstvo propisuje uredbu o klasifikaciji voda te uredbu o opasnim tvarima u vodama koja je u skladu sa smjernicama direktive Europske unije. Poto svaka zemlja lanica Europske unije mora u svoje zakonodavstvo implementirati Europske direktive, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska e proiriti i poboljati svoje zakonodavstvo na podruju zatite kopnenih voda. 5. ZAKLJUAK

Spoznajom da ekonomski napredak uvelike ovisi o prirodnim izvorima, ali isto tako i djeluje na njegovo unitavanje javila se potreba za zatitom okolia i prirodnih resursa. Upravo stoga se u mnogim zemljama 70-tih i 80-tih godina prolog stoljea zapoelo sa kreiranjem politike zatite okolia. Europska unija je prilikom kreiranja politike zatite okolia donijela veliki broj zakonskih propisa i stratekih dokumenata u svrhu poboljanja zatite okolia u Europi. Hrvatska ima jedinstvenu priliku analizirati politike zatite okolia u zemljama lanicama EU te usvojiti odgovarajuu praksu u njihovom provoenju. Prenoenjem pravne steevine u nacionalno gospodarstvo Hrvatska dobiva mogunost poboljanja stanja okolia. Zatita voda od oneienja provodi se u svrhu ouvanja ivota i zdravlja ljudi, a isto tako omoguava nekodljivo koritenje voda za razne namjene. Poboljanjem i nadogradnjom postojee zakonske regulative koja za svoju svrhu mora imati nadzor nad stanjem kakvoe vode i izvorima oneienja, sprijeavanje i ograniavanje zabranjenih radnji i ponaanja koja mogu utjecati na oneienje voda pridonosimo ouvanju kvalitete vode.VODA

6.

BIBLIOGRAFIJA

15

[I] Izvjee Europske komisije o napretku Hrvatske za 2009. godinu [2] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01) [3] Deklaracija o zatiti okolia Republike Hrvatske (NN 34/92) [4] Zakon o zatiti okolia (NN110/07) [5] Zakon o zatiti okolia (NN br.82/94, i 128/99) [6] Zakon o vodama (NN 153/09) [7] Zakona o vodama (NN 107/95, NN 105/05) [8] Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) [9] Plan upravljanja vodnim podrujima [10] Dravni plan zatite voda (NN 8/99) [II] Uredba o klasifikacija voda (NN 77/98 i 137/08) [12] Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) [13] Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) [14] Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08) [15] Prof.dr. Esad Prohi, dipl.ing Legislativa u zatiti okolia" [16] Dr.sc. Sanja Tima Politika zatite okolia Europske unije" [17] Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy [18] Communication from the Commission to the Council, European Parliament and Economic and Social Committee: Pricing and sustainable management of water resources [COM (2000) 477 [19] Directive 2007/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2007 on the assessment and management of flood risks [20] Commission Communication of 18 July 2007: "Addressing the challenge of water scarcity and droughts in the European Union" [COM(2007) 414 final [21] Council Directive 98/83/EC of 3 November 1998 on the quality of water intended for human consumption. [22] Council Directive 91/271/EEC of 21 May 1991 concerning urban waste water treatment [23] Decision No 2455/2001/EC of the European Parliament and of the Council of 20 November 2001 establishing the list of priority substances in the field of water policy and amending Directive 2000/60/EC [24] Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources [25] Directive 2008/105/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 on environmental quality standards in the field of water policy, amending and subsequently repealing Council directives 82/176/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 84/491/EEC, 86/280/EEC and amending Directive 2000/60/EC [26] Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration [27] Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of groundwater against pollution caused by certain dangerous substances


7.

PRILOZI

Prilog 1) Obavezni pokazatelji prema uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98)POKAZATELJI pH mjerna jedinica I. vrsta 8,5- 6,5 II. vrsta 6,5 - 6,3 8,5 - 9,0 FIZIKALNO-KEMIJSKI Alkalitet mg CaCO3/l >200 200 - 100 100 - 20 20 - 10 2000 15 >1,50 >0,20 >10,0 >20,0

zastite kopnenih voda

Documents