zbornik saŽetaka … · razvoj ruralnog turizam u hrvatskoj – studija slučaja ravni kotari...

ZBORNIK SAŽETAKA

5. KONGRESA GEOGRAFA BOSNE I

HERCEGOVINE

2

5. KONGRES GEOGRAFA BOSNE I HERCEGOVINE

SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

ORGANIZATORI

GEOGRAFSKO DRUŠTVO U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU PRIRODNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA

UNIVERZITETA U SARAJEVU

Izdavač

Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo

Email: [email protected]

http://geodrustvo.ba/

Urednici

Ranko Mirić

Haris Gekić

Aida Bidžan-Gekić

Amra Banda

Boris Avdić

ONLINE ISSN

Svi sažeci su recenzirani.

Autori radova su odgovorni za lektorisanje i redakturu, te urednici i Organizacioni

odbor 5. kongresa geografa BiH ne snosi nikakvu odgovornost za navedeno.

Stavovi izneseni u objavljenim radovima su stavovi autora, te ne odražavaju nužno

stavove Organizacionog odbora ili Geografskog društva u FBiH.

http://geodrustvo.ba/

3

ORGANIZACIONI ODBOR 5. KONGRES GEOGRAFA BOSNE I

HERCEGOVINE

Prof. dr. Ranko Mirić, predsjednik Organizacionog odbora

Prof. dr. Nusret Drešković,

Prof. dr. Esmir Pilav,

Prof. dr. Aida Korjenić,

Doc. dr. Edin Hrelja,

Dr. sc. Amra Banda,

Doc. dr. Aida Bidžan-Gekić,

Doc. dr. Haris Gekić,

Dr. sc. Boris Avdić,

Amina Sivac, MA.

4

PROGRAM RADA

5. KONGRES GEOGRAFA BOSNE I HERCEGOVINE

18-Novembar-20

09:00-09:30 Ceremonija otvaranja

09:30-10:00 Plenarni radovi

10:30-12:30

Sesija Ia - Teorijska i aplikativna geografija SALA I

Sesija Ib – Geografija u obrazovanju SALA II

12:45-14:30

Sesija IIa – Turizam SALA I

Sesija IIb – Prostorno i urbanističko planiranje SALA II

14:30-15:30 Pauza za ručak

15:45-17:30

Sesija IIIa - Zaštita okoliša SALA I

Sesija IIIb – Poster prezentacije SALA II

19-Novembar-20

09:30-11:30 Sesija IV - Teorijska i aplikativna geografija SALA I

11:30-12:45 Sesija V – Regionalno planiranje i regionalni razvoj SALA I


14:30-16:15 Sesija VI–Turizam SALA I

16:30 Ceremonija zatvaranja

5

18. 11. 2020. SALA I

NASLOV AUTOR(I)

SESIJA - Ia - TEORIJSKA I APLIKATIVNA GEOGRAFIJA

MODERATOR: Edin Hrelja

10:30 Primjena objektivnih indikatora u analizi stambenog

standarda grada Zadra

Silvija Šiljeg

Ivan Marić

Fran Domazetović

10:45 Selected cases of subaqueous soils in Slovenian

coastal waters

Blaž Repe

Tina Pavlin

Alja Pristovšek

11:00 Geografski sadržaji u člancima o državama u

enciklopedičkim izdanjima Ivana Crljenko

11:15 Prirodno-geografski toponimi LLF doline kao odraz

okolišnih promjena Marija Jukić

Danijel Barišić

11:30 Regionalni stereotipi i Covid-19 u Hrvatskoj Jurica Botić

Toni Popović

11:45 Uticaj temperaturnih razlika u slivu na hidrogram

rijeke Željeznice Branislav Drašković

Boban Miletić

12:00 Mogućnost dendroklimatoloških istraživanja u

Sarajevsko - romanijskoj regiji Rade Ivanović

Jelena Golijanin

SESIJA - IIa – TURIZAM

MODERATOR: Amra Banda

12:45 Manifestacije i tradicionalni sajmovi Sjeveroistočne

Bosne

Semir Ahmetbegović

Fadila Kudumović

Dostović

Željka Stjepić

Srkalović

13:00 Vizualna prezentacija turističke atrakcijske osnove

Like u sredstvima komunikacije Ivana Žafran

Vuk Tvrtko Opačić

13:15 Upravljanje prirodnim resursima u konceptu održivog

razvoja Danijela Madžar

Ivan Madžar

6

13:30 Utjecaj Jadranske magistrale na razvoj turizma na

Jadranu Mislav Stjepan Čagalj

13:45 Razvoj ruralnog turizam u Hrvatskoj – studija slučaja

Ravni kotari

Jadranka Brkić-

Vejmelka

Ante Blaće

Ana Pejdo

14:00 Analiza stanja vinskog turizma u Bosni i Hercegovini Dajana Vukojević

14:15 Stari narodni sportovi i igre kao nosioci turističkih

manifestacija u Bosni i Hercegovini

Željko Bjeljac

Nevena Ćurčić

Jovana Brankov


SESIJA - IIIa - ZAŠTITA OKOLIŠA

MODERATOR: Amra Banda

15:45 Sediment production in flysch badlands: A case

study from Slovenian Istria Gregor Kovačič

16:00 Klasifikacija krajobraza Gorske Hrvatske -

fizičkogeografski pristup

Valerija Butorac

Nenad Buzjak

16:15 Mjerenje intenziteta korozije na području

Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“

Dražen Perica

Kristina Krklec

Irena Mrak

Jole Petričević

16:30 Light pollution in Slovenia in 2019 with special

regard to NATURA 2000 areas Igor Žiberna

16:45

Recentni geoekološki problemi u slivu Jale

Sabahudin Smajić

Merima Kovačević

Alma Kadušić

Nedima Smajić

17:00 Analiza promjene pokrovnosti zemljišta na

području Grada Goražda

Edin Hrelja

Amina Sivac

Aida Avdić

Ahmed Džaferagić

7

17:15

Male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini i

njihov uticaj na okoliš

Aida Korjenić

Amra Banda

Amina Sivac

Ahmed Džaferagić

18. 11.2020. SALA II

NASLOV AUTOR(I)

SESIJA - Ib –GEOGRAFIJA U OBRAZOVANJU

MODERATOR:Boris Avdić

10:30

Uloga geografskog predtercijarnog obrazovanja u

razvoju bioekonomije

Željka Šiljković

Biljana Vranković

Ružica Vuk

10:45 Metode online vrednovanja u nastavi biologije za

vrijeme pandemije

Gabrijela Marin

Ana Pejdo

11:00 Geografska znanja i vještine o reljefu kao sastavnice

geografske pismenosti

Ružica Vuk

Biljana Vranković

Zoran Curić

11:15 Uloga nastave geografije u formiranju ekološke

svesti učenika

Anđelija Ivkov Džigurski

Ljubica Ivanović Bibić

Smiljana Đukičin

Vučković

Jelena Milanković

Jovanov

11:30 Geografski predmetni kurikulum kroz reformu

obrazovanja u BiH Enisa Kulašin

11:45

Regionalna geografija i geografsko obrazovanje:

Promjene globalnih trendova u savremenoj školskoj

geografiji

Boris Avdić

Ranko Mirić

Nusret Drešković

12:00 Realizacija geografskih sadržaja u objektima u

prirodi

Ljubica Ivanović Bibić

Anđelija Ivkov Džigurski

Smiljana Đukičin

Vučković

Jelena Milanković

Jovanov

8

SESIJA - IIb –PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE

MODERATOR: Haris Gekić

12:45 Sprovođenje, praćenje i ocenjivanje - izazovi u

procesu prostornog planiranja u Srbiji

Zora Zivanovic

Sinisa Trkulja

13:00 Socijalni aspekt utjecaja pomorskog prometa –

primjer grada Supetra na Braču

Ozana Šaškor

Slaven Gašparović

13:15 Prostorna diferenciranost utjecaja prometa na

svakodnevni život ljudi

Magdalena Makar

Slaven Gašparović

13:30 Percepcija romskog etničkog prostora i socijalna

isključenost Hrvoje Šlezak

13:45

Tools for sustainable and smart land use: Slovenian

approach for land regeneration support

Barbara Lampič

Nejc Bobovnik

Lea Rebernik

14:00 Hidrogeografske promijene u dolini rijeke Krapine Ivan Martinić

Danijel Orešić

SESIJA - IIIb – POSTER PREZENTACIJE

15:45

9

19. 11. 2020.

NASLOV AUTOR(I)

SESIJA - IV–TEORIJSKA I APLIKATIVNA GEOGRAFIJA

MODERATOR: Aida Korjenić

9:30 The impact of the electoral system on electoral

participation in multiethnic societies Nedžad Sijamhodžić

Boštjan Rogelj

9:45

Uticaj savremenih društveno-geografskih procesa

na razvoj obrazovanja - slučaj Federacije Bosne i

Hercegovine

Amil Mehić

10:00 The Role of Universities in Regional Development

in Central Europe Pavel Ptaček

10:15 Ugroženost i zaštita speleoloških objekata Opštine

Pale u funkciji razvoja speleoturizma Jelena Golijanin

Rade Ivanović

10:30 Changing electoral districts in Slovenia: empirical

challenges for geography

Marko Krevs

Aleš Veršič

Boštjan Rogelj

10:45 Depopulacija i starenje stanovništva u Kantonu 10

- Bosna i Hercegovina Alma Pobrić

Aida Avdić

11:00 Kartografija u turizmologiji – turizmologija u

kartografiji Goran Barović

Duško Vujačić

SESIJA V -REGIONALNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ -

MODERATOR: Boris Avdić

11:30 Is there a space for new entrants into farming?

Evidences from Slovenia

Irma Potočnik Slavič

Barbara Lampič

Sara Uhan

11:45 Ekonomska klasifikacija prirodnih resursa Opštine

Srebrenice

Senada Nezirović

Aida Bidžan-Gekić

Haris Gekić

10

12:00

Promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva

regije Sjeveroistočna Bosna u periodu 1961-2013.

godine

Edin Hadžimustafić

Dževad Mešanović

Alija Suljić

Semir Ahmetbegović

12:15 Trendovi prostornog razvoja Bosne i Hercegovine

od 2000-2018. Branislav Drašković

12:30 Urban changes of Novi Sad in the 21st century and

its problems

Milka Bubalo Živković

Tamara Lukić

Bojan Đerčan

12:45 Geografska analiza talijanskih bunkera na

području Zadra

Zlatko Gašić

Denis Radoš

SESIJA - VI- TURIZAM

MODERATOR: Aida Bidžan-Gekić

14:30 Odnos lokalnog stanovništva prema održivom

razvoju turizma - primjer opštine Brda

Simon Kerma

Miha Koderman

14:45

The importance of local products in the

development of sustainable rural tourism - case

study of Vojvodina

Kristina Košić

Dunja Demirović

Maja Mijatov

15:00 Inovativan pristup razvoju seoskog turizma u

Vojvodini na primeru Tavankuta

Nevena Ćurčić

Nataša Jakočević

15:15 Utjecaj pandemije covid-19 na upravljanje

turističkom destinacijom, prilika za novi početak Dragan Glavaš

15:30 Avanturistički turizam u Nacionalnom parku

Sutjeska

Edin Hrelja

Nusret Drešković

Ranko Mirić

Amra Čaušević

15:45

Is tourist offer created by our perception of the

others as they really are, or what we think they

are?

Aleksandra Dragin

Sanja Kovačić

Maja Mijatov

Tamara Jovanović

16:00

Turizam kao faktor savremene fizionomske

transformacije planinskih područja Bosne i

Hercegovine – studija slučaja Vlašić

Amra Banda

Aida Korjenić

Amra Čaušević

Boris Avdić

16:30 Ceremonija zatvaranja

11

Sadržaj po sekcijama

GEOGRAFIJA U OBRAZOVANJU .................................................................... 12

GEOGRAFSKE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I GIS .............................. 21

PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE ............................................ 24

REGIONALNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ .............................. 32

TEORIJSKA I APLIKATIVNA GEOGRAFIJA ................................................. 39

TURIZAM ............................................................................................................... 57

ZAŠTITA OKOLIŠA ............................................................................................. 73

12

GEOGRAFIJA U OBRAZOVANJU

13

ULOGA GEOGRAFSKOG PREDTERCIJARNOG OBRAZOVANJA U

RAZVOJU BIOEKONOMIJE

Željka Šiljković1

Biljana Vranković2

Ružica Vuk3

Sažetak

Suvremeni razvoj društva pojedinih geografskih regija (prostora) rezultirao je inovacijskim

procesima u različitim granama gospodarstva. U radu je prikazano inovativno gospodarstvo

bioekonomija i objašnjena uloga geografskog obrazovanja u njezinom razvoju. Svrha

bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja primarnog

sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući

primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnog linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaza s

uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo.

Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije,

međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca

involviranog u ovo područje gospodarstva. Geografija kao interdisciplinarna znanost ima

značajnu ulogu u obrazovanju na svim razinama, od primarnog i tercijarnog obrazovanja do

cjeloživotnog učenja.

Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnog

gospodarstva kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna

tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030), a koji se odnosi na kružno gospodarstvo

(bioekonomiju). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije,

strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj.

Rezultati rada pokazuju da se Hrvatska bioekonomija nalazi tek u početnom ciklusu razvoja,

odnosno ispod prosjeka EU. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije

(2019) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i

klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda

pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U

radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma,

posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za

oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i

učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.

Ključne riječi: bioekonomija, Europska unija, kružno gospodarstvo, kurikulum, predtercijarno

geografsko obrazovanje, Republika Hrvatska.

1 redoviti profesor u trajnom zvanju, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska. e-mail:

[email protected] 2 dr. sc., načelnik sektora, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb,

Hrvatska. e-mail: [email protected] 3 doc. dr. sc., Odsjek za geografiju, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. e-mail:

[email protected]

14

METODE ONLINE VREDNOVANJA U NASTAVI BIOLOGIJE ZA

VRIJEME PANDEMIJE

Gabrijela Marin1

Ana Pejdo2

Sažetak

Pandemija uzrokovana korona virusom uzrokovala je značajne promjene u organizaciji

nastavnog procesa. Od nastave koja se oslanjala na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju,

u samo nekoliko dana nastavnici su poučavanje i vrednovanje transformirali u digitalni oblik.

Upravo digitalne i metodičke kompetencije nastavnika rezultirale su različitim metodama

vrednovanja i vrlo različitim iskustvima učenika i nastavnika. Istraživanje je provedeno na

uzorku učenika prvih, drugih i trećih razreda medicinske škole Ante Kuzmanića, u Zadru. Cilj

istraživanja je bio usporediti uspješnost tri metode vrednovanja online putem – izradu

istraživačkog seminara, izradu konceptualne mape i rješavanje online ispita. Sukladno

postavljenoj hipotezi učenici najbolja postignuća ostvaruju u online ispitu, dok su nešto slabiji u

izradi konceptualnih mapa i istraživačkih seminara. Očigledno je da ukoliko želimo ostvariti

valjano, pouzdano i objektivno vrednovanje nužno je da svaka metoda ima jasno razrađene

rubrike za vrednovanje, odnosno ako je riječ o online ispitu da se koriste pitanja različitih

kognitivnih razina. Rezultati upućuju i na nužnost kombiniranja različitih metoda zbog

individualiziranog pristupa kako bi svaki učenik, u skladu sa svojim sposobnostima i afinitetima,

mogao što uspješnije prezentirati naučeno.

Ključne riječi: informacijsko komunikacijska tehnologija, metode online vrednovanja.

1 mr. sc. didaktike prirodnih znanosti, Medicinska škola Ante Kuzmanića, Zadar, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 2 izv. prof. dr. sc., Sveučilište u Zadru Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.

e-mail: [email protected]

15

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE O RELJEFU KAO SASTAVNICE

GEOGRAFSKE PISMENOSTI

Ružica Vuk1

Biljana Vranković2

Zoran Curić3

Sažetak

Svrha učenja i poučavanja geografije je razvoj geografske pismenosti. Geografska pismenost

razvija se postupno tijekom predtercijarnog obrazovanja. Geografska znanja i vještine o reljefu

predstavljaju jedan od početnih, vrlo važnih elemenata za razvoj prostornog mišljenja i

geografske pismenosti. Prvi cilj rada je spoznati razinu usvojenosti geografskih znanja i vještina

o reljefu (područje geologije i geomorfologije) koji predstavljaju početne elemente u razvoju

geografske pismenosti. Drugi cilj je utvrditi razinu geografske pismenosti istih područja na kraju

ciklusa obveznog i gimnazijskog obrazovanja. Za utvrđivanje početne razine geografske

pismenosti o reljefu korišteni su rezultati županijskog natjecanja iz geografije 45 najboljih

pristupnika petog razreda osnovne škole u Hrvatskoj, a za stanje na početku srednjoškolskog

obrazovanja rezultati županijskog natjecanja iz geografije 35 najboljih učenika prvog razreda

gimnazija. Analizom rezultata zaključujemo da je početna razina geografske pismenosti u

osnovnoj školi vrlo dobra i bolja od inicijalnog stanja u gimnazijama. U radu su analizirani i

rezultati postignuća o reljefu s nacionalnog ispita iz geografije provedenog 2020. godine za

učenike završnog razreda osnovne škole na uzorku 5509 ispitanika i rezultati 234 ispitanika u

ispitu državne mature iz geografije na ljetnom roku 2020. godine. Na kraju ciklusa obveznog i

gimnazijskog obrazovanja razina geografskih znanja i vještina o reljefu je zadovoljavajuća, ali

nije ostvaren značajniji napredak u postignućima u odnosu na osnovnu školu. Izdvojeni primjeri

provjeravanih ishoda učenja potvrđuju probleme u razumijevanju prostornih procesa (npr.

pokreti litosfernih ploča) i razumijevanju gospodarskog vrednovanja pojedinih reljefnih oblika

(npr. špilje, hrvatski prag). Kvantitativnom i kvalitativnom analizom dobivene spoznaje iz ovog

rada polazište su za longitudinalna istraživanja kojima bi se pratila i utvrdila uspješnost

uvođenja predmetnog kurikuluma geografije u osnovne škole i gimnazije kao i uspješnost

primijenjenih strategija učenja i poučavanja geografije.

Ključne riječi: državna matura, geografska pismenost, nacionalni ispit, natjecanja, reljef.

1 doc. dr. sc., Odsjek za geografiju, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. e-mail:

[email protected] 2 dr. sc., načelnik sektora, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb,

Hrvatska. e-mail: [email protected] 3 prof. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Hrvatska.


16

GEOGRAPHICAL KNOWLEDGE AND SKILLS ABOUT RELIEF AS

COMPONENTS OF GEOGRAPHICAL LITERACY

Abstract The purpose of learning and teaching geography is the development of geographical literacy.

Geographical literacy develops gradually during pre-tertiary education. Geographical knowledge

and skills about relief represent one of the initial, very important elements for the development

of spatial thinking and geographical literacy. The first goal of the paper is to know the level of

acquisition of geographical knowledge and skills about relief (area of geology and

geomorphology) which are the initial elements in the development of geographical literacy. The

second goal is to determine the level of geographical literacy of the same areas at the end of the

cycle of primary and secondary school education. To determine the initial level of geographical

literacy on relief, the results of the county competition in geography of the 45 best students of

the fifth grade of primary school in Croatia were used, and for the situation at the beginning of

secondary education the results of the county competition in geography of 35 best students of the first grade of secondary school. By analyzing the results, we conclude that the initial level of

geographical literacy in primary school is very good and better than the initial situation in

secondary schools. The paper also analyzes the results of achievements in relief from the

national geography exam conducted in 2020 for students in the final grade of primary school on

a sample of 5509 students and the results of 234 students on the state matura exam in geography

in the summer 2020. At the end of the cycle of primary and secondary school education, the

level of geographical knowledge and skills on relief is satisfactory, but no significant progress

has been made in achievements compared to primary school. Distinguished examples of verified

learning outcomes confirm the problems in understanding spatial processes (e.g. movements of

lithospheric plates) and understanding the economic evaluation of individual relief forms (e.g.

caves, mountainous threshold). Quantitative and qualitative analysis of the findings from this

paper are the starting point for longitudinal research to monitor and determine the success of the introduction of the geography curriculum in primary schools and gymnasiums as well as the

success of applied strategies for learning and teaching geography.

Key words: geographical literacy, national exam, competitions, relief

17

ULOGA NASTAVE GEOGRAFIJE U FORMIRANJU EKOLOŠKE

SVESTI UČENIKA

Anđelija Ivkov Džigurski1

Ljubica Ivanović Bibić2

Smiljana Đukičin Vučković3

Jelena Milanković Jovanov4

Sažetak

Ekologija i zaštita životne sredine kao naučne discipline leže u oblasti između prirodnih i

društvenih nauka i drže istaknuto mesto u obrazovanju. Zato je zaštita životne sredine jedan od

prioriteta u nastavnim programima svih obrazovnih nivoa, od predškolskog do visokog

obrazovanja. Kako nastava Geografije obuhvata i sadržaje iz ove oblasti pilot istraživanjem je

pokušano da se ukaže na značaj škole u formiranju svesti učenika o životnoj sredini.

Pretpostavkom, da učenici ne pokazuju u dovoljnoj meri pozitivan odnos prema životnoj sredini,

neophodno je ukazati na potrebu za kvalitetnijim pristupom u usvajanju ovih sadržaja. Cilj istraživanja je saznati u kojoj meri su pomenute vrednosti prisutne u razmišljanju i postupcima

dece, kako bi se utvrdilo na koji način je prisutno razumevanje ekološke svesti, te odnos dece

prema prirodi. Sprovedeno je anketno pilot istraživanje na uzorku od 80 učenika od petog do

osmog razreda. Potvrđeno je da su ekološke vrednosti učenicima poznate i prihvatljive, ali se

njihovo ponašanje ne zasniva u potpunosti na njima. Analiza pokazala je da ekološki sadržaji

koji su po Planu nastave i učenja geografije za osnovnu školu nisu dovoljno iskorišćeni pa su

neophodne njihove izmene i dopune. Dalje, rezultati ukazuju na mogućnost određivanja

određenih pravaca u kojima bi ova disciplina mogla dalje da se razvija u obrazovanju.

Ključne riječi: geografija, osnovno obrazovanje, životna sredina, ekologija, Srbija.

1 redovni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 2 vanredni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za

geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 3 docent, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju,

turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 4 asistent s doktoratom, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman

za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected]

18

GEOGRAFSKI PREDMETNI KURIKULUM KROZ REFORMU

OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Enisa Kulašin1

Sažetak

Analiza savremenih geografskih kurikuluma u svijetu ukazuje na važnost predmeta Geografija u

opštem obrazovanju, izgradnji svjetonazora, stavova, vještina, i vrijednosti koje su neophodne za

21. stoljeće. Savremeni geografski kurikulumi počivaju na velikim idejama i konceptima koji

daju funkcionalno znanje. Predmet rada je izrada suvremenog kurikuluma predmeta Geografija u Bosni i Hercegovini, koji će se zasnivati na savremenoj definiciji predmeta iz koje će se jasno

vidjeti njeni kompleksni obrazovno-odgojni zadaci. Reformski procesi u Bosni i Hercegovine ne

daju Geografiji ulogu i značaj koji ona ima u razvijenim državama svijeta kao i regiji. Učenici

geografiju imaju samo kroz osnovno obrazovanje. Većina srednjih škola, pa čak geodetska,

zaštita okoliša, uopće nema predmet ili ga ima samo na početku srednjoškolskog obrazovanja.

Tek neke gimnazije predmet izučavaju do kraja srednje škole. Cilj rada je da ukaže na važnost

izrade kurikulima Geografije u Bosni i Hercegovini. On bi trebao obezbijediti geografiji centralo

mjesto u predmetnim kurikulumima. U toj reformi geografija se mora postaviti kao mosna

nauka, koja veže prirodne i društveno-humanističke nauke i koja kroz geografske koncepte

razvija konceptualno razumijevanje te različite kognitivne nivoe znanja. Holistički pogled na

Svijet u geografiji daje mogućnosti sagledati njegovu kompleksnost, promjenljivost i ranjivosti. Analiza definicije i odgojno-obrazovnih zadataka predmeta u savremenim kurikulumima

pokazuje novu ulogu Geografije, koja svojim predmetom istraživanja i zadacima ima centralnu

ulogu u razvoju i napretku svakog društva. Na osnovi analiza svjetskih kurikuluma zaključuje se

da Geografija kod učenika treba razviti prostorno mišljenje, kritičko promatranje i razumijevanje

na ravni svake zajednice. Svrha učenja i pročavanja geografije je formiranje samostalnog,

odgovornog pojedinca koji će u društvenoj zajednici imati aktivnu ulogu pri planiranju

funkcionalne i optimalne prostorne organizacije čije upravljane će biti zasnovano na održivom

razvoju. Geografsko razmišljanje, konceptualno razumijevanje, organizovanje, povezivanje,

objašnjavanje, analiziranje i ispitivanje geografskog sadržaja treba pružiti znanja i vještine za

aktivno i odgovorno planiranje i upravljanje prostornim organizacijama.

Ključne riječi: kurikulum, geografski koncepti, definicija predmeta, funkcionalno znanje, ,

prostorno razmišljanje, aktivno i odgovorno upravljanje prostorom.

1 profesor, JU Oš "Ćamil Sijarić", Sarajevo, Bosna i Hercegovina.


19

REGIONALNA GEOGRAFIJA I GEOGRAFSKO OBRAZOVANJE:

PROMJENE GLOBALNIH TRENDOVA U SAVREMENOJ ŠKOLSKOJ

GEOGRAFIJI

Boris Avdić1

Ranko Mirić2

Nusret Drešković3

Sažetak

Položaj regionalne geografije u sistemu geografskih nauka je tema koja od sredine XX stoljeća

povlači intenzivnu epistemološki i metodološki fokusiranu diskusiju unutar naučnih krugova na

globalnom nivou. Prvobitni ishod ovih procesa na akademskom nivou je bila marginalizacija

regionalne geografije u proučavanju prostornih fenomena, ali je potom došlo do djelomične

revitalizacije regionalnog pristupa. S obzirom na te promjene, počelo se problematizirati i mjesto

regionalne geografije u okviru geografskog obrazovanja. U ovom radu je izvršen kritički pregled

odabranih akademskih članaka iz posljednjih nekoliko decenija koji se bar u određenom

segmentu dotiču te tematike, te su analizirani recentni trendovi u školskoj geografiji na nivou

svijeta, Evrope i Bosne i Hercegovine. Ovom analizom je utvrđeno da je teško naći adekvatnu

zamjenu za regionalne sadržaje, posebno u nastavi geografije na nižim nivoima obrazovanja, te

da u mnogim državama oni i dalje predstavljaju osnovu ili bar važan dio geografskog

kurikuluma. Ipak, istovremeno se kao imperativ nameće i potreba za promjenom nastavnog

pristupa koji se bazira na pretjeranoj tzv. regionalnoj inventarizaciji prostora, odnosno

uvođenjem opštih geografskih koncepata u proučavanje regionalnih cjelina različitog nivoa, te

stavljanjem istih u službu razvoja kritičkog razmišljanja kod učenika/studenata.

Ključne riječi: regionalna geografija, geografsko obrazovanje, školska geografija.

1 Viši asistent, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Vanredni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za

geografiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Redovni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected]

20

REALIZACIJA GEOGRAFSKIH SADRŽAJA

U OBJEKTIMA U PRIRODI

Ljubica Ivanović Bibić1

Anđelija Ivkov Džigurski2

Smiljana Đukičin Vučković3

Jelena Milanković Jovanov4

Sažetak

Nastava geografije se u osnovnim školama u Republici Srbiji najčešće realizuje u okviru školske

zgrade, odnosno u geografskoj učionici. Učenicima je potrebno približiti geografske sadržaje

kako bi ih usvojili na što lakši način, kako bi ta znanja bila trajna i našla svoju primenu u

realnim životnim situacijama. Prirodna sredina pruža bezbroj mogućnosti za usvajanje velikog

broja geografskih pojmova, procesa i odnosa, zbog čega nastavu povremeno treba izmestiti iz

uobičajenih uslova u školskoj sredini. Prirodni uslovi pružaju najbolje mogućnosti za

razumevanje i shvatanje prirodnih pojava. Rad van školskog objekta je učenicima posebno

zanimljiv, jer su u neposrednom kontaktu sa predmetima i pojavama u prirodi, pa motivacija,

radoznalost i želja za sticanjem novih saznanja mogu biti znatno veći. U radu su definisani

objekti u kojima se izvodi nastava geografije u osnovnim školama, sa posebnim osvrtom na

nastavne teme u petom razredu. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi koliko su nastavnici

geografije upoznati sa vanučioničkom nastavom, koliko često je realizuju, da li postoje

eventualne smetnje prilikom realizacije i koji su to geografski sadržaji najpogodniji za

realizaciju časa u prirodi. Rezultati su pokazali da se ovakav vid nastave ne realizuje u dovoljnoj

meri u školama u Republici Srbiji, kao i da postoje brojni ograničavajući faktori za ovakvo

stanje. Nakon dobijenih rezultata ovog pilot istraživanja, ono je nastavljeno i u višim razredima,

kako bi se dobila kompleksnija slika o odvijanju nastave geografije u prirodnoj sredini, odnosno

objektima u prirodi.

Ključne riječi: Geografija, Geografska učionica, Nastava u prirodi, Republika Srbija, Osnovna

škola.

1 vanredni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 2 redovni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za

geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 3 docent, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju,

turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 4 asistent s doktoratom, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman

za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected]

21

GEOGRAFSKE INFORMACIONE

TEHNOLOGIJE I GIS

22

GEOGRAFSKA ANALIZA TALIJANSKIH BUNKERA

NA PODRUČJU ZADRA

Zlatko Gašić1

Denis Radoš2

Sažetak

Teritorij današnje Republike Hrvatske često se kroz prošlost nalazio pod vlašću drugih država,

od kojih neke danas više ni ne postoje. Prvi svjetski rat i mirovni sporazumi nakon rata, doveli

su dio današnjeg teritorija Republke Hrvatske pod talijansku upravu. Tako je Rapalskim ugovor

Italija došla u posjed Istre (osim Kastva), Cresa, Lošinja, Lastova, Palagruže i Zadra. Zadar je

tako postao talijanska enklava na štetu Kraljevine Jugoslavije koja je izgubila par strateških

mjesta na obali Jadrana. Nedugo nakon pripojenja Zadra, Talijani su uvidjeli dva problema.

Jedan od njih je bio financijski, jer je Zadar bio ekonomsko i gravitacijsko središte šire okolice,

a drugi je bio nepovoljan vojno-geografski položaj zbog Ravnih kotara u zaobalju. Uvidjeli su

mogućnost napada iz unutrašnjosti i odlučili su izgraditi bunkere kako bi zaštitili Zadar. U

godinama između dva svjetska rata izgrađeno je dvjestotinjak bunkera, različitih tipova, koji

nisu pokrivali granicu zbog dobre preglednosti, nego su povučeni u unutrašnjost. Bunkeri nisu

imali veliku ulogu u nadolazećem Drugom svjetskom ratu, jer praktički rat nije nikad ni stigao

do Zadra. Tek dolaskom Nijemaca u Zadar, bunkeri su korišteni samo za izviđanje i čuvanje

položaja. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, bunkeri su zaboravljeni. Tek pred Domovinski

rat kreće se u njihovo čišćenje, jer se predstavljali važne točke otpora u obrani Zadra. Nakon rata

neki od njih su pripali Gradu, neki državi, a gotovo trećina je danas u privatnom vlasništvu.

Danas se na bunkere gleda dvojako. Dok se turistička zajednica Grada Zadra u suradnji s

inozemnim investitorima zalaže za turističku promidžbu i stvaranje nove turističke ponude,

braniteljske udruge smatraju da se svi bunkeri trebaju uništiti, eventualno ostaviti nekoliko njih,

jer predstavljaju simbole fašizma.

Ključne riječi: bunkeri, GIS, vojna geografija, Zadar.

1 mag. geogr., neovisni istraživač, Trogir, Hrvatska. e-mail: [email protected] 2 doc. dr. sc., Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.


23

MORFOMETRIJSKA ANALIZA SLIVA RIJEKE GRAČANICE,

JADRANSKI MORSKI SLIV, CRNA GORA: PRIMJENOM EU-DEM

PODATAKA I GIS TEHNIKA

Filip Vujović1

Sažetak

Otvoreni svima dostupni Digitalni elevacioni modeli (DEM) ASTER, SRTM, AW3D30, EU-

DEM srednje rezolucije znatno su unapredili geomorfometrijske analize u nerazvijenim

zemljama koje se uveliko oslanjaju na ove skupove podataka. Ovaj rad analizira mogućnost

primjene EU-DEM modela podataka u morfomterijskoj analizi sliva na primjeru rijeke

Gračanice, koja pripada Jadranskom morskom slivu u Crnoj Gori. U radu su kartografski

prikazani i izračunati morfometrijski parametri rečnog sliva primjenom GIS sofverskog

programa ArcMap 10.5. Ova studija je pokazala da je EU-DEM model podataka u GIS

okruženju pogodan za analizu morfomterijskih karakteristika sliva i može poslužiti kao značajna

pomoć u upravljanju i rešavanju različitih hidroloških problema.

Ključne riječi: DEM, GIS, morfometrija sliva, EU-DEM.

1 student, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, studijski program za Geografiju, Nikšić,

Crna Gora. e-mail: [email protected]

24

PROSTORNO I URBANISTIČKO

PLANIRANJE

25

SPROVOĐENJE, PRAĆENJE I OCENJIVANJE - IZAZOVI U

PROCESU PROSTORNOG PLANIRANJA U SRBIJI

Zora Zivanovic1

Sinisa Trkulja2

Sažetak

Sprovođenje, praćenje i ocenjivanje prostornih planova strateškog tipa jedna je od najslabijih

karika u procesu prostornog planiranja u Srbiji. Praćenje i ocenjivanje ostvarivanja prostornih

planova omogućava izvesnu kontrolu opravdanosti planskih rešenja. Na taj način se otvara put

trajnom postizanju kontinuiranosti, kao jednom od osnovnih preduslova uspešnog planiranja

prostora. Poslednju deceniju u prostorno-planerskim aktivnostima u Srbiji obeležili su napori

upravo ka sprovođenju prostornih planova strateškog tipa, kako na nacionalnom tako i na

regionalnom nivou, koji su i prezentovani kroz Programe implementacije, odnoso Izveštaje o

ostvarivanju prostornih planova i stanju prostornog razvoja. U tom kontekstu odabran je cilj rada

koji se odnosi na ukazivanje na značaj sprovođenja, praćenja i ocenjivanja ostvarivanja

prostornih planova, odnosno kritičko sagledavanje trenutnog stanja u ovom segmentu procesa

prostornog planiranja u Srbiji. Odgovarajuće formulisanje ciljeva, planskih rešenja, aktivnosti i

pokazatelja u planovima i dokumentima za sprovođenje planova doprineće postizanju

kontinuiranosti u planiranju, čime će se, u krajnjoj instanci postplanska faza kao takva izgubiti i

postati deo konstantnog procesa planiranja.

Ključne riječi: sprovođenje, praćenje, ocenjivanje, prostorno planiranje.

1 vanredni profesor, Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Smer za prostorno planiranje,

Beograd, Srbija. e-mail: [email protected] 2 Doktor prostornog planiranja, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sektor

za prostorno planiranje i urbanizam, Beograd, Srbija. e-mail: [email protected]

26

SOCIJALNI ASPEKT UTJECAJA POMORSKOG PROMETA –

PRIMJER GRADA SUPETRA NA BRAČU

Ozana Šaškor1

Slaven Gašparović2

Sažetak

Dobra prometna povezanost izrazito je važna za svakodnevni život stanovništva na otocima.

Ono je u velikoj mjeri, pogotovo u Hrvatskoj, ovisno o kopnu, i to najviše zbog distribucije i

dostupnosti pojedinih usluga koje nisu zastupljene na samim otocima. Zato presudnu ulogu za

hrvatsko otočko stanovništvo ima pomorska prometna povezanost trajektima. Cilj je ovog rada

istražiti socijalni aspekt utjecaja pomorskog prometa na život otočkog stanovništva. Kao primjer

je istražen utjecaj pomorskog prometa na život stanovnika grada Supetra na otoku Braču kroz

trajektnu povezanost toga grada s drugim najvećim gradom u Hrvatskoj, Splitom. Metodološki

pristup u ovom radu u skladu je s novijim trendovima u prometnoj geografiji pa se istraživanje

zasniva na korištenju kvalitativne metode intervjua. Polustrukturiranim intervjuem različitih

dobnih skupina ispitao se utjecaj trajektne povezanosti na život otočkog stanovništva kroz tri

segmenta pomorskog prometa: frekvenciju (povezanost), udobnost i brzinu te cijene. Istraživanje

je pokazalo da se problemi povezanosti i reda plovidbe razlikuju ovisno o dobnoj skupini i

njihovim svakodnevnim aktivnostima. Ispitanici su izrazili zadovoljstvo udobnošću trajekta, ali

ne i njegovom brzinom. Također, ispitanici smatraju kako je cijena prijevoza previsoka s

obzirom da trajekt moraju koristiti zbog ovisnosti o kopnu. Sve te sastavnice trajektne

povezanosti izravno utječu na život otočke populacije i njihove stavove o usluzi. Aplikativnost

ovog rada može se pronaći u prometnom i prostornom planiranju te u okviru poboljšanja

kvalitete života samog stanovništva.

Ključne riječi: socijalni aspekt; pomorski promet; trajekt; kvalitativna metoda; Supetar na

Braču.

1 Sveučilišna prvostupnica geografije, Split, Hrvatska. e-mail: [email protected] 2 Doc. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek,

Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected]

27

PROSTORNA DIFERENCIRANOST UTJECAJA PROMETA NA

SVAKODNEVNI ŽIVOT LJUDI

Magdalena Makar1

Slaven Gašparović2

Sažetak

Trendovi istraživanja u prometnoj geografiji sve su više usmjereni na proučavanje utjecaja

prometa na stanovništvo nekoga prostora i njegov svakodnevni život. Svakodnevne aktivnosti

ljudi nameću nužnost kretanja u prostoru, pri čemu se prostori razlikuju po svojim prometnim

obilježjima što za posljedicu ima i različit utjecaj prometa na svakodnevni život ljudi koji u

njima žive. Kao primjer prostornih razlika u prometnim obilježjima za istraživanje je odabrana

općina Sveti Ivan Žabno. Kroz općinu prolaze ceste prema Zagrebu, Križevcima i Bjelovaru te

željeznička pruga Bjelovar – Križevci omogućujući time njen povoljan prometno-geografski

položaj, no nemaju sva naselja u općini jednaka prometna obilježja. Kod te je općine u

prometnom smislu prisutna izrazita polarizacija prostora s obzirom na prometna obilježja pa se

tako, ovisno o udaljenosti od glavnih prometnica, može izdvojiti prostor s povoljnijim i manje

povoljnim prometnim obilježjima. Zato je cilj ovoga rada ustanoviti prostornu diferenciranost

utjecaja prometa na svakodnevni život ljudi koji žive uz glavne prometnice u općini i dalje od

njih. Metodologija ovog rada u skladu je s novim pristupima u prometnoj geografiji. Rad je

temeljen na kvalitativnoj metodi polustrukturiranog intervjua pri čemu su ispitani pripadnici svih

dobnih skupina te na korištenju GIS-a. Istraživanje je pokazalo kako mladi i stari imaju više

poteškoća u prometu od zrelog stanovništva. To posebice dolazi do izražaja u dijelu općine

udaljenijem od glavnih prometnih pravaca gdje je mogućnost korištenja javnog prijevoza

otežana te je izražen problem teškoće participiranja ljudi u svakodnevnim aktivnostima. Uz

glavne prometnice javlja se pitanje sigurnosti pješaka i biciklista zbog nedostatka nogostupa i

biciklističkih staza. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u prostornom i prometnom

planiranju takvih specifičnih prostora.

Ključne riječi: prostorna diferenciranost; utjecaj prometa; svakodnevni život; kvalitativna

metoda; Sveti Ivan Žabno.

1 Sveučilišna prvostupnica geografije, Sveti Ivan Žabno, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 2 Doc. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek,

Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected]

28

PERCEPCIJA ROMSKOG ETNIČKOG PROSTORA

I SOCIJALNA ISKLJUČENOST

Hrvoje Šlezak1

Sažetak

Prostor kao geografski objekt istraživanja sastavni je dio socijalne isključenosti Roma. Na

primjeru Međimurja, najsjevernije županije Republike Hrvatske u kojoj upravo Romi čine

najbrojniju nacionalnu manjinu cilj je bio istražiti percepciju prostora naseljenog Romima.

Ispitivanje stavova pripadnika većinskog stanovništva o romskom prostoru i percepciji istog

provedeno je uz pomoć anketnog upitnika na stratificiranom uzorku od 245 ispitanika. Uzorak je

odabran na način da se istraže i eventualne prostorne razlike u percepciji „romskog prostora“

između pripadnika većinskog stanovništva koji žive blizu Roma, odnosno u istom

administrativnom naselju gdje postoji romsko naselje i dijela većinskog stanovništva koje je

udaljenije od Roma koji u sastavu svojeg administrativnog naselja nemaju romsko naselje i koji

su minimalno 5 km udaljeni od najbližeg romskog naselja. Fizionomske specifičnosti romskih

naselja, odnosno romski pejzažni otisak u prostoru kojeg Romi zauzimaju, kod većinskog

stanovništva razvijaju osjećaj nesigurnosti, odbojnosti i straha. Strah od prostora i odbojnost

prema prostoru projicira se i u odnosu prema socijalnoj skupini koja taj prostor zauzima. Romski

etnički pejzaž prostorno segregiranih i funkcionalno marginaliziranih romskih naselja postaje

jedan od uzroka socijalne isključenosti Roma i njihove daljnje marginalizacije.

Ključne riječi: Romi, Bajaši, prostor, etničnost, pejzaž, Međimurje, socijalna isključenost.

1 Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek u Čakovcu, Čakovec, Hrvatska.


29

TOOLS FOR SUSTAINABLE AND SMART LAND USE: SLOVENIAN

APPROACH FOR LAND REGENERATION SUPPORT

Barbara Lampič1

Nejc Bobovnik2

Lea Rebernik3

Abstract

Functionally degraded areas (FDAs) refer to not fully utilized or abandoned land with a visible

impact of its previous use and of lower utility value. Such areas can have potential for new

development purpose, ecological upgrading of land for the purpose of soft-use and

renaturalisation of land (bringing it back to nature). In Slovenia the first databse of FDAs was

created in 2017 and updated in 2020. Together with typology of FDAs and methodological

approach for systematically monitoring we developed new spatial data layer. We arranged updating of database in 2019/2020 in cooperation with representatives from regional

development agencies as well as from all 212 Slovenian municipalities. To enable the

cooperation, we designed an editor and viewer using the ArcGIS online platform – developing

our own application for monitoring changes in the FDAs. Sustainable (spatial) management and

land use are one of the priorities of sustainable development. Particularly agricultural and

forested land, is recognised as a non-renewable natural resource. Locating activities in already

utilised space (e.g. land recycling) reduces the pressure to expand activities onto agricultural and

forested land (e.g. green-field development), providing an important contribution to achieving

the goals of sustainable spatial development, no net land take (Science for Environment Policy,

2016), rational and effective spatial development (Spatial Planning Strategy 2050 - Draft 2020)

and green growth (Towards Green Growth, 2011), while it is also relevant in the context of The

European Green Deal (The European Green Deal, 2019). Loss of agricultural, especially arable land is especially harmful for Slovenia, as we have a very modest amount of agricultural land.

Across 38 EEA countries Slovenia ranks among those with the lowest share of agricultural land

in use (less than 35%), while it is in an even more unfavourable position when it comes to the

amount of arable land per capita. In 2020 the first update of the FDAs database was completed.

In Slovenia total number of FDAs increased up to 1,167 (from 1081 in 2017) with a total surface

area of 3,747 ha (from 3422 in 2017). The changes are multifaceted. New activities sprung up in

107 locations, while 193 completely new FDAs were registered. For more than half of FDAs

(667 covering 1,982 ha) no changes occur during the three years between surveys. Among the

most important reasons for inactivity are ownership problems, lack of interest of owners to re-

engage degraded areas for functional use, old environmental burdens and financial barriers.

Significant changes were recorded in 307 FDAs (1,155 ha). Some were positive - rehabilitation procedures began, or else revitalisation of abandoned construction sites and revitalisation of

some areas of industry and services, while others were negative - physical conditions were even

worse, buildings were in disrepair, the state of degradation had deteriorated. The new database

and application are important tools to support planning and decision-making at various spatial

levels: at the local level and for regional development programmes, as well as enabling

monitoring of sustainable development at the national level. In the case of Slovenia, the FDAs

indicator is already included in the Development Strategy of Slovenia 2030. Our vision is to

1 vanredni profesor, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.

e-mail: [email protected] 2 Asistent, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.

e-mail: [email protected] 3 Asistent raziskovalec, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.


30

include the data in the national spatial information system as part of the e-space projects. The

presented tools, created and developed by geographers, could halt the expansion of built-up

areas, contribute to more rational land use, in accordance with the principal of no net land take,

support transition to a zero-carbon society and enable active regeneration and renewal of

degraded areas.

Key words: functionally degraded areas, spatial planning, sustainable development, zero land

take, land recycling.

31

HIDROGEOGRAFSKE PROMJENE U DOLINI RIJEKE KRAPINE

Ivan Martinić1

Danijel Orešić2

Sažetak

Krapina je rijeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, lijeva je pritoka Save koja cijelim svojim tokom

protječe kroz Hrvatsko zagorje. Izvire kod naselja Podrute na jugoistočnim padinama Ivanščice,

kod naselja Podrute, a ulijeva se Savu nedaleko Podsuseda na zapadnom rubu Zagreba. Danas

dolinom donjeg toka Krapine vodi autocesta Zagreb–Macelj (A2) te želj. pruga Zagreb–Rogaška Slatina, a duž cijeloga toka želj. pruga Zagreb–Varaždin. Tok rijeke Krapine znatno je

izmijenjen i reguliran, što je dobrim dijelom povezano s ulogom koju je dolina Krapine imala u

naseljenosti, korištenju zemljišta i prometnom povezivanju tijekom povijesti. U srednjem vijeku,

kada i počinje značajnije naseljavanje Hrvatskog zagorja, pa čak i do 19. st., gore i pobrđa su

područja povezivanja, dok su dolinske ravni uglavnom prepreke. Riječne doline, zbog svoje

maglovitosti, temperaturnih inverzija i poplavnosti, koja je u međuvremenu još više dolazila do

izražaja zbog krčenja šuma, nisu uopće pogodne za naseljavanje. Do jačeg naseljavanja toga,

najnižeg dijela Zagorja dolazi tek od sredine 19. st. Prema katastarskim izvorima iz 19. st. na

rijeci Krapini prije opsežnijih regulacijskih zahvata prevladava mehanizam otjecanja srednjeg i

donjeg dijela toka. Naplavna ravan Krapine bila je ispunjena čitavim spletom starih korita i

rukavaca, dok su plavinske strukture Krapine uzrokovali i paralelno otjecanje nekih pritoka prije svojega ušća u Krapinu. Zemljište u poplavnoj ravnici Krapine uglavnom je korišteno kao livade

i pašnjaci. Tlo je vlažno zbog visoke temeljnice, mjestimice močvarno i previše kiselo da bi bilo

obrađivano.

U dolini Krapine nalazimo niz toponima povezanih izravno ili neizravno s činjenicom da je riječ

o nekada zamočvarenom prostoru, često izloženom plavljenju. Prije regulacijskih radova profil

korita Krapine nije bio u stanju nesmetano primiti ni srednje vode. Od sredine 20. stoljeća vrlo

su važni regulacijski radovi koji su omogućili iskorištavanje poplavne ravnice Krapine te

izgradnju suvremene infrastrukture. Zahvati su uključili skraćivanje toka Krapine, a izradnjom

zagorske magistrale odlučeno je da trup ceste bude na dionici do Zaboka na lijevom nasipu

Krapine, pa se istodobno s gradnjom radilo na regulaciji. Područje od ušča Krapine do utoka

Lućelnice bilo je pod djelovanjem uspora Save, pa su izgrađeni lateralni kanali. Osuvremenjuju

se stare i grade nove prometnice koje povezuju naselja na rubovima dolina, a uz njih se, uz nasipavanje terena grade nove kuće. Od 1980-ih ponovno se radilo na koritu Krapine i

inundaciji, a počinje i znatnije uređenje pritoka. Odvodnja u dolini Krapine je preuređena i

gradnjom autoceste, koja osim toga na potezu od čvora Zaprešić do čvora Zabok i fizički svojom

podlogom štiti naselja istočno od trase od eventualnog izravnog plavljenja Krapine.

Hidrografske promjene mogu se pratiti usporedbom historijskih i suvremenih kartografskih i

drugh izvora.

Ključne riječi: Hidrogeografija, dolina Krapine, regulacija, poplavna ravnica, transformacija

prostora.

1 Asistent, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected] 2 redovni profesor, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za

geografiju, Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected]

32

REGIONALNO PLANIRANJE I

REGIONALNI RAZVOJ

33

IS THERE A SPACE FOR NEW ENTRANTS INTO FARMING?

EVIDENCES FROM SLOVENIA

Irma Potočnik Slavič1

Barbara Lampič2

Sara Uhan3

Sažetak

New entrants into farming are conceptualized as anyone who starts a new farm business or

becomes involved in an existing farm business. In our survey we mostly focused on newcomers

(also as a new farmer of ex novo – with no previous experience in farming) and farm (also

family) successors. Sustaining a cohort of new entrants is crucial for the agricultural sector and

rural regions in Europe since agricultural sector is facing rapid ageing of farmers. New entrants

into farming might be of different age, have various professional background, knowledge and experiences, bring innovation and entrepreneurialism, as well as practical skills and networks.

However, new entrants face considerable hurdles in entering the sector: access to land, labor,

capital, housing, markets, information and knowledge and the networks needed to acquire these

resources. Several EU countries have been addressing the needs of new entrants into agriculture

for a longer period of time, with a collaborative work of public and private institutions,

systematic advisory services, organizational networks (also called organizational pluralism) and

financial support measures. Survey is based on quantitative data on young successors (sole

holder between 18 and 41 years of age), an on-going qualitative field research of new entrants,

active networking, information and knowledge sharing. From geographical point, the new

entrants are located in all Slovenian landscapes and create a very heterogeneous spatial patterns.

Slovenia implemented actively the measure young successor (form Rural Development Program

2007-13, and 2014-20): till the year 2019 the measure was allocated to 4.298 young successors (out of total 69,902 Slovenian farms), representing nearly 12% of all market-oriented farms in

Slovenia. Beside this measure also other supportive actions and measures which would address

newcomers, or focus on their business development, are still lacking. There is a space for new

entrants into farming, there is also a need for their contribution to the industry, but the

supportive measures for their entry and further (business) development need to be developed in

the near future.

Key words: agriculture, regeneration of agriculture, new entrants in agriculture, young

successors, new farmers, farms, Slovenia.

1 vanredni profesor, Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana,

Ljubljana, Slovenija. e-mail: [email protected] 2 vanredni profesor, Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana,

Ljubljana, Slovenija. e-mail: [email protected] 3 asistent-istraživač, Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana,

Ljubljana, Slovenija. e-mail: [email protected]

34

EKONOMSKA KLASIFIKACIJA PRIRODNIH RESURSA

OPŠTINE SREBRENICE

Senada Nezirović1

Aida Bidžan-Gekić2

Haris Gekić3

Sažetak

Opština Srebrenica se prostire uz središnji dio toka rijeke Drine u istočnom dijelu Bosne i

Hercegovine. Saobraćajno je povezana sa Zvornikom, Bijeljinom, Tuzlom i Sarajevom, a preko

mosta na rijeci Drini sa opštinom Bajina Bašta u Republici Srbiji. Područje opštine Srebrenice

raspolaže značajnim prirodnim bogatstvom, rudama i mineralima, šumskim, površinama i

vodama. U ovom članku uradili smo ekonomsku klasifikaciju prirodnih resursa, zasnovanu na

mogućnostima njihovog korištenja. Članak predstavlja doprinos teorijsko-praktičnom istraživanju savremenih procesa ekonomsko-geografskog razvoja opštine Srebrenice. Na osnovu

terenskih istraživanja, dosadašnjih saznanja, prikupljanja različitih informacija i dokumenata,

analizirali smo prostorni razmještaj privrednih resursa. Analizom prostornog razmještaja

privrednih resursa predstavili smo i njihovu privredna vrijednost, te predložili smjernice u

daljem korištenju i zaštiti.

Ključne riječi: Srebrenica, prirodni resursi, ekonomski razvoj.

1 Vanredni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za

geografiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Docent, Univerzitet u Sarajevu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Docent, Univerzitet u Sarajevu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,


35

PROMJENE U OBRAZOVNOJ STRUKTURI STANOVNIŠTVA REGIJE

SJEVEROISTOČNA BOSNA U PERIODU 1961-2013. GODINE

Edin Hadžimustafić1

Dževad Mešanović2

Alija Suljić3

Semir Ahmetbegović4

Sažetak

U radu su analizirane promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva regije Sjeveroistočna Bosna

u periodu od 1961-2013. godine. Izvori podataka bili su Popisi stanovništva u periodu 1961-

2013. godine, Statistički bilteni te podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Cilj

istraživanja je sveobuhvatna analiza obrazovne strukture stanovništva regije Sjeveroistočna

Bosna te komparacija s obrazovnom strukturom u ostalim geografskim mezoregijama u Bosni i

Hercegovini. U radu je provedena analiza podataka o obrazovnoj strukturi primjenom

Geografskog informacionog sistema. Podaci su kartografski vizualizirani, te su izrađene tematske karte koje omogućavaju detaljan uvid u promjene u obrazovnoj strukturi.

Ključne riječi: Regija Sjeveroistočna Bosna, obrazovna struktura stanovništva, pismenost,

školska sprema, Geografski informacioni sistem.

1 Docent, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected]

36

ANALIZA STANJA I PERSPEKTIVA RAZVOJA OPŠTINA

UZ VELIKI BAČKI KANAL

Milan Lalić1

Sažetak

Predmet ovog rada je analiza stanja i perspektiva razvoja opština u središnjem delu Bačke kroz

koje protiče Veliki bački kanal (VBK). Krajem XVII veka na ovim prostorima bilo je oko 40%

površina pod močvarama. Prokopavanjem VBK krajem XVIII i početkom XIX veka, znatno su

povećane površine plodnog zemljišta i poboljšani uslovi života što je dovelo do masovnog doseljavanja pripadnika brojnih etničkih grupa koji su se pretežno bavili poljoprivredom. Tokom

XX veka, ova regija se izuzetno industrijalizovala. To je rezultiralo širenjem naselja i

povećanjem broja stanovnika. Opštine iz ove regije su bile među najrazvijenijim, ne samo u

pokrajini nego i na jugoslovenskim prostorima. Zbog naglog razvoja industrije, neodgovarajućeg

tretmana industrijskih voda i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje u drugoj polovini XX

veka dolazi do zagađenja kanala. Udeo ekonomski aktivnog stanovništva koje se bavi

poljoprivredom naglo opada, industrija se nije prilagodila procesima tranzicije tako da opštine

ove regije zaostaju u razvoju. Prema Uredbi o stepenu razvijenosti iz 2014. godine iznad

republičkog proseka je svrstana samo opština Vrbas, dok su ostale opštine regije ispod

republičkog proseka. Regija je više od tri decenije depopulaciono područje. Višedecenijski

problem zagađenja rezultirao je da je vodotok jedan od najzagađenijih u Evropi. Krajem prošlog i početkom ovog veka pristupilo se rešavanju revitalizacije VBK i deo tog projekta je realizovan.

U radu se analizira planska dokumentacija opština i kako se planira prevazilaženje nepovoljnog

ishoda. Glavne snage razvoja opština u ovoj regiji se ogledaju u povoljnom geografskom

položaju, postojanju industrijske kulture i iskustva, kao i dugoj tradiciji razvoja poljoprivrede.

Većina opština poseduje značajne prirodne resurse (termalne vode, kvalitetna zemlja, glina) i

privredne kapacitete, a tradicionalno se neguje međunacionalna tolerancija. Nedostaci su visok

stepen nezaposlenosti i neadekvatna kvalifikaciona struktura stanovništva, istrošena i nedovoljno

izgrađena komunalna infrastruktura, zagađenost VBK, odliv mladih, obrazovanih kadrova,

negativan prirodni priraštaj i nepovoljna starosna struktura stanovništva.

Ključne riječi: Veliki bački kanal, opštine, Vojvodina, razvoj.

1 student doktorskih akademskih studija, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički

fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Republika Srbija.


37

TRENDOVI PROSTORNOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE

OD 2000-2018.

Branislav Drašković1

Sažetak

Bosna i Hercegovina (BiH) je u posljednjih 20 godina prošla kroz značajne promjene u načinu

korišćenja prostora. Prema podacima evropskog projekta CORINE Land Cover (CLC), vještačke

površine su povećale prostorni obuhvat, šume i poluprirodne površine takođe, dok je

poljoprivredno zemljište smanjeno. Za očekivati je da će se takvi trendovi nastaviti i u budućnosti, imajući u vidu razne društveno-ekonomske procese: demografska kretanja,

urbanizaciju, infrastrukturne i ekonomske projekte i sl. Projekat CORINE Land Cover je nastao

sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, koordinisan od strane Evropske agencije za

životnu sredinu (EEA), u kome BiH učestvuje od 2000. godine. Od tada, svakih šest godina se

objavljuju novi podaci o tipovima površinske pokrovnosti i promjenama u načinu korišćenja

prostora u odnosu na prethodni period, tako da se mogu pratiti trendovi u prostornom razvoju. S

tim u vezi, već postoje četiri baze podataka o tipovima površinske pokrovnosti: za 2000, 2006,

2012. i 2018. godinu, i tri baze o promjenama u načinu korišćenja prostora, za periode: 2000-

2006, 2006-2012. i 2012-2018. Podaci se (uglavnom) dobivaju obradom satelitskih snimaka i

podijeljeni su na tri hijerarhijska nivoa: prvi nivo sadrži 5 glavnih grupa (vještačke površine,

poljoprivredno zemljište, šume i poluprirodne površine, vlažna područja i vode), drugi nivo ima 15 podgrupa (podklasa), a treći nivo, najdetaljniji, ima 44 podgrupe. Na trećem nivou je

napravljena distinkcija između pojedinih sličnih tipova pokrovnosti, npr. kontinuirane (gradske)

i diskontinuirane urbane površine ili između listopadne i četinarske šume, i sl. To je rezultiralo

jedinstvenom bazom podataka koja ima za cilj utvrđivanje stanja i trendova prostornog razvoja,

što je od velike koristi za kreiranje strateških i sektorskih planova: u oblasti prostornog

planiranja, šumarstva, poljoprivrede, prirodnih resursa, zaštiti životne sredine (okoliša), itd.

Ključne riječi: trendovi, prostorni razvoj, tipovi pokrovnosti, BiH, CLC projekat.

1 Vanredni profesor, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo,

Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected]

38

URBAN CHANGES OF NOVI SAD IN THE 21ST CENTURY

AND ITS PROBLEMS

Milka Bubalo Živković1

Tamara Lukić2

Bojan Đerčan3

Abstract

Novi Sad is the second city, according to the number of inhabitants, in Serbia. Its significance,

as urban units, and immigration factors, rose after the break-up of the former Yugoslavia.

Population growth, due to immigration of residents, both from the former republics of

Yugoslavia and other parts of Serbia, led to morphological changes. The city expanded to Futog,

Rumenci and Backa Jarca. In addition, the city also experienced significant changes in internal

physiognomy, in the central parts of the city, but also in other parts. In the central parts of the city, it is trying to preserve old architectural construction. However, in the 1980s, the old

buildings in the center began to demolish, and in their place there were buildings of modern

architecture that did not fit into the previous style of construction that was in the late 19th and

beginning of the 20th century. This trend was continued and later, in the 21st century. Changes

in the shift to individual collective construction, which are characteristic for the center itself, but

also for the narrow and wider surroundings of the central parts of the city, are particularly

evident. Collective housing facilities are located in Novi Sad, depending on the investor. The

style of construction, and the purpose of some city spaces is changed. An additional problem is

the increasing traffic loading and traffic congestion, especially at the time of going to work and

school, as well as the time of return. These are just some obvious problems that Novi Sad has

encountered in the post-socialist period, which needs to be solved for the sake of the

sustainability of a regulated city. Key words: Novi Sad, development, urban changes, problems.

1 redovni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i

hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 2 redovni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i

hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 3 vanredni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i

hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected]

39

TEORIJSKA I APLIKATIVNA

GEOGRAFIJA

40

PRIMJENA OBJEKTIVNIH INDIKATORA U ANALIZI STAMBENOG

STANDARDA GRADA ZADRA

Silvija Šiljeg1

Ivan Marić2

Fran Domazetović3

Sažetak

U radu su analizirana obilježja stambenog fonda u urbanom području Zadra na temelju

objektivnih indikatora. Teorijski dio rada bavi se sistematskim pregledom postojećih teorijskih

saznanja i empirijskih istraživanja o objektivnim indikatorima i njihovoj primjeni u

istraživanjima stambenog standarda, pojmovnom razvoju termina i razvoju znanstvene misli o

objektivnim indikatorima u stambenoj problematici. Na temelju 39 dostupnih varijabli iz Popisa

stanovništva 2011. godine formirano je 9 objektivnih indikatora koji su prikazani kao reprezenti "vanjskih" obilježja stambenog standarda, te su grupirani u kompozitne indikatore radi daljnje

usporedbe. Usporedbom indikatora izdvojeni su dijelovi s izuzetno niskim ili pak visokim

odstupanjima glede stambenog standarda. U drugom djelu rada predstavljeni su rezultati

anketnog istraživanja koje je provedeno na temelju 17 kompozitnih varijabi koje su formirane u

dva indikatora. Uz deskriptivnu statistiku korištena je i metoda analize varijance i hi-kvadrat test

kako bi se mogle utvrditi razlike po zonama kvalitete stanovanja s obzirom na primarnu i

sekundarnu opremljenost stambenih objekata, a čiji rezultati značajno pridonose razumijevanju

stambenog standarda. Prostorni okvir istraživanja je naselje Zadar koje je podijeljeno na 41

statistički krug, 22 mjesna odbora i 3 zone kvalitete stanovanja.

Ključne riječi: objektivni indikatori, stambeni standard, Zadar.

1 docent, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska. e-mail: [email protected] 2 poslijedoktorand, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska. e-mail: [email protected] 3 asistent, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska. e-mail:[email protected]

41

SELECTED CASES OF SUBAQUEOUS SOILS IN SLOVENIAN

COASTAL WATERS

Blaž Repe1

Tina Pavlin2

Alja Pristovšek3

Abstract

The majority of the planet Earth's surface is covered by a thin layer of soil. Soils are located

mainly on the land, but also in shallow waters. In the research, we focused on the latter, called

subaqueous soils. Subaqueous soils are formed bellow the water surface, especially at the

bottom of shallow standing waters, such as moors, swamps, lakes, and sea shallows. At San

Bartolomeo Bay (three locations) and at the Landscape park Strunjan (three locations), six

subaqueous soil profiles were examined in order to be studied in detail. Locations for taking soil profiles were randomly chosen, bearing in mind an objective to find a different kind of

vegetation at each location. We determined that soils were influenced by nearly the same factors

of subaqueous soil formation; thus, the same pedogenic processes of different intensity took

place. Therefore, the same very similar types of subaqueous soils were developed at each

location. All the samples have collected under water using the drainage pipes and augers and

digging. The samples were drained within the pipes. In the laboratory visual observations and

standard analysis was conducted according to ascertained horizons. According to the WRB

classification subaqueous soils in Slovenian coastal waters were classified as Gleysols,

Arenosols and Leptosols. Soils were also examined along the upper tidal line. Arenosols,

Leptosols, Gleysols and Solonchaks have been recognised.

Key words: soil geography, subaqueous soils, factors of soil formation, soil processes, San

Bartolomeo Bay, Strunjan, Slovenia.

1 doc.dr, Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.

e-mail: [email protected] 2 uni.dipl.geogr., Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana,

Slovenija. e-mail: [email protected] 3 prof.geogr., Gimnazija Celje – Center, Celje, Slovenija. e-mail: [email protected]

42

GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE POLIMLJA,

REGION CRNA GORA I SRBIJA

Duško Vujačić1

Goran Barović2

Velibor Spalević3

Abstract

Tectonics and geologic material were processed based on maps and interpreters for the Basic

Geological Map 1: 100 000: "Gusinje" (Mirković et al, 1968), "Ivangrad", "Bijelo Polje"

(Živaljević et al., 1981, 1983), "Prijepolje" (Ćirić et al., 1978), "Pljevlja" and "Višegrad", as well

as a review of the literature related to this issue. The investigated area belongs to the Durmitor

Unit of the Dinarides (Karamata et al., 1997), and only the northernmost part, the lowest corners

of the studied area around the Potpeć reservoir; belong to the Ofiolytic Zone (Karamata et al.,

1997). The Durmitor unit covers the north of Montenegro and the far southwest of Serbia and

generally extends into the middle of the Dinarides. A series of branch forms for cores of Paleozoic rocks extend from the Paleozoic Lima formations to the mid-Bosnian shale mountains

(Marovic, 2001). The southwestern border of the Durmitor Zone is known as the "Durmitor

Cover". This structure, with its numerous tectonic windows, half-windows, and tectonic pistons,

shows that it was at least decakilometrically transported to the southwest via the upper

Cretaceous flysch zone of the Vis Krš, located within the Dalmatian-Herzegovina unit

(Karamata et al., 1997). On the northeastern side, it is underlain by the Ophiolite Belt (Karamata

et al., 1997), which is marked by the entire length of this contact between the diabase-corneal

formation and the shale shales (the Ophiolite Belt) and the Triassic, Lias and Dodger limestones

of the Durmitor Unit (Marovic, 2001).

Key words: paleozoic, tectonic, zone, Polimlje, Lim River, Montenegro, Serbia.

1 Saradnik u nastavi sa doktoratom, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna

Gora. e-mail: [email protected] 2 Vanredni profesor, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora.

e-mail: [email protected] 3 Docent, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora.

email: [email protected]

43

UTICAJ SAVREMENIH DRUŠTVENO-GEOGRAFSKIH PROCESA NA

RAZVOJ OBRAZOVANJA - SLUČAJ FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Amil Mehić1

Sažetak

Redukcija broja djece u učeničkoj dobi, smanjenje broja upisanih i diplomiranih studenata na

univerzitetima, zatvaranje škola, naročito u depopulacijskim krajevima, emigracija

visokoobrazovanog stanovništva prema inozemstvu, sastavni su dio negativnih obrazovnih

prilika na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine u poslijeratnom periodu. Ovaj rad se bavi

analizom najvažnijih savremenih društveno-geografskih procesa na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine-kroz analizu 11 odabranih faktora i njihovim uticajem na obrazovanje, u nivou

općina. Primjenom metode aglomerativnog hijerarhijskog klasteringa, došlo se do veoma

interesantnih rezultata. Oni su pokazali visok stepen uticaja društveno-geografskih faktora na

obrazovanje, posebno demogeografskih i naglasili veoma značajan uticaj društveno-ekonomskih

faktora.

Ključne riječi: Društveno-geografski procesi, Federacija Bosne i Hercegovine, obrazovanje,

klastering.

1 Magistar geografije, doktorand, JU OŠ "Alija Nametak" Sarajevo, Sarajevo, Bosna i

Hercegovina. e-mail: [email protected]

44

PRIRODNO-GEOGRAFSKI TOPONIMI LLF DOLINE KAO ODRAZ

OKOLIŠNIH PROMJENA

Marija Jukić1

Danijel Barišić2

Sažetak

Geografska imena su odraz prostorne stvarnosti, ali i rezultat svakodnevne ljudske komunikacije

koja se temelji na usmenoj i pisanoj jezičnoj komunikaciji. To je odrednica njihovog

svrastavanja u kulturnu baštinu svakog geografskog prostora. Zato se kao baštinski subjekt,

geografska imena mogu smatrati najstarijim živućim oblikom baštine (Helleland, B. 2006.; 121-

128). Isčitavanjem toponima moguće je stvoriti sliku i o okolišu (prirodnom i kultiviranom) na određenom prostoru.

Istraživano područje Središnje Bosne, Lašvansko-lepeničko-fojnička dolina, (dalje LLF dolina)

ima površinu od 1889 km². Geografski predstavlja brdsko-planinski prostor, od 500 do 1500

metara nad morem, uokviren planinama Vlašić, Bukovica,Vilenica i Vranica koje su razdvojene

riječnim dolinama Lašve i Fojnice s pritokama. Navedeni prostor toponimijski je vrlo bogat. Cilj

ovoga rada je putom analize toponima prirodnog okoliša, kao pokazatelja prirodno-geografskih

karakteristika LLF doline, ukazati na utjecaja čovjeka na prostor kroz značenja toponima u

odnosu na geogrfsku prostornu stvarnost i sadašnje stanje prirodnog okoliša. Metodološki, rad se

temelji na izdvajanju, klasifikaciji i analizi toponima s TK 1: 50 000 koji odražavaju reljefne,

hidrografske, klimatske, bioegografske (zoonimi i fitonimi) karakteristike LLF doline. Na

istraživanom prostoru izdvojeno je 2113 toponima koji su, prema njihovom značenju, podijeljeni

u 3 osnovne skupine: hidronimi, ojkonimi i morfonimi, a potom klasificirani 2 podskupine: prirodno-geografske i društveno-geografske, te kartografski prikazani na tematskoj karti.

Rezultati rada pokazali su dominaciju toponima iz skupine morfonima koji odražavaju najmanje

promjene u prirodnom okolišu kada se usporedi naziv toponima i same morfologije

istraživanoga područja. Sažetak značenjskih odredbnica fitonima i zoonima ukazuje kako oni

odražavaju ne samo značenje biljnog i životinjskog svijeta pri imenovanju pojedinih dijelova

LLF-a, nego se kroz njih očituju i najznačajnije promjene uvjetovane djelovanjem čovjeka.

Ključne riječi: Lašvansko-lepeničko-fojnička dolina, toponimi-hidronimi, morfonimi, ojkonimi,

klimatski toponimi, zoonimi, fitonimi.

1 Doktor nauka, Osnovna škola "Gromiljak", Kiseljak, Bosna i Hercegovina.

e-mail: [email protected] 2 Doktor nauka, Tuzla, Bosna i Hercegovina, e-mail: [email protected]

45

REGIONALNI STEREOTIPI I COVID-19 U HRVATSKOJ

Jurica Botić1

Toni Popović2

Sažetak

Autori u članku analiziraju pitanje regionalnih stereotipa u Hrvatskoj u borbi protiv pandemije

izazvane zaraznom bolešću Covid-19. Polazište su ustaljeni stereotipi vezani uz mentalitet

građana Hrvatske koji proizlaze iz regionalne pripadnosti kao dijela identiteta. Cilj ovog

istraživanja jest utvrditi postojanje i razmjere regionalnih stereotipa vezanih uz borbu protiv pandemije u smislu odgovornosti građana i institucija na sjeveru i jugu Hrvatske te interpretirati

njihove uzorke i podrijetlo. Regionalizacija koju autori prihvaćaju u okviru istraživanja temelji

se na povijesnim pokrajinama (regijama) u Hrvatskoj, a ne na aktualnom upravno-teritorijalnom

uređenju Hrvatske i podjeli na dvadeset županija, uz iznimku što autori u regionalnom smislu

ipak izdvajaju Grad Zagreb zbog značajne koncentracije stanovništva i sjedišta državnih

institucija i medijskih kuća. Također, u radu se navedena pojava dovodi u odnos s istim ili

sličnim pojavama unutar Europske unije (stereotipi europskog sjevera prema europskom jugu).

Istraživanje se temelji na: 1) analizi sadržaja medijskih priloga i izjava donositelja odluka

vezanih uz borbu protiv pandemije uzrokovane bolešću Covid-19 u Hrvatskoj, 2) anketnom

istraživanju o regionalnim stereotipima unutar opće populacije u Hrvatskoj vezano uz navedeno

pitanje, 3) sekundarnoj analizi službenih statističkih podataka o širenju pandemije u Hrvatskoj i interpretaciji rezultata na regionalnoj osnovi. Na temelju rezultata istraživanja utvrđena je visoka

razina regionalnih stereotipa tijekom borbe protiv pandemije na relaciji sjever-jug Hrvatske,

odnosno kopno-more uz iznimku Istre, i to ponajviše etiketiranjem Dalmacije i Dalmatinaca kao

posebno neodgovornih u sprječavanju širenja virusa. Zaključuje se postojanost fenomena

regionalnih stereotipa u Hrvatskoj. Oblikovani se stavovi vezani uz borbu protiv pandemije

Covid-19 uklapaju u postojeće obrasce regionalnog stereotipiziranja juga Hrvatske, što

korespondira sa sličnim obrascima na europskoj razini.

Ključne riječi: regionalni stereotipi, Covid-19, mediji, Zagreb, Dalmacija.

1 Docent, Sveučilište u Mostaru, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti,

Mostar, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Asistent, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split, Hrvatska, e-mail: [email protected]

46

UTICAJ TEMPERATURNIH RAZLIKA U SLIVU NA HIDROGRAM

RIJEKE ŽELJEZNICE

Branislav Drašković1

Boban Miletić2

Sažetak

Sliv Željeznice se nalazi južno od Sarajeva sa površinom od oko 450 km2. U vodoprivrednom

smislu veoma je značajan jer se podzemna akumulacija vode u Sarajevskom polju dobrim

dijelom dopunjava infiltracijom vode koju Željeznica donosi iz gornjeg dijela sliva. Sliv je

atipičnog oblika, sa razlikama u nadmorskoj visini između pojedinih tačaka od oko 1500 m, od

vrhova planina Treskavice i Bjelašnice do Sarajevskog polja, što utiče i na znatnu diferencijaciju temperatura po pojedinim zonama. Stoga se padavine u hladnijem dijelu godine i na višim

nadmorskim visinama uglavnom izlučuju u čvrstom stanju stvarajući pojavu nivalne retenzije

odnosno zadržavanja vode unutar sliva. U radu će biti predstavljena istraživanja temperatura po

godišnjim dobima u slivu Željeznice i uticaj nadmorske visine, reljefa, ekspozicije i tipova

površinske pokrovnosti na temperaturne razlike. Biće obrađeni Landsat 8 snimci u periodu

2015-2020. na osnovu kojih će biti dobijena površinska temperatura tla (LST - Land Surface

Temperature), kao važan parametar za preciznije utvrđivanje temperaturnih raspona i klimatskih

tipova u slivu. Validacija tako dobijenih podataka biće utvrđena kroz poređenje sa dostupnim

izmjerenim vrijednostima na meteorološkim stanicama istraživanog područja. Cilj je da se utvrdi

stepen ,,zaleđenosti’’ sliva i uticaj koji temperaturne razlike imaju na promjene vodostaja i

proticaja u toku vremena tj. na hidrogram rijeke. Metodologija dobijanja površinskih

temperatura na osnovu Landsat 8 snimaka uključuje proces obrade podataka predstavljen u šest koraka, prevashodno rasterskom kalkulacijom uz pomoć GIS softvera. Od spektralnih kanala, za

izračunavanje površinske temperature tla svakako su najvažniji 4 i 5 koji se koriste za

kalkulaciju indeksa zelenila (NDVI – Normal Difference Vegetation Index) i kanal 10 koji daje

podatke o termalnim uslovima sredine. Statističkom analizom se utvrđuje varijacija

temperaturnih razlika u zavisnosti od lokalnih geografskih uslova.

Ključne riječi: Željeznica, sliv, površinska temperatura, hidrogram, Landsat 8.

1 Vanredni profesor, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo,

Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Viši asistent, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo, Bosna

i Hercegovina. e-mail: [email protected]

47

DEPOPULACIJA I STARENJE STANOVNIŠTVA U KANTONU 10 -

BOSNA I HERCEGOVINA

Alma Pobrić1

Aida Avdić2

Sažetak

U radu autori razmatraju demografske karakteristike Kantona 10 između popisa stanovništva

sprovedenih 1991. i 2013. godine. Proces depopulacije, posebno u ruralnim područjima,

intenzivira se zbog nepovoljnih trendova u dinamici demografskih procesa. Kanton 10 na

jugozapadu Bosne i Hercegovine odabran je za studiju slučaja problema depopulacije kao regije

koja je čak i gradove kantona ostavila u ekstremnoj situaciji slabe naseljenosti. Kanton se suočava sa demografskim starenjem i stalnim smanjenjem upisa djece u prve razrede osnovnih

škola. Objašnjena je uzročna veza između procesa opšte depopulacije i rezultati ukazuju na

njihove dalekosežne nepovoljne efekte na budući razvoj kantonalnog stanovništva.

Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Kanton 10, depopulacija, slaba gustina naseljenosti,

demografsko starenje.

1 Vanredna profesorica, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna

i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Asistent, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i


48

THE IMPACT OF THE ELECTORAL SYSTEM ON ELECTORAL

PARTICIPATION IN MULTIETHNIC SOCIETIES

Nedžad Sijamhodžić1

Boštjan Rogelj2

Abstract

Modern democracies are based on the principle of the people’s sovereignty. Elections are one of

the most important expressions of people’s sovereignty and a essential precondition for the

establishment and maintenance of the rule of law. In a representative democracy, elections are

the link between the people and the government that ensures smooth functioning and legitimacy

of the system. While elections are a key element of a democratic order, the electoral system is a key element of elections, as it determines how the will of the people in the form of votes will be

transformed into mandates. However, the impact of the electoral system is not limited to election

results. Through them, it influences other elements of the wider political system. The electoral

system is shaped by important incentives that influence the conduct and actions of political

actors. In deeply divided multicultural societies, the electoral system can help reduce tensions

and strengthen cooperation between groups. In this paper, we want to explore how the existing

electoral system used for the election of members of the Presidency of BiH affects the electoral

participation of the citizens and what is its contribution to tension and conflict reduction between

different ethnic groups. Based on quantitative and qualitative analyzes of the election results of

the BiH Presidency elections in 2018, we examined how the specific design of the electoral

system and the ethnic composition of the population affect voter turnout, the share of invalid

votes and election results. Analysis is based on data from the Central Electoral Commission of BiH (CEC, 2020) on the results of voting, aggregated at the municipal level, and data Statistical

Agency of BiH (BHAS, 2020) on the ethnic composition of the population by municipality of

BiH. The paper explores three hypotheses. The first argues that voter turnout depends on the

ethnic homogeneity of municipalities and that voter turnout is highest in ethnically

homogeneous municipalities. The second hypothesis argues that the proportion of invalid ballots

depends on the ethnic composition of the municipal population. The highest share of invalid

ballots is expected in the municipality with higher proportions of the population, which is

prevented by the electoral system from voting for representatives of their ethnic groups (Serbs in

the Federation of BiH and Bosniaks and Croats in the Republika Srpska). The third hypothesis

argues that the existing electoral system does not promote cooperation between political

representatives of constitutional nations, on contrary it even deepens the differences between them. In conclusion, some proposals for reforming the electoral system are presented. Their goal

is to increase electoral participation, especially by those ethnic groups that represent a minority

in individual entities.

Key words: electoral geography, electoral system, electoral participation, multiethnic societies,

Presidency of Bosnia and Herzegovina, Bosnia and Herzegovina.

1 Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, Slovenija.

e-mail: [email protected] 2 doc. dr., Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana,

Slovenija. e-mail: [email protected]

49

GEOGRAFSKI SADRŽAJI U ČLANCIMA O DRŽAVAMA U

ENCIKLOPEDIČKIM IZDANJIMA

Ivana Crljenko 1

Sažetak

Geografija je među najzastupljenijim strukama u općim izdanjima Leksikografskoga zavoda

Miroslav Krleža. Očituje se kroz geografske sadržaje, tj. podatke koji se odnose na prirodna i

društvena obilježja prostora, a kojemožemo shvaćatiu užem i širem smislu ovisno o

dominantnom sadržaju i autorima. Geografski se podatci donose u primarno geografskim člancima,u složenim člancima s više struka iu člancima iz drugih struka. Cilj predstavljenog

istraživanjajekvantitativnom i kvalitativnom analizom ispitati i usporeditineka obilježja

geografskih sadržaja(zastupljenost, poimanje, struktura, predstavljanje) iz pet članaka o

usporedivim državama(Bosna i Hercegovina, Gruzija, Hrvatska, Irska, Slovačka) u odabranim

zavodskim i drugim enciklopedijama. Istraživanjem se potvrdilapretpostavka: prema

izdvojenimobilježjima geografskih sadržajanavedena izdanja ne razlikuju se mnogo.Duljina

članaka znatnijevarira, stil pisanjarazlikuje se samo negdje, ostala obilježja uglavnom su

ista.Uočeno je da je zastupljenost geografskih podataka u širem smislu zadovoljavajuća, ali da se

pod geografskim sadržajem u užem smislu shvaćaju podatci o prirodnogeografskimobilježjima

prostora. Struktura je zadana, „ladičarska“. Uglavnom se koristi sažeti leksikografski stil pisanja,

s mnogo nanizanih, često nepovezanih brojčanih podataka, bez objašnjenja uzročno-posljedičnih odnosa. Usporedba zavodskih i stranih izdanja uputila je na slične enciklopedičke prakse u

obradi geografskih sadržaja. U stranim izdanjima stil pisanja je nešto općenitiji i manje

statističan

Ključne riječi: enciklopedika, geografski sadržaj, enciklopedija, atlas.

1 znanstveni suradnik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Hrvatska.


50

MOGUĆNOST DENDROKLIMATOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U

SARAJEVSKO - ROMANIJSKOJ REGIJI

Rade Ivanović1

Jelena Golijanin2

Sažetak

U radu su prikazane mogućnosti i perspektive rekonstrukcije klime dendroklimatološkim

metodama na prostoru Sarajevsko-romanijske regije. Dendroklimatologija nam pruža mogućnost

za proučavanje recentnih i rekonstrukciju paleoklimatskih procesa na određenom prostoru.

Područje Sarajevsko-romanijske regije je u značajnom procentu pokriveno šumskim pokrivačem

u kome je česta pojava stabala velike starosti. Prostorna analiza o uslovima staništa i zastupljenosti starih stabala pogodnih za datovanje, pružiće odgovore o mogućnostima za

buduću rekonstrukciju klime u prošlosti na istraživanom geoprostoru. Takođe, u radu će se

analizirati najpogodnija metodologija koja bi se mogla koristiti u postupku dendroklimatoloških

istraživanja na izučavanom prostoru.

Ključne riječi: dendroklimatologija, Sarajevsko-romanijska regija, rekonstrukcija klime,

Pirsonov koeficijent korelacije.

1 Asistent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.

e-mail: [email protected] 2 Docent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.


51

SINTEZA KROZ MODELIRANJE U GEOGRAFSKOM PROSTORU-

NOVA PARADIGMA GEOGRAFSKE NAUKE

Snježana Musa1

Sažetak

U ovome se radu neće govoriti o povijesti istraživanja u geografiji i neće biti još jednog

cjelovitog pregleda njenih paradigmi i metoda. Glavni zadatak rada je dati odrednicu

bosanskohercegovačke geografije kao znanosti, kroz nekoliko atribucija: polje zaposlenosti

svršenih geografa, presjek ponuđenih kolegija na smjerovima studija geografije i strukturiranje obranjenih doktorata i njihovih sinopsisa. Cilj rada je izdvojiti dominantne ideje koje se na gore

navedenim medijima pojavljuju. Sukladno tomu, početna točka prestavljanja će biti podjela na

smjerove studiranja, utvrđivanje prisutnosti tradicije u našim nastavnim planovima i programima

te kategorizacije polja izrade doktorskih disertacija, sa uvjerenjem kako isto u znatnoj mjeri

karakterizira i domaći geografski znanstveni diskurs. Iste atribucije utvrđuju se kod naših

najbližih susjeda, uspoređuju rezultati i problemska oprijentiranost nastavnih planova i programa

kao i obranjenih disertacija i sinopsisa. Vidljivo je kako problem spremnosti za zaposljavanje u

nekim se oblastima referira na dodirne točke između turizma, prostornog planiranja i geografije.

U radu su primijenjene osnovne istraživačke metode od analize, komparacije do sinteze i

modeliranja. Za utvrđivanje radnih polja zaposlenosti svršenih geografa korištena je metoda

anketiranja. Postignuti rezultati istraživanja: U lokalnim geografskim istraživanjima dominira regionalni pristup. Naši nastavni planovi i programi su opterećeni tradicijom. Naše doktorske

disertacije nemaju problemski pristup. GIS se koristi kao cilj. To su pokazatelji kako je

geografska istraživačka misao dostigla krizu. GIS je alat koji će pomoći procesuiranje brojnih

regionalnih analiza, a geograf treba biti obrazovan izraditi modele iz kojih će sintetizirati

procese u geografskom prostoru. To je nova geografska paradigma.

Ključne riječi: geografska ideja, prostor, sinteza, modeliranje, procesi u geoprostoru, nova

geografska paradigma.

1 Redovni profesor, FPMOZ, Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina.


52

UGROŽENOST I ZAŠTITA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA OPŠTINE

PALE U FUNKCIJI RAZVOJA SPELEOTURIZMA

Jelena Golijanin1

Rade Ivanović2

Golub Ćulafić3

Gojko Nikolić4

Sažetak

Na prostoru pod karstom, koji pokriva oko 29,5% teritorije opštine Pale, registrovan je značajan

broj speleoloških objekata, gdje su u najvećem procentu zastupljene pećine i jame. Specifičnost

pećinskih objekata na istraživanom prostoru, jesu njihove dimenzije (dugi pećinski sistemi) i

bogatstvo ukrasa. Pomoću GIS-a urađena je prostorna baza speleoloških objekata, što je nadalje

pomoglo u postupku analize njihove ugroženosti i mogućnostima zaštite od ugroženosti.

Ustanovljeno je da pećine koje imaju visok turistički potencijal i promet, kao pećina Orlovača,

uprkos zaštiti trpe najveći pritisak i najugroženije su. Sa druge strane, kao vid zaštite i protivteža masovnom speleoturizmu, ustanovljen je izuzetan potencijal za razvoj speleoturizma

avanturističkog tipa u pećinskim objektima na prostoru opštine, gdje se mogućnostima izdvajaju:

Omladinska pećina, pećina Špilja na izvoru Mokranjske Miljacke, Novakova pećina, Zečeva

Ledenjača i naravno Orlovača.

Ključne riječi: karst, pećine, turističke pećine, opština Pale, speleologija, GIS, Bosna i

Hercegovina.

1 Docent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Asistent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.

e-mail: [email protected] 3 Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Crna Gora.

e-mail: [email protected] 4 Vanredni profesor, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, Studijski program za geografiju,

Nikšić, Crna Gora. e-mail: [email protected]

53

CHANGING ELECTORAL DISTRICTS IN SLOVENIA: EMPIRICAL

CHALLENGES FOR GEOGRAPHY

Marko Krevs 1

Aleš Veršič2

Boštjan Rogelj3

Abstract

Designing electoral districts is never a straightforward task since many different, often

confliction principles must be taken into account. In Slovenia population equality and geographical and cultural homogeneity are the two main principles on which electoral district

plans must be based on. However, as both principles are only vaguely defined, this brings

opportunities for their endless politicisation, potentially allowing gerrymandering, and on the

other hand challenges to geographers involved in the electoral districts’ design. Experiences

gathered in such a project are briefly presented, emphasizing methodological and technological

solutions applied to deal with the abovementioned challenges. Geoinformatic support plays

essential role in the process of designing the electoral districts and their versioning. Time

constraints did not allow to fully develop and apply automatic procedures delivering acceptable

results. But our first attempts lead to the conclusion that automatic procedures may provide

usable results (also in designing other administrative spatial units) under condition the rules (the

empirical form of the principles) are clearer and less elastic. In given circumstances, the procedure based on interactive expert designing of the electoral districts was proposed as the

best, and such results have been delivered into the political debate. The expert (or expert group)

is needed in this procedure to keep the compromise local solutions as objective, professional

(geographically, culturally, historically) and as politically unbiased as possible. The proposed

results have not been fully accepted by the political parties, especially when new district

preposals conflicted with the interest of the incumbents. Beside a geoinformatic environment

supporting such an interactive expert designing of the electoral districts, a parallel geoinformatic

application has been developed which enabled political parties to prepare their own district

plans. The process is still going on, but the experts have been replaced by politicians. In the

atmosphere of general mistrust (about potential using of gerrymandering to influence the

electoral results), this seems an example of using geoinformatics to support further political

problems instead of approaching the solutions. However, the original problem is not in using the technology, or its use by the politicians, but in keeping the rules for defining the electoral

districts vaguely defined.

Key words: electoral districts, Slovenia, geography, geoinformatics, geographic homogeneity.

1 Dr., Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia.

e-mail: [email protected] 2 Msc., Ministry of Public Administration, Ljubljana, Slovenia. e-mail: [email protected] 3 Dr., Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia.

[email protected]

54

KARTOGRAFIJA U TURIZMOLOGIJI – TURIZMOLOGIJA U

KARTOGRAFIJI

Goran Barović1

Duško Vujačić2

Sažetak

I kartografija i turizmologija su naučne discipline koje su proizašle iz geografije. Do skoro se

smatralo da su, uz niz ostalih geo nauka, samo poddiscipline koje detaljnije obrađuju pojedine

njene segmente. Sa formalne strane, ovakve teorije se mogu donekle opravdati ali ulaskom u

suštinu vidimo da se radi o dvije veoma ozbiljne nauke sa širokim spektrom naučno-

istraživačkih kompetencija. Tragove kartografskih i turizmoloških istraživanja možemo naći, od najstarijih nivoa razvoja ljudske civilizacije kada su se razvijale pod okriljem geografije pa sve

do njihovog kasnijeg razvoja kao discipline koja Zemlju, i njene sfere, izučava i posmatra sa

uzročno-posledičnog stanovišta. Od odvajanja od matične nauke i njihovim daljim samostalnim

razvojem, sa specifičnim naučno-istraživačkim osobenostima, i kartografija i turizmologija

formiraju poseban način izučavanja objektivne stvarnosti i interpretacije sagledanog. Rad će

tretirati vezu ove dvije nauke koje se oslanjaju jedna na drugu gdje iz uzajamnih veza proizilaze

odgovarajuća rješenja koja su sama za sebe odgovori na postavljena pitanja. Posebna

specifičnost veze među ovim naukama sagledava se u primjeni kartografskog metoda, odnosno

omogućavanje sagledavanja tri važne kategorije kroz prostorno, vremensko i suštinsko

definisanje turizmoloških specifičnosti tretiranog prostora. Kartografija iz turizmologije crpi

sadržaje a turizmologija u kartografiji i njenim brojnim metodama i izražajnim sredstvima traži

najcjelishodnije načine prezentacije dobijenih podataka. Brojni su primjeri pozitivnih, ali na žalost i negativnih turitičkih kartografskih prezentacija raznih prostora gdje se pokušavaju

prikazati turistički motivi. U radu će biti analiziran i ovaj segment savremene prezentacije

turističkih motiva.

Ključne riječi: kartografija, turizmologija, kartografski metod, kartografiska izražajna sredstva,

turistička karta.

CARTOGRAPHY IN TURISMOLOGY – TURISMOLOGY IN

CARTOGRAPHY

Both cartography and turismology are scientific derivatives of geography. Up until recently they

were considered to be branches of geography among other geo-sciences that deal in detail with

some of geographical segments. Formally, these theories can be justified but if we look at the

essence we can see that they are two separate scientific disciplines with wide spectrum of

scientific work. Traces of cartographical and turismologic explorations can be found in the

oldest forms of human civilization when they developed under patronage of geography, as well

as in more modern development when these sciences observe the Earth and its spheres from a

causative point of view. By means of separation from mother-science and further independent

development with specific scientific characteristics, both cartography and turismology form a specific way of exploration of objective reality and interpretation of the observed. The paper is

dealing with the connection of these two sciences that rely on each other where from the

1 Vanredni profesor, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora.

e-mail: [email protected] 2 Saradnik u nastavi sa doktoratom, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna

Gora. e-mail: [email protected]

55

connections we can see self-sufficient solutions. Specificity in connection between the two

sciences can be observed in application of cartographical method and possibility of observing

three important components through spatial, temporal and essential definition of turismologic

specificities of the space in subject. Cartography takes contents from turismology, while

turismology finds the most appropriate ways of presentation of their data in cartography. There

are many examples of positive, but unfortunately also negative tourist cartographic presentations

of various areas where they try to show tourist motives. This paper will also analyze this

segment of contemporary presentation of tourist motives. Key words: cartography, turismology, cartographic method, cartographic expression utilities,

tourist map.

56

THE ROLE OF UNIVERSITIES IN REGIONAL DEVELOPMENT

IN CENTRAL EUROPE

Pavel Ptáček 1

Abstract

The so-called developmental role or regional engagement of universities has been developed

through an evolutionary process during the last 50 years. Higher education has to face currently

several challenges as emerging ”third mission” of universities, mass tertiary education or

neoliberalization of tertiary education. There is also emerging “fourth mission“ of universities. More efficient role of universities is possible through implementation of so-called Tripple Helix

Model. This presentation would like to describe the specifities of implementation of Tripple

Helix model in the context of post-communist countries and on the example of South Moravian

region and city of Brno to show challenges connected with that. Brno and South Moravia

however represent a successful example of the implementation of this model thanks to the long-

term consensus of all important players in the city and in the region.

Key words: Regional Development, Central Europe, Tripple Helix model.

1 Associate Professor, Faculty of Regional Development and International Studies, Mendel

University in Brno, Brno, Czech Republic. e-mail: [email protected]

57

TURIZAM

58

MANIFESTACIJE I TRADICIONALNI SAJMOVI

SJEVEROISTOČNE BOSNE

Semir Ahmetbegović1

Fadila Kudumović Dostović2

Željka Stjepić Srkalović3

Sažetak

U ovom radu obrađuju se manifestacije i sajmovi tradicionalnog karaktera sjeveroistočne Bosne,

s osvrtom na promjene i probleme izazvane pandemijom COVID-19. Sjeveroistočna Bosna,

pored prirodnih turističkih resursa, se odlikuje i značajnim kulturno-historijskim naslijeđem koje

je, kao odraz višestoljetnog i suživota, izgradilo složenu multietničku, multikonfesionalnu i

multikulturalnu sredinu iz čega su proistekle brojne kulturne i privredne manifestacije. Ovakve

manifestacije su kroz godine prerasle u veće festivale i sajmove koji danas Sjeveroistočnu Bosnu

čine prepoznatljivom u širem regionu. Sajmovi i festivali su, kao brzo rastuća turistička ponuda i

najbolji promotori, ne samo velikih gradova u Bosni i Hercegovini, nego su i osnovni pokretači turističkog razvoja manjih gradskih, ali i seoskih naselja. Mnoga manja poljoprivredna ili

prepoznatljiva industrijska i rudarska naselja sjeveroistočne Bosne su zahvaljujući

etnofestivalima, sajmovima i drugim manifestacijama u velikoj mjeri preusmjerila tokove

razvoja na turizam i oblikovale imidž kulturne destinacije, od kojin neka imaju i vešedecenijsku,

neki i višestoljetnu tradiciju. Većina tih manifestacija nema klasičan predznak turističkih

manifestacija, već se održavaju kao lokalna i regionalna kulturna, istorijska i druga dešavanja, te

nemaju snagu da budu primaran motiv za dolazak turista u na ovo područje, ne računajući

poslovna putovanja, odnosno poslovni turizam.

Ključne riječi: događaj, manifestacija, festival, turizam, sjeveroistočna Bosna, Bosna i

Hercegovina.

1 vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,

Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 viši asistent, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Tuzla,


59

VIZUALNA PREZENTACIJA TURISTIČKE ATRAKCIJSKE OSNOVE

LIKE U SREDSTVIMA KOMUNIKACIJE

Ivana Žafran1

Vuk Tvrtko Opačić2

Sažetak

Vizualnom prezentacijom turističkih atrakcija u sredstvima komunikacije kod posjetitelja se

stvara predodžba o nekom prostoru prije nego ga odluče posjetiti. Turističke zajednice i drugi

relevantni akteri time dobivaju mogućnost pobliže odrediti na koji način i u kakvom obliku

prezentirati turističku destinaciju ili pojedini turistički lokalitet, odnosno na koje skupine

atrakcija prisutne u destinaciji usmjeriti pozornost posjetitelja. Najpoznatiji i najposjećeniji turistički lokalitet u Lici je nacionalni park Plitvička jezera. Prizori Plitvičkih jezera često se

koriste u svrhu prezentacije turističke ponude na regionalnoj, ali i nacionalnoj razini, dok svi

ostali lokaliteti u Lici bilježe znatno slabiju posjećenost. Istraživanje stoga polazi od hipoteze

kako skupine prirodnih turističkih atrakcija koje su prisutne u nacionalnom parku Plitvička

jezera, poput geoloških i geomorfoloških karakteristika prostora, vode, biljnog svijeta te samih

prikaza pejsaža, ujedno imaju vodeću ulogu u turističkoj promidžbi i ponudi Like u cjelini.

Pojedinačne atrakcije Like grupirane su u klastere kako bi se istražila njihova zastupljenost u

turističkim komunikacijskim sredstvima. U tu svrhu analizirane su fotografije u turističkim

brošurama i na internetskim stranicama te prizori u službenim promotivnim filmovima lokalnih

turističkih zajednica. Za svaki od sredstava komunikacije razrađen je zaseban sustav bodovanja,

a rezultati istraživanja potvrdili su kako u turističkoj promidžbi Like prevladavaju skupine

atrakcija koje se vežu uz prirodnu baštinu, no ipak postoje određena odstupanja na lokalnoj razini te ovisno o odabranom sredstvu vizualne komunikacije. Usporedbom broja i zastupljenosti

skupina atrakcija (klastera) na internetskim stranicama turističkih zajednica jedinica lokalne

samouprave s turističkim prometom, ustanovljeno je da gradovi i općine s izraženijom

promocijom turističkih lokaliteta i atrakcija na internetskim stranicama ostvaruju i veći turistički

promet te se mogu prepoznati kao nositelji turističkog razvoja Like.

Ključne riječi: turistička atrakcija, vizualna prezentacija, turizam, nacionalni park Plitvička

jezera, Lika, Hrvatska.

1 magistra geografije, Agencija za mobilnost i programe EU, Zagreb, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 2 redoviti profesor, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski

odsjek, Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected]

60

ODNOS LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA ODRŽIVOM

RAZVOJU TURIZMA - PRIMJER OPŠTINE BRDA

Simon Kerma1

Miha Koderman2

Sažetak

Koncept održivog razvoja turizma podrazumijeva stalne promjene, kontinuirano praćenje i

korekciju svih uključenih dionika kako bi se negativni efekti umanjili, a pozitivni maksimizirali.

To je kontinuirani proces poboljšanja stanja koji treba ugraditi u sve oblike turizma - uključujući

masovni turizam. Globalni napori UN WTO-a na promicanju održivog turizma kulminirali su

Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj 2017. Iste godine Republika Slovenija je usvojila Strategiju održivog rasta slovenskog turizma (2017.-2021.), koja je donekle

primjenjivana i ranije. Polazišta i iskustva pojedinih turističkih regija / destinacija vrlo su

različiti, što uglavnom ovisi o specifičnim okolišnim, socijalnim i ekonomskim učincima

turizma. Kao rezultat toga, to se odražava na bolji ili lošiji kvalitet života, pa nas u tom smislu

mora zanimati odnos lokalnog stanovništva prema razvoju turizma i njegovim različitim

utjecajima. Autori rada odlučili su za studiju slučaja i odabrali područje Goriških Brda (općina

Brda) na zapadu Slovenije uz granicu s Italijom. To je relativno mala, ali vrlo propulzivna

ruralna općina sa oko 6000 stanovnika. Prevladavajuća (tradicionalna) ekonomska aktivnost u

općini je poljoprivreda (voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo), kojoj se u posljednjoj deceniji

sve intenzivnije pridružuje i turizam. To potvrđuju i podaci o stalnom rastu dolazaka i noćenja,

posebno stranih turista. Da li je razvoj turizma u Brdima (do krizne 2020. godine) takođe bio

održiv i kakav je odnos lokalnog stanovništva prema različitim efektima turizma u njihovoj opštini? Analiza stanja i anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku lokalnog stanovništva

ističu dominantne pozitivne utjecaje. Mnogi građani indirektno ili izravno ovise o turizmu, pa su

spremni previdjeti ili umanjiti postojeće negativne učinke. Percepcija efekata razvoja turizma

takođe ovisi o informiranosti i uključenosti svih dionika u proces upravljanja razvojem turizma.

Nalazi istraživanja pokazuju da stanovnici općine Brda, s pozitivnim stavom prema turizmu,

žele više mogućnosti za suradnju i suodlučivanje, jer smatraju da se njihove potrebe nedovoljno

uzimaju u obzir.

Ključne riječi: održivi turizam, lokalno stanovništvo, analiza uticaja turizma, općina Brda,

Slovenija.

ATTITUDE OF LOCAL POPULATION TOWARDS THE DEVELOPMENT OF

SUSTAINABLE TOURISM – THE CASE OF THE MUNICIPALITY OF BRDA

Abstract

The concept of sustainable tourism development presupposes constant endeavour, ongoing

monitoring and improvement of all stakeholders involved in order to minimize negative and

maximize positive effects. It is a continuous process of improvement of the present state, which

needs to be incorporated into all forms of tourism – including mass tourism. In 2017, the

UNWTO’s global efforts to promote sustainable tourism culminated in the International Year of

Sustainable Tourism for Development. In the same year, the Republic of Slovenia also adopted

the Strategy for Sustainable Growth of Slovenian Tourism (2017–2021), which had already been

implemented to some extent before. The starting points and experiences of individual tourist

1 magistra geografije, Agencija za mobilnost i programe EU, zagreb, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 2 redoviti profesor, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski

odsjek, Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected]

61

regions / destinations were very different; they depended mainly on the specific environmental,

social and economic effects of tourism. As a result, these effects can be reflected in a better or

worse quality of life, so in this sense we should be interested in the attitude of the local

population towards the development of tourism and its various effects. The authors of the paper

decided to examine the case study of the area of Goriška Brda (municipality of Brda), located in

the western part of Slovenia along the border with Italy. It is a relatively small but very

propulsive rural municipality with around 6000 inhabitants. The predominant (traditional)

economic activity here is agriculture (fruit growing and viticulture or winemaking), which has been increasingly complemented by tourism over the last decade. This is confirmed by the

constant growth of tourist arrivals and overnight stays, especially of foreign tourists. Has the

development of tourism in Brda (until the crisis year of 2020) also been sustainable and what is

the attitude of the local population to the various effects of tourism in their municipality?

Analysis of the situation and survey research on a representative sample of the local population

highlighted predominantly positive influences. Many citizens are directly or indirectly

dependent on tourism, so they are willing to overlook or minimize the existing negative effects.

The perception of the effects of tourism development also depends on the information and

involvement of stakeholders in the process of managing tourism development. The findings of

the research show that the inhabitants of Brda, which share a positive attitude towards tourism,

want more opportunities for cooperation and co-decision, as they believe that their needs are not

taken into account enough. Key words: sustainable tourism, local population, analysis of tourism effects, municipality of

Brda, Slovenia.

62

UTJECAJ JADRANSKE MAGISTRALE NA RAZVOJ TURIZMA

NA JADRANU

Mislav Stjepan Čagalj1

Sažetak

Dovršetkom izgradnje Jadranske magistrale, šezdesetih godina prošlog stoljeća, konačno je

suvremenom prometnicom povezana istočna obala Jadranskog mora. Prije toga, tek su ponegdje

veća obalna naselja bila povezana cestom, a glavnina prometnih veza odvijala se morskim

putem. Izgradnjom magistrale na tisuće kilometara dotad nepristupačne jadranske obale postale su lako dostupnima turistima iz ostatka Jugoslavije i Europe. Upravo je izgradnja magistrale

označila prekretnicu u razvoju turizma na obali Jadrana. O tome zorno svjedoči podatak da je

Jugoslavija, u svega nekoliko godina od puštanja magistrale u promet, a bez značajnih ulaganja

u turističku infrastrukturu, zabilježila višestruki porast turističkih dolazaka. Zahvaljujući razvoju

turizma prosperirala su brojna mala obalna, ali i otočna mjesta. Međutim, ubrzo su postali

razvidni brojni nedostaci magistrale zbog kojih je ona neadekvatna za prihvat značajnijih

turističkih tokova. Prvenstveno, to se odnosi na mali kapacitet što je rezultiralo stvaranjem

velikih prometnih gužvi posebice na prilazima većim naseljima, a poglavito tijekom turističke

sezone. Tako je magistrala, u svega nekoliko godina, prešla put od lokomotive do kočnice

razvoja turizma. Kronični problem prometnih gužvi konačno je riješen početkom 21. st.

izgradnjom autoceste od Zagreba do Ploča koja je preuzela turističke tokove. Ujedno, autocesta je apsorbirala teretni promet što je magistralu dodatno rasteretilo. Time se otvara mogućnost

turističke valorizacije Jadranske magistrale, ceste iznimnih estetskih vrijednosti koja prolazi

kroz slikovite krajeve. Cilj rada je istražiti utjecaj izgradnje Jadranske magistrale na razvoj

turizma na Jadranu, od puštanja u promet pa do danas. Istraživanje je fokusirano na prostor

Hrvatske jer najveći dio magistrale prolazi kroz njezin teritorij. U radu se proučavaju društveno-

politički faktori koji su doveli do izgradnje Jadranske magistrale. Zatim se proučava utjecaj

magistrale na razvoj turizma kroz analizu relevantnih statističkih pokazatelja poput prometa

vozila magistralom i turističkog prometa ostvarenog u neposrednoj blizini magistrale. Konačno,

predlaže se mogućnost suvremene turističke valorizacije Jadranske magistrale.

Ključne riječi: Jadranska magistrala, turizam, Jadran, prometna geografija, historijska

geografija.

1 mag.geogr., Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.


63

UTJECAJ PANDEMIJE COVID-19 NA UPRAVLJANJE

TURISTIČKOM DESTINACIJOM, PRILIKA ZA NOVI POČETAK

Dragan Glavaš1

Sažetak

Turizam predstavlja osjetljivu granu industrije, koja ovisi o brojnim prirodnim i društvenim

faktorima koji mogu negativno utjecati na turistička kretanja. Negativni faktori bilo da su

prouzrokovani prirodnim ili ljudskim putem direktno će utjecati na smanjenje ili potpunu

obustavu putovanja, prostornoj izolaciji ili čak djelomičnoj ili potpunoj devastaciji prirodne i kulturne turističke osnove, što će prouzrokovati trajni i često spori oporavak. Blagovremena

spoznaja o utjecaju pandemije COVID-19 virusa na turizam prije svega u naučnim krugovima,

omogućit će ublažavanje negativnih mjera koje će trajno obilježiti turizam kakav poznajemo.

Stoga je cilj ovoga rada da analizira utjecaj pandemije COVID-19 virusa na turistički

menadžment kao i mogućnost da se ponovno razmisli o upravljanju turističkom destinacijom u

postpandemijskom vremenu. Rad analizira turistički destinacijski menadžment u Bosni i

Hercegovini prije svega turističkoj ponudi, ciljanom tržištu i turističke politike u kriznim

situacijama koje su na snazi. Pokušava identificirati posljedice koje je pandemija COVID -19

ostavila na receptivno turističko tržište u Bosni i Hercegovini, na primjeru nekoliko istaknutih

turističkih destinacija. Već sad je jasno da će destinacije morati poduzeti dodatne napore u

kreiranju turističke ponude usklađene s novim društvenim normama, što pak predstavlja razvojnu priliku za one destinacije koje se blagovremeno prilagode postpandemijskom

razdoblju.

Ključne riječi: Pandemija COVID-19, turizam, turistički destinacijski menadžment.

1 Magistar, JU "Agencija za kulturno povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala

grada Jajca", Jajce, Bosna i Hercegovina.


64

RAZVOJ RURALNOG TURIZAM U HRVATSKOJ – STUDIJA

SLUČAJA RAVNI KOTARI

Jadranka Brkić-Vejmelka1

Ante Blaće2

Ana Pejdo3

Sažetak

Iako turizam na prostoru Hrvatske ima tradiciju dulju od stoljeća i pol, intenzivnije se počeo

razvijati na području Primorske Hrvatske tijekom druge polovice 20. st. s izrazitom

dominacijom kupališnog turizma. Od 1996. do 2019. broj ostvarenih turističkih dolazaka i

noćenja je gotovo stalno rastao, međutim prostorno je i vremenski ograničen uz obalu tijekom

nekoliko ljetnih mjeseci. S druge strane, značajan je potencijal ruralnih prostora koji obuhvaćaju

više od 90 % površine Hrvatske, a istovremeno se u njima odvija samo oko 5 % turističkog

prometa. Cilj istraživanja je analizirati trenutno stanje i mogućnosti razvoja turizma u ruralnoj regiji Ravni kotari, u zaobalnom dijelu Zadarske županije. Uz analizu kvantitativnih pokazatelja

obavljeno je i kvalitativno istraživanje. Provedeni su polustrukturirani intervjui s različitim

dionicima procesa turističkog razvoja u svrhu utvrđivanja njihove percepcije o pojedinim

aspektima razvoja turizma. Rezultati ukazuju na razvoj smještajnih kapaciteta i nedostatak

oblikovanja ostale turističke ponude. Premda jača inicijativa osnivanja obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava, njihova poveznica s turizmom je razmjerno mala. Iznajmljivači,

djelatnici u turističkim zajednicama i ostali dionici smatraju da su potencijali između smještajne

ponude s jedne te ponude različitih sadržaja (gastronomija, kulturni sadržaji, aktivnosti u prirodi)

s druge strane neiskorišteni. Premda su pozitivni koraci napravljeni posljednjih nekoliko godina,

prostora za napredak i dalje ima.

Ključne riječi: ruralni turizam, Ravni kotari, Primorska Hrvatska.

1 docent, Sveučilište u Zadru, Odjel za nastavničke studije u Gospiću, Gospić, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 2 docent, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zagreb, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 3 izvanredni profesor, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zagreb,

Hrvatska. e-mail: [email protected]

65

AVANTURISTIČKI TURIZAM U NACIONALNOM PARKU SUTJESKA

Edin Hrelja1

Nusret Drešković2

Ranko Mirić3

Amra Čaušević4

Sažetak

Predmet istraživanja jeste Nacionalni park Sutjeska pri čemu je posebna pažnja usmjerena na mogućnosti uspostave i razvoja anvanturističkog turizma. Nacionalni park Sutjeska jedan je od

četiri Nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1962. godine, što ga čini najstarijim

Nacionalnim parkom. Kao zaštićeno područje izdvojen je zbog poznate bitke na Sutjesci za

vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i zbog postojanja značajne prirodnogeografske osnove. Veliki

broj kulturno-historijskih spomenika, prašuma Perućica, planine Maglić i Zelengora, planinska

jezera, rijeke Sutjeska i Hrčavka samo su neki od turističkih potencijala zaštićrnog prirodnog

područja. Turističke aktivnosti na navedenom prostoru do 1992. godine bile su zasnovane

uglavnom na tekovinama narodnooslobodilačke borbe. Nakon 1995. godine u velikoj mjeri

opalo je interesovanje turista za ovim vidom turizma pa su se počele razvijati komplementarne

turističke aktivnosti. U cilju upotpunjivanja turističke ponude u Nacionalnom parku Sutjeska

razvija se avanturistički turizam (pješačenje, planinarenje, alpinizam, biciklizam, rafting i dr.). S obzirom na prirodnogeografske i kulturno-historijske elemente, Nacionalni park Sutjeska

predstavlja idealno područje za razvoj ovog vida turizma, što doprinosi upotpunjavanju

turističke ponude.

Ključne riječi: avanturizam, turizam Sutjeska, zaštićeno područje, Nacionalni park.

1 Docent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,

Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Redovni profesor, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Vanredni profesor, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u

Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Docent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,


66

ANALIZA STANJA VINSKOG TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Dajana Vukojević1

Sažetak

Savremeni turista sve više traži složeni turistički proizvod koji će mu ne samo ponuditi nešto

novo, drugačije, egzotično i izazvati njegovu znatiželju, već će uticati i na sva njegova čula i

percepcije. Upravo ta turistička potražnja otvara tržišnu nišu za razvoj vinskog turizma. Svrha ovog istraživanja je proučiti i utvrditi stanje vinskog turizma u Bosni i Hercegovini. Istraživanje

pokazuje da, u kombinaciji s drugim vrstama turizma, vinski turizam može u velikoj mjeri

doprinijeti povećanju interesa turista - kako domaćih tako i stranih - za turizam u ruralnim

područjima i, posljedično, revitalizaciji ovih područja. U cilju proučavanja stanja i mogućnosti

za razvoj vinskog turizma u Bosni i Hercegovini, sprovedeno je istraživanje u periodu jul i

avgust 2019. godine te u periodu avgust i septembar 2020. godine. Na osnovu upitnika

sprovedena je anketa sa turistima i u vinarijama koje egzistiraju u Bosni i Hercegovini. Rezultati

istraživanja ukazuju na značajne razvojne mogućnosti vinskog turizma u Bosni i Hercegovini te

se može pretpostaviti da vinska područja Bosne i Hercegovine imaju potrebne uslove za razvoj

vinskog turizma. Interes turista za vinski turizam, posebno u kombinaciji sa gastonomskim

turizmom, raste. Na osnovu analize date su preporuke za dalji razvoj vinskog turizma u Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi: Turizam, Vinski turizam, Bosna i Hercegovina, gastronomski turizam.

1 Docent, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina.


67

STARI NARODNI SPORTOVI I IGRE KAO NOSIOCI TURISTIČKIH

MANIFESTACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Željko Bjeljac1

Nevena Ćurčić2

Jovana Brankov3

Sažetak

Stari narodni sportovi i igre su deo narodne tradicije i kulture, duboko ukorenjeni u kulturni

identitet naroda u kojem su nastali, a tokom istorije su se veoma malo menjali. Oni su najčešće

takmičarskog i zabavnog karaktera, a nastali su kroz igru i rad uglavnom seoskog stanovništva.

UNESCO je ovu vrstu sportova prepoznao kao važne elemente nematerijalnog kulturnog

nasleđa i preduzeo mere kojima deluje u pravcu očuvanja, promovisanja i ponovnog njihovog

oživljavanja. Osim toga, sve više se prepoznaje značaj narodnih sportova i igara i kao segmenata

ponude pojedinih turističkih destinacija ili nosećeg sadržaja turističkih manifestacija. Tako kreirane manifestacije su istovremeno nosioci promocije ruralnog, verskog, kulturnog, sportsko-

rekreativnog i izletničkog turizma. Prema istraživanjima autora, na prostoru bivše Jugoslavije

može se izdvojiti preko 50 različitih tradicionalnih sportskih igara, koje se organizuju u okviru

70 različitih manifestacija. Na teritoriji Bosne i Hercegovine održava se devet manifestacija koje

promovišu stare narodne sportove i igre. Uglavnom se organizuju kao sportske discipline u

okviru seoskih olimpijada (kroz discipline narodnog višeboja), igre sa životinjama, i druge

karakteristične sportske veštine. Narodni višeboj predstavlja skup sportskih disciplina koje su

povezane sa epskim narodnim pesmama i pripovedanjima iz perioda Otomanske imperije, kroz

hajdučko uskočki epski ciklus i bošnjačku epiku. Pojedini od starih narodnih sportova i igara se

u kontinuitetu održavaju i nekoliko stotina godina. Predmet istraživanja su stari narodni sportovi

: “Skokovi sa starog mosta” Mostar, “Grmečka korida”, “Nevesinjska olimpijada”, Seoska olimpijada “Ilijino brdo” (Posušje), “Hajdučke igre” (Kotor Varoš), “Vidovdanska olimpijada”

(Kulaši), “Seoska olimpijada” (Žabar), “Zimsko prelo” (Gornja Piskavica). Rad analizira stare

narodne sportove i igre na teritoriji BIH sa ciljem da utvrdi mesto i vreme organizovanja,

organizatore, zastupljene sportove i igre, karakter igara, modifikacije koje su prisutne i koje

nastaju usled prilagođavanja savremenim očekivanjima učesnika i publike, prateće kulturne i

zabavne sadržaje. Na taj način se želi utvrditi potencijal ovih manifestacija za očuvanje tradicije

i za kreiranje novog turističkog proizvoda.

Ključne riječi: stari narodni sportovi i igre, nematerijalno kulturno nasleđe, turističke

manifestacije, Bosna i Hercegovina.

1 naučni savetnik, Geografski institut ,,Jovan Cvijić'' Srpska Akademija Nauka i Umetnosti,

Beograd, Srbija. e-mail: [email protected] 2 redovni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički

fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 3 naučni saradnik, Geografski institut ,,Jovan Cvijić'' Srpska Akademija Nauka i Umetnosti,

Beograd, Srbija. e-mail: [email protected]

68

INOVATIVAN PRISTUP RAZVOJU SEOSKOG TURIZMA U

VOJVODINI NA PRIMERU TAVANKUTA

Nevena Ćurčić1

Nataša Jakočević2

Sažetak

Seoski turizam beleži konstantan rast u svetu i privlači potrošače pretežno iz urbanih sredina.

Promene u ponašanju potrošača, kraća i češća putovanja, potraga za novim i autentičnim

doživljajima, kao i okretanje sve više prirodi doveli su do toga da sela postanu interesantna

turistima pošto objedinjuju boravak u prirodnom okruženju, zdravu i kvalitetnu hranu,

upoznavanje sa lokalnom tradicijom, običajima, kulturnim nasleđem lokalne sredine, a sve to na

temeljima održivog razvoja. Seoski turizam pruža bitno drugačiju uslugu od turističkih resorta ili

velikih hotela, uslugu koja je zasnovana na očuvanoj prirodi, miru, tišini i familijarnoj atmosferi.

U Srbiji počeci razvoja seoskog turizma su evidentirani početkom 70-tih godina 20.veka. Od

tada su nastale mnoge promene na tržištu, a seoska domaćinstva su se transformisala iz

jednostavnih seoskih kuća do višespratnih kuća sa bazenom ili specijalnih objekata za smeštaj

izgrađenih samo za turiste (brvnare, vajati, sojenice, etno-sela). Na teritoriji Srbije je 2018. godine registrovano nešto više od 15.000 noćenja u seoskom turizmu i negde oko 5.600

dolazaka. Najveće interesovanje turisti su pokazali za seoska turistička domaćinstva sa tri

zvezdice, koja su imala tri puta više dolazaka i noćenja iz zemlje i inostranstva. U Vojvodini

turistička ponuda na selu se najčešće povezuje sa salašima, kao tipičnim ostacima ruralne

arhitekture Panonske nizije. Osim na salašima, u selima se nudi smeštaj i u kućama koje su

prilagođene za boravak turista uz prateću ponudu različitih sportsko-rekreativnih i kulturnih

aktivnosti. Za potrebe ovog rada urađeno je istraživanje u selu Tavankut (opština Subotica) i

analiza savremenog pristupa razvoju seoskog turizma. Poslednjih godina Tavankut se sve više

probija na turističkom tržištu zahvaljujući zalaganju kulturnih i drugih udruženja, među kojima

se posebno ističe HKPD „Matija Gubec“. Tavankut se 2011. godine uključio u projekat

„Bogatstvo različitosti“, koji je pokrenuo Dunavski turistički Klaster Istar 21, i na taj način je

uvršten među 14 sela koja su najspremnija za turističku promociju i razvoj turističke delatnosti. Nakon ovog projekta usledili su drugi projekti koji su omogućili finansiranje brojnih aktivnosti

fokusiranih na uređenje i opremanje smeštajnih kapaciteta, uređenje sela, kreiranje biciklističkih

ruta, očuvanje tradicije, kreativnih radionica i drugo. Instrument korišćen za istraživanje bio je

personalni intervju. Korišćeni su i različiti sekundarni izvori podataka u štampanoj i elektronskoj

formi. Rezultati do kojih se došlo usmereni su u pravcu razvoja selektivne turističke ponude,

kreiranja određenih paketa ponude, pojačanu promociju uz primenu savremene informaciono-

komunikacione tehnologije, razvijanja inovativnih proizvoda zasnovanih na lokalnim prirodnim

i kulturnim resursima, uz uvažavanje očuvanja resursa i razvoja na održivoj osnovi turizma.

Ključne riječi: seoski turizam, razvoj, inovacije, projekti, Tavankut.

1 redovni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički

fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 2 student, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički fakultet,

Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected]

69

IS TOURIST OFFER CREATED BY OUR PERCEPTION OF THE

OTHERS AS THEY REALLY ARE,

OR WHAT WE THINK THEY ARE?

Aleksandra Dragin1

Sanja Kovačić2

Maja Mijatov3

Tamara Jovanović4

Abstract

Previous research indicated that specific culture might shape the dominant values, human

thoughts, including their behavior. Accordingly, the research on the national culture could

provide valuable information for further development of tourism, especially in the field of

marketing and management. Furthermore, the customer behavior and the manner in which it is perceived, is of importance for various stakeholders within tourism destination. In respect to

that, this research combines the national culture and the image, in order to determine the image

of tourists, representatives of the other cultures, from the local population perspective. Is tourist

offer created by our perception of the others as they really are, or what we think they are? The

research started in 2016 as a pilot study and it was continued with some modifications in the

following years in Novi Sad, European Youth Capital in 2019 and European Capital of Culture

in 2021, popular destination for the USA tourists. The aim was to identify perception of the USA

culture among the youth members of our national culture, bearing in mind their wide

participation in Work and Travel Program in the USA. The research was conducted by using the

Hofstede’s theory regarding the cultural dimensions, on two subsamples: the respondents who

lived and worked in the USA (subsample I) and those who did not (subsample II). The questionnaire obtained 80 items divided into the six dimensions (power distance; individualism

versus collectivism; uncertainty avoidance; masculinity versus femininity; long-term orientation

versus short-term orientation; indulgence versus restraint). The respondents were asked to select

one of two opposite statements related to perception of the USA culture. The research results

pointed that personal experience of those who lived and worked in the USA affects the

respondents’ perceptions of that culture. However, the main roots of perceiving some culture,

according to our results, are shaped in everyday life in place of their residence, even among the

young people such as students. These results could find practical implication in creation and

further development of tourist offer oriented towards the USA tourists.

Key words: cultural dimensions, Hofstede, destination marketing and management, American

culture, tourists, residents’ perception.


fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 2 docent, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički fakultet,

Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 3 istraživač saradnik, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički

fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 4 vanredni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički

fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected]

70

THE IMPORTANCE OF LOCAL PRODUCTS IN THE DEVELOPMENT

OF SUSTAINABLE RURAL TOURISM - CASE STUDY

OF VOJVODINA

Kristina Košić1

Dunja Demirović2

Maja Mijatov3

Abstract

Rural tourism is one of the priorities of tourism development in many countries, because it

represents an important component of integral and sustainable development and revitalization of rural areas. Demand for local products can boost the local economy while being a very

significant part of the tourism experience. Local (traditional) products are, in the context of this

research, the following products: agricultural and food products, potential and existing products

with a geographical origin (registered or planned for registration), organic products, forest fruits,

agricultural non-food products and traditional handicrafts and souvenirs. When we talk about the

importance of local products for tourism destinations, we are not only talking about economic

effects, but we are also talking about a much more important aspect that refers to the use of local

products in creating unique selling proposals - (unique selling propositions - USP) and their

importance in creating market recognizability and identity of the tourist destination. The aim of

this paper is to highlight the importance of local products in rural tourist offer in Vojvodina

province (Serbis), as components of sustainable development, which plays an important role in

preserving authenticity of local community development. In order to assess the level of usage of local products in development of rural tourism in Vojvodina and to identify strong and weak

points, the survey was carried out among employees in the tourism and among tourists. In the

paper will be identify local products that meet the needs of demand, obtain current data on the

use of local products in the offer of catering facilities, as well as their placement in the local,

regional and foreign markets.

Key words: Vojvodina, rural tourism, local products, sustainable development.


fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected] 2 docent, Geografski institut “Jovan Cvijić” SASA, Beograd, Srbija.

e-mail: [email protected] 3 istraživač saradnik, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički

fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: [email protected]

71

TURIZAM KAO FAKTOR SAVREMENE FIZIONOMSKE

TRANSFORMACIJE PLANINSKIH PODRUČJA BOSNE I

HERCEGOVINE – STUDIJA SLUČAJA VLAŠIĆ

Amra Banda1

Aida Korjenić2

Amra Čaušević3

Boris Avdić4

Sažetak

Turistički razvoj zimskih planinskih centara u Bosni i Hercegovini počinje kasnije, početkom

70-ih godina 20. stoljeća (u nižim nadmorskim visinama odnosno pojasu od 1100 do 1500 m

n.v.) na lokacijama na kojima nije bilo stalnih naselja. Planskim konceptom osnovna namjena

ovih centara je bila razvoj zimskog skijaškog turizma, naročito u planinskim masivima na kojima su građena olimpijska borilišta. U ovoj fazi se grade hotelski smještajni kapaciteti i

bilježi inicijalna pojava sekundarnog stanovanja. Turizam kao djelatnost neminovno utiče na

fizionomsku transformaciju prostora sa osnovnim ciljem da taj prostor prilagodi potrebama

turista . Prvobitni prostor može postati uređen, posjećen i prepoznat od strane turista i

posjetilaca, te poželjniji za život i zapošljavanje ljudi, što možemo okarakterisati kao pozitivne

promjene. S druge strane, razvoj turizma može dovesti do toga da prostor postane prenatrpan

turističkom infrastrukturom i sadržajima, degradiran neplanskom izgradnjom, odnosno

izmijenjen tako da ga više ne odlikuje kuriozitetnost ili raritetnost. Sve negativne implikacije

razvoja turizma na Vlašiću odnose se na plato Babanovca, gdje je koncentrisan najveći dio

turističkih aktivnosti, te je planina kao turistička destinacija, potpuno zanemarena. Tokom

posljednjeg rata 1992-1995, Babanovac je devastiran, te nakon rata počinje obnova porušenih i spaljenih hotelskih kapaciteta i vikendica, a potom i neplanska gradnja, koja je kulminirala 2004.

i 2005. godine. Cilj ovog istraživanja je sagledati aspekte fizionomske transformacije planinskog

prostora Vlašića uslijed razvoja turističkih i vikendaških kretanja. Ažurirani i tačni službeni

statistički podaci koji se odnose na broj i vrstu smještajnih kapaciteta u planinskom prostoru

Vlašića nisu dostupni. S tim u vezi, pored dostupne statističke baze, analizirane su i različite

web-stranice koje nude smještaj (iznajmljivanje vikendica i sl.), podaci kantonalnih turističkih

zajednica i općinskog nivoa vlasti. Istraživanje je dopunjeno i rezultatima anketiranja lokalne

zajednice i terenskim istraživanjima s fotodokumentacijom u periodu 2015- 2018.

Ključne riječi: fizionomska transformacija, planinska turistička destinacija, Vlašić, razvoj

turizma.

1 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Vanredna profesorica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u

Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Docentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Viši asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,


72

UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA U KONCEPTU

ODRŽIVOG RAZVOJA

Danijela Madžar1

Ivan Madžar2

Sažetak

Globalne promjene u okolišu zahtijevaju kreativno i inovativno promišljanje znanstvenih

istraživanja kao i upravljanje na održivi način u svrhu očuvanja biološke raznolikosti. Problem

istraživanja je očuvanje prostora i prirodnih resursa u kojem se dionici susreću sa izazovima

razvoja i upravljanja na načine koji zahtijevaju interdisciplinirani pristup, integraciju kroz

implikaciju održivog razvoja, primjenu informacijskih i tehnoloških rješenja, planiranje i izradbu

studija prihvatnih kapaciteta, suptilan pristup lokalnoj zajednici, kao i niz različitih promišljanja

i djelovanja. Održivost kao imperativ rezultat je nepromišljenog ljudskog djelovanja limitiranim

resursima. Cilj rada je razmotriti problematiku održivog upravljanja prirodnim resursima uslijed

prostorne kolonizacije uvjetovane razvojem suvremenog turizma kao nove paradigme izazova

globalnih promjena. U radu je korišten indeks živućeg planeta (Living Planet Index LPI) kao

pokazatelj stanja biološke raznolikosti, te su analizirane smjernice upravljanja prirodnim resursima u globalnom procesu promjena sa osvrtom na razvoj suvremenog turizma. Rezultati

istraživanja ukazuju na nužnost održivog planiranja korištenja resursa, veći javni angažman,

koordinaciju između dionika, transparentno donošenje odluka u skladu sa politikom održivog

razvoja. Održiva rješenja su izazov koje donosi globalna promjena u okolišu i zahtijeva

zajednička partnerstva za opću dobrobit društva.

Ključne riječi: prirodni resursi, upravljanje, održivi razvoj, kolonizacija, suvremeni turizam.

1 izvanredni profesor, Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih

znanosti, Mostar, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 redoviti profesor, Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih

znanosti, Mostar, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected]

73

ZAŠTITA OKOLIŠA

74

SEDIMENT PRODUCTION IN FLYSCH BADLANDS: A CASE STUDY

FROM SLOVENIAN ISTRIA

Gregor Kovačič1

Abstract

This study deals with the results of seven years of measurements of sediment release from the

flysch badlands in the Rokava River headwaters. Measurements of sediment production were

carried out in erosion plots, and measurements of cliff (or rockwall) retreat using erosion pins.

Selected meteorological time series from the Portorož Airport meteorological station were included in the analysis. The calculation showed that from 2008 to 2015 (149 measurements)

sediment production was 36 kg/m² per year and the flysch cliff retreated by 146mm or 21mm

per year. The amount of sediment produced is moderately positively correlated with the number

of days between successive measurements (r=0.51), with a recorded daily transition of air

temperature over/below 0 °C (r=0.56) and slightly more weakly correlated with the precipitation

amount (r=0.45). On the other hand, the amount of sediment produced has a low negative

correlation with average air temperature (r=−0.29) and average minimum air temperature

(r=−0.30). However, no statistically significant correlation was calculated between the amount

of sediment produced and average wind speed.

Key words: geomorphology, geomorphic processes, erosion processes, sediment production,

cliff retreat,geography, Slovenian Istria, Slovenia.

1 vanredni profesor, Univerza na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, Oddelek za

geografijo, Koper, Slovenija. e-mail: [email protected]

75

DISTRIBUCIJA MEDONOSNE BILJKE KESTEN (CASTANEA SATIVA

MILL.) U BOSNI I HERCEGOVINI

Velida Bakić1

Edina Muratović2

Sabina Trakić3

Samir Đug4

Sažetak

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) je entomofilna, mezofilna, acidofilna drvenasta biljna vrsta

iz porodice Fagaceae. Kesten pripada grupi medonosnih biljaka sa visokim produkcijom polena i nektara, a med se odlikuje specifičnim hemijskim i organoleptičnim osobinama te visokim

udjelom minerala. Njegova biogeografska distribucija uslovljena je geološkim i pedološkim

osobenostima prostora, te ograničena na samo tri područja na teritoriju BiH. Cilj rada je utvrditi

distribuciju i zastupljenost polena ove medonosne biljke u uzorcima meda porijeklom iz Bosne i

Hercegovine. Za potrebe istraživanja, direktno od proizvođača, prikupljeno je 100 uzorka meda.

Melisopalinološka metoda koja je primjenjena u izradi i analizi preparata je u skladu sa

Pravilnikom o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda Bosne i Hercegovine.

Analiza preparata obuhvatala je identifikaciju medonosnih biljaka na osnovu mikromorfoloških

osobenosti polenovih zrna kao i tačan broj polenovih zrna svake identifikovane biljke. Ukupno

je identifikovano 4377 polenovih zrna kestena u 40 analiziranih melisopalinoloških profila

meda. U okviru istraživanja najveću zastupljenost je imao kao dominantna vrsta tipskog,

monoflornog meda (14 uzoraka) dok se pojavljivao i kao akcesorna vrsta u poliflornom medu (36 uzoraka). Istraživanjem je ustanovljeno da se geografska distribucija ove medonosne biljke

direktno reflektuje kroz palinološke profile. Tako je najveći broj monoflornih uzoraka, sa

dominacijom tipske medonosne biljke, bio na području Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i

Buturović polja, područja na kojima se nalaze najveće prirodne sastojine šuma kestena. Kao

akcesorna vrsta poliflornih uzoraka najčešće se pojavljuje uzorcima sa lokaliteta Ustiprača,

Srebrenica, Žepa i Konjic. Na osnovu rezultata analize uzoraka meda, konstatovano je da

specifična biogeografska distribucija kestena na teritoriji BiH direktno utiče na

melisopalinološki sastav uzoraka, kao i na botaničke osobenosti meda. Obzirom da se ova biljna

vrsta odlikuje ograničenom geografskom distribucijom, visokim medonosnim potencijalom, ali i

prirodnim neprijateljima (kestenova osa i gljivice), prirodne šume kestena moraju biti jasno

markirane u katasru pčelinje ispaše. Ključne riječi: medonosna biljka, kesten, melisopalinologija, polen.

1 Viši asistent, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i

Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Redovna profesorica, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i

Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Docentica, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i

Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Redovni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i


76

KLASIFIKACIJA KRAJOBRAZA GORSKE HRVATSKE -

FIZIČKOGEOGRAFSKI PRISTUP

Valerija Butorac1

Nenad Buzjak2

Sažetak

Krajobraz, kao geografska prostorna jedinica, u fizičkogeografskim smislu označava dio

litosfere, koji je oblikovan prirodnim procesima te izmijenjen antropogenim utjecajima. Kako

promjene krajobraza postaju sve intenzivnije, javlja se potreba za inventarizacijom krajobraza,

njihovih obilježja te rekonstrukcije prošlih krajobraza, a sve u svrhu zaštite i održivog

gospodarenja krajobrazima. Kao europski odgovor na intenzivne promjene potpisana je i

Konvencija o europskim krajobrazima kojom se sve države potpisnice dužne izraditi tipologiju

krajobraza, a na temelju tipologije vrednovati i štititi krajobraze. U Hrvatskoj do sada nije

izrađena jedinstvena tipologija krajobraza te je istovremeno krajobraz percipiran kroz prizmu

estetskih vrijednosti. Cilj istraživanja je utvrditi tipove krajobraza, njihove jasno definirane

granice te obilježja prema kojima se izdvajaju od ostalih tipova krajobraza s naglaskom na

primarnom sastavu koji predstavlja fizičkogeografska obilježja krajobraza. Izrada tipologije prvi je korak u cjelovitoj analizi, a služiti će kao podloga za vrednovanje i razvoj modela zaštite

krajobraza. Gorska Hrvatska izabrana je kao prostor istraživanja zbog duge interakcije čovjeka i

prirode te prisutnosti prirodnih, poluprirodnih i antropogenih tipova krajobraza te sve većih

antropogenih pritisaka. Rezultat analize i klasifikacije su krajobrazni tipovi prve razine, tj.

makro tipovi krajobraza. Provedenom analizom izdvojeno je 7 makro tipova krajobraza na

istraživanom području.

Ključne riječi: krajobraz, Gorska Hrvatska, fizičkogeografski pristup, tipologija.

1 mag.geogr., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu,

Zagreb, Hrvatska. e-mail: [email protected] 2 dr.sc., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,

Hrvatska. e-mail: [email protected]

77

MJERENJE INTENZITETA KOROZIJE NA PODRUČJU

NACIONALNOG PARKA „SJEVERNI VELEBIT“

Dražen Perica1

Kristina Krklec2

Irena Mrak3

Jole Petričević4

Sažetak

Na području Parka, Velebita, kao i čitavog dinarskog područja korozija, odnosno krška

denudacija je jedan od temeljnih procesa u oblikovanju reljefa. Kao jedno od temeljnih pitanja

nameće se brzina, odnosno intenzitet krške korozije. S obzirom da intenzitet korozije ovisi o

cijelom nizu čimbenika (litološkim, strukturnim, reljefnim, klimatskim, hidrološkim, pedološkim biogenim, a u novije vrijeme i antropogenim) ono je predmet brojnih istraživanja.

Radi što boljeg upoznavanja intenziteta površinske korozije od 50 -tih godina ovog stoljeća, na

poticaj akademika Ivana Gamsa, počinje se primjenjivati metoda stijenskih pločica - kalcitnih

tableta. Zbog mogućnosti objašnjenja oblikovanja površinskih krških reljefnih oblika, ali i svoje

jednostavnosti, ova je metoda među geomorfolozima naišla na potporu, te je na 7.

međunarodnom speleološkom kongresu, održanom 1977. g. u Sheffieldu (V. Britanija), komisija

za kršku denudaciju odredila njihov standardan izgled i postupak prilikom upotrebe (Gavrilović,

D. 1984. i Gams, I. 1985., i 1987.). Standardne pločice su izrađene od 97,9 - 98,7% CaCO3

gornjokredne starosti iz kamenoloma Lipice kod Sežane, promjera su 42 mm, a debljina im je 3 -

4 mm. Nedostatak metode mjerenja intenziteta površinske korozije, pomoću standardnih pločica

je nemogućnost spoznaje o točnom intenzitetu korozije na određenom području zbog litoloških razlika matičnih karbonatnih naslaga i onih od kojih je izrađena pločica. Zbog toga su za potrebe

mjerenja izrađene autohtone karbonatne pločice od vapnenaca, dolomita i karbonatnih breča

trijaske, jurske, kredne i tercijarne starosti. Setovi pločica postavljeni su na osam lokacija unutar

NP, na površini i u tlu, odnosno na kontaktu tlo-stijena. Preliminarni rezultati pokazali su razlike

u trošenju prema mjestima mjerenja, kao i među određenim vrstama pločica.

Zahvale: Ova istraživanja provedena su uz financijsku i materijalnu potporu JU NP „Sjeverni

Velebit“, te su također izvršena u okviru znanstvenog projekta IP-2018-01-7080

„Međuusporedba metoda mjerenja denudacije krša“ (KADEME), financiranog od strane

Hrvatske zaklade za znanost.

Ključne riječi: intenzitet korozije, stijenske pločice – kalcitne tablete, NP „Sjeverni Velebit“.

1 red. prof., Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 2 docent, Zavod za pedologiju, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska.

e-mail: [email protected] 3 izv. prof., Visoka šola za varstvo okolja, Velenje, Slovenija. e-mail: [email protected] 4 umirovljenik, Starigrad - Paklenica, Hrvatska. e-mail: [email protected]

78

MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI I NJIHOV

UTICAJ NA OKOLIŠ

Aida Korjenić1

Amra Banda2

Amina Sivac3

Ahmed Džaferagić4

Sažetak

Svaki ljudski zahvat u prostoru izaziva posljedice u okolišu i izvornoj prirodi. U posljednje

vrijeme provedene su mnoge rasprave na temu uticaja hidroelektrana, posebno malih hidroelektrana na okoliš. Izgradnjom hidroelektrana obično se naglašavaju samo pozitivni

utjecaji na okoliš, kao što su proizvodnja energije, zaštita od poplava, vodoopskrba, i sl., a

zanemaruju se negativni utjecaji, prije svega mijenjanje režima voda, uticaj na podzemne vode

te mijenjanje staništa. Uticaji hidroelektrana na okoliš mogu biti indirektni i direktni. Indirektni

se pojavljuju tokom građenja hidroenergetskih objekata kao i pristupne infrastrukture, dok se

direktan utjecaj hidroenergetskih objekata pojavljuje za vrijeme njihovog rada. U Bosni i

Hercegovini je do sada izgrađeno 109 malih hidroelektrana, a njih još oko 340 je u raznim

fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Male hidroelektrane, koliko ih je bilo u pogonu 2019.

godine, proizvele su 497,99 GWh, što je svega 3,1 % od ukupno proizvedene električne energije

u BiH. Osnovni cilj ovog rada jeste upravo analizirati uticaje koje male hidroelektrane imaju na

okoliš u Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja posvećena je analizi opravdanosti izgradnje

minihidroelektrana u odnosu na ukupnu količinu energije koja se dobije ovim putem, kao i potrebi zaštite vode kao prirodnog resursa koji se eksploatiše ali i prostora koji akumulacijom

hidroelektrane ostaje trajno zauzet, bez mogućnosti vraćanja prvobitnoj namjeni.

Ključne riječi: minihidroelektrane, Bosna i Hercegovina, zaštita okoliša.

1 Vanredna profesorica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u

Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,


79

ANALIZA PROMJENE POKROVNOSTI ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU

GRADA GORAŽDA

Edin Hrelja1

Amina Sivac2

Aida Avdić3

Ahmed Džaferagić4

Sažetak

Predmet istraživanja rada jeste analiza promjene pokrovnosti zemljišta na području Grada

Goražda. U period nakon 1995. godine, na nivou Bosne i Hercegovine izraženo je stihijsko planiranje prostora što je doprinjelo značajnim promjenama u pokrovnosti zemljine površine.

Cilj istraživanja je da se utvrdi kolike su se promjene desile u posljednjih nekoliko destljeća na

istraživanom području kada je u pitanju pokrovnost zemljišta U svrhu analize korištene su

topografske karte iz 1980. Godine, Google Earth snimci, zatim Corina Land Cover snimci iz

2000., 2006., 2012. i 2018. godine. Istraživanje na naslovljenu temu je provedeno kroz nekoliko

faza. Prvi dio rada odnosi se na utvrđivanje geografskog položaja područja istraživanja te

definiranja svih komponentnih dijelova istog. Drugi dio rada odnosi se na detaljnu analizu svih

kategorija pokrovnosti zemljišta u posljednjig dvadesetak godina. Treći dio rada podrazumjeva

komparativnu analizu kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja pokrovnosti zemljišta na

području Grada Goražde. Kompletan postupak provedne analize proveden je pomoću GIS-a, pri

čemu su kreirane pripadajuće baze podataka i izvršena kartografska vizualizacija za istraživani

prostor. Ključne riječi: Goražde, planiranje, prostor, pokrovnost, promjena, GIS.

1 Vanredna profesorica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u

Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,


80

SHORT- AND LONG-TERM ANALYSIS OF BIOMETEOROLOGICAL

CONDITIONS IN NATURAL AND BUILT-UP AREAS OF BAČKO

PODUNAVLJE BIOSPHERE RESERVE (SERBIA)

Dragan Milosevic1

Jelena Dunjic2

Vladimir Stojanovic3

Vukan Dimitrijevic4

Abstract

This study presents short- and long-term analyses of biometeorological conditions in natural and

built-up areas of the Bačko Podunavlje Biosphere Reserve (BPBR). For the analysis, ten years of

air temperature (Ta), relative humidity (RH), wind speed (v), and cloudiness (N) data were

obtained from the Sombor official meteorological station of the Republic Hydrometeorological Service of Serbia for the period 2010-2019. Based on this data, Physiologically Equivalent

Temperature (PET) and Mean Radiant Temperature (Tmrt) were calculated on monthly,

seasonal, and annual level for defined hours (7 AM, 2 PM, and 9 PM) that represent

biometeorological conditions in the morning, midday, and evening period of the day.

Furthermore, short-term micrometeorological measurements were performed at three selected

locations in the BPBR during a clear and sunny autumn day in 2020 (21st October 2020). These

locations include village Vajska (built-up area), lake Provala (“blue” area), and Berava as the

southern part of small river Živa, in the past meander of the Danube (“blue” and “green” area).

For measurement purposes, Kestrel Meter 5400 Heat Stress Meter was used to obtain 1-minute

values of Ta, RH, v, and globe temperature (Tg). The preliminary analysis of the obtained

results reveals that biometeorological conditions differ between various natural and built-up areas in the BPBR. Furthermore, different grades of thermal perception and physiological stress

are noticed in Sombor on different temporal scales during the ten-year period. These results are

important for the preservation of the diverse natural and built-up areas in the BPBR in the age of

climate change, as well as for sustainable use of natural resources in these fragile ecosystems.

Acknowledgment: This research was supported by the Provincial Secretariat for Higher

Education and Scientific Research, Autonomous Province of Vojvodina (Project 142-451-

3143/2020-02).

Key words: bioclimate, biosphere reserve, Bačko Podunavlje, Sombor, Serbia.

1 assistant professor, Climatology and Hydrology Research Centre, Faculty of Sciences,

University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: [email protected] 2 teaching assistant, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of

Sciences, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: [email protected] 3 full professor, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of

Sciences, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: [email protected] 4 master student, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of

Sciences, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: [email protected]

81

RECENTNI GEOEKOLOŠKI PROBLEMI U SLIVU JALE

Sabahudin Smajić1

Merima Kovačević2

Alma Kadušić3

Nedima Smajić4

Sažetak

U radu su identificirani i analizirani recentni geoekološki problemi u slivu Jale. Sliv je smješten u sjeveroistočnoj Bosni u okviru Unutrašnjih Dinarida, odnosno Savskoj zoni, te hidrografski

pripada slivu Spreče, odnosno Bosne. Kompleksno istraživanje je zasnovano na terenskim

prospekcijama, analizi arhivskih karata, satelitskih snimaka i digitalnog modela visina (DEM)

sliva, uz primjenu GIS tehnologije. Rezultati istraživanja pokazuju da sliv Jale karakterišu brojni

geoekološki problemi, kao što su: aerozagađenje, termičke inverzije, intenzivni padinski procesi,

bujičarenje, poplave, nizak vodostaj i proticaj u ljetnom periodu, nedostatak biološkog

minimuma, devastacija tla i vegetacije, te izgradnja stambenih, privrednih i infrastrukturnih

objekata u neposrednoj blizini korita Jale i njenih pritoka, čime se narušava njihov režim,

naročito u periodu povodnja. S tim u vezi, identificiran je nivo prirodne predisponiranosti sliva

geoekološkim problemima, te nivo antropogenih modifikacija. Identificiran je i nivo zagađenosti

osnovnih geokomponenata u slivu Jale, definisani su uzroci i posljedice zagađenja, te predložen kompleks mjera čijom primjenom bi se ublažili ili otklonili problemi, ali i preduprijedile moguće

katastrofalne posljedice u slivu.

Ključne riječi: Geoekološki problemi, fizičkogeografske karakteristike, antropogeni faktori,

GIS, DEM, geovizualizacija, sliv Jale.

1 Docent, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.

e-mail: [email protected] 2 Asistent, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.

e-mail: [email protected] 3 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.

e-mail: [email protected] 4 Viši asistent, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.


82

LIGHT POLLUTION IN SLOVENIA IN 2019 WITH SPECIAL REGARD

TO NATURA 2000 AREAS

Igor Žiberna1

Abstract

Slovenia is one of the more lighting polluted European countries by energy consumption for

public lighting per capita, despite the fact that it adopted a regulation on the limitation of light

pollution in 2007. This article analyses the state of light pollution in Slovenia in 2019 based on

remote sensing datas. We used the recording data on the Suomi s level of atellite night channel. Data are analysed on the municipalities and statistical regions levels. Special attention was paid

to the state of light pollution in protected areas of Natura 2000 in Slovenia. Sources of light

pollution in more densely populated areas outside protected areas have negative impact on

Natura 2000 sites.

Key words: Light pollution, municipalities, statistilal regions, Natura 2000, Slovenia.

1 Dr., prof. geografije in zgodovine, izr.prof., Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta,

Maribor, Slovenija. e-mail: [email protected]

83

STRUKTURA I DINAMIKA IHTIOFAUNE PODSLIVA RIJEKE BOSNE

Enad Korjenić1

Samir Đug2

Mahir Gajević3

Adi Vesnić4

Aldijana Mušović5

Selma Pilić6

Renata Bešta-Gajević7

Senad Šljuka8

Rifat Škrijelj9

Sažetak

Bosnu i Hercegovinu odlikuje značajan biodiverzitet slatkovodne ihtiofaune sa velikim brojem endemičnih vrsta. Sastav ihtiofaune podsliva rijeke Bosne istraživan je duži niz godina.

Terenska istraživanja i analiza njihovih rezultata obuhvatila su 50 lokaliteta rijeke Bosne i njenih

pritoka. Struktura ihtiofaune istraživanih lokaliteta ukazuje na regionalnu diferencijaciju

vodotoka u podslivu rijeke Bosne. Analiza recentnih rezultata, kao i podaci iz različitih

literaturnih izvora ukazuju na stabilnu dinamiku populacija ihtiofaune sa tendencijom pada kako

brojnosti tako i biodiverziteta koji korelira sa antropogenim zahvatima na istraživanim

vodotokovima. Rezultati istraživanja će poslužiti za uspostavu dugoročnog biomonitoringa

podsliva rijeke Bosne u cilju očuvanja biodiverziteta ihtiofaune.

Ključne riječi: Ihtiofauna, biodiverzitet, endemične vrste, podsliv rijeke Bosne.

1 Redovni profesor, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 2 Redovni profesor, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 3 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 4 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,





Bosna i Hercegovina. e-mail: [email protected] 9 Redovni profesor, Rektor Univerziteta u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i


84

SPISAK UČESNIKA

5. KONGRESA GEOGRAFA

BOSNE I HERCEGOVINE

1. Semir Ahmetbegović

2. Aida Avdić

3. Boris Avdić

4. Velida Bakić

5. Amra Banda

6. Danijel Barišić

7. Goran Barović

8. Renata Bešta- Gajević

9. Aida Bidžan- Gekić

10. Željko Bjeljac

11. Ante Blaće

12. Nejc Bobovnik

13. Jurica Botić

14. Jovana Brankov

15. Jadranka Brkić-Vejmelka

16. Milka Bubalo Živković

17. Valerija Butorac

18. Nenad Buzjak

19. Ivana Crljenko

20. Zoran Curić

21. Mislav Stjepan Čagalj

22. Amra Čaušević

23. Golub Ćulafić

24. Dunja Demirović

25. Vukan Dimitrijević

26. Fran Domazetović

27. Aleksandra Dragin

28. Branislav Drašković

29. Nusret Drešković

30. Jelena Dunjić

31. Ahmed Džaferagić

32. Bojan Đerčan

33. Samir Đug

34. Smiljana Đukičin Vučković

35. Mahir Gajević

36. Zlatko Gašić

37. Slaven Gašparović

38. Haris Gekić

39. Dragan Glavaš

40. Jelena Golijanin

41. Edin Hadžimustafić

42. Edin Hrelja

43. Rade Ivanović

44. Ljubica Ivanović-Bibić

45. Anđelija Ivkov Đigurski

46. Nataša Jakočević

47. Tamara Jovanović

48. Marija Jukić

49. Alma Kadušić

50. Simon Kerma

51. Miha Koderman

52. Aida Korjenić

53. Enad Korjenić

54. Kristina Košić

55. Merima Kovačević

56. Gregor Kovačič

57. Sanja Kovačić

58. Marko Krevs

59. Kristina Krklec

60. Fadila Kudumović Dostović

61. Enisa Kulašin

62. Milan Lalić

63. Barbara Lampič

64. Tamara Lukić

65. Danijela Madžar

66. Ivan Madžar

67. Magdalena Makar

68. Ivan Marić

69. Gabrijela Marin

70. Ivan Martinić

71. Amil Mehić

72. Dževad Mešanović

73. Maja Mijatov

74. Jelena Milanković Jovanov

75. Boban Miletić

76. Dragan Milošević

77. Ranko Mirić

78. Irena Mrak

79. Edina Muratović

80. Snježana Musa

81. Aldijana Mušović

82. Senada Nezirović

83. Gojko Nikolić

84. Vuk Tvrtko Opačić

85. Danijel Orešić

86. Tina Pavlin

87. Ana Pejdo

88. Dražen Perica

89. Jole Petričević

90. Selma Pilić

91. Alja Pristovšek

92. Alma Pobrić

93. Toni Popović

94. Irma Potočnik Slavič

95. Pavel Ptaček

96. Denis Radoš

2

97. Lea Rebernik

98. Blaž Repe

99. Boštjan Rogelj

100. Ozana Saškor

101. Nedžad Sijamhodžić

102. Amina Sivac

103. Nedima Smajić

104. Sabahudin Smajić

105. Velibor Spalević

106. Željka Stjepić Srkalović

107. Vladimir Stojanović

108. Alija Suljić

109. Silvija Šiljeg

110. Željka Šiljković

111. Rifat Škrijelj

112. Hrvoje Šlezak

113. Senad Šljuka

114. Sabina Trakić

115. Siniša Trkulja

116. Sara Uhan

117. Aleš Veršič

118. Adi Vesnić

119. Biljana Vranković

120. Duško Vujačić

121. Filip Vujović

122. Ružica Vuk

123. Dajana Vukojević

124. Ivana Žafran

125. Igor Žiberna

126. Zora Živanović

zbornik saŽetaka … · razvoj ruralnog turizam u hrvatskoj – studija slučaja ravni kotari...

Documents