ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA

1

ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA

ZDRAVSTVENO VELEUILITE

SESTRINSTVO

ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA

Pedijatrija

grana medicine koja je definirana objektom svog interesa-djetetom od roenja do kraja adolescencije (Mardei 2000.).

medicina razvojne dobi

posljednjih se godina interes pedijatrije intenzivno iri i na prenatalnu dob

briga za dijete i njegovo zdravlje postojala je ve u najstarije vrijeme

interes pedijatrije usmjeren je pojedinano na dijete, ali i na djeju populaciju

Pedijatrija kroz povijest

pitanjem djejeg zdravlja i sprjeavanja djejih bolesti bavili su se i stari kulturalni narodi (Egipani, Kinezi, Indijci i idovi)

o djejim bolestima pisali su i mnogi grki i rimski medicinski pisci:

Hipokrat460 do 370 obrauje razna pedijatrijska pitanja u svojim Aforizmima

Celzo (I st.) pie opirno o nekim djejim bolestima

Galen (II st.) donosi neke podatke o djeci i njihovim bolestima

Soran (II st.) bavi se njegom novoroenadi

Aretej (II st.) pie o akutnim djejim bolestima

U srednjem vijeku o djejim bolestima piu uglavnom Arapi (Razes, Avicena)

U XVIII st. Dolazi do pravog napretka u pedijatriji (izlazi knjiga o djejim bolestima u kojoj je obraena prehrana dojeneta, prouavane su zarazne bolnice, opisane su i priroene srane greke, pie se o difteriji

potkraj XVIII st. I u poetku XIX st. Poetak industrijalizacije dovodi do sve vee smrtnosti dojenadi i do sve jaeg irenja djejih bolesti (rahitis, tuberkuloza, akutne zaraze)

XIX st. Posveuje se vea panja higijeni i prehrani dojenadi, prevenciji crijevnih infekcija i drugih zaraznih bolesti

do kraja XIX st. bolnice i sirotita su poistovjeena (djeca su leala na odjelima s prosjacima, bolesnim starcima i bolesnom sirotinjom)

Otvaranje djejih bolnica

1802. god. nastala je u Parizu prva djeja bolnica

1828. god. u Beu

1830.god. U Berlinu

1830.god. U Peti

1834.god. u Petrogradu

1843.god. U parikoj djejoj bolnici nastao je veliki pedijatrijski prirunik-autori-Barthez i Rillet)

Tim djelom pedijatrija je odvojena od interne medicine i postaje samostalna disciplina

Moderna pedijatrija stvorena je u XX st. (uspjena borba protiv zaraznih bolesti, profilaktiki i terapijski serum protiv skarlatine, serum protiv morbila, BCG cjepivo, moderni antibiotici)

Republika Hrvatska (10.god. unazad)

1897.god. Opatija, prva djeja ustanova (Kindersanatorium)

1904. god. dr. R. Markovi osnovao je 1. djeji odjel u bolnici Sestara milosrdnica

1906.god. u Zakonu o zdravlju govori se ouvanja zdravlja male i kolske mladei

1908.god. prvi djeji ambulatorij u Zagrebu

1921.god. Osnovana je prva kola za sestre pomonice-sadri kolegij njege djeteta+

Zadaci pedijatrije

prouava i nadzire tjelesni i mentalni razvoj djeteta

titi i unapreuje zdravlje

sprjeava i lijei bolesne

osposobljava i rehabilitira (rehabilitacija, habilitacija) boleu ometenu djecu

objedinjuje preventivu, kurativu i rehabilitaciju

preuzevi brigu za zdravlje u razvojnoj dobi odreuje se u velikoj mjeri kakvo e biti zdravlje idue generacije odraslih

briga za zdravlje i lijeenje djece je i preventivna medicina odrasle populacije

sadraj i nain treba prilagoditi specifinim potrebama: sociokulturalnim obiljejima i nainu odgoja djece odreene zajednice

treba traiti, nai i izdvojiti pojedinca ili skupine u kojih je povien rizik od obolijevanja i umiranja-naelo davanja prednosti ugroenima u zatiti majki i djece

cijeli razvojni sustav zatite majki i djece treba biti lanano vrsto povezan osobito na prijelazima iz jednog razvojnog razdoblja u drugo

poeljan je neizbjean zajedniki i usklaen rad razliitih strunjaka i djelatnosti-viestruki pristup zatiti

Pedijatrijska sestra - sestra koja je uspjeno zavrila zakonom propisano kolovanje, te posjeduje znanje i vjetine potrebne u skrbi novoroenadi, djece, adolescenata/mladih ljudi (EPN)

Definicija s vie detalja ukljuuje:

prava djeteta

holistiki pristup

njegu usmjerenu na dijete i obitelj

promociju tjelesnog i mentalnog zdravlja

zdrav ivot

prevenciju nesrea i bolesti

zatitu djece

njegu novoroenadi, djece i adolescenata/mladih ljudi s akutnom, kroninom i po ivot opasnim stanjima; problemima mentalnog zdravlja u svim okolnostima

Obitelj i dijete

vie od 1550 djece u Hrvatskoj odrasta u institucijama zbog toga to se njihovi bioloki roditelji ne mogu za njih brinuti, od ega je 144 djeteta mlae od 3 godine.

suvremene spoznaje o skrbi djece ukazuju na tetnost boravka u institucijama za najmlau djecu te se u mnogim studijama boravak u instituciji u toj dobi izjednaava sa zanemarivanjem.

konvencija o pravima djeteta daje prednost obiteljskim oblicima skrbi te samo ako je neophodno predvia i institucionalnu skrb.

uvanje i unapreenje zdravlja djece-nemogue bez roditelja/obitelji

potrebno je poznavati i razumjeti obiteljske strukture (nuklearna, proirena, s jednim roditeljem, novi partner, djeca iz prijanjih brakova)

funkcije obitelji-reproduktivna, ekonomska, gospodarstvena, protektivna, kulturna i socijlizacijska

roditeljsko ponaanje jedan je od najznaajnijih okolinskih initelja djejeg razvoja i neki njegovi oblici dosljedno su povezani s odreenim razvojnim ishodima kod djece

roditeljstvo je jedna od najzahtjevnijih uloga u ivotu pojedinca

Opi ciljevi roditeljstva

osiguravanje zdravlja djeteta

poduavanje djeteta razliitim vjetinama

razvijanje onih osobina koje se u odreenom kontekstu smatraju vrlinama

Obiteljski zakon (lanak 2)

Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima:

ravnopravnosti ene i mukarca te uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji,

zatite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,

primjerene skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duevnim smetnjama.

Stil roditeljstva

predstavlja stav koji roditelji imaju o odgoju,

koriste li kazne i kako,

koja e ponaanja poticati, a koja braniti,

hoe li dijete biti u centru njihove obitelji ili ne

stil roditeljstva utjee na dijete, na razvoj njegovih sposobnosti i linosti.

da bi dijete odraslo u razmjerno neovisnu, osobno i drutveno odgovornu osobu, potrebno mu je pruiti toplinu i nadzor nad ponaanjem

koliko je god vano da dijete osjeti da je voljeno i prihvaeno, ono mora razumjeti i pravila ponaanja, te vjerovati da e roditelji zahtijevati da se ona potuju

Odgojni stilovi

Permisivni

Indiferentni

Autoritarni

Hiperprotektivan

Autoritativan

Permisivni stil (poputajui)

doputajui stil, nepostojanje pravila

topao odnos prema djetetu

djeca su nekontrolirana, impulzivna i samouvjerena

Indifirentan stil (ravnoduan)

karakterizira ga previe slobode za dijete i nepostavljanje granicaizmeu dobrih i loih postupaka

roditelji su zaokupljeni sami sobom, ne obraaju previe pozornosti na dijete

prisutna je emocionalna hladnoa, a time dijete ne osjea ljubav, sigurnost i zatitu od roditelja

esto takav odgojni stil dovede dijete do razoarenja

dijete esto mijenja ponaanje, ne pokazuje interes za npr. kolom

najoitije je to u periodu adolescencije kada dijete iskazuje nesigurnost i izgubljenost (pojavljuje se rizik od drutveno nepoeljnih oblika ponaanja kao to su npr. razvoj ovisnosti, delikvencija i slino)

Autoritarni stil

jaka mo roditelja, a slabije iskazivanje emocija

dijete se esto kritizira, zastrauje i posramljulje

istiu se uglavnom negativne strane djeteta

prisutno je kanjavanje, zabranjivanje, a velik dio komunikacije izmeu roditelja i djeteta svodi se za zapovjedi npr. ti to mora / ako nee to uiniti bit e kanjen

roditeljska oekivanja su velika, roditelji oekuju da e dijete ispuniti sve zahtjeve

komunikacija je jednosmjerna, a roditelji ne objanjavaju svoje odluke

dijete je uplaeno, zastraeno, teko se ukljuuje u igru s vrnjacima, gubi povjerenje u okolinu i u samoga sebe, agresivno

rezultat takovog odgojnoj stila jest djetetovo nisko samopouzdanje i loa slika o sebi

Hiperprotektivan stil (prezatitniki)

prisutno je izraavanje osjeaja prema djetetu, ali je naglaena mo roditelja

pretjerano zatitniki odnos

neprestana kontrola djeteta i njegovog ponaanja

volim te ako si dobar i slua

djeca se teko osamostaljuju

tijekom odrastanja uvijek trae roditeljski savjet

osjeajno su nestabilna

preosjetljiva djeca

Autoritativan stil (demokratski)

karakterizira ga iskazivanje osjeaja roditelja prema djetetu i upravo na tome se temelji odgojni utjecaj na dijete

ovaj odgojni stil smatra se najpovoljnijim za razvoj djeteta kanjavanje se izbjegava i trai se optimalno pohvaljivanje djeteta (ni previe ni premalo)

uglavnom se sukobi rjeavaju dogovorom

dijete suodluuje to eli raditi i roditelji mu pruaju izbor izmeu nekoliko dobrih opcija

dijete se ukljuuje u ivot obitelji i na taj nain njemu se ispunjavaju potrebe osnovne tjelesne potrebe, potreba za ljubavlju i pripadanjem, potreba za igrom i zabavom, potreba za slobodom i potreba za osjeajem uspjeha i postignua

roditelji koji primjenjuju demokratski odgojni stil znaju da nisu savreni te da mogu pogrijeiti u odnosu na dijete, ali mu se onda ispriaju

na taj nain dijete ui da je pogrijeiti ljudski i da postoje naini kako popraviti odreeni odnos

dijete je samopouzdano, ima dobru sliku o sebi

dijete zna razumjeti tue osjeaje i potrebe, zna se prilagoditi, ali tako da ne ugrozi sebe - jednom rijeju sretno dijete koje odrasta u zdravu linost

PROCJENA PSIHOMOTORNOG RASTA I RAZVOJA DJETETA

Podjela razvojne dobi

prenatalno razdoblje

dojenaka dob

predkolska dob

kolska dob

pubertet

adolescencija

Prenatalno razdoblje

vrijeme od zaea do roenja

prva tri mjeseca obino se oznaavaju kao embrionalno razdoblje

nadovezuje se fetalno razdoblje

Dojenaka dob

traje od roenja do kraja prve godine ivota

prva se etiri tjedna oznaavaju kao novoroenako doba

Predkolska dob

oznaava razdoblje od poetka druge godine ivota do kraja este godine ivota

kolska dob

vrijeme od poetka sedme godine do poetka puberteta

kod djevojica oko 10 -te godine

kod djeaka oko 12 te godine

Pubertet

poinje pojavom prvih sekundarnih spolnih obiljeja

traje do spolne zrelosti

Adolescencija

traje od nastupa spolne zrelosti do zavretka rasta i razvoja

kod djevojica u prosjeku izmeu 16 18 te godine

kod djeaka izmeu 18 20 godina

PSIHOMOTORNI RAST I RAZVOJ

RAST vrlo sloeno zbivanje koje ne obuhvaa samo kvantitativne promjene, nego i kvalitativne strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstva djeteta te njegovo prilagoavanje socijalnim i kulturalnim uvjetima okoline u kojoj ivi kvantitativne promjene

Najvanije psihomotorne funkcije i naini ponaanja

puzanje

sjedenje

hodanje

hvatanje

percepcija

govor

razumijevanje govora

kontaktiranje

Novoroene

oko 90% djece ima tjelesnu teinu u rasponu izmeu 2,5 4,1 kg

fizioloki gubitak tt nadoknadi se izmeu 10 14 dana ivota uspostavom laktacije

to prije se dijete stavi na prsa fizioloki pad tt je manji i krai

do kraja novoroenake dobi dijete poinje dobivati 150 200 g teine na tjedan

na kraju prvog mjeseca ivota tt je 10 20% vea od teine po roenju

velika fontanela zatvara se izmeu 12 18 mjeseca

mala fontanela zatvara se izmeu 3 4 mjeseca

Primitivni refleksi

refleks sisanja javlja se u primitivnom obliku ve u fetusa od 10 tjedana, postoji do etvrtog mjeseca

refleks traenja usnama

refleks hvatanja dlanom i tabanom

pozitivna potporna reakcija

automatski hod

Moorov refleks

Magnusov nesimetrini toniki refleks vrata na ekstremitete moe ostati i do 6 mjeseca

Procjena vitalnih znakova novoroeneta

otkucaji srca: 100 170/ min

disanje: 30 80 udisaja/ min

RR: 73/75 mm Hg

Procjena vitalnih znakova jednogodinjeg djeteta

otkucaji srca: 90 130 / min

disanje: 20 40 udisaja /min

RR: 90/56 mm Hg

dnevna potreba je 100 kcal/kg

zdravo novoroene je u fleksijskom poloaju

snano se koprca

leei na trbuhu naizmjence prua noge i stavlja ruke blizu lica

moe podii bradu od podloge na nekoliko sekundi i okrenuti lice na jednu ili drugu stranu oslobaajui pri tom nosi da moe disati

prisutni su refleksi hodanja i puzanja

reagira na jako svjetlo i zvuk

Prvi mjesec

dojene je u hipertonom fleksijskom poloaju

u poloaju na trbuh dri podignutu glavu najmanje tri sekunde

u pasivnom poloaju glava ne pada natrag

prisutni su Mooro ov refleks, refleks hvatanja akom i automatski hod

u viseem poloaju noge dri prekriene

na kratko promatra lice nepoznate osobe

oima prati predmet na obje strane

reagira na zvuk

vokalizira gukanje

pregled psihomotornog razvoja dojeneta i djeteta obuhvaa:

postavljanje djeteta u potrbuni poloaj

promatranje djeteta kad lei na leima uz pokus posjedanja povlaenjem za podlakticu

promatranje ponaanja djeteta u vertikalnom poloaju

procjena funkcija ake

ocjenu okulomotorike i vida

ocjenu razvoja sluha i govora

procjenu razvoja drutvenosti

Dojene

Procjena vitalnih znakova

otkucaji srca: 80 120/min

disanje: 20 30 udisaja /min

RR: 92/55 mm Hg

Unos kalorija je oko 100 kcal/kg/dan

Tri mjeseca

karakteristina je normotonija

gube se arhaini refleksi

aka vie nije zgrena

pojavljuje se socijalni smijeak

pridravano ispod pazuha dri glavu uspravno i vrsto

dok lei na trbuhu podie glavu i ramena od podloge

vrsto dri zveku i njome trese ako mu se stavi u ruku ispred oiju

okree glavu da bi pogledom slijedilo zveku koju ispitiva bez zvuka polagano mie s lijeva na desno 15 cm ispred oiju

igra se ruicama

gue izmjenjujui samoglasnike i suglasnike (A-G, G R, R A)

Mooro refleksom reagira na zvonce, guvanje papira

est mjeseci

normotonija se uvruje

dijete u sjedeem poloaju vie se ne odupire u podlogu

poinje razlikovati poznate osobe od nepoznatih

dok lei na leima skida ubrus sa lica

pojavljuje se neka vrsta straha

sjedei na krilu grabi zveku sa stola itavom akom im je ugleda

kad zveka zvoni iza uha gleda prema njoj

smije se i gue slogovnim gukanjem ba ba, na na

oglaava se kad mu se govori

Devet mjeseci

samostalno sjedi

poinje i stajati

hvata predmete koristei se palcima kao kljetima

Dvanaest mjeseci

hoda uz dranje za samo jednu ruku

u stojeem poloaju pridravajui se za neki oslonac, sputa se da uzme predmet

stavlja kocku u loni

oponaa aranje olovke

daje predmet koji dri kad mu se zapovijedi

ponavlja radnje koje izazivaju smijeh prisutnih

govori tri rijei sa znaenjem

hvata male predmete palcem i kaiprstom

Predkolsko dijete

tijekom tree, etvrte i pete god ivota prirast na teini je ravnomjeran, po 2 kg na godinu

sa 6 godina ima prosjeno oko 20 kg

djeaci imaju vei prirast TT od djevojica

usporava se rast u visinu

dijete dobiva oko 6 8 cm/godinu

sa 6 godina djeca imaju oko 115 cm

sa dvije godine izniklo je svih 20 mlijenih zubia

kalorijski unos je oko 1700 kcal/dan

imaju raznovrsnu prehranu

sa pet godina prihvaaju socio -ekonomske aspekte prehrane

isprobavaju nova jela

Procjena vitalnih znakova

Otkucaji srca:70 110 otkucaja /min

Disanje:16 22 udisaja/min

RR 95/57 mm Hg

Dvije godine

dijete moe prenijeti loni s jednog mjesta na drugo

na zapovijed udara loptu s nogom

ako mu se pokae slae toranj od tri kocke ili vie njih

oponaa risanje crte vodoravno ili uspravno

sastavlja reenicu od najmanje dvije rijei

pokuava jesti liicom

hoda samo na uskoj stazi i niz stepenice

zna pokazati i imenovati etiri stvari na slici

razumije jednostavne naloge

govori bez mucanja

Tri godine

zna pokazati gdje su oi, nos, usta

zna nacrtati kri i krug kada mu se pokae

zna kako se zove

kontrola obaju sfinktera

sastavlja reenicu s vie od dvije rijei

u artikulaciji glasova jo moe biti odstupanja ali ona ne ometaju komunikaciju

etiri godine

dijete zna je li muko ili ensko

zna nacrtati kvadrat kad mu se pokae

zna kako se zove

zna odgovoriti na pitanje to radi kad si gladan, edan ili pospan?

govori bez isputanja ili zamjene glasova

Pet godina

dijete zna brojati do etiri

zna nacrtati trokut ako mu se pokae

zna emu slui olovka

upotrebljava reenice koje se odnose na sadanjost, artikulacijski su gotovo usvojeni svi znakovi

est godina

dijete zna brojati do trinaest

kad mu se pokae deltoid zna nacrtati

zna koja je lijeva a koja desna ruka

upotrebljava gramatiki ispravne reenice

Rana kolska dob

djevojice rastu bre od djeaka

djeca u prosjeku rastu oko 6 cm / god

dobivaju 3 3,5 kg/god do poetka puberteta

s punih 6 godina tj u 7 godini ivota niu trajni molari (estice)

poinje zamjena mljenih zubia trajnima

rana kolska dob (i)

s 12 godina obino je cijelo mljeno zubalo zamijenjeno trajnim zubiima

drugi trajni molari niu oko 14 godine

trei molari (umnjaci) katkad i poslije 20. godine

procjena vitalnih znakova

otkucaji srca: 60 100 otkucaja/min

disanje: 16 20 udisaja/ min

RR 107/64 mm Hg

prehrana slijedi potrebe rasta

potrebno je prakticirati prehranu prema piramidi

potrebno je stalno ukljuivati novu prehranu

Adolescenti

tijelo se pretvara u odraslo

dolazi do niza anatomskih i fiziolokih promjena

ubrzan je tjelesni rast i razvoj

dolazi do dozrijevanja gonada i razvoja sekundarnih spolnih oznaka

dolazi do hormonalnih promjena

promjene su u fizikom pogledu

tannerov kriterij po stadijima

kod djevojica prva sekundarna osobina je poveanje prsa ili pojava pubine dlakavosti ili istodobno

srednja pojava menarhe je nekoliko mjeseci prije 13. godine

kod djeaka pubertet prosjeno poinje oko 12. godine

prva sekundarna osobina kod djeaka je poveanje testisa

djevojice doseu oko 84% svoje konane visine u vrijeme kada im je kotana dob oko 10. godine

dalje dobiju oko 23 38 cm tijekom puberteta

oko 95% konane visine dostignu kada im je kotana dob oko 13. godina

maksimalna brzina rasta u djevojica je u dobi od 12. godina

nakon menarhe djevojice obino narastu jo 5 7 cm

djeaci oko 84% svoje konane visine dostignu kada im je kotana dob oko 12. godina

oko 95% konane visine dostignu s kotanom dobi oko 15. godine

maksimalna brzina rasta u djeaka je u dobi od oko 14. godine

tijekom pubertetskog razdoblja narastu jo oko 28. cm

Prvo tromjesjee

dijete dobiva u prosjeku oko 25 g na dan

175 na tjedan

oko 750 g na mjesec

Drugo tromjeseje

oko 140 g/tjedan ili

600 g/mjesec

Tree tromjeseje

oko 110 g/tjedan ili 450 g/mjesec

etvrto tromjeseje

oko 70 g/tjedan ili 300 g/ mjesec

RAST

Roenje oko 50 cm

Tijekom prve godine ivota oko 25 cm

Godina dana oko 75 cm

OPSEG GLAVE

Roenje: 34 35 cm

est mjeseci: 44 cm

Godina dana: 47 cm

Zdravstvena knjiica djeteta

zdravstvena knjiica djeteta dokument je na razini zatite pojedinca tj. djeteta, a kojim se dobivaju putem sistematskih pregleda kontinuirani podaci o rastu i zdravstvenom stanju djeteta

zamiljena je da prati rast i razvoj djeteta od roenja pa do polaska u kolu, a mogue je uz doradu produiti je i na cijelo razdoblje rasta

praenje rasta i razvoja djece je najbolji nain utvrivanja kvalitete zdravlja djece i moguih preventivnih intervencija

u cilju praenja rasta i razvoja djece do sada su primjenjivane razliite metodologije

suvremeni nain takvog praenja je pomou zdravstvene knjiica djeteta, a u neposrednoj budunosti nesluene mogunosti pruit e novi informatiki modeli

u projekt zdravstvene knjiice djeteta trenutno je ukljueno 12 upanijaRepublike Hrvatske ( slika 2), to je vie od 50% od ukupnog broja upanija u Republici Hrvatskoj

uz dokument-zdravstvenu knjiicu djeteta razvija se i informacijski sustav u koji se upisuju podaci iz knjiice

Meimurska

Vukovarsko- srijemska

Sisako-moslavaka

Brodsko-posavska

ibensko-kninska

Koprivniko-krievaka

Primorsko-goranska

Varadinska

Istarska

Krapinsko-zagorska

Dubrovako-neretvanska

Bjelovarsko-bilogorska

informacijski je sustav namijenjen izradi sumarnih izvjea raznih namjena, izdvajanju sluajeva koje je potrebno posebno pratiti, izradi specifinih registara, zatim za prikupljanje raznih podataka klinikih istraivanja u perinatologiji, kao i za statistiku obradu

podaci za svako dijete iz pojedine upanije upisuju se u informatiki sustav, te se modemskim vezama transferiraju u centralno raunalo u klinici za djeje bolesti zagreb, gdje su dostupni za pregled, analizu i obradu.

2003 godine u Klinici za djeje bolesti u Zagrebu , Klaieva 16 osnovan je referentni centar Ministarstva zdravstva za praenje rasta i razvoja djece predkolske dobi, koji je ujedno koordinacijski centar za primjenu zdravstvene knjiice

zdravstvena knjiica djeteta predstavlja zdravstveni dokument koji ima svako dijete

u posjedu je roditelja s ciljem da se u njemu nau najznaajniji zdravstveni podaci o djetetu

ona osigurava kvalitetnu komunikaciju izmeu razliitih profila zdravstvenih djelatnika

zdravstvena knjiica djeteta ukazuje i posebno na problem djeteta sa zdravstvenim rizicima, ali isto tako i na socijalne rizike

zdravstvena knjiica ima za cilj da omogui to skladniji rast i razvoj djeteta

zdravstvena knjiica ima nekoliko uporabnih razina:

komunikacijsku

evidencijsku

evaluacijsku

intervencijsku

anticipativnu (podrazumijeva poduzimanje mjera kako bi pojaali razliite,informativne,edukacijske i mjere stimulacije u rastu i razvoju djece)

programsku

RAZVOJNE KARAKTERISTIKE DJETETA PO KRONOLOKOJ DOBI

NOVOROENE

Tjelesne karakteristike

visina se poveava 1,9 cm u jedan mjesec.

tjelesna teina je utrostruena od 5 6 mjeseca i utrostruena u 12. mjesecu.

pri roenju opseg glave je 2 cm vei od opsega prsiju.

u dobi izmeu prve i druge godine opseg glave i prsiju je izjednaen.

prednja fontanela (mekana i malo spljotena kod normalne djece) zarasta u dobi izmeu 12 i 18 mj.

stranja fontanela (mekana i spljotena kod normalne djece) zarasta u dobi izmeu 2 i 3 mjeseca.

deset gornjih i donjih zubia izrasta u dobi izmeu prve i druge godine.

donji srednji sjekuti

izrasta u dobi izmeu estog i osmog mjeseca.

prespava velik dio vremena.

Osnovni parametri

Osnovni podaci

NOVOROENEJEDNOGODINJE DIJETE

Rad srca

100 170 otkucaja u minuti 90 130 otkucaja u minuti

Disanje

30 80 udisaja u minuti 20 40 udisaja u minuti

Hranjenje

novoroene se moe hraniti dojenjem ili na boicu ovisno o odluci majke

koliina kalorija je od 110 120 kcal/kg dnevno

zalihe eljeza od roenja istroene su do etvrtog mjeseca

ne smije se davati obrano mlijeko, jer su potrebne masne kiseline

uvoditi krutu hranu u dobi od etvrtog do estog mjeseca

uvoditi krutu hranu postupno jednu po jednu i to slijedeim redoslijedom: itarice, voe i povre, poeti sa utim pa nastaviti sa zelenim; meso, zatim umanjak jajeta i kasnije bjelanjak

izbjegavati ljenjake, orahe, hranu sa sjemenkama, groe (suhe groice) i kukuruz

izbjegavati samostalno mijeanje hrane i lijekova po odreenom receptu

izbjegavati dodavanje meda u mlijeko ili vodu da bi se sprijeilo trovanje hranom

izmeu 12 14 mjeseca dijete bi trebalo piti iz alice

VJETINE DJETETA OD 1 15 MJESECI

2 3 mjeseci :

smijei se, okree glavu na lijevu ili desnu stranu, plae

promatra predmete i kretnje

zadri glavu uspravno.

4 5 mjeseci:

hvata predmete, mae i udara predmetima koje dri,

prvi puta se prevrne, voli se igrati s roditeljima,

pokazuje znakove pamenja, primjeuje nepoznata okruenja

6 7 mjeseci

pue, sjedi uspravno uz malu pomo,

imitira osobe, pokazuje strah pred nepoznatima,

prua ruke prema naprijed, esta je promjena raspoloenja,

mae pa pa

8 9 mjeseci

sjedi uspravno, poinje puzati. moe stajati drei se za ruku.

poinje samostalno stajati

10 12 mjeseci

dijete se samostalno namjesti u sjedei poloaj,

hoda pridravajui se namjetaja

sigurno stoji na nogama,

igra se samo odreeni period

14 15 mjeseci

samostalno hoda

moe puzati uz stepenice

pokazuje osjeaje kao to su ljutnja i ljubav

istrauje prostor udaljujui se od majke, ali u poznatom okruenju

IGRA

igra se samostalno

od roenja do treeg mjeseca: verbalni, vizualni i dodirni stimulansi

od etvrtog do estog mjeseca istrauje okolinu novim aktivnostima, usvaja nova iskustva

od estog do dvanaestog mj. dijete postaje svjesno sebe, imitira, ponavlja ugodne i zabavne radnje

uiva u igri s plianim igrakama, djejim mobitelom s komplementarnim bojama, eli guvati igrake, zveckati, igrake koje sviraju, velike likovne slikovnice i igrake s kotaima koje moe gurkati nakon to dijete prohoda

Sigurnost

dom siguran za bebu

bebe koje tee do 9 kilograma u automobilu moraju biti smjetene u djeje stolice i vezane pojasom okrenute prema nazad

pozorno motriti bebu dok lei na krevetu ili je na stolu za presvlaenje

improviziranim vratima sprijeiti bebi pristup stepenicama

bebinu glavicu izbjegavati snanije njihati i potresati

temperaturu vode za kupanje prilagoditi bebi i nikad je ne ostavljati samo u kadici

dijete se ne smije drati u rukama blizu vrue vode dok se neto radi ili pije

izbjegavati okruglaste komade hrane, a posebno komade koje mogu proi niz dunik djeteta kako bi sprijeili guenje

odstraniti igrake koje se sastoje od sitnih kockastih ili okruglih dijelova

visee igrake i ukrasi iznad djejeg kreveta moraju biti izvan dohvata djeteta da bi se sprijeilo guenje

izbjegavati ostavljati velike igrake u djejem krevetu, jer ih snanija beba moe koristiti da se popne izvan jaslica

kreveti mora biti odmaknut od zavjesa i uzica zavjesa

osigurati elektrine utinice

otre i opasne predmete treba skloniti izvan dosega djeteta

DIJETE STAROSNE DOBI OD JEDNE DO DVIJE GODINE

Tjelesne karakteristike

visina i teina rastu postupno odraavajui iznenadni nagli rast i zastoj

opseg glave poveava se 2,5 cm u dobi od prve do druge godine; nakon toga opseg glave raste 1,27 cm godinje sve do pete godine

prednja fontanela zarasta u dobi od 12 18 mjeseca

dobivanje tjelesne teine je sporije nego kod novoroeneta; u dobi od dvije godine prosje

na teina je 12 kilograma

normalan rast djeteta je oko 7,5 cm godinje; prosjena visina djeteta od dvije godine je 15,3 cm

dijete bi trebalo posjetiti zubara nakon to mu se pojavi prvi zubi; obino u dobi od jedne godine

nikad ne dopustiti djetetu da zaspe s boicom mlijeka, soka ili zaeerenom vodom (mogu

nost nastanka karijesa)

ako se djetetu dozvoli boica za vrijeme dnevnog odmora ili pred spavanje, to smije biti samo voda

beba normalno spava preko noi, a tijekom dana ima jedan dnevni odmor i ta rutina traje do tree godine

stalni ritual pred spavanje pomae djetetu zaspati

predmeti koji osiguravaju bebu mogu pomoi pri spavanju

Osnovni parametri

temperatura: 36,4 37,0

rad srca: 80 120 otkucaja u minuti

disanje: 20 30 udisaja u minuti

krvni tlak: 92/55 mmHg

Ishrana

minimalna koliina kalorija je 100 kcal/kg

veina dvogodinjaka eli jesti bez pomoi roditelja

djetetu od dvije godine odgovara vie manjih hranjivih obroka u jednom danu od uobiajena 3: doruak, ruak, veera

ponuditi manji broj namirnica za svaki pojedini obrok

dozvoljene su vrlo male koliine slatkia

komadii hrane koji se teko vau kao kikiriki ili kokice esto zastanu pri udisaju u dinim kanalima

tjelesna anoreksija je uobiajena zbog breg i sporijeg rasta koji se neprestano izmjenjuju

dijete je potrebno smjestiti na povienu stolicu za stol zajedno s odraslima

omoguiti djetetu dovoljno vremena za jedenje hrane, ali odmah treba odstraniti hranu kad se dijete pone igrati

dijete mora drati alicu s obje ruke kako bi se moglo napiti

dijete je vjeto s hranom ije komade moe rukom prinositi prstima

izbjegavati koritenje hrane kao kaznu ili nagradu

Vjetine

dijete poinje hodati drei se za jednu ruku s dvanaest ili trinaest mjeseci

poinje trati s dvije godine, hodati unazad, a skakutati na jednoj nozi s tri godine

dijete ne moe izmjenjivati noge kad se uspinje stepenicama

dijete poinje usavravati kompleksnije motorike sposobnosti za gradnju, skidanje odjee i crtanje linija

dijete eli potvrditi svoju neovisnost govorei ne i kad misli da

s dvije godine dijete poinje koristiti kratke reenice i raspolae fondom od 300 rijei

neprestano ponavlja pitanja zato

Kontrola uriniranja i stolice

znakovi koje pokazuju da je dijete spremno za skidanje pelena; koordinacija miiima za vrijeme hodanja, komuniciranje s roditeljima, kad je svjesno vlanih ili zamrljanih pelena i kad eli ugoditi roditeljima

kontroliranje stolice razvije se ranije od kontroliranja mokrae

do tree godine dijete savlada kontrolu nad stolicom i mokrenjem

djetetu se pelena ostavlja preko noi do etvrte godine ukoliko postoji potreba

Igra

proces socijalizacije ide u korak s razvojem igre, pa terapija kroz igru moe poeti u toj dobi

vrijeme koncentracije je vrlo kratko, pa dijete esto mijenja igrake

dijete istrauje vlastito tijelo i tijela drugih

tipine igrake kojima se dijete igra su: pokretne igrake koje se guraju, pijesak, drvene boje, lopte, pravljenje mjehuria, kamioni, traktori, lutke, posudice, plastini telefoni, drvene slagalice itd.

Sigurnost

dijete od jedne ili dvije godine eljno je istraivati svijet oko sebe

dijete treba nadzirati za vrijeme igre

kad se dijete osamostali da moe sjediti uspravno i dostigne teinu od devet kilograma, dijete se u automobilu mora smjestiti u djeju stolicu i vezati pojasevima i taj postupak treba primjenjivati sve dok dijete ne naraste do teine od 19 kilograma bez obzira na starosnu dob

obvezno zakljuavati vrata automobila

koristiti zadnje plamenike na penici dok se priprema hrana, ruka lonia mora biti okrenuta prema zidu i sredini penice

sve kuanske naprave koje imaju uzicu drati podalje od djeteta

postaviti zapore i brave na prozore i vrata tako da budu nedohvatljivi za dijete; po mogunosti sav namjetaj odmaknuti od prozora

postaviti zaslone na sve prozore

prilaze stepenicama zatititi prirunim vratima

ne dozvoliti djetetu igrati se ili spavati na gornjem leaju kreveta na kat

nikad ne ostaviti dijete samo u blizini kade, vjedra puna vode, bazena ili bilo gdje se nalazi vea koliina vode

koljke u kupaonici drati poklopljene

lijekove, otrove, kune biljke, opasne kemikalije drati uvijek pod kljuem

sirup purgativa i broj ureda za otrove imati u blizini.

DIJETE PREDKOLSKE DOBI

Tjelesne karakteristike

rast djeteta je 8 10 cm na godinu

prosjena visina je 95 cm kod djeteta od 3 godine, 102 cm kod djeteta od 4 godine, 108 cm kod djeteta od 5 godina

prosjena teina djeteta od 5 godina je oko 14,5 kg, a godinje dobije na teini negdje oko 2,4 kg

djetetu je potrebno svakodnevno spavati oko 12 sati

predmeti za sigurnost i none lampe pomau pri uspavljivanju

u poetku predkolske dobi zavrava rast svih mlijenih zubia

dentalna higijena je neophodna; obvezno djetetu pomoi pri pranju zubia i ienju svilenim koncem; nadopuna fluorom je neophodna ako voda ne sadri dovoljan postotak fluora

Osnovni parametri

temperatura: od 36,4 37,0 c

rad srca: 70 110 otkucaja u minuti

disanje: 16 22 udisaja u minuti

krvni tlak: 95/57 mmHg

Ishrana

dnevna koliina kalorija koja je potrebna djetetu iznosi 1700 kcal

dijete je sklono zahtijevati spremanje samo omiljene hrane i esto biti prevrtljivo pri izboru jela

dijete s pet godina usmjerava svoju panju na drutveni aspekt hranjenja kao to su razgovori za stolom, maniri, te elja za novim okusima i vrstama hrane

Sposobnosti i vjetine

ima pravilno dranje tijela

razvijene su motorike sposobnosti

moe skoiti, poskakivati i trati s lakoom

atletske sposobnosti poinju se razvijati

razvijen je istanan osjeaj za ravnoteu

izmjenjuje noge pri uspinjanju stepenicama

vjeto vezuje vezice na cipelama

moe neprekidno i dugo priati i neprestano ispitivati pitanjima zato

koristi se vokabularom od 900 rijei do tree godine, a s pet godina koristi 2100 rijei

s tri godine upotrebljava reenice od 3 4 rijei i u govoru koristi kratke fraze

s etiri godine upotrebljava reenice od 4 i 5 rijei, a s pet godina izraava se reenicama upotrebljavajui sve vrste rijei

dijete se izraava pravilno i jasno, a takoer s lakoom razumije druge dok govore

Kontrola uriniranja i stolice

nakon etvrte godine predkolsko dijete kontrolira mokrenje i stolicu, ali ponekad se moe dogoditi nono mokrenje u krevetu

nakon pet godina dijete dobiva potpunu kontrolu nad mokrenjem i stolicom osim u posebno stresnim situacijama

Igra i zabava

dijete je otvoreno za suradnju

zamilja prijatelje u svojim igrama

voli graditi i stvarati predmete u raznim oblicima; igra je i jednostavna i matovita

razumije dijeljenje i davanje svojih stvari s drugima i sposoban je za komunikaciju sa svojim vrnjacima

djetetu je potrebno redovito druenje s prijateljima njegove dobi,razne igre i aktivnosti, trebaju veliki prostor za tranje i skakanje

voli se dotjerivati i finu odjeu, boje, papir i drvene bojice za kreativno izraavanje

plivanje i mnogo sporta pomau u razvoju

slagalice i igrake potiu razvoj motorike

Sigurnost

predkolska djeca su vrlo aktivna i znatieljna

zbog maginog, nerealnog naina razmiljanja dijete predkolske dobi sklono je pokuavati izvoditi smione, odvane i opasne majstorije i ludorije koje viaju u crtanim filmovima

mogu usvojiti jednostavne praktine savjete za svoju sigurnost, jer razumiju kratke, verbalne upute, a i sposobnosti za duu koncentraciju su poveane

nauiti dijete osnovne mjere opreza i sigurnosti za igru u parkovima i raznim igralitima, a posebno obratiti pozornost djetetu na opasnost od ljuljake i ljestvi

djetetu se nikad ne smije dozvoliti igranje sa ibicama i upaljaem

predkolsko dijete treba poduiti kako se ponaati u sluaju opasnosti od poara i vatre

vatreno oruje treba isprazniti i osigurati pod kljuem; upozoriti dijete kad vidi neko oruje da napusti prostoriju ili dotino mjesto i odmah obavijesti nekog od odraslih

dijete treba poduiti da s plastinim pitoljem ili pukom ne smije ciljati u drugu osobu

poduiti predkolsko dijete da, ako ga netko dira po intimnim dijelovima tijela odmah obavijesti roditelje ili neku drugu odraslu osobu

upozoriti dijete da uvijek izbjegava kontakt ili razgovor sa strancem i da nikad ne prihvaa vonju, igrake i poklone od stranaca

nauiti dijete puno ime i prezime, adresu, imena roditelja i telefonski broj

sirup purgativa i broj ureda za otrove imati u blizini

nauiti dijete da nazove 112 u hitnim situacijama

DIJETE KOLSKE DOBI

Tjelesne karakteristike

djevojice ranije sazrijevaju od djeaka

prosjeni rast djeteta od 6 12-te godine je 5 cm za jednu godinu

raspon visine djeteta je od 112 cm u estoj godini do 149 cm u dvanaestoj godini

dobivanje na teini je 18 kg do 27 kg na godinu

prosjena teina je od 21 kg u dobi u est godina do 43 kg za dijete od 12 godina

prvi trajni zubi pojavljuju se u estoj godini, mlijeni zubi postupno nestaju

obvezna redovita kontrola kod zubara; dijete predkolske dobi mora se nadzirati i pomagati pri pranju zuba i ienju svilenim koncem; nadopuna fluorom je neophodna, ako voda ne sadri dovoljan postotak fluora

djetetu kolske dobi kojem jo uvijek izbijaju zubi najprikladnija je etkica koja ima mekana vlakna izraena od najlona, a najvea duina moe biti 15 cm

potrebna duljina spavanja varira od 10 12 sati

Osnovni parametri

temperatura: od 36,4 37c

rad srca: 60 100 otkucaja u minuti

disanje: 16 20 udisaja u minuti

krvni tlak: prosjeno 107/64 mmHg

Ishrana

poveana je potreba za kvalitetnom hranom zbog rasta

preporua se uravnoteena dijeta sastavljena prema uputama o zdravoj prehrani

esto znaju biti vrlo izbirljivi, ali i voljni probati nove okuse i vrste hrane

Sposobnosti i vjetine

usavrenije i razvijenije sloene sposobnosti

poveana snaga i izdrljivost

Igra i zabava

igre su s mnogo natjecateljskog duha

pravila i obredi su vrlo vani aspekti u pristupu igri

djeca kolske dobi vole crtati, sakupljati razne predmete, lutke, imati kune ljubimce, sudjelovati u raznim kvizovima i drutvenim igrama, sluati radio, gledati televiziju i video te imati pristup kompjuterskim igrama

sudjeluju u timskim sportovima

prikljuuju se tajnim udruenjima, potaju lanovi bande ili se pridruuju izviaima

Sigurnost

pokazuju vie sigurnosti u igrama i uestalo imitiraju scene iz stvarnog ivota koji ih okruuje, uzimajui razne alate i predmete iz kue

prilagoditi sigurnosne pojaseve u automobilu da prelaze preko prsiju i ramena djeteta i preko kostiju zdjelice

ako sigurnosni pojas prelazi preko mekog dijela djetetova vrata, pojas treba postaviti iza ramena.

najtee ozljede su od vonje biciklom, skejtom i u timskim sportovima kako djetetu rastu motorike sposobnosti

dijete uvijek mora nositi kacigu kad vozi bicikl ili se nalazi na koturaljkama ili skejtu

nauiti dijete plivati

nauiti kolsko dijete kako pristupati ivotinjama i upozoriti ih na opasnost od izazivanja i maltretiranja ivotinja

djetetu kolske dobi se nikad ne smije dozvoliti igranje sa ibicama ili upaljaem

poduiti dijete kako postupati u sluaju poara ili kako se zatititi, ako vatra zahvati odjeu; uvjebavati dijete u vjetinama zatite od poara

vatreno oruje treba isprazniti i osigurati mjesto pod kljuem; upozoriti dijete kad vidi oruje da napusti prostoriju ii mjesto i odmah obavijesti nekog od odraslih

poduiti dijete da odmah obavijesti najbliu odraslu osobu, ukoliko ga netko pokuava dirati po intimnim dijelovima tijela

upozoriti dijete da uvijek izbjegava kontakt ili razgovor sa strancem i da nikad ne prihvaa vonju, igraku ili poklone od stranaca

nauiti dijete kolske dobi o osnovama prometnih pravila i osnovne prometne znakove

sirup purgativa i broj ureda za otrove drati na vidnom i dostupnom mjestu

nauiti dijete da nazove hitnu slubu na 112

ADOLESCENTI

Tjelesne karakteristike

djevojke ulaze u pubertet u dobi od 8 godina i traje do 14- te godine

djeacima pubertet zapoinje u devetoj godini, a zavrava u esnaestoj

djeaci i djevojice dobivaju tjelesnu masu zrele dobi

lojne i znojne lijezde postaju aktivne i potpuno funkcionalne

rast dlaica na intimnim dijelovima tijela

poveanje visine, teine, rast dojki, poveanje opsega pelvisnog predjela kod djevojica

pojava mjesenice je oko 2,5 godine nakon puberteta

kod djeaka primjetno poveanje visine, teine, miine mase, penisa i veliine testisa

glas kod djeaka postaje dublji i muevniji

prosjeno poveanje teine u pubertetu; kod djevojica izmeu 7 24,5 kg, a kod djeaka izmeu 7 29,5 kg

briljiva dentalna higijena je neophodna, a mnogi adolescenti trebaju nositi ortodontski aparat

vrijeme odlaska na spavanje adolescenti odlau do kasno u no i da bi nadomjestili nedostatak sna koriste svaku priliku za spavanje do kasna

Osnovni parametri

temperatura: 36,4 do 37,0c

rad srca: 55 90 otkucaja u minuti

disanje: 12 20 udisaja u minuti

krvni tlak: 92/55 mmHg

Ishrana

prosjena koliina kalorija potrebna kod djevojica iznosi od 38 48 kcal/kg/dan

prosjena koliina kalorija kod djeaka iznosi od 42 60 kcal/kg/dan

poduka o zdravoj ishrani je vrlo vana

adolescenti imaju uestalije obroke posebno nakon pojaanih tjelesnih aktivnosti

vea koliina proteina i kalcija potrebna je za normalan rast kostiju i miia

Sposobnosti i vjetine

osnovne i sloenije motorike sposobnosti u potpunosti su razvijene

poveanje snage i izdrljivosti

Igra i zabava

razni sportovi i atletika su najuestaliji oblici zabave

natjecateljski duh i stroga pravila vrlo su vani

adolescenti uivaju u slijedeim aktivnostima: sportu, gledanju filmova, odlascima u kino, itanju knjiga, zabavama, raznim hobijima, kompjuterskim igricama i isprobavanju razliitih minki i frizura

Sigurnost

adolescentima je rizik primamljiv

istaknuti prirodni poriv za eksperimentiranjem i neovisnou

upoznati adolescenta s razornim posljedicama uzimanja droge i alkohola

pomoi u prepoznavanju novih mogunosti i prilika u tekim i opasnim situacijama

poticati vezivanje sigurnosnim pojasevima u vonji osobnim automobilom

upoznati adolescente s posljedicama i ozljedama u automobilskim nesreama

upozoriti na opasnost od skakanja i naglog ulaska u vodu bez prethodne provjere dubine i dna; poduiti neplivae plivanju

upoznati adolescente o opasnostima vezanih uz oruje, nasilje i bande

IGRA U DJEJOJ DOBI

Igra nije samo djeji odgovor na ivot; to je njegov ivot ako e postati vitalni, kreativni pojedinac koji se stalno razvija.

Hartley i Goldenson

IGRA

dobrovoljna i spontana aktivnost

svrha igre je uenje, troenje vika energije, te relaksiranje

sastavni je dio ivota svakog djeteta

za dijete je mnogo vie nego provoenje vremena

djeca se igraju oduvijek

dijete u igru unosi svoju osobnost, matu, elje, razmiljanja i znanje

dijete stjee kompetenciju

spoznaje iz igre temelj su razvoja inteligencije

potie stvaralake sposobnosti

protee se kroz itav razvoj djeteta

zadovoljava znatielju

osjeaj dosade ili nezainteresiranost u igri upozorenje na ozbiljne probleme

aristotel i platon su govorili o vanosti igre zastupali su tezu da djecu treba poticati da kroz igru oponaaju odrasle

tek sredinom 20. stoljea postala je tema znanstvenih studija

karakterizirana je unutarnjom motivacijom i kontrolom

ekspresivnou, simbolinou i samoregulacijom

vana je aktivnost u djetinjstvu

cjeloviti je proces ali ne i produkt

potie uenje i istraivanje na jednostavan nain

centar je ranog obrazovanja

pridonosi afirmaciji djetetove linosti

potie djetetov emocionalni razvoj

razvija mentalne i tjelesne sposobnosti

igra je potreba

nezadovoljavanje potrebe za igrom djeluje na psihiki, emocionalni i socijalni razvoj

iako izaziva svojevrstan napor praena je zadovoljstvom i veseljem kao i dinamikom

dijete nije potrebno stimulirati da bi imalo potrebu za igrom

motivirana je iznutra

Zato se djeca igraju?

vjeruju da e neto nauiti

iz zabave

igra je vrijedan alat uenja

stjeu znanja i vjetina posredstvom igre (govor, materinji jezik, hodanje, sluenje prstiima za baratanje vrlo sitnim predmetima)

Podruja razvoja igre

kognitivni razvoj

motoriki razvoj

socijalni razvoj

govorni razvoj

razvoj samopouzdanja

Kognitivni razvoj

spoznavanje i uenje

uenje se temelji na doivljajima djece

uroena znatielja djece, stimulira ih na istraivanje okruenja

oko 90% cjelokupnog razvoja mozga dogaa se u prvih pet godina ivota

doivljavanje okruenja na razliite naine i razvijanje tog iskustva, dijete spoznaje

koristi svih pet osjetila (vid, sluh,okus, miris i dodir)

predkolsko doba doba snanog uenja

ljudi pamte 10% od onoga to uju, 50% od onoga to vide i 90% od onoga to doive

da dijete razvije puni potencijal vana je raznolikost iskustva i kvaliteta okruenja

Motoriki razvoj

koordinacija tjelesnih pokreta

fina motorika koordinacija pokreta ake i prstiju

gruba motorika koordinacija nogu i ruku

velike i otvorene povrine za igranje potiu razvoj grube motorike

koritenje rukama i prstima razvija finu motoriku

Socijalni razvoj

najvaniji odnos razvija se u obitelji u poetku s majkom , kasnije s oba roditelja

za daljnji socijalni razvoj vaan je odnos s braom i sestrama, bakama i djedovima

Govorni razvoj

djeca trebaju priliku da sluaju, govore, a kasnije itaju i piu

jezina iskustva su najvie povezana s djetetovim uspjehom u kolovanju

djeca izloena jeziku visoke kvalitete vea prilika za postizanje visokog stupnja intelektualnog razvoja

vokalizacija ili uzastopno ponavljanje slogova imaju karakteristiku igre

rijei koje dijete naui izgovarati slue mu i za igru

djetetova interakcija s drugom osobom potie proces uenja

Razvoj samopouzdanja

razvije se u potpunosti u prvih pet godina ivota

treba pustiti dijete da samo pronae rjeenje za odreeni problem vlastitom aktivnou i istraivanjem

Vrste igara

funkcionalne igra ruicama, zvekom, predmeti koji sviraju

konstruktivne- kocke

igre pretvaranja simbolika igra predoperacijsko miljenje

igre s pravilima ovjee ne ljuti se

Razvoj stvaralatva kroz igru

djeca razvijaju sposobnosti i vjetine kao produkt znatielje i otkrivanja

djeje miljenje je vrlo aktivno i ivo

neposredna okolina stvara nepoznata stanja koje rjeava

postavlja pretpostavke, provjerava ih, prihvaa ili odbacuje

eksperimentiranje

slobodno izraavanje

sami nalaze odgovore i rjeenja u problemskim situacijama

Uenje kroz igru

Igra omoguava:

autonomiju

samoregulaciju

prihvaanje pravila

razvijanje unutarnjih moralnih uvjerenja

Zakljuak

igra je aktivnost koja omoguava djetetu da se razvija u skladu intelektualnog, socijalnog, tjelesnog i emocionalnog razvoja

potie ga na aktivnosti pomou kojih razvija svoje mogunosti

dijete ima pravo na igru

odrasli moraju osigurati naine da se stvore svi uvjeti za igru

igra je za dijete najvaniji posao

Dijete potaje odrasla osoba kada uvidi da ima pravo ne samo biti u pravu, ve biti i u krivu.

Thomas Szasz

UZIMANJE SESTRINSKE ANAMNEZE U PEDIJATRIJI

Unutar procesa zdravstvene njege medicinska sestra je:

prijatelj

zagovornik djeteta i obitelji

davatelj i pribavitelj informacija

osoba resursa

uitelj edukator

potpornik

savjetnik

koordinator

SESTRA

Dijeljenje znanja i informacija

Omoguavanje uenja i obrazovanja

Pruanje potpore i savjeta

Samonjega i nezavisnost

Razvoj istinskog partnerstva izmeu profesionalca i djeteta te obitelji odreen je sa:

stavom sudionika prema njihovoj ukljuenosti unutar pruanja njege

spremnosti medicinske sestre da prua informacije, znanje i vjetine

spremnosti medicinske sestre da se koluje, ui i daje potporu i drugima unutar procesa zdravstvene njege

DIJETE

Nezrelost

Kognitivne sposobnosti

Stupanj razvoja

Zdravstveno stanje

elja za samozbrinjavanjem

Anksioznost

Strah i percepcija vlastitih mogunosti

DIJETE I RODITELJI

normalno stanje djeteta

teina bolesti

stadij hospitalizacije

anksioznost

broj prijanjih hospitalizacija

prijanji stupanj znanja i vjetina povezanih sa zdravljem, zdravstvenom njegom i lijeenjem

elja za stjecanje novih znanja

OBITELJ

Obveze

Struktura

Stupanj stresa i anksioznosti

elja za sudjelovanjem

MEDICINSKA SESTRA

stavovi prema drugima

sposobnost uspostavljanja odnosa utemeljenog na uzajamnom povjerenju i potovanju

komunikacijske vjetine

sposobnost educiranja - poduavanja

CILJEVI ZDRAVSTVENE NJEGE

pruiti skrb imajui na umu najbolje interese djeteta

ouvati integritet obitelji

promovirati pruanje njege od strane obitelji

omoguiti obitelji da zadre neovisnost i kontrolu nad vlastitim ivotima

odravanje djetetove rutine za vrijeme bolesti bilo u bolnici ili kod kue

Sestrinska anamneza u pedijatriji

izvor informacija

informacije subjektivne, objektivne, primarne, sekundarne, verbalne, neverbalne

ANAMNEZA I STATUS DJETETA

ime i prezime

nadimak

matini broj

datum roenja

adresa, telefon

razlog prijema

med. dijagnoza

stanje kod prijema: teina, visina, duina, izgled koe, stanje svijesti, vitalni znaci, izgled djeteta

prijanje bolesti i hospitalizacija

da li dijete zna razlog hospitalizacije i kako je reagiralo na pripremu

postoji li bilo koji strah u/s bolnicom

informiranost roditelja o bolesti

uvjeti kod kue (socijalni, grijanje, vlanost)

nepodnoljivost lijekova

imena i godina brae ili sestara

odnos djeteta prema nepoznatim osobama i djeci

da li dijete ima ljubimca

promjene u kui / 6 mjeseci

navike u prehrani

navike u odmoru i snu

navike u/ eliminacije

navike u/s osobne higijene

navike u/s igre

druge primjedbe

Anamneza uzeta od:

Potpis medicinske sestre

STANJE KOD PRIJEMA

Dijete od 0 6 godina

psihomotorni rast i razvoj

stanje fontanele

deformacije

tjemenica

soor

opi izgled dob, spol, visina, teina, nutritivni status, razvoj

procjena vitalnih znakova

procjena neurolokog statusa stanje svijesti

procjena muskuloskeletnog sustava

procjena respiratornog sustava

procjena kardiovaskularnog sustava

procjena gastrointestinalnog ustava

procjena mokranog sustava

procjena pokrovnog sustava

NAVIKE U/S PREHRANOM

umjetna ili prirodna prehrana

boica

izdajanje majke

broj obroka, razmaci i koliina hrane

alergija na hranu jaja, jagode, rajica

koju vrsta namirnica konzumira uz dojenje

jede li na liicu

jede li samo ili uz pomo

koliina tekuine sok, voda

da li ima meuobroke aja,

to voli a to ne

uobiajeno uzimanje tekuine vrsta koliina, dodatci i zamjene

promjene tjelesne teine, tek

specijalna dijeta

NAVIKE U/S ODMOROM I SNOM

raspored spavanja i dnevnih odmora te da li spava nou koliko

poloaj

to je potrebno za uspavljivanje pria, duda, jastuk, gaza, muzika, uspavanka, strip, gledanje crtia ili filma

ritual spavanja

da li spava samo ili s nekim

da li postoje problemi sa spavanjem, nesanica, rano buenje, none more, lijekovi

NAVIKE U/S ELIMINACIJOM

da li je u pelenama ili ne

alergija na pelene

kako trai

pokret traenja

u koje vrijeme trai nonu posudu

da li mokri po noi

da li je steklo sve navike

da li redovito ima stolicu osobitosti stolice

NAVIKE U/S IGROM

s im se igra

s kim se igra

kada se igra

kako se igra skrivaa

zveke arke boje

drutvene igre

igra s prijateljima

kako provodi slobodno vrijeme

nadoknada nastave

posjet prijatelja i nastavnika

najdraa igraka

NAVIKE U/S OSOBNE HIGIJENE

kada se kupa

da li se kupa samo

higijena nakon pelena

pranje kose

navika umivanja

pranje zubia

samostalno oblaenje

to ne moe kopanje gumbia

samostalno kupanje koliko puta

samostalna higijena noktiju

NAVIKE U/S KOMUNIKACIJE

jednosmjerna komunikacija do 1 godine

verbalna komunikacija

vrste plaa

to znaci pokret

sram

dvosmjerna komunikacija

znaenje pojedinih rijei

mucanje, tepanje

Sestrinska dokumentacija

valjan dokument

odraava proces zdravstvene njege

opisuje stanje djeteta iz smjene u smjenu

treba biti tako kreirana da se izbjegava ponavljanje informacija

plan zdravstvene njege se nadopunjuje

sadri sve potrebne intervencije

dokumentacija treba biti osmiljena

Vanost pristupu njege u procesu lei u srcima i mislima svih onih koji sudjeluju - odlike, kvalitete i atributi od onih koji su utjecajni kulturom unutar koje je njega dana

Dijete je osoba a ne objekt skrbi (Butler Sloss)

RELEVANTNI FAKTORI KOD DJETETA

Pla:

normalan

jak pla

vritanje

slabo glasanje

cmizdrenje

Kretanje tijela i poloaj - procjena

nemir s neartikuliranim smetnjama

neuobiajeno mirno dijete

u istom poloaju plae i protestira kad se pomakne ili dodirne povrijeeni dio tijela

Poveana ili smanjena napetost muskulature - procjena

ukoenost

hiperekstenzija vrata

mlakost miia

ekanje ili svrbe - procjena

da li ei svrbe na licu, uhu ili nekom drugom dijelu tijela

Apatija - procjena

pasivnost

povuenost u sebe

indiferentnost za okolinu

Poveana ovisnost - procjena

dijete postaje uplaeno ili zbunjeno

ovisi o jednoj osobi

Odbijanje hrane i tekuine - procjena

procijeniti koju hranu i tekuinu dijete odbija

Promjene u uestalosti i izgledu stolice - procjena

boja

miris

konzistencija

primjese

koliina

broj stolica

dijete na majinom mlijeku

Promjene na koi - procjena

osip na specifinim mjestima gluteusi, vrat

crvenilo koe

Izraz lica i boja koe lica - procjena

izmuen

blijed

nadut

sjaj u oima

sjene uiju

podonjaci, cijanoza, crvenilo

Ponaanje - procjena

procijeniti sve vrste ponaanja to se oituje od onih prema dobi i stupnju razvoja ili ve uobiajenog ponaanja

Znojenje - procjena

pretjerano znojenje je znak neke disfunkcije

POJEDINI OBLICI SMETNJE PONAANJA

ANOREXIO MENTALIS

odbijanje hrane nakon prve godine ivota emocionalni je poremeaj

mentalna anorexia ukoliko se javlja u pubertetu moe biti samo prolazan simptom pubertetske krize ali moe biti i psihosomatska smetnja ili poetak psihoze

nije iskljuivo vezana za enski spol

5 10% sluajeva javlja se u osoba mukog spola

najee se javlja izmeu 12 23 god

90 % sluajeva izmeu 15 17 godine

Komplikacije anorexije

metabolike hipotermija, poremeaj elektrolita, hipoglikemija

kardiovaskularne bradikardija, ortostatska hipotenzija, aritmije

neuroloke promjene eeg a, atrofija kortexa mozga

hematoloke anemija, trombocitopenija, leukopenija

imunoloke oslabljen imunitet u uznapredovanoj bolesti

gastroenteroloke otok parotida, atonija crijeva, usporeno pranjenje eluca, ruptura jednjaka, akutni pankreatitis

BULIMIJA

pretjerano uzimanje hrane

simptom se javlja samostalno

ako potraje izaziva gojaznost

neka djeca prekomjernom hranom nadoknauju nedovoljne emocionalne potrebe i ublauju strah

indicirana je psihoterapija i roditelja i djeteta

neka djeca prekomjernom hranom nadoknauju nedovoljne emocionalne potrebe i ublauju strah

indicirana je psihoterapija i roditelja i djeteta

PSIHOGENO POVRAANJE

znai odbijanje

uzrokovano je nekom neugodnom situacijom za dijete

moe biti vezano za prisiljavanje na jelo ili druge situacije koje dijete polu svijesno ili nesvjesno odbija polazak u vrti ili kolu

ENUREZA

nekontrolirano mokrenje u dobi kad bi dijete trebalo kontrolirati svoje sfinktere

esta smetnja u djetinjstvu

najei oblik nono mokrenje

tolerira se po nekim autorima izmeu etvrte i pete godine

primarna enureza ako do etvrte godine dijete ne usvoji kontrolu mokrenja

sekundarna enureza ako je dijete neko vrijeme kontrolirano mokrilo, pa je tu sposobnost izgubilo

ENKOPREZA

nekontrolirano defeciranje

primarna esto se izmjenjuje s opstipacijom

dijete je pasivno, predano sudbini

NESANICA

poznati simptom u psihotine djece

strah od postelje

strah od odvajanja majke

strah od smrti i runih snova

PAVOR NOKTURNUS (noni strah)

javlja se za vrijeme spavanja

dijete se uspravi u krevetu s vriskom manifestirajui mimikom i kretnjama jak strah

polubudno vriti i plae

govori nepovezano

rukama se brani od nekog prijeteeg

MJESEARSTVO I GOVORENJE U SNU

u tim simptomima motorni i senzoriki simptomi su pod stanovitom kontrolom ja

ostali dijelovi su izvan kontrole

kretanje i rijei u snu izraavaju na simbolian i direktan i nain elje, sukobe, i agresiju djeteta

vea uzbuenja po danu i febrilna stanja mogu biti jedan od uzroka

NJIHANJE GLAVE ILI TIJELA

ritmiki su pokreti koji slue djetetu kao motorno rastereenje

stvarajui ugodu pomau djetetu da prevlada neku neugodu

UDARANJE GLAVOM

motorna ritmija uz odreenu agresivnu komponentu

motorne ritmije u prvoj godini su normalna pojava i prolaze kad motorika djeteta bude zrelija

isti problem sisanje palca, frkanje kose

MOTORNI NEMIR (hyperkinesis)

u prvoj i drugoj godini normalna pojava

kod starije djece razlikujemo motorni nemir organske geneze u sluajevima cerebralnih oteenja

PIKA

pojava kod koje djeca stavljaju u usta predmete koji nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost a mogu biti tetni

u prvoj godini dijete istrauje svoju okolinu i na taj nain je upoznaje

ako je simptom dui od godinu dana upuuje na smetnje u odnosu dijete okolina ili predstavlja prisilnu radnju

UPANJE KOSE

upanje vlastite kose

dijete upa kosu na jednom ili vie dijelova glave a ponekad i guta iupanu kosu

simptom se javlja u treoj ili etvrtoj godini ali kasnije zahvati vee razmjere

predstavlja estetski problem

tvrdokoran i otporan na terapiju

GRIENJE NOKTIJU

dijete rastereuje psihiku napetost

moe imati prisilnu komponentu

tvrdokoran simptom koji se ponekad zadri i tijekom cijelog ivota

TIKOVI

relativno esta pojava u djece predkolske i kolske dobi

brzi , nevoljni pokreti pojedinih skupina voljnih miia

lokalizirani su na vjeama, nosu, ustima, na vratu, ramenom pojasu,

esti je tik kaljucanja

mogu postojati pojedinano ili kao skupina tikova

MUCANJE

moe se javiti kao prolazna smetnja u vrijeme kad dijete naui govoriti

kao trajnija smetnja moe se razviti i polagano kao izraz postojeih emocionalnih tekoa u odnosu dijete okolina

moe nastati i naglo kao reakcija na kratku, za dijete snanu emocionalnu traumu

PSIHOGENA NIJEMOST

pojava nijemosti u djeteta koje zna i moe govoriti, ali je iz emocionalnih razloga prestalo govoriti sa svima u svojoj okolini, ili samo pred odreenim osobama ili u odreenoj situaciji

esto kod zakoene djece pred nastavnikom na poetku kolovanja

NAPADI SRDBE I BIJESA

u drugoj i treoj godini moe se smatrati izrazom agresije djeteta koje jo ne vlada svojim nagonima

u kasnijoj dobi djeteta vrednuje se kao smetnja koju treba lijeiti

LJUBOMORA

esta reakcija u odnosu djeteta sa svojom braom, sestrama i vrnjacima

jaka ljubomora u starije djece s nekontroliranim izrazima agresije prema suparnicima zahtijeva psihoterapijski pristup

ASOCIJALNO PONAANJE

moe se nazvati i neprilagoeno ponaanje ali se mora odrediti i sredina na koju dijete nije prilagoeno

u disocijalno ponaanje ubrajaju se krae, bjeanje od kue, skitnja, asocijalni seksualni ispadi, nasilje, pale itd.

TJESKOBA

bojazan od neeg to se ne moe odrediti

strah bojazan od neeg odreenog

teko se odreuje razlika izmeu tjeskobe i straha

strah od mraka, od ugriza psa, vuka, strah da e biti prodrijeto, progonjeno od zvijeri i sl.

dijete je sklono da na strah reagira i glavoboljom, bolovima u trbuhu, nogama i tekoama pri hodanju

HOSPITALIZACIJA DJETETA

Hospitalizacija

stresna situacija za dijete bilo koje dobi

stresna situacija i za roditelje i cjelokupnu obitelj

Razlozi hospitalizacije djeteta

Zdravstveni- bolest iji tijek zahtijeva kompletnu dijagnostiku obradu i lijeenje, nedovoljna zdravstvena prosvjeenost roditelja, loa organizacija zdravstvene slube i loa zatita na primarnoj zdravstvenoj zatiti

Socijalni-loe socijalne prilike u obitelji koje uvjetuju pogoranje zdravstvenog stanja, nezaposlenost, siromatvo, socijalna deprivacija roditelja, ovisnosti roditelja

Primanje u bolnicu (Otavska deklaracija o pravu djeteta na zdravstvenu zatitu)

dijete treba primiti u bolnicu samo ako se skrb koja je potrebna ne moe osigurati kod kue ambulantno

dijete primljeno u bolnicu mora biti smjeteno u okoli koji je izgraen, namjeten i opremljen sukladno njegovoj dobi i zdravstvenom stanju

dijete se ne smije primiti na odjele, za odrasle, osim u okolnostima koje su uvjetovane samo njegovim medicinskim problemima, npr. kad se dijete prima radi poroda ili prekida trudnoe

ne smije se tedjeti truda da bi se djetetu omoguio primitak u bolnicu u pratnji roditelja ili odgovarajue zamjene, za njih treba (gdje je to potrebno) osigurati odgovarajui smjetaj u bolnici ili blizu bolnice, bez naplate ili samo uz minimalnu novanu naknadu i uz mogunost izostanka roditelja s posla bez bojazni uz budunost njihova zaposlenikog statusa

svakomu djetetu u bolnici mora biti pruena mogunost za to vie vanjskih dodira i posjeta, u mjeri u kojoj je to spojivo s dobrom njegom, bez ogranienja s obzirom na dob posjetitelja, osim kada lijenik zbog opravdanih razloga vjeruje da posjet ne bi bio u najboljem interesu samog djeteta

prilikom primitka dojeneta odgovarajue dobi u bolnicu, majci se ne smije uskratiti mogu

nost da ga doji, osim kada za dojenje postoje jasne medicinske kontraindikacije

djetetu u bolnici treba u skladu u dobi pruiti pribor i mogunost za igranje, rekreaciju i nastavak uenja. da bi se ostvarila mogunost kolovanja, treba poticati rad specijaliziranih nastavnika ili omoguiti djetetu pristup daljinskoj nastavi

Priprema obitelji za hospitalizaciju

CILJ-smanjenje stresa i izbjegavanje krize

trend ukljuivanja obitelji u hospitalizaciju

predhospitalizacijski edukacijski program je poeljan

situacija mora ukljuivati i oekivane reakcije roditelja

Procjena ukljuuje:

procjenu obitelji-razina znanja koja posjeduju

strukturu obitelji i sisteme podrke

izmjenu informacija i vjetinu komunikacije

elju roditelja za sudjelovanjem u njezi

promatranje reakcije roditelja na bolest djeteta

znanja brae i sestara o bolesti

procjena hospitaliziranog djeteta ukljuuje:

strah od odvajanja

protest

oaj-beznae

odvojenost/odbaenost

strah od ozljede i boli

gubitak kontrole

Hospitalizacija novoroenog djeteta i dojeneta

1. Strah od odvajanja

Protest

pla, povici, traenje jednog od roditelja; izbjegavanje i odbijanje dodira sa strancima

verbalna agresija na druge osobe

fiziki napadi: mlataranje nogama, borba, udarci, tipanje

Oaj (beznae)

povuen, tuan, nezainteresiran za okolinu

gubitak usvojenih vjetina

Odvojenost (odbaenost)

odvojenost je neuobiajena i ponekad se naziva poricanje

povrno gledano, malo dijete izgleda kao da se priviklo i prihvatilo gubitak

tijekom ove faze, dijete ponovo postaje zainteresirano za okolinu, igra se s ostalima i izgleda kao da uspostavlja nove odnose; ovaj oblik ponaanja je zapravo rezignacija (pomirenost sa sudbinom) i nije znak zadovoljstva djeteta

dijete se odvaja od roditelja nastojei izbjei emocionalnu bol zbog elje za roditeljskom prisutnou

dijete nastoji nadvladati problem uspostavljajui povrne odnose s drugima, postaje potpuno usmjereno na sebe i pridaje glavnu vanost stvarima oko sebe

ovo je najozbiljnija faza jer povrat moguih tetnih posljedica je manje vjerojatan zbog odvojenosti koja je ve uspostavljena; u veini situacija, privremena odvojenost nametnuta hospitalizacijom nije razlogom dulje odsutnosti roditelja tako, da dijete ne ulazi u tu fazu ponovnog odvajanja

2. Strah od ozljede i boli; potaknuto prethodnim iskustvima od odvajanja od roditelja i kao priprema za predstojee iskustvo.

3. Gubitak kontrole

hospitalizacija sa svojim nizom procedura i bolnikih rutina moe ozbiljno ugroziti ivot djeteta

gubitak kontrole esto se oituje u djetetovu ponaanju za vrijeme hranjenja, igranja, odlaska na spavanje ili u sluajevima nude

dijete moe pokazivati regresiju (uzmak na ranije faze razvoja)

Pristup

postupati s djetetom s blagim tonom i njenim rijeima

omoguiti sisanje (dudanje) i oralne stimulanse za bebu upotrebljavajui dudu varalicu

dati poticaj prilagoen djetetu upotrebljavajui objekte komplementarnih boja i razliitih materijala

pruiti djetetu uvjete i dnevne rutine koje je usvojio kod kue

stvoriti mogunost izbora djetetu koliko je to mogue da bi dijete zadobilo osjeaj kontrole

pristupati djetetu s pozitivnim ozrajem

dozvoliti djetetu da izrazi osjeaje protesta i otpora

ohrabrivati dijete da govori o roditeljima i svim ostalim iz njegova ivota

prihvatiti djetetovo regresivno ponaanje bez zadirkivanja

pruiti djetetu omiljene i umirujue igrake

omoguiti djetetu to vie kretanja

pretpostaviti razdraenost i izljeve bijesa i odravati siguran prostor za djetetovo iskazivanje osjeaja kroz igru ili neku drugu fiziku aktivnost

primijeniti primjerene tehnike koje smanjuju bol

Hospitalizacija predkolskog djeteta

1. Strah od odvajanja

openito je manjeg intenziteta i manjeg oitovanja u djeteta

poveanje stresa umanjuje sposobnost predkolca za odvajanje od roditelja

protest: manje je izravan i nije agresivan kao kod jednogodinjeg djeteta; mogu projicirati osjeaje na druge.

oaj (beznae): slino jednogodinjem djetetu

tiho povlaenje,tuga, nezainteresiranost za okolinu, gubitak nedavno steenih vjetina, predkolarac esto ne eli suraivati, odbija jesti ili ne uzima lijekove, esto zapitkuje kad e doi roditelji u posjet

odvojenost : slina jednogodinjem djetetu

2.Strah od ozljede i boli

sedmogodinjak ima nedostatno razumijevanje o tjelesnoj cjelovitosti.

zamilja da je situacija mnogo stranija nego to zapravo jest.

sedmogodinjak zamilja da je bolestan zbog neeg to je mislio ili uinio

3.Gubitak kontrole

vole poznate i uobiajene postupke i rutine, te mogu pokazati regresiju, ako ne zadre bar malo kontrole

ako je kod kue bio neovisan i znao se brinuti o sebi, oekuje slian tretman i u bolnici

Pristup

omoguiti siguran prostor

polako i postupno pristupiti komunikaciji s djetetom

dozvoliti djetetu da izrazi svoju ljutnju

priznati strahove, nemir i nevjericu djeteta

prihvati regresivno ponaanje; pomoi djetetu da se iz regresivnog ponaanja polako vrati u ponaanje primjereno njegovoj dobi

ohrabrivati rooming in ili im ostaviti najdrau igraku

omoguiti kretanje djeteta, igru i raznolike aktivnosti

smjestiti sedmogodinjaka s drugom djecom njegove dobi, ako je to mogue

poticati predkolca da to vie bude neovisan

objasniti sve postupke djetetu jednostavno i to prilagoeno njegovoj dobi

izbjegavati agresivne preglede i postupke kad je to mogue

dozvoliti noenje donjeg rublja

Hospitalizacija djeteta kolske dobi

1. Strah od odvojenosti

dijete se ve priviklo na odvojenost kraeg vremenskog razdoblja, ali ako se stres intenzivira odvojenost se sve tee prihvaa.

dijete je vie zabrinuto zbog izostanka iz kole i strah da e ga prijatelji zaboraviti.

obino se ne prepoznaje stadij protesta, oaja i odvojenosti kod kolske djece

2. Strah od ozljede i boli

strah od tjelesne ozljede i bola

strah od same bolesti, onesposobljenosti, smrti i bolnikih pregleda na genitalijama

nelagodnost pri bilo kakvom pregledu povezanom sa seksualnou

stenjanje i cmizdrenje, drati ga mirnog, dopustiti da govori o bolu.

3. Gubitak kontrole

uglavnom je drutvenog karaktera, neovisan i ukljuen u mnoge aktivnosti

trai informacije i zapitkuje konkretna pitanja o pregledima, ispitivanjima i o samoj bolesti

povezuje njegove ili njene aktivnosti s uzrokom bolesti

moe se osjeati bespomoan i ovisan, ako postoji tjelesno ogranienje

Pristup

poticati rooming in

usmjeriti panju na djetetove sposobnosti i potrebe

poticati dijete kolske dobi da polako ukljui i brigu o sebi

prihvaati regresiju, ali poticati neovisnost

omoguiti razne mogunosti kolarcu

dozvoliti djetetu izraavanje svojih osjeaja verbalno i neverbalno

prihvatiti i prepoznati strahove i zabrinutosti, te poticati razgovor o tome

omoguiti privatnost

izbjegavati grube postupke i preglede, ako je to mogue

dozvoliti kolarcu noenje donjeg rublja

ukljuiti dijete u aktivnosti prilagoene uzrastu i sposobnostima

omoguiti za svako dijete posebno sport i igru

poticati dijete da kontaktira svoje prijatelje

priskrbiti uvjete za uenje i rad

koristiti prikladne metode za ublaavanje boli

Hospitalizacija adolescenta

1. Strah od odvajanja

mladii i djevojke esto ne ele prisutnost roditelja kad su hospitalizirani

uzrok nelagode i tjeskobe je odvojenost od prijatelja

postaju jako uznemireni, ako prijatelji nastave sa svakodnevnim aktivnostima, a njih zaborave i iskljue iz svih dogaanja

2.Strah od ozljede i boli

strah da budu drugaiji od svojih vrnjaka

ponekad ostavljaju dojam da nisu uplaeni iako su jako prestravljeni

postaju jako oprezni i napeti kad su u pitanju pregledi povezani sa spolnou

3.Gubitak kontrole

maniri ponaanja pokazuju ljutnju, rezignaciju i odbijaju suradnju

trae pomo, a kad im se prui oni je odbijaju

Pristup

poticati pitanja o pojavljivanju bolesti i budunosti

ispitati osjeaje i miljenja o bolnici i znaenje bolesti za djetetove odnose s drugima

poticati noenje vlastite odjee i omoguiti osobnu higijenu i njegu

dozvoliti donoenje omiljene hrane u bolnicu ukoliko je to mogue

omoguiti privatnost

koristiti medicinsku terminologiju i razne dijagrame za pripremu pregleda

upoznati mladia ili djevojku s ostalim adolescentima u bolnici

omoguiti i poticati odravanje kontakta s vrnjacima

osigurati uvjete z nastavak obrazovanja

prepoznati i formulirati planove za budunost

pomoi u razvoju pozitivnog pristupa rjeavanju problema

Metode komunikacije i pristupa

Ope smjernice:

nastojati da se dijete osjea sigurno i oputeno u komunikaciji s medicinskom sestrom

uspostaviti komunikaciju kroz razne predmete

dozvoliti djetetu izraavanje strahova i zabrinutosti

govoriti jasno tihim glasom bez imalo urbe

ponuditi izbor djetetu kad je to mogue

biti iskren s djetetom

uspostaviti prikladne granice s djetetom

Novoroene (dojene)

dojene reagira na neverbalne znakove kojim zrai odrasla osoba u blizini: dranje u naruju, njihanje, tapanje i dodirivanje

polako i oprezno pristupati djetetu kako bi to bolje upoznalo i prihvatilo medicinsku sestru

koristiti smireni, blagi i umirujui glas

promptno reagirati na pla

priati i itati djetetu

omoguiti sve rekvizite za sigurnost djeteta kao pokrivae, dude varalice ukoliko ih dijete treba

Jednogodinje dijete

pristupati djetetu oprezno, polako i blago

zapamtiti da jednogodinjaci doslovno shvaaju izreene rijei

nauiti djetetove rijei koje koristi za pojedine stvari i njih koristiti za komunikaciju

koristiti kratke, konkretne rijei

pripremiti dijete za pregled neposredno pred sam postupak

ponoviti objanjenja i opise

koristiti razne igre kao pomo pri objanjavanju

koristiti vizualna sredstva kao slikovnice, lutke i bebe

dozvoliti djetetu da dira opremu ili instrumente istovremeno tumaei emu slu

poticati koritenje igraaka koje zabavljaju i smiruju dijete

Predkolsko dijete

dati djetetu mogunost izbora u svakoj prigodi

govoriti jednostavnim reenicama

biti koncizan i kratak u objanjenjima

dozvoliti djetetu pitanja

pojasniti djetetu tretmane neposredno pred sam poetak postupka

kroz igru objasniti postupke i sve aktivnosti

dozvoliti dodirivanje medicinskih instrumenata i na taj nain smanjiti strah i dijete e lake odgovarati na pitanja

Dijete kolske dobi

ustanoviti granice

na primjeren nain uvjeravanja ublaiti tjeskobu i strah djeteta

nastojati ukljuiti dijete u razgovore koje potiu razmiljanje

koristiti se igrama koje su prilagoene nainu lijeenja

koristi fotografije, knjige, lutke i video pri objanjavanju tretmana

objasniti jasnim rjenikom

omoguiti vrijeme za privatnost i mir

Adolescent

adolescent je esto okupiran izgledom svog tijela

podrati i poticati neovisnost

omoguiti privatnost

koristiti fotografije, knjige, lutke i video pri objanjavanju tretmana

razgovarati o temama koje zanimaju adolescenta

u razgovoru i objanjavanju izbjegavati previe apstrakcija, mnogo detalja ili prekomjerno koritenje tehnikih termina

izbjegavati davati odgovore na manje prihvatljiv nain kao to je sukobljavanje miljenja, mijeanje u privatnost ili osuivanje

ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA KOD HITNIH STANJA

Najea hitna stanja

nesree

akcidentalna (nenamjerna) otrovanja u djece

strano tijelo u dinim putovima

opekline

vruica

anafilaksija

Upozorenja roditelja

ne diraj to, to je pec"

"ne tri po stanu, past e"

"ne penji se na stol"

"ne stavljaj figurice u usta"

"ostavi boicu, to nije za pie"

Nesree

prve na ljestvici uzroka smrti od prve do 14 godine

nesree zbog pada najee u prve etiri godine

aspiracija stranih tijela i tvari u prvoj i drugoj godini ivota

otrovanja od kraja prve do kraja tree godine ivota

prometne nesree od druge godine pa do adolescencije

utapljanje - tijekom cijelog djetinjstva

Zbog ega nastaju ozljede

u predkolskoj dobi najee nastaju kao posljedica padova u otvorenom prostoru, tijekom igre, pri emu mogu nastati otvorene rane, uganua, iaenja ili prijelomi

kod kolske djece ozljede najee nastaju u prometnim nesreama, a posljedice stradavanja u prometu osobito su teke i brojne kod adolescenata.

godinje u svijetu zbog nesrea ivot izgubi 40.000 mladih u dobi od 15 do 24 godine, indikativno je da su od toga 82 posto mukarci!

dijete je izloeno brojnim opasnostima od ozljeivanja bez obzira na to gdje se nalazi.

na otvorenim, javnim prostorima djeca se najee ozlijede prilikom pada, a zatvoreni prostor, vlastiti dom, nosi drukije opasnosti

najopasnija prostorija u stanu za dijete je kuhinja, gdje se najee dogaaju opekline i posjekotine.

na odmoru, za ljetovanja, djeca su izloena opasnosti od utapanja te od ugriza i uboda kukaca i ivotinja

Faktori rizika

djeaci su izloeniji nesreama od djevojica

omjer 60:40 (naroito za utapljanja, ozljede otrim predmetima i vatrenim orujem

socijalno i imovinsko stanje obitelji nii stupanj obrazovanja roditelja, lo standard stanovanja, nedovoljan nadzor nad kretanje i aktivnostima djeteta

Podaci Dravnog zavoda za statistiku

UZROCI SMRTIdob

0 god1 - 45 - 910 - 1415 - 19ukupno

prometne nezgode036105473

utapljanja013138

uguenja210025

padovi001135

struja001023

otrovanja101046

ukupne

nezgode35121268100

1960. godine 24% djece umiralo je zbog posljedica nesrea

1994. godine taj udio porastao je na 50,9 %

danas se pretpostavlja da oko 55 % djece, osobito kolske dobi umire zbog posljedica raznih nesrea.

posebno su opasne ozljede glave, koje pogode 67 % rtava prometnih nesrea

Suvremeno stajalite o nesreama

nesrea ne nastaje sluajno ili spontano

uvijek je posljedica predvidivih i sprijeivih uzroka i dispozicijskih imbenika

Fatalistiko stajalite o nesreama

veina nesrea posljedica je spleta okolnosti

paralizira razumne napore za prevenciju nesrea, koji kad se dosljedno primjene, mogu biti vrlo uinkoviti

Prevencija nesrea

obuhvaa postupke koji su usmjereni na dijete kao subjekt nesrea, na njegove roditelje i obitelj, te na okolinu, osoblje vrtia i kola, na neposredni agens nesrea (otrov, otri predmet)

javnozdravstveni odgoj

Preventivne mjere za dijete u prvoj godini ivota

ne ostavljati dijete na neograenu krevetu, stolu ili stolici

odstraniti iz dohvata djeteta sitne predmete i opasne tvari

podloga za spavanje treba biti tvrda, za dojenad bez jastuka, pokriva takav da se dijete njime ne moe u snu zaguiti

iz djetetova dohvat treba ukloniti sve vrpce, uzice, podvezice koje bi mogle strangulirati dijete

dudu varalicu ili lanie ne vjeajte oko vrata

grijanje vode za kupanje ograniite na maksimalnu temperaturu do 50 stupnjeva c

ne ostavljajte dijete u kadici bez nadzora u kadici za kupanje, pokraj korita, bunara, bazena, potoka

ve pri prvoj vonji iz rodilita kui novoroene treba biti vezano u odgovarajuoj lealjci na stranjem sjedalu auta

roditelji moraju biti privezani

Predkolska dob

prozore, vrata i balkone treba osigurati od mogunosti pada drati zakljuano

odstranite iz dohvata djeteta sitne predmete i opasne tvari

provjerite sigurnost igraaka s obzirom na sitne dijelove

lijekove drite izvan pogleda i dosega djeteta

kuanske i tehnike kemikalije pohranite na sigurnom

plinske bojlere i pei odravajte u besprijekornom stanju

odstranite iz dohvata djeteta sve otre i iljate predmete provjerite sigurnost igraaka

pouite djecu i sprijeite lutanje po nesigurnom terenu s obzirom na zalutale mine

pouite djecu o opasnosti zaostalih eksplozivnih naprava i oruja

ne drite oruje u kui ili ga drati pod kljuem

redovito odravati el. instalacije i ureaje

el. aparate uklonite iz dosega djece

zatitite i pokrijte el. utinice

plinske boce drite na sigurnim mjestima

ne ostavljajte dijete bez nadzora u blizini kade za kupanje, bunara, potoka, lokava, bazena i sl. gdje se moe utopiti

pouite o opasnosti i sprijeite istravanje na ulicu za loptom

u automobilu veite sebe i dijete u odgovarajuoj sigurnoj sjedalici

kolska dob i adolescencija

poukom i osobnim primjerom vjebajte navike discipliniranog pjeakog ponaanja

redovito upotrebljavajte sigurnosne pojaseve u automobilu

zabranite vonju na karoseriji kamiona, prikolici ili blatobranu traktora

uenje sigurne vonje biciklom i motociklom

uporaba biciklistike kacige i drugih zatitnih sredstava za bicikle, motocikle i role

odgoj o opasnosti alkohola i droge u prometu i portu

djecu od pete godine treba nauiti plivati

isticati pravila igara i sportova na vodi

primjena sigurnosnih plivaih prsluka pri aktivnostima na vodi

briga o ispravnosti sportskih objekata i sigurnosti pri raznim sportovima

briga o fizikoj spremnosti za bavljenje pojedinim sportovima

roditelji bi morali odustati od dranja vatrenog oruja u kui ili biti pod kljuem

streljivo bi trebalo biti na drugom mjestu isto pod kljuem

Akcidentalna otrovanja djece

otrovanja u djece nastaju najee nesretnim sluajem (akcidentalna), rjee zbog pogreke u doziranju lijeka (jatrogena) ili namjere (suicidalna i homicidna)

akcidentalna otrovanja predstavljaju najei nesretni sluaj u djece predkolske dobi

ona nastaju kada dijete, zbog znatielje, eksperimentiranja ili oponaanja, stavi u usta ili proguta potencijalno otrovne supstancije, koje se nekritiki ostavljaju u njegovom okoliu

nema znaajne razlike izmeu djevojica i djeaka

u dobi poslije 10 godine pojavljuju se i namjerna samootrovanja djece demonstrativni pokuaji suicida prevladavaju djevojice

u dobi malog djeteta postoji nerazmjer izmeu jakog djejeg nagona za osamostaljenjem i otkrivanje okoline i nerazvijenog osjeaja opasnosti

nakon estog mjeseca ivota, zbog izraene oralne faze, dojene stavlja sve u usta, pa i potencijalno toksine supstancije

malo dijete puzanjem pretrauje sve po kui, pa je sadraj kune apoteke i koa za smee njegov plijen. dijete voli sirupe koji imaju ugodan okus, tablete i draeje raznih boja te esto voli oponaati odrasle

prema pojedinim procjenama, u sad godinje svako deseto do petnaesto dijete dolazi u kontakt s otrovom

broj prijavljenih sluajeva otrovanja ne predstavlja stvarnu uestalost jer se blai sluajevi otrovanja ne registriraju, ili ih roditelji esto preuuju.

2-9% djece je hospitalizirano zbog trovanja

75% od tog broj otpada na djecu do navrene pete godine ivota

u 10 godini raste broj otrovanja kod djeaka alkohol

kod djevojica te dobi su esta suicidalna otrovanja lijekovima

u kolskoj dobi suicidalna otrovanja u oba spola skretanje panje na sebe

OTROV - svaka po svojem sastavu ili po svojoj koliini tijelu strana supstanca, koja na ma kakav nain ula u tijelo, poremeuje funkciju i/ili grau organizma

Otrovanje - bolest uzrokovana unoenjem otrova u organizam u kojem poremeuje njegovu funkciju i/ili grau

Primjeri najopasnijih otrova koji okruuju djecu

lijekovi za srane bolesti i tlak

lijekovi za smirenje i spavanje

lijekovi za lijeenje padavice ili psihikih bolesti

lijekovi za ublaavanje temperature, protiv prehlade i kalja, eljezo,

lijekovi za lijeenje eerne bolesti

Kune kemikalije

istai odvoda za kanalizaciju, sredstva za ienje penica i uklanjanje hre

sredstva za otapanje kamenca na sanitarnoj keramici

latila za namjetaj, pesticidi, antifriz, ulje za lampe, benzin, aceton, hidrogen

Biljke

divlje gljive

filodendron

oleander

sjeme ricinusa

difenbahija

bobice boikovine

Otrovi iz okolia

ugljikov monoksid

olovo

Opi simptomi trovanja

gastrointestinalni povraanje, munina, proljev, bol u trbuhu

glavobolja i vrtoglavica

pomuenje svijesti, koma, konvulzije

poremeena respiracija i cirkulacija

salivacija, nekontrolirano uriniranje i defekacija

Ulazak otrova

ingestija (na usta)

inhalacija (dini putovi)

injekcija (i.v, i.m, sc.)

resorpcija preko koe

rektalnim i urogenitalnim putem iznimno

Skupine agensa, uzroka otrovanja u djece do 14 god u klinici za djeje bolesti Zagreb od 1982 1996, (prema Ficnar i Huzjak, Paediatric Croat 1997; 41(supl1):151)

6% pesticidi

55% lijekovi

15% etanoli

1% ostalo

1% biljke

4% ugljikov - monoksid

18% kemikalije

Ingestija najei nain (kiseline, luine, boje)

Inhalacija (CO,cijanidi,fosgen)

Injekcijom prevelika doza narkotika

Preko koe ugljikovodici, insekticidi, cijanidi)

Redoslijed osnovnih postupaka s otrovanim djetetom

reanimacija

opi postupci detoksikacije

identifikacija otrova

davanje specifinog protuotrova antidota

primjena simptomatske i ope potporne terapije

Postupak zbrinjavanja djeteta

zapoinje u kui

uzimanje anamnestikih podataka

to vie doznati o otrovanju

pitati kakav je otrov uzet, u koje vrijeme, koliko, da li je uzet odjednom ili u vie navrata

da li je otrovano dijete nakon uzimanja otrova povraalo

svu ambalau lijeka ili supstance treba ponijeti u bolnicu

ako je otrovani u atmosferi (dim, co) treba ga to prije prenijeti na svje zrak i primijeniti kisik

pri otrovanju otrovima koji prodiru kroz kou, odjeu a ukoliko je kontaminirana, treba je skinuti, kou oprati najprije vodom, a zatim sapunom

trljanje ne smije biti grubo kako bi se izbjeglo daljnje prodiranje otrova u dublje slojeve koe

prilikom otrovanja korozivima (kiseline, luine) otrov treba razrijediti davanjem iste vode u koliini do navie 30 ml za djecu do navrene pete godine ivota

prvi povraani sadraj ukoliko je dolo do spontanog povraanja treba uzeti u sterilnu epruvetu i predati uz dijete u bolnicu

Transport

neprekidno nadzirati otrovano dijete

kontrolirati vitalne znakove

u sluaju aresta primijeniti CPR

transportiranje djeteta bez svijesti vri se u tzv. koma poloaju- lijevi bok s glavom okrenutom prema dolje uz eventualnu primjenu kisika

ako dijete povraa stavlja se u poloaj s glavom prema dolje uz pridravanje ela.

u sluaju konvulzija treba zatititi jezik i dine putove postavljanjem orofaringealnog tubusa pripadajue veliine

U stacionarnoj ustanovi

zaustavljanje daljnje apsorpcije otrova

ubrzanjem eliminacije otrova

djelovati na znakove i simptome otrovanja

Otrovanje lijekovima

stavljanje djeteta u boni poloaj, osiguranje prohodnosti dinih puteva

ukloniti otrov poduzimanjem mjera za smanjenje apsorpcije

ubrzati eliminaciju

nadzirati stanje djeteta

promiljeno upotrijebiti antidot

Prevencija akutnih otrovanja kod djece

zdravstveno prosvjeivanje

izbjegavanje konzumiranje alkohola

jasno oznaavanje na ambalai opasnosti od otrovanja

uporaba sigurnosne ambalae

prodaja u manjim koliinama

izbjegavanje prodaje koncentrata

organizirati centre za brzo informiranje i lijeenje otrovanih

pouavanje djece i roditelja o opasnostima od uporabe neidentificiranih biljaka, plodova i gljiva

OPEKLINE - ozljede nastale djelovanjem visoke temperature koja djeluje na kou i dublje dijelove tkiva

vrlo su este ozljede u djejoj dobi

ostavljaju kao posljedicu trajni vei il