Diljem županije proslavljen blagdan svetog Vinka

Str. 2-4

POLJOPRIVREDA

Str. 24-25 Str. 16-17Str. 6-7

ZDRAVSTVO

TURIZAM

Gradnjom vanjskoga bazena počela dogradnja Specijalne bolnice Naftalan

Osjetan porast broja dolazaka i noćenja gostiju u 2016. godini

Broj 103 siječanj 2017. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

EUROPSKIM SREDSTVIMA GRADIT ĆE SE NAJMODERNIJA ULO HLADNJAČA U RH

OBIČAJI

32 Ž KŽ K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Poštovani čitatelji,

iza nas je siječanj, mjesec koji je pokazao svu jačinu zime, temperaturama koje gotovo nisu zabilježile pozitivni predznak kroz cijelo jednomjesečno razdoblje. Hladni dani kao da su utjecali na mirnije razdoblje života u Zagrebačkoj županiji. S veljačom polako se vraćaju živost i razna događanja. A upravo brojne manife-stacije, raznolik i zanimljiv ruralni prostor i bogata eno-gastronomska ponuda utjecali su na to da je Zagrebačka županija tijekom 2016. zabilježila 36% više noćenja u odnosu na godinu dana ranije.Uskoro kreće gradnja više od 26 milijuna kuna vrijedne moderne hladnjače Distributivnoga centra za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici. Preko 75% sredstava osigurano je iz Europ-skoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac automobili iz Svete Nedelje, uvršten je na ovogodišnju listu 300 uspješnih i inovativnih mladih poduzetnika iz Euro-pe po izboru poslovnog časopisa Forbes. U proračunu Županije za 2017. osigurano je 10 milijuna kuna za proširenje kapaciteta i sadržaja u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu. Ovih dana počela je grad-nja vanjskoga bazena.Objavljen je javni natječaj za dodjelu potpora manifestacijama značajnima za turističku ponudu Zagrebačke županije te javni pozivi gradovima i općinama za prijavu programa/projekata za sufi-nanciranje poticanja razvoja poduzetničkih zona i inkubatora, za razvoj javne turističke infrastrukture, gradnju i uređenje infrastrukture na ruralnim prostorima, gradnju i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te provedbu mjera povećanja energetske učinkovitosti na zgradama javne namjene.Već tradicionalno, na prostoru županije proslavlje-no je Vincekovo. Rezidbom trsa obilježen je početak nove vinogradarske godine. Sada već tradicionalna „Noć muzeja“ i ove je godine održana diljem župa-nije - u muzejima i pučkim otvorenim učilištima, uz prigodne izložbe, projekcije filmova i koncerte. Na Plešivici je obilježena 110. godišnjica sanjkanja, a u Jastrebarskome su na manifestaciji „Noć prvaka“ dodijeljena priznanja najboljima u motociklistič-kom sportu u 2016. godini. Dragi čitatelji, želim vam ugodno čitanje prvog broja ovogodišnje Kronike. Uz srdačne pozdrave, vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

JESTE LI ZNALI?Za sada su u svijetu poznata svega dva

nalazišta naftenske nafte, čijom se destilacijom

dobiva naftalan - jedno je u gradu Naftalan u

Azerbajdžanu, a drugo u Ivanić-Gradu

RIJEČ UREDNIKA

Investicija je vrijedna 26,1 milijun kuna (bez PDV), od čega čak 90 posto iznosa, kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske, otpada na bespovratna sredstva

SREDSTVIMA EUROPSKOGA POLJOPRIVREDNOG FONDA ZA RURALNI RAZVOJ POKREĆE SE DRUGA FAZA RAZVOJA DISTRIBUTIVNOG CENTRA ZA VOĆE I POVRĆE

POČETKOM OŽUJKA POČINJE GRADNJA ULO HLADNJAČE S TRENUTNO NAJMODERNIJOM TEHNOLOGIJOM U SVIJETU

Početkom ožujka počinje gradnja ULO (ultra low oxygen) hladnjače Distribu-tivnog centra za voće i povrće u veliko-goričkoj Radnoj zoni Rakitovec. Zna-

čajna investicija za daljnji razvoj voćarske proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, ali i šire. Kapacitet hladnjače, s trenutno najmo-dernijom tehnologijom u svijetu (dio nje imat će opremu za dinamičku atmosferu) bit će 3000 tona jabu-ka, a osim hladnjače nabavit će se linija za pakiranje i vaganje jabuka, uređaj za pakiranje, transportna sredstva, gospodarska vozila (ka-mioni hladnjače), a nadogradit će se i postojeća linija za sortiranje... Gradnja ULO hladnjače s transportnim sredstvima predstavlja drugu fazu razvoja Distributivno-

zemljama EU. U želji da savladamo te proble-me napravili smo korake koje su radile i naše kolege u europskim zemljama. To je, prije svega, udruživanje - kaže Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnoga centra. Prvo je for-mirana Poljoprivredna zadruga „Zagrebački voćnjaci“ (u rujnu 2004.), a kasnije je zadru-

Î Osim što će realizacija druge faze gradnje Distri-butivnoga centra omogućiti poljoprivrednicima postizanje bolje cijene proizvoda te opskrbu tržišta tijekom cijele godine, očekuje se i niz drugih koristi, poput zapošljavanja i samozapošljavanja, ekološki održivoga gospodarskog razvoja te stvaranje konku-rentnih poljoprivrednih gospodarstava i prepoznatlji-vih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.

Î Bunjevac navodi primjer dviju austrijskih voćar-skih regija - Južnog Tirola i Štajerske. Proizvođači jabuke u Južnom Tirolu svoj proizvod plasiraju kroz šest zadruga, udruženih u dvije proizvođačke organizacije, a proizvođači iz Štajerske kroz sedam zadruga, također udruženih u dvije proizvođačke organizacije. - Hrvatska je premala da bi proizvođači bili rascjep-kani u stotinjak zadruga. Distributivni centar za voće i povrće već je u početku bio zamišljen kao regio-nalni centar. Lani, kada je urod jabuke u sjeveroza-padnoj Hrvatskoj bio osjetno smanjen zbog mraza, najveći dio jabuka koje smo plasirali na tržište bio je iz Slavonije. Preko nas su radili i proizvođači man-darine iz Opuzena, kojima se samostalno ne isplati raditi s velikim trgovačkim lancima. - Naš Centar ima odličan položaj, ima modernu liniju za kalibriranje i pakiranje i partnerski odnos s proizvođačima. Distributivni centar ne posluje kao prekupac, odnosno veletrgovac voćem i povrćem, već pruža uslugu skladištenja, pakiranja i distribuci-je robe te za tu uslugu uzima proviziju od postignute cijene na tržištu - pojašnjava Bunjevac, dodajući da je, primjerice, proizvođačima mandarina lani isplaćen kompletan iznos distribuirane robe (kroz Shemu školskoga voća), prije nego što su im veliki otkupljivači isplatili i prvu ratu.- Stoga je njihova želja da s nama nastave suradnju - kaže Bunjevac.

Niz koristi za proizvođače

Kako to rade bliski susjedi

ga centra za voće i povrće, osnovanog 2008. godine. Investicija je vrijedna 26,1 milijun kuna (bez PDV), od čega čak 90 posto iznosa, kroz Program ruralnog razvoja RH, otpada na bespovratna sredstva! Iz Europskoga po-ljoprivrednog fonda za ruralni razvoj osigu-

rano je 19,85 milijuna kuna, iz proračuna RH 3,5 milijuna kuna, dok će Distri-

butivni centar osigurati preostalih 2,82 milijuna kuna. Odluku o do-djeli europskih sredstava, kroz Mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja („Restrukturiranje, mo-

dernizacija i povećanje konkuren-tnosti poljoprivrednih gospodar-

stava“) Distributivni centar je dobio 27. prosinca 2016. godine. Projekt su na natječaj zajedno prijavili Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., PZ „Zagrebački voćnjaci“ i PZ „Međimurski voćnjaci“.

Do sada je Distributivni centar za voće i po-vrće, čija je prva faza gradnje završena 2012., proizvođačima pružao uslugu skladištenja, sortiranja, kalibriranja, pakiranja te distribu-cije voća i povrća na tržište, uglavnom u tri velika trgovačka lanca. Lani je, posredstvom Centra, na tržište plasirano oko 1700 tona voća i povrća (prvi puta i mandarina!).

Buduća ULO hladnjača, osim što će tehno-

loški biti najmodernija u RH, omogućit će poljoprivrednim proizvođačima da svo-je proizvode skladište prema uvjetima koje (više) neće diktirati trgovci (ili prekupci), da postanu konkurentni uvoznoj robi, te da po-trošačima domaće proizvode mogu ponuditi tijekom cijele godine.

- Sektor voća i povrća u RH suočava se s istim problemima s kojima se suočavao i u

KAPACITET HLADNJAČE BIT ĆE

3000 TONA JABUKA

❱ Lani je posredstvom Distributivnoga centra na tržište plasirano oko 1700 tona voća i povrća

❱ ULO hladnjača koristi ultra low oxygen tehnologiju koja, smanjujući kisik, omogućuje dugotrajno skladištenje voća i povrća

ŽUPAN STJEPAN KOŽIĆ❱❱ Nakon što izgradimo ovu hladnjaču, mogu reći da će početi nova era u poljoprivrednoj proizvodnji u Zagrebačkoj županiji, u kojoj će domaći proizvođači konačno imati glavnu riječ i neće ovisiti o uvjetima koje diktiraju trgovački lobiji. S obzirom da će ovo biti prva i

zasad jedina hladnjača u cijeloj Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca, naši će proizvođači moći plasirati voće i povrće na tržište cijele

godine, a ne samo sezonski, i time konkurirati trgovcima. Osim proizvođača, koji će za svoj mukotrpan rad moći konačno dobiti konkurentnu

cijenu svojih proizvoda, profitirat će i sami potrošači koji će dobiti kvalitetne domaće namirnice očuvane nutritivne vrijednosti. U zadnje vrijeme svjedoci smo kako u Hrvatsku vrlo često stižu proizvodi iz raznih dijelova svijeta upitne kvalitete. Slična situacija je i u voćarstvu jer pojedini veletrgovci uvoze i stare jabuke, koje nisu ni za što nego za kompost, i onda ih prodaju po ultra niskim cijenama. Ukratko, kako bi očuvali naše zdravlje, ali i domaću proizvodnju, pozivam sve stanovnike naše županije, ali i cijele Hrvatske da kupuju domaće proizvode!

ga, prva u sektoru voćarstva u RH, dobila (u prosincu 2014.) status proizvođačke organi-zacije.

- Kao glavni preduvjet za dobivanje statusa proizvođačke organizacije i osvajanje tržišta je kvalitetna infrastruktura. U najrazvijeni-jim regijama Europe infrastruktura voćara napravljena je po principu suradnje proi-zvođača s lokalnom i regionalnom upravom, stoga se, i u našem slučaju, PZ „Zagrebački voćnjaci“ obratila Zagrebačkoj županiji i Gra-du Velikoj Gorici, koji su pozitivno reagirali i osnovan je Distributivni centar za voće i povrće d.o.o. - nastavlja Bunjevac. Naglašava da na hrvatskom tržištu voća, za razliku od europskoga, dominiraju veletrgovci, kojima

nastavak na str. 4

54 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

❱ Snaga poljoprivrede Zagreba-čke županije ogleda se u oko 17.000 registriranih poljopri-vrednih gospodarstava

Î Distributivni centar za voće i povrće osnovan je s namjerom da postane središnje mjesto koje će omogućiti koncentraciju ponude voća i povrća poljoprivrednih proizvođača s područja Zagrebačke, ali i okolnih županija. Zagrebačka županija u društvu ima 77,27% vlasništva (poslovni udio od 17 milijuna kuna), Grad Velika Gorica 17,73% vlasništva (poslovni udio od 3,9 milijuna kuna), a PZ „Zagrebački voćnjaci“ 5% vlasništva (poslovni udio od 1,1 milijun kuna).

Vlasnički udio

Î Osim što voće plasira u trgovačke centre (lani je uz jabuke iz sjeverozapadne Hrvatske plasirao i jabuke sla-vonskih proizvođača) Distributivni centar je, od 2016. uključen i u Shemu školskoga voća. Radi se o mjeri Vlade RH kojom se promoviraju zdrave prehrambene navike školske djece. Njome se želi spriječiti debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi. Shema funkcionira na način da se djeci u škole, jednom tjedno kroz cijelu školsku godinu, dostavlja voće i povrće te im se ono nudi kao zaseban obrok, neovisno od obroka u okviru školske prehrane. - Ulaskom u ovaj program dobili smo sigurno tržište s poštenom cijenom i sigurnom naplatom. Lani smo surađivali sa 16 škola s prostora županije, iz Velike Gorice, Zaprešića, Dugog Sela i Ivanić-Grada. Opskr-bljivali smo ih, ovisno o sezoni, jabukama, kruškama, jagodama, trešnjama, mandarinama... Nastojat ćemo suradnju proširiti i na druge škole - govori Bunjevac, dodajući da ravnatelji škola autonomno mogu odlučiti s kojim će dobavljačem voća i povrća sklopiti ugovor.- U nekim zemljama EU definirano je da se vrtići i škole opskrbljuju lokalnim proizvodima, pa čak postoje i maksimalne udaljenosti s kojih se roba može nabaviti. Dakle, gleda se što lokalnije - kaže Bunjevac.

Shema školskoga voća i povrća

❱Projekt su za financiranje europskim novcem zajedno prijavili Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., PZ 'Zagre-bački voćnjaci' i PZ 'Međimur-ski voćnjaci'

Poljoprivreda je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti Zagrebačke županije, dok je ruralni prostor njezi-no najveće bogatstvo! Snaga poljopri-

vrede ogleda se u oko 17.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava. Više od 50 posto stanovništva živi u seoskim lokalnim zajednicama, što Zagrebačku županiju čini pretežno ruralnom regijom. Prema statistič-kim podacima, na njezinu se prostoru, ovisno o godini, stvara i do desetine vrijednosti hr-vatske poljoprivrede - najviše u stočarskoj proizvodnji i voćarstvu. Na razini države, Zagrebačka županija je značajni proizvođač više poljoprivrednih proizvoda. Po proizvod-nji mlijeka, jaja, grožđa i vina, po brojnosti rodnih trsova i stabala voća, po površinama pod povrćem, po broju goveda, svinja i koko-ši nesilica među prvih je pet županija u Repu-blici Hrvatskoj. Osim po količini proizvodnje, među vodećima je i po uvođenju novih pro-izvodnih tehnologija na obiteljska poljopri-vredna gospodarstva.

Dodjelom bespovratnih potpora, izgrad-njom i uređenjem infrastrukture na rural-nim prostorima, znanstvenim istraživanjima u poljoprivrednoj proizvodnji, promocijom proizvoda i proizvodnog područja, potica-njem lovstva, poticanjem korištenja sredsta-va iz fondova EU, sufinanciranjem rada su-stava obrane od tuče..., Zagrebačka županija kontinuirano ulaže u razvoj poljoprivrede na svome području.

U razdoblju od 2012. do 2016. uložila je bespovratnih 81,99 milijuna kuna. Najviše, gotovo 27 milijuna dodijeljeno je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, šumopo-sjednicima i poduzetnicima koji su ulagali u

S PREKO 50 POSTO STANOVNIŠTVA KOJE ŽIVI U SEOSKIM SREDINAMA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PRETEŽNO JE RURALNA REGIJA

U razdoblju od 2012. do 2016. u poljoprivredu uloženo bespovratnih 81,99 milijuna kuna Najviše novca dodijeljeno je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za unapređenje i modernizaciju proizvodnje, a potom gradovima i općinama za razvoj infrastrukture u ruralnom prostoru

projekte povećanja količine i kvalitete poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda, pri-premu proizvoda za tržište, povećanje razine znanja u poljoprivredi, očuvanje genetskog potencijala, kompenzaciju otežanih uvjeta gospodarenja, pripremu projektno-tehničke dokumentacije za projekte u poljoprivredi i ruralnom razvoju, u razvoj ruralnog turiz-ma i direktnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu..., dok je oko 26 milijuna kuna kapitalnih pomoći dodijeljeno gradovima i općinama za podizanje kvalitete života i standarda u ruralnim područji-ma, odnosno uloženo je u grad-nju i uređenje infrastrukture u funkciji razvoja poljoprivrede - nerazvrstane ceste, objekte društvene namjene i područne škole. Značajna sredstva, oko 6,7 milijuna kuna, dodijeljena su i neprofitnim organizacijama, jav-nim ustanovama i poduzetnicima koji djeluju na razvoju poljoprivrede, ruralnog prostora, ribarstva, šumarstva i lovstva.

U suradnji sa znanstveno-stručnim i istra-živačkim institucijama provedeno je, tijekom proteklih pet godina, nekoliko znanstvenih projekata: „Razvoj ekološkog vinogradarstva u Zagrebačkoj županiji“, „Analiza mogućno-sti korištenja sirovina iz poljoprivrede za proizvodnju bioplina“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuke, jagode i kupine“, „Stan-dardizacija proizvodnje i uspostava sustava oznake kvalitete bučinog ulja“, „Utjecaj suše

na proizvodnost i zdravlje mliječnih krava“, „Primjena novih tehnologija s ciljem una-pređenja proizvodnje mlijeka“, „Unapređe-nje tehnologije proizvodnje kozjeg mlijeka“, „Utjecaj kupole Lekliško na pčelinje zajed-nice“, „Implementacija najsuvremenijih su-stava navodnjavanja“, „Poboljšanje kakvoće mesa zagorskog purana“. Lani je započela provedba dvogodišnjeg projekta „Primjena mikorize u vinogradarsko vinarskoj proi-zvodnji“, a u provedbi je i (2013. započet)

projekt „Klonska selekcija kultivara kra-ljevina“.

U suradnji s Ekonomskim fa-kultetom Sveučilišta u Zagrebu provedena je specijalistička edukacija za poljoprivrednike, gdje je 17 poljoprivrednika do-bilo certifikat o završenom FBA

studiju „Poduzetništvo u ekono-miji znanja“.

Županija je sudjelovala i u projektu „Ceste sira zagrebačke regije“, kao modelu izravne prodaje na poljoprivrednom gos-podarstvu, a s bespovratnih preko 660.000 kuna omogućila je proizvođačima mlijeka (od 2010. godine) nabavu mljekomata i si-romata. Na 13 mljekomata nabavljenih su-financiranjem Županije prodano je u 2016. oko 650.000 litara mlijeka.

U Distributivni centar za voće i povrće Žu-panija je od 2012. do 2016., kroz povećanje temeljnog kapitala društva, uložila 9 miliju-na kuna.

❱Po proizvodnji mlijeka, jaja, grožđa i vina, po brojnosti rodnih trsova i stabala voća, po površinama pod povrćem, po broju goveda, svinja i kokoši nesilica, Zagrebačka županija je među prvih pet županija u RH

NA 13 MLJEKOMATA

NABAVLJENIH SUFINANCIRANJEM

ŽUPANIJE PRODANO JE U 2016. OKO 650.000

LITARA MLIJEKA

nimalo nije stalo do domaće proizvodnje. Da-pače, kaže Bunjevac, uvozom stare, a jeftine jabuke, nelojalna su konkurencija domaćim proizvođačima.

- Zadnje analize pokazuju da se radi i o ja-buci tretiranoj nekoliko puta pesticidima i fungicidima, pa čak i klorom, znači to-talno nezdravoj. Kako bi se mogli nositi s takvom konkurencijom, kako bi tržište kvalitetnim voćem mogli opskrbljivati tijekom cijele godine nužno je sagraditi ovakvu modernu ULO hladnjaču. Ona će biti 'zadnji krik' tehnologije skladištenja voća i povrća u svijetu. Cijela će se, pre-ma potrebi, moći pretvoriti u hladnjaču s dinamičkom atmosferom u kojoj se mogu skladištiti i najosjetljivije voćne vrste, za koje je to prije bilo nezamislivo - pojašnjava Bunjevac.

76 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017. ZDRAVSTVO ZDRAVSTVO

137 kreveta

9 liječnika specijalista (fizijatra i

dermatologa)

16 medicinskih sestara

25 fizioterapeuta

1800 pacijenata obradi se stacionarno

6000 pacijenata obradi se ambulantno

Nakon tri tjedna naftalanoterapije

80%pacijenata prijavljuje:

ʍ kraće razdoblje jutarnje zate-gnutosti ʍ smanjenje boli ʍ smanjenje boli i natečenosti zglobova ʍ poboljšanu motoriku

NAFTALAN U BROJKAMA

GODIŠNJI REZULTATI RADA

KROZ PROJEKT DOGRADNJE SPECIJALNE BOLNICE ZA MEDICINSKU REHABLITACIJU 'NAFTALAN' U IVANIĆ-GRADU, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA RAZVIJA STRATEGIJU ZDRAVSTVENOG TURIZMA

POČELA GRADNJA VANJSKOGA BAZENA!U gradnju vanjskog bazena SB Naftalan ulaže vlastitih 2,2 milijuna kuna. Za ostatak investicije Naftalan će se kreditno zadužiti za 28 milijuna, dok je Županija proračunom za 2017. osigurala 10 milijuna kuna

Gradnjom vanjskoga bazena počela je realizacija prve faze razvojnoga projekta Specijalne bolnice za me-

dicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, kojoj je krajnji cilj bolja usluga pacijentima, efi-kasnije korištenje prirodnoga mineralnog ulja (naftalana) i ter-momineralne vode te povećanje smještanih kapaciteta. Uz vanjski, trodijelni bazen, u drugoj fazi gra-

Î Specijalna bolnica Naftalan je-dinstvena je u svijetu po tretmani-ma naftalanom, derivatom nafte, odnosno prirodnim mineralnim uljem s visokom koncentracijom sterana, ugljikovodika koji imaju pozitivno djelovanje u tretmanu kožnih i upalnih reumatskih bole-sti. Uz Ivanić-Grad, dokazane zali-he naftalana u svijetu postoje još jedino u Azerbajdžanu. Naftalan u kombinaciji s termomineralnom vodom, koja je također jedinstveni prirodni resurs Ivanić-Grada, po-maže u liječenju psorijaze, raznih dermatitisa, pruriga, stanja nakon opeklina, upalnih reumatskih bolesti, degenerativnih bolesti zglobova i kralježnice i vanzglob-nog reumatizma. Termomineral-na voda (karakterističnog mirisa po nafti) ima dokazano djelovanje na opuštanje mišića i povećanje rastezljivosti tkiva.

Î Prije četiri godine Naftalan je osnovao tvrtku kćer Ivalan Terme, koja se bavi proizvodnjom i prodajom ljekovitih krema i ulja na bazi naftalana. - Jako smo zadovoljni kako se ova priča razvija. U prvoj godini po-slovanja Ivalan Terme su ostvarile prihod od oko 250.000 kuna, a lani od gotovo 2 milijuna kuna. Vjerujem da ćemo idućih godina ostvariti još jači iskorak na tržištu ljekovitih pripravaka - kaže Goran Maričić.

Jedinstvena prirodna bogatstva

'Ivalan Terme'

Î Nakon obilaska gradilišta, župan Stjepan Kožić prisustvovao je sjednici Savjeta za zdravlje Zagrebačke županije, posljednjoj u sadašnjem sazivu. Osim što su članovi Savjeta detaljno upoznati s razvojnim projektom „Nafta-lan 2 s unutrašnjim i vanjskim bazenima“, prihvatili su i izvješće o svome radu u 2016. godini.

Savjet za zdravlje

dit će se i bazenska dvorana s tri bazena (plivačkim, rekreacijskim i SPA bazenom), fitness i dvora-na za medicinsku rehabilitaciju, polivalentna kongresna dvorana sa 180 sjedećih mjesta, restoran za 250 osoba, bolnička kuhinja te parkiralište sa 150 parkirnih mjesta natkriveno fotonapon-skim panelima za proizvodnju električne energije. Vrijednost ovih radova, kroz dvije godine (2017. i 2019.), cijeni se na oko 40 milijuna kuna.

Gradilište vanjskoga bazena obišao je krajem siječnja župan Stjepan Kožić, rekavši da je sigu-ran da će se ova investicija više-struko isplatiti i to u vrlo bliskoj budućnosti.

- Za Zagrebačku županiju ovo je izuzetno bitan projekt. Prije svega, kroz SB Naftalan razvija-mo našu strategiju zdravstvenog turizma. Smatram da je razvoj zdravstvenog turizma i općenito turizma bitna gospodarska grana. Iz godine u godinu, kažu, zdrav-stveni turizam raste za gotovo 20 posto. Naftalan je veliki potenci-jal, posebno za liječenje psorijaze. Zbog toga njegove usluge, uz do-

maće, sve više koriste i pacijenti iz drugih zemalja. Iako za realiza-ciju ovoga projekta nismo uspjeli dobiti konkretniju pomoć resor-nog Ministarstva, a nema ni EU natječaja na koje bismo ga mogli prijaviti, od proširenja Naftalana nismo odustali - rekao je župan Kožić.

Gradnju vanjskoga bazena, površine 800 četvornih metara, SB Naftalan financira s vlastitih 2,2 milijuna kuna, ostvarenih od uspješna poslovanja u protekle

dvije godine, dok će se za osta-tak investicije kreditno zadužiti za 28 milijuna kuna. Dodatnih 10 milijuna, u proračunu za 2017., osigurala je Zagrebačka županija (osnivač Naf-talana).

- Zahvaljujući do-brom poslovanju bolnice i značajnom višku prihoda nad rashodima u zadnje dvije godine, odlučili smo vanjski bazen financi-rati vlastitim sredstvima. U ožuj-ku ćemo započeti i s postupkom javne nabave za odabir izvođača ostalih radova. Također, u tijeku smo postupka podizanja 28 mili-juna kuna kredita - ispričao je Go-ran Maričić, ravnatelj Naftalana, dodavši da ukupna procijenjena vrijednost razvojnog projekta „Naftalan 2 s unutrašnjim i vanj-skim bazenima“ iznosi 70 mili-juna kuna, no da će se s trećom fazom, odnosno gradnjom novih smještajnih kapaciteta, zasad pri-čekati. Ona predviđa gradnju 74 sobe sa 120 kreveta, kategorizi-rane s četiri zvjezdice.

- Sadašnji ministar turizma najavio ja da bi se mogla dogo-diti promjena u pregovaračkom profilu fondova EU, pa bi se onda iza 2018., možda, i za ovaj projekt

❛ Iako za realizaciju ovoga projekta nismo uspjeli dobiti konkretniju pomoć resornoga Ministarstva, a nema ni EU natječaja na koje bismo ga mogli prijaviti, od proširenja Naftalana nismo odustali - naglasio je župan Stjepan Kožić

❛ I bez gradnje novih smještajnih kapaciteta, nakon završetka prve i druge faze započete investicije dobit ćemo novu cjelinu koja će osjetno podići razinu i dodatno unaprijediti kvalitetu naše usluge - kaže Goran Maričić, ravnatelj Specijalne bolnice Naftalan

Površina vanjskoga bazena bit će 800 četvornih metara

Hipertermalna mineralna voda opušta mišiće i povećava rastezljivost tkiva

Cijena gradnje vanjskoga bazena iznosi 2,2 milijuna kuna

Županija je u proteklih 14 godina uložila u Naftalan oko 60 milijuna kuna, što vlastitih, što decentraliziranih sredstava

NAFTALAN JE VELIKI POTENCIJAL,

POSEBNO ZA LIJEČENJE PSORIJAZE

mogli otvoriti EU fondovi - rekao je Maričić. Trenutno Naftalan ras-polaže sa 137 kreveta, od čega je njih 26 u sobama više smještajne

razine. I bez gradnje novih smještajnih kapaciteta,

nakon završetka prve i druge faze započete

investicije, dobit ćemo novu cjeli-nu koja će osjetno podići razinu i dodatno unaprijediti kvalitetu naše usluge. Naravno, nadam se i poboljšanju zdravstvenoga susta-va u RH, ali i ostvarenju još većih prihoda našega poslovanja - re-kao je Maričić.

98 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017.

Î Za sastanka je bilo riječi i o projektu „Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH“, koji je predstavila ravnateljica Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHZ) Nataša Strelec Mahović, zajedno sa svojim suradnicima. Radi se o projektu koji se planira realizirati sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. - 210.“. Cilj pro-jekta je modernizirati i automatizirati meteorološku mrežu, odnosno poboljšati

kvalitetu i dostupnost podataka, povezati motriteljske postaje te unaprijediti modeliranje, analizu i predviđanje informacija vezanih za vrijeme i klimu. - Problem u ostvarenju ovoga projekta predstavlja činjenica da je većina postojećih klimatoloških i kišomjernih postaja na privatnome zemljištu. Nove postaje (na području cijele RH planira ih se postaviti ukupno 450; op.a.), koje se sastoje od automatskih mjernih instrumenata, zahtijevaju veću površinu za njihovu gradnju, odnosno postavljanje te ih u većini slučajeva nije moguće postaviti na privatnom zemljištu. Stoga moramo pronaći alternativne lokacije - rekla je N. Strelec Mahović, dodavši da se projekt ne može prijaviti za europska sredstva dok se ne definiraju potrebne lokacije. Stoga je predstavnike gradova i općina zamolila da pomognu u pronalaženju alternativnih lokacija, odnosno DHZ-u dostave prijedlog mogućih lokacija za klimatološke i kišomjerne postaje na

njihovu području. Potrebno zemljište, za koje DHZ traži služnost, površine je 36 (6x6), odnosno 255 (15x17) četvornih metara. Dogovoreno je da će gradovi i općine o mogućim lokacijama obavijestiti DHZ u roku naredna dva tjedna.

Modernizacija klimatoloških i kišomjernih postaja

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Nastavlja se projekt gradnje e-pu-nionica na prostoru

Zagrebačke župa-nije. Dosad su one sagrađene u svih devet gradova i tri općine, a do kraja ove godine bit će sagrađe-ne u preostale 22 općine (po jedna u svakoj od njih). Obveza općina bit će osigurati i financirati sve prostorno-tehnič-ke uvjete za gradnju e-punionica, dok će Županija u stopostotnom

ZA SASTANKA S GRADONAČELNICIMA I OPĆINSKIM NAČELNICIMA RAZGOVARALO SE O PROGRAMU e-MOBILNOSTI, PLANU GOSPODARENJA OTPADOM I MODERNIZACIJI METEOROLOŠKE SLUŽBE U RH

ŽUPANIJA U STOPOSTOTNOM IZNOSU SUFINANCIRA POSTAVLJANJE e-PUNIONICA I PAMETNIH KLUPA

Po jedna pametna klupa, koja omogućuje punjenje mobitela i besplatni pristup WiFi mreži, bit će postavljena u svim gradovima i općinama

iznosu snositi troškove njihove nabave i postavljanja. Sredstva za ovu namjenu osigurana su u proračunu za 2017. godinu. Ova-kav prijedlog prihvaćen je za rad-noga sastanka gradonačelnika i općinskih načelnika, odnosno predstavnika gradova i općina sa županom Stjepanom Kožićem i njegovim suradnicima. Dosad je na prostoru županije postav-ljeno 16 punionica za električna vozila, od čega su Zagrebačka žu-panija i Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost sufinancirali njih 12, a

preostale četiri su postavljene u

aranžmanu Grada Velike Gorice. Sve su povezane u na-

cionalni sustav za upravljanje punioni-

cama Puni.hr. Dosad je na njima isporučeno 13.400

kWh električne energije, čime je omogućeno 100.000 zelenih kilo-metara.

Punionice se grade u sklopu

programa e-mobilnosti Zagre-bačke županije, s ciljem smanje-nja emisije CO2 i drugih štetnih plinova, uvođenja obnovljivih izvora energije u promet, kao i stvaranja preduvjeta razvoja bu-dućih digitalnih usluga koje čine temelj pametne županije (smart county). Za punionice koje će ti-jekom ove godine biti postavljene u općinama Zagrebačke županije, rečeno je za sastanka, treba osi-gurati minimalnu snagu (po jed-noj punionici) od 7,4 kW po par-kirnom mjestu, optimalno bi bilo 11 kW, a idealno 22 kW. Natječaj za sufinanciranje gradnje e-puni-onica, na koji će moći aplicirati 22 općine, bit će raspisan počet-kom veljače.

Županija će u ovoj godini, također u stopostotnom iznosu, sufinancirati i postavljanje po

❛Inzistirat ćemo da se u što kraćem vremenu nađemo s ministrom zaštite okoliša i dobijemo konkretne odgovore kako operativno provesti odredbe novoga Plana gospodarenja otpadom u RH - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

jedne pametne klupe u svim gradovima i općinama. Pametne klupe su klupe koje energiju crpe iz vlastitih solarnih panela ugrađenih ispod površine za sjedenje, imaju ugrađeni sustav koji osigurava da temperatura

Î Predstavnici tvrtke Urban mobi-lity prisutnima su izložili i prijedlog car sharing sustava Zagrebačke županije (najma automobila za kra-će gradske vožnje putem mobilne aplikacije). Županija, rečeno je, pri-hvaća ovakvu inicijativu te predlaže moguću implementaciju u suradnji s tvrtkom Integrirani promet Zagre-bačkog područja d.o.o., kojemu je, uz Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, jedan od osnivača.

Car sharing

Punionice se grade u sklopu programa e-mobilnosti Zagrebačke županije

DOSAD JE NA PROSTORU ŽUPANIJE

POSTAVLJENO 16 PUNIONICA ZA

ELEKTRIČNA VOZILA

površine bude ugodna za sjedenje u svim vremenskim uvjetima, neprestano su povezane na internet te omogućuju punjenje mobitela i besplatni pristup WiFi mreži.

Tema sastanka bila je i provedba Plana gospodare-nja otpadom u RH.

- Vlada je konačno doni-

jela ovaj plan, kroz koji su defi-nirane obveze općina i gradova te županija. Čini se da je veći dio obveza na općinama i gradovima, no kako točno ne znamo koje sve aktivnosti trebamo učiniti, inzi-stirat ćemo da se u što kraćem vremenu nađemo s ministrom zaštite okoliša i dobijemo kon-kretne odgovore kako operativno provesti odredbe plana - rekao je župan Kožić.

Okosnicu Plana gospodarenja otpadom čine reciklažna dvori-šta, reciklažni centri sa sortirni-cama i kompostanama, u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno prikupljeni otpad. Za neizgrađene centre za gospo-darenje otpadom potrebno je prilagoditi kapacitet otpada te je za svaki od njih potrebno izra-diti studiju izvedivosti. U studiji trebaju biti prikazane sve mjere koje je potrebno provesti na po-dručju obuhvata projekta da bi

❱ Za neizgrađene centre za gospodare-nje otpadom potreb-no je prilagoditi kapacitet otpada te je za svaki od njih potrebno izraditi studiju izvedivosti

❱ Za e-punionice koje će tijekom godine biti postavljene treba osigurati minimalnu snagu (po jednoj punionici) od 7,4 kW po parkirnom mjestu

se dosegli ciljevi i opravdao ka-pacitet. Prilikom planiranja ovih građevina, stoji u Planu, potreb-no je sagledati mogućnost da se u sklopu iste građevine nalaze po-strojenja za obradu građevinskog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada i postrojenje za razvrstavanje od-vojeno prikupljenoga papira, sta-kla, metala i plastike.

10 Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. 11Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017.

Mate Rimac, osnivač tvrt-ke Rimac automobili iz Svete Nedelje, uvršten

je na listu 300 uspješnih i ino-vativnih mladih poduzetnika Europe po izboru poslovnoga časopisa Forbes.

Forbesova lista „30 under 30“ podijeljena je u deset kategori-ja: umjetnost, zabava, financije, industrija, mediji, politika, ma-loprodaja i e-trgovina, znanost i zdravstvo, socijalni poduzet-nici i tehnologija, a u svakoj se kategoriji, putem on-line nomi-nacija te konačne od-luke uredništva, biralo 30 „zvijezda“ mlađih od 30 godina.

Mate Rimac, većinski vlasnik tvrtke Rimac automobili, našao se u društvu 30 mladih i uspješnih inovatora u kategoriji industrije.

Stručni žiri časopisa Forbes Rimčevo uvršta-vanje na listu potkrije-pio je riječima: „Rimčev

cilj je stvaranje kompanije koja je više cool od Tesle, te proi-zvodnja električnih automobila koji nisu samo dobri za okoliš,

već su brzi i uzbudljivi. Rimac želi izgraditi autokompaniju u Hrvatskoj koja nikada nije ima-la autoindustriju, te ima tek ne-koliko tech firmi“.

Tvrtka Rimac automobili trenutno ima više od stotinu zaposlenih, s tendencijom no-vog zapošljavanja. Prvi Rimčev električni sportski automo-bil Concept One predstavljen je 2011. godine. Kompletna proizvodnja odvija se u Svetoj Nedelji. Osim po proizvodnji

inovativnih električnih automobila, tvrtka je, na svjetskoj razini, po-znata i po proizvodnji električnih bicikala. Ta-kođer, razvija i projekt električnoga plovila te električnih invalidskih kolica.

Inače, tvrtki Rimac automobili dodijeljena je 2015. Nagrada za doprinos ugledu i pro-mociji Zagrebačke žu-panije u zemlji i svijetu.

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

LISTA USPJEŠNIH I INOVATIVNIH PODUZETNIKA POSLOVNOGA ČASOPISA 'FORBES'

Mate Rimac među najuspješnijima mladim poduzetnicima Europe

Rimčev cilj je proizvodnja električnih automobila koji nisu samo dobri za okoliš, već su brzi i uzbudljivi

❱ Tvrtka Rimac automobili je 2015. dobila Nagradu za doprinos ugledu i promociji Zagrebač-ke županije u zemlji i svijetu

PODATKOVNI CENTAR 'DATACROSS' U JASTREBARSKOM SVRSTAVA ZAGREBAČKU ŽUPANIJU U PREDVODNICU ICT RAZVOJA

SIGURNA POHRANA I ČUVANJE PODATAKA Datacross pruža specijalizirane ICT usluge podatkovnih centara, odnosno korisnicima usluga omogućuje zakup IT prostora ili serverskih ormara

Župan Stjepan Kožić sa su-radnicima posjetio je Po-datkovni centar Datacross u Jastrebarskom, tvrtku

koja pruža specijalizirane ICT usluge podatkovnih centara, od-nosno korisnicima usluga omo-gućuje zakup IT prostora ili ser-verskih ormara, dakle sigurnu pohranu te čuvanje podataka. Centar je s poslovanjem počeo 2013., trenutno ima preko 70 ko-risnika, a lani je ostvario prihod

Î Osim što pridonosi informatizaciji i digitalizaciji, postojanje Podatkov-nog centra Datacross u poduzetnič-koj zoni Jalševac utječe i na gospo-darski razvoj Zagrebačke županije. U ovom trenutku na prostoru županije aktivno je 20 poslovnih zona koje zapošljavaju preko 5000 radnika. Sve one infrastrukturno su visoko opremljene tako da mogu udovoljiti i najzahtjevnijim domaćim i stranim investitorima. Najveća prednost poduzetničkih zona Zagrebačke žu-panije je njezin geostrateški položaj, odnosno blizina grada Zagreba, kao i brza i efikasna administracija te smanjeni troškovi poslovanja koji se nude poduzetnicima.

U poslovnim zonama županije preko 5000 zaposlenih

❱ S poslovanjem je počeo 2013., trenutno ima preko 70 korisni-ka, a lani je Centar ostvario prihod od preko 12 milijuna kuna

❱ Primarni korisnici usluga dolaze iz financijske industrije te korporacija koje se bave kartičnim poslovanjem

Kompletna proizvodnja odvija se u Svetoj Nedelji

Prvi Rimčev električni automobil

Concept One predstavljen je 2011. godine

snicima usluga iz javnog i privat-nog sektora.

- Porast našega prihoda poka-zatelj je isplativosti primjene ICT rješenja za poslovne subjekte. Pomno pratimo svjetske smjer-nice i sukladno tome širimo op-seg svojih usluga. Siguran sam da će Zagrebačka županija, uz našu pomoć, postati 'pametna' županija i dodatno podići kvali-tetu stanovanja te poslovanja na svome području - rekao je Krešo Troha, pred-sjednik Uprave Da-tacrossa.

Podatkovni cen-tar Datacross za-sad je jedini takav multifunkcionalni centar visoke teh-nologije na prostoru od Austrije do Bugarske.

- Uspješno poslovanje ovoga centra dokazuje da Hrvatska ima sve predispozicije biti 'perjani-ca' razvoja ICT sektora na ovim prostorima. Posebno veseli što

se ovakav objekt nalazi na prostoru Zagrebačke žu-panije. I sama Županija, u smislu informatizacije, na-

lazi se na prekretnici. U završnoj je fazi izrada Strategije razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagre-bačke županije (Pametna župa-nija). Današnji posjet iskoristili smo i za razgovor na koji način, kroz ovu Strategiju i naše budu-će poteze, možemo koristiti ovaj prostor te kakva se suradnja iz-među Centra i našeg poslovanja može uspostaviti - rekao je žu-pan.

Razvoj IT industrije i općenito poslovanja, istaknuo je gradona-čelnik Jastrebarskoga Zvonimir

Novosel, sve više se ba-zira na količini podata-ka koje poslovni subjek-ti koriste, stoga je vrlo važno da ovakvi objekti pružaju sigurnost na najvišoj mogućoj razini.

Podatkovni centar Datacross smješten je u Gospodarskoj zoni Jalše-vac, površinom najvećoj na prostoru Zagrebačke županije.

od preko 12 milijuna kuna, što, u odnosu na godinu ranije, pred-stavlja povećanje od čak 86,8 posto. Primarni korisnici usluga dolaze iz financijske industrije te korporacija koje se bave kar-tičnim poslovanjem. Uz domaće, radi se i o međunarodnim kori-

U završnoj fazi je izrada Strategije razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije

CENTAR JE SMJEŠTEN U

GOSPODARSKOJ ZONI JALŠEVAC, POVRŠINOM

NAJVEĆOJ NA PROSTORU ŽUPANIJE

Usluge Datacrossa namijenjene su

korporacijama i financijskom sektoru,

državnim institucijama, IT tvrtkama, telekom

operaterima...

1312 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Krajem prošle godine, na sjednici Županijske skup-štine, donesen je Program poticanja poduzetništva u

2017. godini. Obuhvaća projekte, mjere i aktivnosti koje će Župani-ja, s ciljem povećanja konkuren-tnosti gospodarstva, provoditi na svome području. Nastojeći pridonijeti stvaranju pretpostav-ki i stimulativnog okruženja za razvoj gospodarstva te ublažiti negativne utjecaje na poslovanje malog i srednjeg poduzetniš-tva, za ovu su godinu planirani sljedeći programi i projekti: Po-duzetnički krediti i jamstva, Ra-zvoj poduzetničke infrastruktu-re, Bespovratne potpore malim i

❱ Poseban naglasak Županija daje razvoju poduzetnič-kih zona. U 2012. u poticanje osnivanja i razvoj poduzetnič-kih zona uloženo je 4,8 milijuna kuna, u 2013. - 2,89 milijuna, u 2014. - 2,68 miliju-na, u 2015. - 2 miliju-na i u 2016. - 1,5 milijuna kuna.

❱ Od 2014. do kraja 2016. kroz projekt 'Jamstvena shema', koji operativno provodi Regionalna razvojna agencija, odobreno je 36 jamstva u ukupnom iznosu od 6,44 milijuna kuna, zahvaljujući kojima su poduzetnici realizirali kredite u ukupnom iznosu od 13,64 milijuna kuna

S DVADESETAK UREĐENIH I DESETAK GOSPODARSKIH ZONA U PRIPREMI ZAGREBAČKA ŽUPANIJA REGIJA JE NAJVEĆEGA INVESTICIJSKOG POTENCIJALA U HRVATSKOJ

Nastavlja se s projektima, mjerama i aktivnostima kojima je cilj povećanje konkurentnosti gospodarstva

Osim subvencioniranja kamate poduzetničkih kredita, Županija će i u narednome razdoblju dodjeljivati bespovratne potpore malim i srednjim poduzetnicima

POTPOROM ŽUPANIJE POVEĆALI KVALITETU PROIZVODA

'Dobivena sredstva zajednici vraćamo zapošljavanjem žena iz lokalne sredine'

Uz potporu Županije puno smo se lakše odlučili za investiciju. Drago nam je

što se vodi briga i o tekstilnoj industriji. Bespovratna sred-stva puno znače tvrtkama poput naše - govori Mislav Tadić, član Uprave Tekstil gru-pe koja, uz ostalo, u Svetom Ivanu Zelini proizvodi radno-za-štitnu odjeću, s na-glaskom na medicin-sku. Gotovo 90 posto proizvodnje otpada na odjeću (hlače, bluze, kute) medicinskog osoblja te operacij-sko, posteljno i bolesničko rublje. Godišnje se, pod brendom iCare, proizvede oko 40.000 komada odjeće.

- Specijalizirani smo za me-dicinu, nema segmenta odjeće koji ne možemo proizvesti. No, ne prodajemo najjeftinije arti-kle. Koristimo najkvalitetnije si-rovine i posebno najkvalitetniji pribor, konce, drukere, gumbe - dodaje Tadić.

U proizvodnji radno-zaštitne odjeće trenutno je zaposleno petnaestak žena.

Tekstil grupa je od Županije, u 2015. i 2016., dobila bespovrat-ne potpore za kupnju strojeva

za šivanje, ukupno 125.000 kuna.

- S novim stroje-vima podigli smo

kvalitetu proizvoda i efikasnost proizvodnje.

Tehnološki smo napredo-vali, a ono što smo dobili od Žu-panije, zajednici vraćamo kroz zapošljavanje žena iz lokalne sredine - kaže Neven Mikša, di-rektor proizvodnje, dodajući da se za županijske potpore ne traži gomila nepotrebne papirologije i dokumentacije, dapače, ističe, karakterizira ih jednostavnost i brza isplata odobrenih poticaja.

U novom ciklusu županijskih potpora, za koje će uskoro biti raspisan natječaj, u Tekstil grupi su zainteresirani za sufinanci-ranje nastupa na sajmovima, jer svoje proizvode namjeravaju i izvoziti. Dapače, na slovenskom i mađarskom tržištu 'vrata' su već otvorili...

Tekstil grupa je od Županije, u 2015. i 2016., dobila bespovratne potpore za kupnju strojeva za šivanje, ukupno 125.000 kuna

Î U turizmu su, od 2012. do 2016., subvencionirani projekti unapre-đenja poslovanja i kvalitete usluga turističkih objekata (dodijeljene su 32 potpore), turističkim agencijama je subvencionirano dovođenje gosti-ju na prostor županije, bespovratne potpore dodijeljene su (su)organi-zatorima turističkih manifestacija od značaja za županiju, u 2013. je, u suradnji s Ekonomskim fakultetom, proveden program izobrazbe iz područja poduzetništva i konti-nentalnog turizma (educirano je 15 polaznika), a sredstvima Županije su u osam gradova postavljeni i tzv. in-fo-kiosci, s informacijama o turistički zanimljivim odredištima županije i turističkim manifestacijama.

Î U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Županija je sufinancirala troškove ugradnje solarnih kolektora za pripremu tople vode, odnosno grijanje te troškove ugradnje kotlova na biomasu, drvnu sječku/pe-lete i pirolitičkih kotlova na drva. Sufinancirala je i troškove nabave i ugradnje toplinske ovojnice vanjske fasade. Od 2013. do 2015. odobrene su 134 subvencije. Sredstva su isplaćena i za postavljanje toplinske fasade, novih krovišta i energet-ski učinkovite stolarije na javnim zgradama u vlasništvu jedinica lokalne samo-uprave (škola, vrtića, zgrada javne uprave...). Novac je odobren za 20 projekata, ukupne vrijednosti 6,73 milijuna kuna.

Ulaganja u turizam

Energetska učinkovitost

srednjim poduzetnicima, Sajmovi i druge manifestacije i akcije, In poduzetnik, Razvoj društvenog poduzetništva, Poticanje i promo-cija razvoja kontinentalnog tu-rizma, te Razvoj javne turističke infrastrukture.

Kreditne linije Unazad pet godina (od 2012.

do 2016.) Županija je subvenci-onirala kamatu poduzetničkih kredita kroz razne linije kredi-tiranja. Od 2012. do 2014., kroz linije „Lokalni projekti razvoja maloga gospodarstva“ i „Mikro-kreditiranje“, zaprimljeno je 105 zahtjeva, a odobreno 77 kredita. Kreditni potencijal realiziran je gotovo u potpunosti - od 105 milijuna kuna, iskorišten je 101 milijun. U suradnji s Privrednom bankom Zagreb pokrenuta je 2014. nova kreditna linija "PBZ - Poduzetnik Zagrebačka župa-nija". Do kraja 2015. ukupno su odobrena 24 kredita, čime je iskorišten kreditni potencijal od 10 milijuna kuna. U 2015. i 2016. Županija je subvencioni-rala kamatu poduzetničkih kre-dita kroz kreditnu liniju „Kredi-tom do uspjeha“. Do kraja prošle godine odobrena su 52 kredita u ukupnom iznosu nešto višem od 62 milijuna kuna.

Osim subvencioniranja kama-te, Županija će i u narednome razdoblju nastaviti s dodjelom bespovratnih potpora malim i srednjim poduzetnicima. Tije-kom proteklih pet godina potpo-ru je dobilo 766 poduzetnika u ukupnom iznosu od 15,78 mili-juna kuna. Potpore su, uz ostalo, dodijeljene za početak poslova-nja, za tradicijske i umjetničke obrte, uvođenje inovacija u pro-izvodnju, uvođenje standarda kvalitete, cjeloživotno učenje, projektnu dokumentaciju za gospodarske objekte, poveća-nje konkurentnosti proizvod-nih i neproizvodnih djelatnosti, za nastup poduzetnika na saj-movima..., a dobile su ih i žene

poduzetnice. Poduzetnici su proteklih godi-

na, financijskom podrškom Žu-panije, sudjelovali i na brojnim sajmovima i manifestacijama ve-zanima uz poduzetništvo (REX-PO, Sajam županija, Eko-etno tour u Boćarskom domu, Rujanfest u Zaprešiću, manifestacija „Martin je v Zagrebu“...). Također, Župa-nija je poduprla i manifestacije „Kupujmo hrvatsko“, „Zlatna igla“ te „Sajam poslova“. Dodijelila je 52 potpore, u ukupnom iznosu od 1,1 milijun kuna, kojima su sufinancirane manifestacije na kojima su sudjelovali poduzetni-

edukacijama bilo je obuhvaće-no preko 300 osoba. Za njih su, uz ostalo, organizirane edukaci-je: Usavršavanje za dijagnostiku kvarova na motornim vozilima, Osnove računalstva za potrebe obrtnika, EBC*L - Europski cer-tifikat iz poduzetničkog poslova-nja, Obrazovanje i savjetovanje za poduzetništvo, Voditelj izrade i provedbe projekata financira-nih iz EU fondova, Edukacija o mogućnostima financiranja po-duzetničkih projekata iz EU fon-dova, Program usavršavanja za samostalno obavljanje i vođenje knjigovodstvenih, računovodstve-nih i financijskih poslova...

Sredstva Županije uložena su tijekom proteklih pet godina i u programe edukacije, osposo-bljavanja i prekvalifikacije ne-zaposlenih osoba (obrazovano je oko 200 osoba), u program usavršavanja Specijalist/ica za fotonaponske i solarne toplovod-ne sustave (10 polaznika), u pro-gram obrazovanja Poduzetništvo u ekonomiji znanja - Program obrazovanja za obrtništvo i po-duzetništvo (15 korisnika), te u projekt Kako postati poduzetnik (100 polaznika).

Kako europski fondovi utječu na razvoj određenoga područja ❱❱ Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac održala je u Sisku radni sastanak s predstavnicima županija i regionalnih razvojnih agencija. Razgovaralo se, uz ostalo, o novoj uredbi koja će olakšati korištenje fondova EU, prije svega ubrzati proceduru objave i provedbe natječaja, te o natječajima koji se uskoro planiraju raspisati. Poseban naglasak stavljen je na važnost komunikacije između Ministarstva i svih nositelja regionalnoga razvoja, na njihov partnerski pristup te na informiranje javnosti o natječajima i mogućnostima financiranja projekata. - Nastavit ćemo pratiti aktivnosti županija, jer važno nam je na koji način se koriste sredstva iz EU fondova, kolika je uspješnost u povlačenju tih sredstava i, naravno, kako pojedini projekti utječu na razvoj određenoga područja - rekla je ministrica.U ime Zagrebačke županije sastanku su prisustvovali zamjenik župana Damir Tomljenović, pročelnik za fondove EU Josip Kraljičković i direktor Regionalne razvojne agencije Zlatko Herček.

GODIŠNJE SE, POD BRENDOM

iCARE, PROIZVEDE OKO 40.000 KOMADA

ODJEĆE

ci s prostora županije.

Potporne institucije Sufinancirani su zadnjih go-

dina i programi/projekti podu-

zetničkih potpornih institucija i udruženja obrtnika, a čiji su kraj-nji korisnici obrtnici i poduzetni-ci, odnosno njihovi zaposlenici. U 2014. i 2016. organiziranim

15Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017.14 Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. ODLUKE ŽUPANA ODLUKE ŽUPANA

BOLNIČKO LIJEČENJE I MEDICINSKA REHABILITACIJA U SPECIJALNOJ BOLNICI 'NAFTALAN' U IVANIĆ-GRADU

Za liječenje psorijaze te medicinsku rehabilitaciju branitelja i vatrogasaca osigurano 550.000 kuna

Županija nastavlja financira-ti bolničko liječenje osoba oboljelih od psorijaze, od-

nosno medicinsku rehabilitaciju hrvatskih branitelja i dobrovolj-nih vatrogasaca u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilita-ciju Naftalan u Ivanić-Gradu.

Za liječenje oboljelih od psori-jaze osigurano je 150.000 kuna. Ovim iznosom pokrit će se liječenje 30 pacijenata. Pravo na liječenje, u trajanju od 14 dana, ostvaruju oboljeli od psorijaze s prebivali-štem na prostoru županije, koji po-sjeduju medicinsku dokumenta-ciju (nalaz liječnika specijaliste) o potrebi bolničkog liječenja, uz uvjet da se radi o vrsti oboljenja koja se ne liječi u okviru obavezno-ga zdravstvenog osiguranja (preko HZZO-a pravo na liječenje mogu ostvariti samo bolesnici koji boluju

Na temelju članka 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), članka 27. Zakona o knjižnicama („Narodne novine“, broj 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09), članka 18. Statuta Općinske

knjižnice Pokupsko od 24. rujna 2007. i odluke Općinskoga vijeća Općine Pokupsko od 14. prosinca 2016., Općinsko vijeće Općine Pokupsko raspisuje

Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije objavljuje

J A V N I N A T J E Č A J

J A V N I R A S P I S

I. UVJETI

Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

ʍ završen preddiplomski i diplomski sveu-čilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specija-listički diplomski stručni studij knjižni-čarskog usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupa-nja na snagu Zakona o znanstvenoj dje-latnosti i visokom obrazovanju

ʍ najmanje pet godina rada u knjižničar-skoj struci

ʍ položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara

ʍ stručne, radne i organizacijske sposob-nosti

Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola.

Uz prijavu na natječaj kandidati su dužni u izvorniku ili ovjerenoj preslici dostaviti:

ʍ životopis ʍ dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske ʍ dokaz o stečenoj stručnoj spremi ʍ dokaz o radnom iskustvu ʍ dokaz o položenom stručnom ispitu za di-

plomiranog knjižničara ʍ uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci)

ʍ program djelovanja i razvoja knjižnice za mandatno razdoblje

Ravnatelja imenuje i razrješava Općinsko vijeće Općine Pokupsko.Mandat ravnatelja/ice traje 4 (četiri) godine i može biti ponovno imenovan/a.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunja-vanju uvjeta podnose se u roku od 15 dana od dana objave natječaja u javnom glasilu na adresu: Općina Pokupsko, Pokupsko 25A, Odbor za izbor i imenovanje, 10414 Pokupsko, s naznakom „Natječaj za ravna-telja/icu Općinske knjižnice Pokupsko - ne otvaraj“.

Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati.O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

KLASA: 612-04/16-01/02URBROJ: 238-22-1-16-2

Pokupsko, 14. prosinca 2016.

Izvršni odbor Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije temeljem zaključa-ka s 18. sjednice, održane 14. prosinca 2016. u Ivanić-Gradu, objavljuje javni raspis za dodjelu županijske Nagrade tehničke kulture „Rudolf Perešin“ za 2016. istaknutim pojedincima i udrugama tehničke kulture, njihovim zajednicama i drugim pravnim osobama za dugogodišnji izuzetan doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture. Dodjeljuje se jedna Nagrada za životno djelo i pet godišnjih nagrada za 2016. godi-nu.Prijedloge za nagradu treba dostaviti najkasnije do 15. veljače 2017. na adresu: Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije, Perkovčeva 59, poštanski pretinac 14, 10430 Samobor. Pravilnik o Nagradi „Rudolf Perešin“, kao i obrazac prijave mogu se dobiti u prostori-jama Zajednice tehničke kulture, Perkovčeva 59, Samobor ili se mogu pronaći na web stranici www.ztk-zagrebacke-zupanije.hr.Pobliže obavijesti mogu se dobiti putem e-maila: ztkzzupanije@gmail.com ili pu-tem mobitela: 091 336 7866.

ZA IZBOR I IMENOVANJE RAVNATELJA/ICE OPĆINSKE KNJIŽNICE POKUPSKO

ZA DODJELU ŽUPANIJSKE NAGRADE TEHNIČKE KULTURE „RUDOLF PEREŠIN“

Î Mrežom hitne medicine, iz svibnja 2016., Zagrebačka županija dobila je dodatnih 15 T1 timova (jedan tim čine liječnik specijalist hitne medicine, medicinska sestra/tehničar i vozač). Mrežom je propisano da po pet T1 timova dobivaju ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Svetom Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu, u kojima je do tada bilo ustrojeno samo dežurstvo. Po četiri T1 tima u svakoj ispostavi, definirala je Mreža, financirat će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a po jednoga Zagrebačka županija. Stoga je župan, sredinom siječnja ove godine, donio zaključak o financiranju timova hitne medicinske pomoći u 2017. godini. Za financiranje dva tima (po jedan u Svetom Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu) Županija je osigurala 1,2 milijuna kuna.

Specijalna bolnica Naftalan, s potporom Županije od 50.000 kuna, pro-vodit će i u 2017. preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože. Program se provodi u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije, a cilj mu je otkrivanje zloćudnog tumora kože (melanoma) u prvom stadiju razvoja. Rano otkrivanje malignih tumora kože omogućuje potpuno izlje-čenje. Lani je ovim programom bilo obuhvaćeno 426 osoba.

Î Redovitim učenicima koji pohađaju srednju školu na području Zagrebačke županije, Županija će u razdoblju od siječnja do lipnja 2017. sufinancirati troškove međumjesnog javnog prijevoza u iznosu od 75% cijene mjesečne učeničke karte za autobus ili vlak. Ako je cijena mjesečne karte veća od visine utvrđene Odlukom Vlade RH za određene loka-cije, subvencionirat će se 75% od tako utvrđene cijene. Iznimno, pravo na financiranje 100% cijene mjesečne učeničke karte ostvaruje učenik ako je član kućanstva koje je kori-snik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje. Pravo na sufinanciranje troškova javnog prijevoza ostvaruje učenik kojemu udaljenost od mjesta prebivališta, odnosno boravišta, do mjesta škole iznosi više od pet kilometara. Županija će snositi i troškove prijevoza učenika u mjestima u kojima nije organiziran javni prijevoz, također u iznosu od 75% cijene prijevoza organiziranoga na način koji će odrediti jedinica lokalne samouprave.

Î Za troškove poslovanja u 2017., trgovačkom društvu Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, zaključkom župana, odobrena je subvencija u iznosu od 1,8 milijuna kuna. Osim u osnovnu djelatnost, organiziranje i uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji, odobreni iznos bit će utrošen i u kampanje vezane za razvrstavanje i kompostiranje otpada. Regionalnoj razvojnoj agenciji (RRA) za aktivnosti regio-nalnoga razvoja Zagrebačke županije (koje se financiraju temeljem Zakona o regionalnom razvoju RH) te za opera-tivno provođenje mjera razvoja gospodarstva i poduzet-ništva na regionalnoj razini, kao i poticanje i privlačenje investicija te iniciranje i realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva, odobrena je subvencija od 2,57 milijuna kuna. U proteklome razdoblju,

kao najvažniji rezultat poslovanja i angažmana RRA, ističu se 53 završena projekta iz programa IPARD u ukupnom iznosu povrata sredstava od 126 milijuna kuna, te 30 projekata iz mjera Ruralnog razvoja RH (13 ih je u provedbi, a 17 u evaluaciji), čija ukupna vrijednost povrata sredstava iznosi 123 milijuna kuna. Županija će u 2017. sufinancirati i realizaciju Plana poslo-vanja trgovačkog društva Integrirani promet zagrebačkog područja. Za ovu je namjenu izdvojeno 3,46 milijuna kuna. U Integriranom prometu zagrebačkog područja d.o.o. Županija ima 25% poslovnog udjela. Društvo u 2017., uz ostalo, planira izraditi prvu fazu Master plana prometnog sustava i prometnog modela Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, te pripremiti pilot-projekt in-tegriranog prijevoza putnika na ograničenom geografskom

području (na dijelu područja Zagrebačke i Krapinsko-za-gorske županije između rijeka Save, Krapine i Sutle). Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) odobren je milijun kuna za izradu i praćenje, tijekom 2017., energetske učinkovitosti na području Zagrebačke županije. Najznačajnije planirane aktivnosti obuhvaćaju izradu Godišnjega plana energetske učinko-vitosti Županije za 2018., provedbu sustavnoga gospo-darenja energijom u zgradama u nadležnosti Županije, izradu energetskih pregleda i certifikata novoizgrađenih te obnovljenih zgrada u nadležnosti Županije, energetsku obnovu zgrada javne namjene financiranu sredstvima strukturnih i Kohezijskog fonda EU, rekonstrukcije kotlovnica škola korištenjem biomase kao osnovnog izvora toplinske energije...

Financiranje timova hitne pomoći

Prevencija tumora kože

Sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolcima

Subvencioniranje redovita rada trgovačkih društava

Î Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije obavljat će i u 2017. monitoring zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Županija će za ovu namjenu izdvojiti 510.828 kuna, bez PDV-a. Monitoring obuhvaća uzorkovanje i analizu uzoraka vode iz sustava javne vodoopskrbe i lokalnih vodovoda. Podrazumijeva su-stavno praćenje zdravstvene ispravnosti vode provođenjem niza mjerenja i analiza pojedinih parametara vode.

Î Županija će i u 2017. sudjelovati u projektu Poslovnog dnevnika „Poslovni uzlet“. Na prostoru župa-nije organizirat će se minimalno dvije jednodnevne manifestacije s besplatnim seminarima za po-duzetnike. Projekt „Poslovni uzlet“ zamišljen je kao promocija malih i srednjih poduzetnika i obrtnika kroz objavu pozitivnih poduzetnič-kih priča te besplatnih seminara za poduzetnike. Županija je za ovu namjenu osigurala 47.000 kuna.

Î Forumu za slobodu odgoja, nevladinoj neprofitnoj organi-zaciji, odobreno je financiranje obrazovnih programa „Medijacija - osnovni seminar“ i „Čitanje i pisa-nje za kritičko mišljenje“. Županija će za ovu namjenu izdvojiti do 60.000 kuna. Edukativni seminari koje će Forum provoditi u 2017. namijenjeni su nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnate-ljima osnovnih i srednjih škola kojima je Županija osnivač.

Zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju

'Poslovni uzlet' Edukativni seminari

'Pomoć u kući'

Priprema i provedba EU projekata

Župan je donio odluku o sufinan-ciranju programa „Pomoć u kući“ na području općina Žumberak, Pisarovina i Pokupsko. Odlukom su propisani opći uvjeti, kriteriji i postupak sufinanciranja ovoga programa čiji je krajnji cilj ostanak starijih i nemoćnih osoba u nji-hovim domovima i svakidašnjem okruženju. Usluga pomoći u kući, uz ostalo, obuhvaća nabavu i dosta-vu gotovih obroka u kuću, nabavu namirnica, pomoć u pripremi obroka, pranja posuđa i po-spremanja stana, organizira-nje pranja i glačanja rublja, nabavu lijekova... Na ovaj način želi se prevenirati insti-tucionalizacija osoba starije životne dobi.

Korisnik programa može biti osoba koja živi u starač-kom, odnosno samačkom

domaćinstvu pod uvjetom da nje-zino mjesečno primanje ne prelazi iznos od 3500 kuna i da nema za-ključen ugovor o doživotnom ili do-smrtnom uzdržavanju. Županija će mjesečno po korisniku programa izdvajati 150 kuna te će s općinama Žumberak, Pisarovina i Pokupsko sklopiti godišnji ugovor kojim će biti utvrđen ukupan iznos sred-stava sufinanciranja, broj krajnjih korisnika te način i rokovi plaćanja.

Župan je donio Program pripreme i provedbe projekata u 2017. i 2018. koji će se financirati iz fondova i programa Europske unije. Novi dvogodiš-nji program sufinanciranja obuhvaća tehničku pomoć za prijavu projekata na EU natječaje, izradu projektne dokumentacije za projekte koji će se fi-nancirati iz fondova i programa EU, rad lokalnih akcijskih grupa (LAG) na području županije, edukaciju zaposlenika upravnih tijela Županije i jedinica lokalne samouprave, kao i nastavak izgradnje e-punionica. Tijekom prote-kle dvije godine kroz Program pripreme i provedbe projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova i programa EU ukupno je dodijeljeno 5,6 milijuna bespovratnih potpora.

Županije za 2017. osigurano je 300.000 kuna. Ovim iznosom omogućit će se liječenje 90 bra-nitelja koji imaju prebivalište na području Zagrebačke županije i posjeduju odgovarajuću medicin-sku dokumentaciju.

Medicinska rehabilitacija traje deset dana, a obrazac zahtjeva za liječenje također se nalazi na mrežnim stranicama Županije i SB Naftalan. Na ovim se mrež-nim stranicama nalazi i obrazac zahtjeva za medicinsku rehabili-taciju dobrovoljnih vatrogasaca. Za njihovo liječenje u Naftalanu Županija je osigurala 100.000 kuna. Pravo na liječenje imaju va-trogasci s prebivalištem u župani-ji s nalazom liječnika specijaliste o potrebi liječenja medicinskom rehabilitacijom. Liječenje traje deset dana.

od psorijatičnog artritisa). Obrazac zahtjeva za liječenje, s podacima o obaveznoj dokumentaciji, nalazi se na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije (www.zagre-backa-zupanija.hr) i SB Naftalan

(www.naftalan.hr). O odabiru pa-cijenata i terminu liječenja, prema kriteriju težine oboljenja, odlučit će liječničko povjerenstvo Naftalana.

Za medicinsku rehabilitaciju hrvatskih branitelja u proračunu

Obrazac zahtjeva za liječenje, s podacima o obaveznoj dokumentaciji, nalazi se na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije - www.zagrebacka-zupanija.hr, i SB Naftalan - www.naftalan.hr

1716 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017.

Na imanju obitelji Senić u Hruškovici (okruženom vinogradima graševine,

chardonnaya, rajnskog rizlin-ga, sivoga i crnog pinota i ca-bernet sauvignona) početak nove vinogradarske godine obilježili su vrbovečki vinari. Mnoštvo okupljenih, među nji-ma i zamjenik župana Damir Tomljenović, „došlo je v gorice, po navadama i običajima naših starih, zazvati blagoslov zaštit-

nika vinove loze i dobre kapljice“.

„Prosimo te sveti Vincek skrušeno za pomoć... Ti kaj čuvaš trsje, očuvaj i naše vinogradare. Tak i gorice naše od sakojačkoga zla, i sega kaj bi čez leto trsju i grozdju na-šemu moglo naš-koditi“, zamolbu sv. Vinku uputili su voditelji ceremo-nijala Slavko Mađerec i Slavko Povrlišek.

Prvi trs orezao je domaćin Vincekova Miroslav Senić. S obitelji obrađuje devet hektara vinograda, mladih nasada, po-dignutih prije desetak godina.

❱ Ono što proizvede, obitelj Senić najviše plasira kroz vlastiti hotel u Lovranu i točionicu u Zagrebu

VRBOVČANI BLAGDAN SV. VINKA OBILJEŽILI NA IMANJU OBITELJI SENIĆ U HRUŠKOVICI

Zazvali blagoslov zaštitnika vinove loze i dobre kapljice

Vinska kraljica Lucija Šember. - Našu tradiciju i običaje treba

čuvati, da ne zamru. Počinje nova vinogradarska godina, a kažu da ako je na Vincekovo lijep dan, kao danas, godina će biti dobra, bez bo-lesti i tuče, grozdje će biti zdravo, a urod kvalitetan i bogat - rekao je župan, pozvavši okupljene vinogra-dare da prate natječaje Županije, jer za razvoj poljoprivrede ovogo-dišnjim je proračunom predviđeno oko 20 milijuna kuna, od čega za vinogradare i vinare 5 milijuna.

- Mislimo na vas, vi ste ponos županije! Osigurali smo sredstva za vašu primarnu proizvodnju, ali i modernizaciju opreme i izgradnju kušaonica. Siguran sam da će se mladi i dalje baviti proizvodnjom vina, da će svojom strukom, nau-čenom kroz školovanje i edukacije, pripomoći da ona budu još kvalitet-nija - rekao je župan.

Vincekovo u Vrtačama, uz člano-ve Udruge „Brina“, koja okuplja oko 120 vinara, organizirali su Grad i Turistička zajednica Svetog Ivana Zeline. Ceremonijal rezidbe pje-smom su popratili članovi HPD-a Zelina.

POLJOPRIVREDA

❱Mladice loze orezao je predsjednik Udruge Mirko Pofuk, a blagoslov na gorice zazvao je vlč. Vlado Bogdan

❱Za razvoj poljoprivrede Županija je u 2017. predvidjela oko 20 milijuna kuna

POČETAK NOVE VINOGRADARSKE GODINE ZELINSKI VINOGRADARI OKUPLJENI OKO UDRUGE 'BRINA' SLAVILI U VRTAČAMA

'Da godina bude rodna i plodna'

Rezidbom najdražega trsa (dakako kraljevine!), poče-tak nove vinogradarske go-dine, u Vrtačama, u Svetom

Ivanu Zelini, slavili su, uz brojne goste, članovi Udruge vinogradara i vinara „Brina“. Mladice loze ore-zao je predsjednik Udruge Mirko Pofuk, a blagoslov na gorice zazvao je vlč. Vlado Bogdan.

„Svemogući Bože, po zagovoru sv. Vinka, đakona i mučenika, izlij svoj blagoslov na ovaj vinograd, podaj da od njega odstupi svaka bolešti-na, odagnaj tuču, mraz i svako zlo vrijeme, i sve ono što može naško-diti rastu ove plemenite loze“, riječi su vlč. Bogdana.

Prema starom običaju, nakon re-zidbe, o trs su ovješene kobasice, te je zaliven 'starim' vinom. Da godina bude rodna i plodna. Učinili su to župan Stjepan Kožić, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec i

POLJOPRIVREDA

Î Slavilo se Vincekovo diljem županije. U vinogradu Josipa Rajakovića, lanjskog šampiona županijskoga ocjenjivanja vina, početak nove vinogradarske godine obilježili su članovi Udruge vinogradara i voćara „Dolina kardinala“ iz Krašića. Mladice loze, u prisustvu prija-

telja i dekana jaskanskoga dekanata vlč. Stjepana Rožanko-vića, orezao je plešivički vinar Dragutin Ciban. U organizaciji Grada Ivanić-Grada, Udruge vinogradara i vinara „Brenta“, Turističke zajednice Ivanić-Grada, Općine Kloštar Ivanić i

kleti „Stari mlin“ obred orezivanja vinograda, uz nastup KUD-a Obreška, upriličen je u vinogradu obitelji Kunek. Na Martin Bregu se Vincekovo, u gradskome vinogradu, slavilo u organizaciji Vinogradarsko-vinarske udruge „Terra sancti Martini“. Trsje je pjesmom, glazbom i stihovima 'budio' dugoselski KUD „Preporod“. Članovi Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge blagoslov sv. Vinka zazvali su u vinogradu Marijana Sokolovića na Gizniku. Nakon ceremonijala orezivanja trsja, proslava je nastavljena u podrumu Udruge, u popularnoj „Brenti“. Zajedno s Pleme-nitom opčinom turopoljskom, u vinogradu obitelji Vlade Mikulčića u Kostanjevcu, Vincekovo su proslavili vinari Vukomeričkih gorica okupljeni u Udrugu vinogradara i vinara „Grozd“ iz Velike Gorice.

Veselo diljem županije

'Ako je na Vincekovo sunčan dan, kao danas, godina će biti dobra, a urod kvalitetan i bogat' Ceremonijal rezidbe, kojemu je prisustvovala i Vinska kraljica županije Lucija Šember, pjesmom su popratili članovi HPD-a Zelina

Nema Vincekova bez kobasica, špeka i kuhanoga vina...

Prvi trs orezao je domaćin Vincekova Miroslav Senić, koji s obitelji obrađuje devet hektara vinograda

- Krenuo sam iz ljubavi, iz hobija. No, želja je da jednoga dana ovo bude značajna pro-izvodnja - ispričao je Senić, ponosan što se njegovo vino, na dan ulaska Hrvatske u EU, pilo u bečkoj gradskoj vijećnici. Kaže da vinogradi još nisu dali svoj maksimum, a ono što sada proizvede najviše plasira kroz obiteljski hotel u Lovranu i to-čionicu u Zagrebu.

Vincekovo na imanju obitelji Senić organizirala je Vrbovečka udruga vinogradara i vinara.

- Počeli smo prije 20 godina tijekom kojih je naše okupljanje preraslo u lijepu manifestaciju. Danas nas ima puno i lijepo nam je - komen-tirao je predsjednik Udruge Antun Štanfel.

Zamjenik župana Damir Tomljenović istaknuo je iznimno dobru suradnju Župa-nije s vinarima.

- Sve ono što smo ulagali u vinogradar-stvo i vinarstvo više-struko se vratilo. Prije

svega, kroz sve bolja i kvalitet-nija vina, a rezultat te kvalitete su i tri vinske ceste Zagrebačke županije - rekao je Tomljeno-vić, dodavši da se obilježava-njem blagdana sv. Vinka čuva tradicija.

19Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017.18 Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

EUinfo

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvo-ju  objavila je Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru Mjere M06 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslo-vanja“ iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., za provedbu podmjere 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, provedba tipa operacije 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospo-darstava“. Ukupna sredstva javne potpore za ope-raciju 6.3.1. iznose 151.261.593 kuna, od čega se iz proračuna Europske unije osigurava 85% sredsta-va, dok Republika Hrvatska sudjeluje u sufinanci-ranju s preostalih 15% potrebnih sredstava.

Potpora po korisniku iznosi  113.389,50  kuna, a prijavitelji će moći ostvariti povrat do 100% vri-jednosti za provođenje prihvatljivih aktivnosti koje su navedene u poslovnom planu.

Sukladno natječaju, prihvatljivi prijavitelji su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivred-nih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnome stan-dardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednoga gospodarstva od 2000 eura do 7999 eura (protuvrijednost u kunama).

Potpora obuhvaća dodjelu namjenskih nepovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje provođenja prihvatljivih aktivnosti koje

se odnose na: kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjeme-na i sadnog materijala; kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata, uk-ljučujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivred-noga gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje

i/ili prerade proizvoda, osim proizvoda ribarstva; kupnju ili zakup poljoprivrednoga zemljišta; kup-nju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opre-me; podizanje novih i/ili restrukturiranje postoje-ćih višegodišnjih nasada; uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednoga zemljišta u svrhu po-ljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili oprema-nje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda; stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prera-

de proizvoda i operativno poslovanje poljoprivrednoga gospodar-stva.

Zahtjev za potporu podnosi se u elektronskom obliku putem AGRO-NET-a do 27. ožujka 2017. godine. Više informacija o otvorenom Po-zivu i potrebnoj dokumentaciji može se pronaći na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1328.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije obja-vilo je Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata u 2017. po Programu održivoga razvoja lokalne zajednice. Poziv je usmjeren na održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno gradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infra-strukture na lokalnoj razini. Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu i jedinice područne (regionalne) samou-prave razvrstane u I. skupinu u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN, br. 158/13). U II. skupinu stupnja razvijenosti ulaze sljedeće općine s područja Zagrebačke županije: Du-brava, Farkaševac, Gradec, Orle, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Žumberak.

Prihvatljivi projekti su projekti koji čine jednu ili više prihvatljivih aktivnosti, na jednom ili više prihvatljivih objekata, projekti koji su dio neke investicije koja se provodi kao jedna tehnička i tehnološka cjelina. Svaki prijavljeni projekt mora imati važeći akt nadležnoga tijela kojim

se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti na projektu (građevinska dozvola ili odgovarajuća potvrda javnopravnog tijela) i treba se provo-diti u 2017. godini.

Ukupan iznos sredstava predviđen za provođenje Programa je 72.700.000 kuna, od čega je za JLS sa statusom potpomognutog po-

dručja, a koje su smještene na području Zagrebačke županije predviđeno ukupno 1.520.920,50 kuna. Najviši ukupno odobreni iznos sredstava po pod-nositelju iznosi 1.000.000 kuna, a najniži ne može biti manji od 100.000 kuna. Jedan podnositelj može podnijeti najviše dva zahtjeva, za koje je dužan osi-gurati odgovarajući udjel u sufinanciranju. Za odo-brene projekte jedinica lokalne samouprave iz II. skupine, u koju ulaze i ranije navedene općine, Mini-starstvo osigurava 85% ukupnih prihvatljivih troško-va projekta, a sredstva za sufinanciranje preostalog

iznosa od 15% osiguravaju prihvatljivi nositelji projekta.Rok za podnošenje zahtjeva je 10. veljače 2017., a više informacija o

objavljenom Pozivu i dokumentaciji može se pronaći na mrežnoj stra-nici www.strukturnifondovi.hr.

POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

PROGRAM ODRŽIVOGA RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE

ʠ Potpora po korisniku iznosi 113.389,50 kuna, a prijavitelji će moći ostvariti povrat do 100% vrijednosti za provođenje prihvatljivih aktivnosti koje su navedene u poslovnom planu

ʠ Sufinanciraju se projekti gradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture

❛Osjećam, i očekujem, da će se prihod iz godine u godinu povećavati i da će se moja, prilično velika, investicija isplatiti kroz 11 do 12 godina - govori Tomislav Zovko

❱ Kuća je kategorizira-na s četiri zvjezdice, ima četiri dvokrevet-ne sobe, svaka svoju kupaonicu, prostrani dnevni boravak, kuhinju, blagovaoni-cu, vanjski bazen

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

'OSJETIO SAM SVOJ PROSTOR U TURISTIČKOM BIZNISU ISTRE'U gradnju kuće, komercijalnog imena Vila Seksta, uloženo je više od 1,2 milijuna kuna, a povrat prihvatljivih troškova bio je 559.784 kuna

Konzultantskim uslugama Regionalne razvojne agen-cije Zagrebačke županije, jedne od najuspješnijih

agencija u RH prema realizira-nim programima povrata sred-stava kroz (završeni) IPARD program, u malome istarskom naselju Rojnići sagrađene su četiri luksuzne kuće za odmor. Jedna od njih, komercijalnog imena Vila Seksta, ugostila je

lani prve turiste. Najviše Austri-janaca, Nijemaca i Nizozemaca, a za ovogodišnju sezonu već sti-žu i upiti iz Poljske i Belgije.

- Iako smo prošle godine tek krenuli, sezona je bila prilično dobra. Bez poteškoća sam za-radio dovoljan iznos kojim re-dovito mogu otplaćivati obveze prema banci. Osjećam, i očeku-jem, da će se prihod iz godine u godinu povećavati i da će se moja, prilično velika, investicija isplatiti kroz 11 do 12 godina. Jasno, zahvaljujući i dobivenom poticaju kroz IPARD program. Da nije bilo europskoga novca i posebno niske kamate na kre-

u turističkom biznisu ruralnoga dijela Istre. No, gledajući na ta-dašnje bankovne kamate i sku-poću cijele investicije, zaključio sam da se ulaganje isplati jedino ako se uspiju dobiti poticaji. Na preporuku sam došao do kon-zultanata Regionalne razvojne agencije, koji su odradili odličan posao, i povrat sredstava kroz IPARD program nije bio upitan - naglašava Zovko. Objašnjava da je u Istru odlučio ulagati poučen iskustvima iz Austrije i Italije.

- Tamo su kvalitetni turistički objekti koji ciljaju na bogatije, dakle goste više platežne moći, povezani s uređenim i organizi-ranim seoskim gospodarstvima te s dodatnim kulturnim i povi-jesnim sadržajima, a to kod nas, zasad, jedino ima Istra. To je bio glavni motiv da uložim svoj no-vac - kaže Zovko.

ditno zaduženje, investicija bi bila vrlo upitna. Mož-da i neisplativa - govori Tomislav Zovko, vlasnik tvrtke Vila Dragu-zeti, koja je u grad-nju kuće za odmor uložila više od 1,2 milijuna kuna, a povrat prihvatlji-vih troškova bio je 559.784 kuna.

Kuća je kategorizirana s četiri zvjezdice, ima četiri dvokrevet-ne sobe, svaka svoju kupaoni-cu, prostrani dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, vanjski bazen.

- Pojačalo se zanimanje za ulaganja u turistički smještaj u hrvatskome obalnom području, pa sam i ja osjetio svoj prostor

20 Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. 21Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017.DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Javni pozivi gradovima i općinama❱❱ Županija je objavila javne pozive za prijavu pro-grama/projekata za sufinanciranje poticanja razvoja poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora u Zagrebačkoj županiji, za sufinanciranje poticanja razvoja javne turističke infrastrukture, za prijavu pro-grama/projekata za financiranje gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnim prostorima, za prijavu

programa/projekata za financiranje gradnje i održa-vanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture te za sufinanciranja provedbe mjera povećanja ener-getske učinkovitosti na zgradama javne namjene. Javni pozivi su namijenjeni gradovima i općinama s prostora županije, a objavljeni su na mrežnoj stranici www.zagrebacka-zupanija.hr.

❱Cilj projekta poticanje je ulaganja u energetsku obnovu škola, dječjih vrtića, zdravstvenih ustanova...

REGEA NOSITELJ EU PROJKETA 'NEW FINANCE'

Novi oblici financiranja energetske obnove zgrada javne namjene

Uz REGEA-u, u projektu sudjeluju partneri iz Italije, Španjolske, Slovenije te Bosne i Hercegovine

U organizaciji časopisa „Ko-munal“ te uz potporu eurozastupnice Ivane

Maletić u Bruxellesu je krajem siječnja održana 3. Konferencija o komunalnom gospodarstvu. Tema konferencija bila je „Inve-

U BRUXELLESU ODRŽANA 3. KONFERENCIJA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

'Investicije, kružna ekonomija i utjecaj klimatske regulative'

Î Sudionike početnoga sastanka, održana u prostorijama Zagrebač-ke županije, pozdravio je zamjenik župana Rudolf Vujević. Istaknuo je zadovoljstvo radom REGEA-e, ko-joj je Županija jedan od osnivača, dodavši da Zagrebačka županija, kao „zeleni prsten“ oko grada Zagreba želi biti vodeća županija u sektoru energetske učinkovitosti, stoga podržava sve projekte koje REGEA provodi.

Zadovoljstvo radom REGEA-e

sticije, kružna ekonomija i utje-caj klimatske regulative“. Sudje-lovali su predstavnici lokalne i regionalne samouprave, komu-nalnih tvrtki, nevladinih udru-ga... iz Hrvatske, Bosne i Herce-govine, Crne Gore i Belgije, kao i europarlamentarci iz Hrvatske i Slovenije te predstavnici Europ-ske komisije. U ime Zagrebačke županije prisutni su bili zamje-nik župana Damir Tomljenović i pročelnik za promet i komunal-nu infrastrukturu Nenad Babić. Glavne teme konferencije bile su investicije u komunalnom

GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJEĆE SJEDNICOM U ZAPREŠIĆU OBILJEŽILO DAN SOCIJALNOGA PARTNERSTVA

KSENIJA PERICA NOVA PREDSJEDNICA GSV-a U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI Ksenija Perica, ispred Hrvat-

ske udruge poslodavaca, izabrana je (na mandat od godine dana) za predsjed-

nicu Gospodarskoga socijalnog vijeća u Zagrebačkoj županiji. Za dopredsjednike su izabrani zamje-nik župana Rudolf Vujević (ispred Zagrebačke županije) i Maja Kar-lo iz Sindikata hrvatskih učitelja (ispred sindikalnih središnjica). Sjednica GSV-a održana je u Za-prešiću, a uz prihvaćanje izvješća o prošlogodišnjem radu i donošenje programa rada za 2017., njome je ujedno obilježen i Dan socijalnoga partnerstva (21. siječnja). O soci-jalnom dijalogu govorio je dosa-dašnji predsjednik GSV-a Tomislav Kiš.

- Socijalno partnerstvo je jedna od tekovina civilizacije, tekovina kulturnog i uljuđenog ponašanja među ljudima koji nemaju uvijek jednaki način razmišljanja, dapače imaju i sukobljeni interes. Postoje dvije razine socijalnog dijaloga - tripartitni, poput našeg GSV-a, gdje tri partnera razmjenjuju svoja raz-mišljanja i bore se za svoje interese na način da u suglasju, u razgovo-

Za dopredsjednike GSV-a su izabrani zamjenik župana Rudolf Vujević (ispred Zagrebačke županije) i Maja Karlo iz Sindikata hrvatskih učitelja (ispred sindikalnih središnjica)

gospodarstvu, kružna ekonomija i utjecaj klimatske regulative, a tijekom rasprave otvoreno je niz pitanja iz područja gospodarenja otpadom, vodoopskrbe i odvod-nje, upravljanja grobljima i opće-nito korištenja EU sredstava.

Sudionici konferencije, uz osta-lo, posjetili su Europski parla-ment, postrojenje za spaljivanje otpada i proizvodnju električne energije BruxellesEnergie (gra-đenu modelom javno-privatnog partnerstva), koja godišnje pre-radi oko 474.000 tona otpada, te postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Aquiris, kapacite-ta 1,4 milijuna ekvivalent stanov-nika.

ru, ostanu partneri, i onaj drugi, malo teži, bilateralni socijalni di-jalog. Ovaj se dijalog obično vodi između sindikalno organiziranih radnika i poslodavaca. Zna biti i nešto žešći, usmjereniji prema određenom interesu - rekao je Kiš, naglasivši da se bez razgovora i komunikacije ne može doći ni do kakvog rješenja. Socijalni dijalog, nastavio je, proces je koji počinje iskazivanjem želje za dijalogom, utvrđivanjem problema i onda za-

jedničkim rješavanjem problema. - Nema socijalnog di-jaloga bez razgovora -

istaknuo je Kiš. Rekao je da se na sjednica-ma GSV-a širi kultu-ra komuniciranja i rješavanja problema

razgovorom i dijalo-gom, uvažavajući argu-

mente druge strane, uvijek vodeći računa o općem dobru.

Novoizabrana predsjednica GSV-a rekla je da socijalni partneri „ukazuju, kritiziraju i sugeriraju“.

- Ukazujemo na problematiku i dajemo inicijative. Nastojimo biti kvalitetno informirani o zapošlja-

vanju na području županije, o ra-zvoju gospodarstva, poljoprivrede, o rješavanju socijalnih problema..., kako bi kvalitetno mogli djelovati - rekla je K. Perica.

Zamjenik župana Rudolf Vujević naglasio je da Županija „prakticira otvorenu upravu“.

- Sve što radimo transparen-tno i jasno prezentiramo GSV-u, od akata i rada upravnih tijela do proračuna. Želimo da GSV zna što se u Županiji radi i kako trošimo proračunski novac. Po tome drugi-ma možemo biti primjer - rekao je Vujević.

Za članove GSV-a upriličena je i prezentacija „Fiskalni utjecaj Za-kona o lokalnim porezima na pri-hode jedinica lokalne samouprave u 2017. godini“. Detaljnu analizu onoga što gradovima, općinama i Županiji donosi porezna reforma, u primjeni od 1. siječnja ove go-dine, dao je pročelnik za financije Zagrebačke županije Ivica Bošnjak.

U ime Zagrebačke županije prisutni su bili zamjenik župana Damir Tomljenović i pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić

PRIHVAĆENO JE IZVJEŠĆE O

PROŠLOGODIŠNJEM RADU I DONESEN

PROGRAMA RADA ZA 2017. GODINU

Sastankom projektnih par-tnera iz Italije, Španjol-ske, Slovenije, Bosne i

Hercegovine te predstavnika Regionalne energetske agen-cije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), kao koordinatora, počela je provedba EU projek-ta „Novi mehanizmi financira-nja energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene“. Cilj projekta, koji se financira u sklopu programa Interreg Mediterranean, potica-

nje je ulaganja u energetsku obnovu zgrada javne namjene (škola, dječjih vrtića, zdrav-stvenih ustanova) kroz nove oblike financiranja.

- Osnovni izazovi projekta su novi mehanizmi financi-ranja. Dakle ne tradicionalni, poput osiguranja sredstava u proračunu županije, odnosno proračunu gradova, već uklju-čivanjem u financiranje pri-vatnih partnera, financiranje prema ESCO modelu, modelu javno-privatnog partnerstva, korištenjem bespovratnih

sredstava i kombinacijom ra-znih izvora financiranja - po-jasnio je Velimir Šegon, za-mjenik ravnatelja REGEA-e, dodavši da sama Zagrebačka županija nije dionik projekta, ali je njezin prostor ciljano po-dručje njegove provedbe.

U sklopu projekta, rekao je Šegon, organizirat će se obra-zovne aktivnosti, partneri će se upoznati s primjerima do-bre prakse, a sve u cilju poti-canja dodatnih investicija u energetsku obnovu zgrada javne namjene.

Projekt se financira u sklopu programa Interreg Mediterranean

2322 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017.

ku - rekao je Kožić. Dodao je da bi Josip Pankretić i u današ-nje vrijeme, sigurno, imao do-sta poruka i riječi, preporuka što treba činiti kako bi svima bilo bolje.

- Boravkom među ljudima uvijek je dobio određene teme koje je iznosio u Saboru. Tako bi i danas trebali raditi naši sa-borski zastupnici - rekao je Kožić, naglasivši da je Joža „hodao okolo i okupljao ljude“, te da je i danas izuzetno bitno zajedništvo koje je on stvarao.

Josip Pankretić je rođen u Gaju 1933., a u borbu za hrvatskoga

DOGAĐAJI

Josip Pankretić je rođen u Gaju 1933., a u borbu za hrvatskoga seljaka i 'maloga' čovjeka uključio se još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tu svoju borbu intenzivirao je nakon osamostaljenja Hrvatske.

MANIFESTACIJOM 'DAN S JOŽOM' OBILJEŽENA 19. GODIŠNJICA SMRTI JOSIPA PANKRETIĆA

BIO JE PUNO VIŠE OD NARODNOGA TRIBUNA I SABORSKOGA ZASTUPNIKA

Î U svečanom dijelu tradicionalne manifestacije „Dan s Jožom“ dodije-ljena su priznanja HSS-a Zagrebačke županije zaslužnim članovima stranke. Zlatnu značku s likom Josipa Pankretića primili su Stjepan Bregeš (Pušća) i Dejan Jaić (Vrbovec), dok su priznanjem „Josip Pankretić“ nagra-đeni Željko Buković (Sveti Ivan Zelina), Stjepan Koledić (Rugvica), Ljubica Kos (Velika Gorica), Vladimir Kos (Zaprešić), Vlado Kosić (Velika Gorica), Marija Kraljić (Brdovec), Marija Lindić (Samobor), Ignac Štrucl (Dubravica) i Nikola Vlašić (Krašić).

Priznanja 'Josip Pankretić'

❱ Jožini govori bili su jednostavni i razumljivi. Bili su iz srca! - rekao je župan Stjepan Kožić, ujedno pot-predsjednik HSS-a i predsjednik županijske organizacije ove stranke

Dobitnici javnih priznanja HSS-a

FINANCIJE

Polaganjem vijenaca na nje-gov grob u Dijanešu, sve-tom misom u župnoj cr-kvi sv. Vida u Vrbovcu, te

prigodnim programom u Hotelu Bunčić, obilježena je 19. godišnji-ca smrti Josipa Pankretića, narod-noga tribuna i saborskoga zastu-pnika HSS-a.

- Joža je u našim srcima, rado ga se sjećamo, posebno njegovih riječi izgovorenih u Hrvatskome saboru - za svečanosti je rekao župan Stjepan Kožić, ujedno pot-predsjednik HSS-a i predsjed-nik županijske organizacije ove stranke. Za Pankretićeve govore je

❱ Boravkom među ljudima, Joža je uvijek dobio određene teme koje je iznosio u Saboru

rekao da su bili jednostavni i razu-mljivi.

- Bili su iz srca! Mnogi su ih, pa i akademici, analizirali. Mi koji smo ga poznavali razumjeli smo što je govorio. A govorio je ono što treba nama i hrvatskoj državi. Oni koji su kalkulirali na kraju su ipak za-ključili da je bio u pravu. Joži mo-žemo zahvaliti što je čuvao našu nacionalnu tradiciju i našu politi-

POREZNI SAVJETNIK

U okviru porezne reforme došlo je do određene promjene na području PDV-a te je donesen Zakon o iz-

mjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 115/16, u daljnjem tekstu: Zakon). Dio odredbi stupio je na snagu 1. siječnja 2017., određene odredbe stupaju na snagu od 1. siječnja 2018., dok odredbe o vrijednosnim kuponima preuze-te iz Direktive Vijeća 2016/1065/EU, u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona, stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine. U vezi s odredbama propisanima Zakonom bilo je potrebno donijeti i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u, (NN 1/17, u daljnjem tekstu: Pravilnik), a kojim se detaljnije propisuje primjena pojedinih odredbi Zakona. U vezi s time navode se najvažnije promjene.

1. Koje se stope PDV-a primjenjuju od 1. siječnja 2017. godine?

Od 1. siječnja 2017. i dalje se primjenjuju tri stope PDV-a, opća stopa od 25% i dvije sni-žene stope od 5% i 13%. Radi rasterećenja pojedinih grana gospodarstva izvršena je preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge. U vezi s oporezivanjem sniženom stopom od 5%, od 1. siječnja 2017. nije došlo do promjena.

2. Na što se od 1. siječnja 2017. primje-njuje snižena stopa PDV-a od 13%?

Snižena stopa od 13% od 1. siječnja 2017. primjenjuje se na: usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima odre-đenima za kampiranje te smještaj u plov-nim objektima nautičkog turizma; novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise naklad-nika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke G, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju; jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla; dječje sjedalice za automobile koje se pod tim nazivom stavljaju u promet te dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu; isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoop-skrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu; ulaznice za koncerte; isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku; javnu uslugu priku-pljanja miješanoga komunalnog otpada, biorazgradivoga komunalnog otpada i od-vojenog sakupljanja otpada prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom; urne i lijesove koji se pod tim nazivom puštaju u promet; sadnice i sjemenje; gnojiva i

pesticide te druge agrokemijske proizvode; hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.Snižena stopa od 13% od 1. siječnja 2017. više se ne primjenjuje na usluge priprema-nja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima te na isporuke bijelog šećera od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku. Navedene isporuke od 1. siječnja 2017. oporezuju se po općoj stopi PDV-a od 25%.

3. Kako se određuje na koji se poljopri-vredni repromaterijal može primije-

niti snižena stopa od 13%?Pravilnikom je propisan čitav niz oznaka Kombinirane nomenklature (KN) kojima je pobliže propisano na koje se sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide te druge agro-kemijske proizvode, kao i hranu za životinje primjenjuje snižena stopa od 13%. Snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje se na sva dobra koja su obuhvaćena navedenim KN oznakama neovisno o tome hoće li se ta dobra koristiti isključivo za poljoprivredne svrhe ili za neku drugu namjenu.

4. Kome se može obratiti kako bi se provjerilo je li pojedini proizvod

obuhvaćen određenom oznakom Kombi-nirane nomenklature?Porezni obveznici koji nisu sigurni je li do-bro koje prodaju obuhvaćeno pojedinom oznakom Kombinirane nomenklature mogu se obratiti Carinskoj upravi koja može dati mišljenje o razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.

5. Kada se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje nekretnina koje su

oslobođene PDV-a?Mogućnost izbora za oporezivanje ne-kretnina koje su oslobođene PDV-a već se primjenjivala, međutim bila je uvjetovana da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje oslobođenih isporuka nekret-nina isključivo ako je kupac porezni obve-znik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Ovom promjenom omogućeno je da od 1. siječnja 2017. porezni obveznik može izabrati oporezivanje nekretnine u slučaju kada istu prodaje poreznom obve-zniku koji primjenjuje podjelu pretporeza (tzv. pro-ratu) odnosno utvrđuje razmjerni odbitak pretporeza, pod uvjetom da kupac ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti za tako nabavljenu nekretninu.

6. Koliko su porezni obveznici koji su na vlastiti zahtjev upisani u registar

obveznika PDV-a obvezni biti obveznici PDV-a?Malim poreznim obveznikom smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim

boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000 kuna. Do prelaska navedenog iznosa takav porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Međutim, mali porezni obveznik može zatražiti upis u registar obveznika PDV-a što ga obvezuje sljedeće tri kalendarske godine. Naime, rok od pet godina od 1. siječnja 2017. smanjen je na tri kalendarske godine.

7. Mogu li porezni obveznici koji imaju rješenje da su obvezni biti u registru

obveznika PDV-a zatražiti brisanje iz regi-stra?Porezni obveznici koji već imaju rješenje prema kojemu su obvezni sljedećih pet kalendarskih godina biti upisani u registar obveznika PDV-a mogu tražiti od 1. siječnja 2017. brisanje iz registra obveznika PDV-a ako nisu u 2016. prešli prag isporuka od 230.000 kuna, a prošlo je više od tri kalen-darske godine.

8. Povećava li se prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja 2018.?

Zakonom je propisano da se prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja 2018. povećava na 300.000 kuna umjesto sadašnjih 230.000 kuna. Prema tome, porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2017. neće biti veća od 300.000 kuna (bez PDV-a) moći će tražiti da ih se ispiše iz registra obveznika PDV-a od 1. siječnja 2018. Međutim, porezni obve-znici koji u 2017. godini ne ostvare isporuke veće od 300.000 kuna neće moći tražiti da ih se ispiše iz registra obveznika PDV-a od 1. siječnja 2018. ako su u registar upisani na vlastiti zahtjev, a nije prošlo više od tri kalendarske godine.

9. Hoće li i kada biti omogućena pri-mjena obračunske kategorije PDV-a

pri uvozu?Kako bi se poreznim obveznicima koji imaju pravo na odbitak pretporeza olakšala nabava određenih strojeva i opreme, Zakonom je propisana primjena obračunske kategorije pri uvozu dobara od 1. siječnja 2018. godine. Porezni obveznici koji pretporez mogu odbiti u cijelosti moći će primijeniti obračunsku kategoriju PDV-a pri uvozu točno određenih strojeva i opre-me iz Dodatka IV. Zakona vrijednosti veće od 1.000.000 kuna. Primjena obračunske kategorije od 1. siječnja 2018. omogućit će poreznim obveznicima koji uvoze točno propisane strojeve i opremu vrijednosti veće od 1.000.000 kuna da PDV pri uvozu ne plaćaju u roku od 10 dana, nego ga iskažu kao obvezu u prijavi PDV-a, ako im se to prethodno odobri rješenjem Carinske uprave.

Promjene u oporezivanju PDV-om

seljaka i 'maloga' čovjeka uključio se još šezdesetih godina prošloga stoljeća. Tu svoju borbu nastavio je i nakon osamostaljenja Hrvat-ske. Poznat je po iznimno kariz-

matičnim i iskrenim nastupima na kajkavskom dijalektu, koji i danas, kao inspiracija, služe svim članovima i simpatizeri-ma njegove stranke za bolje i pravednije društvo.

U uvodu svečanosti prisutne je pozdravio Dejan Jaić, pred-sjednik GO HSS-a Vrbovca, a pri-sutnima se obratio i predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Kre-šo Beljak.

- Joža Pankretić je bio puno više od narodnoga tribuna i saborsko-ga zastupnika. On je bio 'nit vodi-lja', čovjek koji je svojim nastupi-ma uspio povezati cijelu hrvatsku domovinu. Izuzetno mi je žao što danas na političkoj sceni nema ta-kvih ljudi - rekao je Beljak.Na groblju u Dijanešu

2524 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017.

Goste privlači bogata eno-gastro ponuda

TURIZAM

'ZELENI ZAGREBAČKI PRSTEN' BILJEŽI ODLIČNE TURISTIČKE REZULTATE U 2016. GODINI

OSJETAN PORAST TURISTIČKIH DOLAZAKA I NOĆENJA GOSTIJU

por turističkih djelatnika koji iz godine u godinu podižu kvalitetu i kvantitetu turističke ponude u našoj županiji, a najljepše pri-znanje za njihov trud i rad upra-vo su ovi sjajni rezultati, za koje ne sumnjam da će u budućnosti i dalje rasti - kaže župan Stjepan

Kožić. Osim iznimnih prirodnih

ljepota i raznolikih mani-festacija, koje privlače sve veći broj turista, Zagrebačka županija ima i golemi poten-cijal u razvoju zdravstvenog turizma.

- U Ivanić-Gradu se nalazi jedinstvena bolnica u Europi poznata po ljekovitim tre-

tmanima naftalanom, derivatom nafte, čije se nalazište nalazi još jedino u Azerbajdžanu. U ovoj go-dini za proširenje Specijalne bol-nice Naftalan osigurali smo 10 milijuna kuna - dodao je župan, naglasivši da zanimanje za liječe-nje u Naftalanu iskazuju gosti iz Rusije, skandinavskih zemalja te iz SAD-a.

Žene u politici

Europska povelja

Kako bi se uoči svibanjskih lokalnih izbora ohrabrilo žene na političku aktivnost, u organizaciji Hrvatske za-jednice županija u Rijeci je održana panel rasprava „Politička participaci-ja žena uoči lokalnih izbora“.Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, zastupljenost žena u političkom životu nakon lokalnih izbora 2013. bila je tek 14,37 posto. U ime Zagrebačke županije raspravi je prisustvovala potpredsjednica Župa-nijske skupštine Mirela Katalenac.

Župan Stjepan Kožić potpisao je Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini. Ovim potpisom Zagrebačka županija našla se u društvu 1500 lokalnih i regionalnih vlasti iz 32 države koje su podržale provođenje odredbi Povelje, koju je donijelo Vijeće europskih općina i regija (CEMR).

VIJESTI

nimljiv ruralni prostor, te ono po čemu smo nadaleko poznati: bo-gata eno-gastronomska ponuda - ostvarene turističke rezultate komentirala je Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. Podsjeti-la je tom prigodom da je krajem 2016. godine deset turističko-ugostiteljskih objekata s prostora županije dobilo standard „Okusi zagrebačkoga kraja“. Brendirani su u sklopu nacionalnoga projek-ta „Okusi hrvatske tradicije“.

- Moram pohvaliti izniman na-

TURIZAM

Broj dolazaka turista u 2016. bio je, u odnosu na godinu dana ranije, veći za 26 posto, a broj noćenja za 36 posto

Broj dolazaka turista na prostor Zagrebačke žu-panije porastao je u 2016., u odnosu na go-

dinu dana ranije, za 26 posto - s 59.900 na 75.023 dolaska. Za 36 posto porastao je broj turističkih noćenja. U 2016. evidentirano ih je 131.641. Od ukupnog broja noćenja, 88.136 otpada na ino-zemne goste, koji su ostvarili i 51.092 dolaska.

I u 2016. županiju su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Bosne i Her-cegovine te Poljske, ali bilo je turista i iz Kanade, Rusije, Novog Zelanda, Tunisa, Kine... Najposje-ćeniji gradovi bili su Samobor, Velika Gorica i Sveta Nedelja.

- Na porast broja dolazaka i noćenja zasigurno je utjecala blizina Zagreba, mnogobrojne manifestacije, razvijen izletnički lanac vrijednosti, raznolik i za-

Î Zagrebačka županija donijela je prošle godine Strategiju turističkoga razvoja do 2025., koja predstavlja koncepcijski okvir za djelovanje svih interesnih skupina u području turizma. Strategiju je, u suradnji s Institutom za turizam,izradila županijska Turistička zajednica, a s ciljem boljeg pozicioniranja i stva-ranja prepoznatljive turističke destinacije u narednome razdoblju. Također, u studenome 2016. saživio je i digitalni interaktivni prikaz Zagrebačke županije (locator), čiji multimedijski sadržaj nudi online doživljaj ljepota 'zelenoga zagrebačkog prstena' te, pomoću novih tehnologija, olakšava zainteresiranim gostima snalaženje u prostoru.

Strategija turističkoga razvoja

❱ Osim iznimnih prirodnih ljepota i raznolikih manifesta-cija, Zagrebačka županija ima i golemi potencijal u razvoju zdravstvenog turizma

Tijekom godine organizira se niz različitih manifestacija

Na temelju Odluke o raspisivanju Javnog natječaja za dodjelu potpora manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije za 2017., od 23. siječnja 2017., KLASA: 022-01/17-01/04, URBROJ: 238/1-03-17-29, Zagrebačka županija objavljuje

J A V N I N A T J E Č A J1. PREDMET NATJEČAJA Predmet natječaja je dodjela potpora za organizi-ranje manifestacija koje su značajne za turističku ponudu i razvoj turizma na području Zagrebačke županije. Sredstva potpore namijenjena su za orga-nizaciju manifestacija kao glavnog motiva dolaska turista na područje Zagrebačke županije. Potpore se dodjeljuju temeljem Odluke o kriterijima i postup-ku dodjele potpora manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije od 23. siječ-nja 2017., KLASA: 022-01/17-01/04, URBROJ: 238/1-03-17-28 (u daljnjem tekstu: Odluka). Manifestacija značajna za turističku ponudu Zagrebačke župa-nije u smislu ovog Natječaja je svaka gospodarska, kulturna, sportska ili druga manifestacija koja se održava na području Zagrebačke županije, a potiče razvitak turističke djelatnosti u lokalnim jedinicama ako se njenim održavanjem obogaćuje turistička ponuda, čuva i oživljava kultura, tradicija i narodni običaji te promiče razvoj turizma.

2. UVJETI PRIJAVE Prihvatljivi prijaviteljiPrihvatljivi prijavitelji koji mogu ostvariti pravo na potporu temeljem ovog Natječaja su:- javne ustanove - ustanove u kulturi - jedinice lokalne samouprave - turističke zajednice - udruženja obrtnika koji su registrirani na području Zagrebačke župa-nije i koji organiziraju manifestaciju na području Zagrebačke županije.

Prihvatljive prijaveRazmatrat će se prijave koje ispunjavaju sljedeće uvjete: - prijavu podnosi prihvatljivi prijavitelj- prijava se odnosi na manifestaciju u smislu ovog

Natječaja - manifestacija za koju se traži potpora odvija se u

2017. godiniZa manifestacije koje zajednički organizira više (su)organizatora, prijavu podnosi samo jedan (su)organizator, uz suglasnost ostalih. U slučaju odobra-vanja potpore, potpora se isplaćuje isključivo pod-nositelju prijave.

Prihvatljivi troškoviPrihvatljivim troškovima smatraju se troškovi:A - najam opreme (audio i vizualna tehnika, pozor-

nica i sl.) B - nabava radnog/potrošnog materijala vezanog za

organizaciju događanja C - najam prostora za održavanje događanja D - najam prijevoznih sredstava u svrhu prijevoza

organizatora i izvođača vezan uz organizaciju E - troškovi smještaja, putni troškovi, honorari (te-

meljem ugovora) izvođača i vanjskih suradnika F - troškovi promocije (prezentacije, medijska pro-

mocija, promotivni materijali i dr.) G - usluge zaštitarske službe H - drugi troškovi neposredne organizacije koje

Zagrebačka županija smatra opravdanima.

Trošak PDV-a na računima za opravdane troškove također će se smatrati prihvatljivim troškom.

Neprihvatljiva događanja i troškoviSredstva potpore ne mogu se dodijeliti za sljedeća događanja:- manifestacije koje se sufinanciraju iz županijskog

proračuna, a preko drugih županijskih upravnih odjela

- događanja koja okupljaju manji broj sudionika i koja su zatvorena za posjetitelje; jednokratna odr-žavanja, konferencije, okrugli stolovi, seminari i sl.

- koncerte zabavne glazbe, hodočašća, proslave go-dišnjica i obljetnica, natjecanja strukovnih udru-ženja.

Neprihvatljivim troškovima smatraju se troškovi:

- kupnje nekretnina (objekata i zemljišta) i prijevo-znih sredstava

- troškovi redovnog poslovanja organizatora (plaće i ostala primanja zaposlenih, troškovi prijevoza i putovanja zaposlenih, studijska putovanja, pokri-će gubitaka, porezi i doprinosi, kamate na kredite, carinske i uvozne pristojbe ili bilo koje druge na-knade)

- izrada studija, elaborata, projektne i druge doku-mentacije

- troškovi domjenka, hrane i pića za sudionike i po-sjetitelje

- svi drugi troškovi koji nisu vezani za realizaciju manifestacije

Iznos potporePodnositelj može prijaviti i ostvariti potpore za naj-više dvije manifestacije u jednoj kalendarskoj godi-ni. Potpora za pojedinu manifestaciju može iznositi najviše 100.000,00 kuna i to: A) za javne ustanove, ustanove u kulturi, turističke

zajednice i udruženja obrtnika do 75% prihvatlji-vih troškova manifestacije

B) za jedinice lokalne samouprave <right> do 100% iznosa vrijednosti projekta za I. i II.

skupinu jedinica lokalne samouprave prema in-deksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave

<right> do 80% iznosa vrijednosti projekta za III. skupi-nu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave

<right> do 60% iznosa vrijednosti projekta za IV. skupi-nu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave

<right> do 50% iznosa vrijednosti projekta za V. skupi-nu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave

3. KRITERIJI ZA DODJELU POTPORA I BODOVANJE PRIJAVAKriteriji za dodjelu potpora su sljedeći: - karakter manifestacije- tradicija održavanja - sadržaj i kvaliteta - medijska pokrivenost i planirano oglašavanje- trajanje- ukupan trošak manifestacije, udio vlastitih sred-

stava organizatora/suorganizatora i sudjelovanje drugih subjekata u financiranju

- ekonomski učinci - sociokulturni učinci

4. MJESTO, NAČIN I ROK ZA DOSTAVU PRIJAVEPrijave se dostavljaju Upravnom odjelu za gospo-darstvo na obrascu prijave uz potrebnu dokumen-taciju. Upute za prijavitelje i obrasci prijave mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 26, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, ili se preuzimaju na službenim mrež-nim stranicama Zagrebačke županije, www.za-grebacka-zupanija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za gospodarstvo. Prijavi u trenutku podnošenja treba biti priložena sva potrebna doku-mentacija. Nije dopušteno naknadno dopunjavanje prijave obaveznom dokumentacijom. Upravni odjel za gospodarstvo može zatražiti dodatno obrazlože-nje. Podnositelj više prijava istovjetnu dokumen-taciju prilaže samo uz jednu prijavu, a u ostalima navodi uz koju je prijavu predana dokumentacija. Svaka prijava treba biti predana u zasebnoj omot-nici. Na omotnici treba navesti: “Prijava za dodjelu potpora manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije”.Prijave se mogu dostaviti poštom preporučeno na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974, 10001 Zagreb ili osobnom dostavom u pisarni-cu Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/VI., Zagreb.Natječaj je otvoren do 1. ožujka 2017. godi-ne. Prijave podnesene izvan roka propisanog Natječajem će se odbaciti. Nepotpune prijave neće

se rješavati, o čemu će podnositelj prijave biti oba-viješten.

5. POPIS POTREBNE DOKUMENTACIJEPodnositelj je obvezan dostaviti: 1. popunjen prijavni obrazac 2. dokaz o pravnom statusu organizatora: preslika

izvoda ne starijeg od šest mjeseci iz odgovaraju-ćeg registra ili sl. (jedinice lokalne samouprave ne trebaju dostaviti ovaj dokaz)

3. ovjerenu potvrdu nadležne Porezne uprave o ne-postojanju duga organizatora prema državi (ne stariju od 30 dana od dana slanja prijave),

4. financijski plan manifestacije s prilozima: ponu-de, računi, ugovori i sl. za planirane prihvatljive troškove

5. program manifestacije - opisni i kronološki sadr-žaj događanja s listom izvođača/sudionika.

Za manifestacije koje imaju više (su)organizatora, podnositelj prijave dostavlja i suglasnost ostalih (su)organizatora. Podnositelj može priložiti i neob-veznu dokumentaciju kojom dokazuje kriterije za bodovanje prijava. Natječajna dokumentacija se ne vraća prijaviteljima.

6. NAČIN OBJAVE REZULTATA NATJEČAJAPrijave se rješavaju po okončanju Natječaja. Odluku o dodjeli potpora donosi župan Zagrebačke župani-je. Odluka se objavljuje na službenim mrežnim stra-nicama Zagrebačke županije, a podnositelji prijava bit će informirani i pisanim putem.

7. INFORMACIJEInformacije, odgovori na dodatna pitanja, upute za prijavitelje i obrasci mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 26, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, telefon 01/6009-425, telefax 6009-488, elektronska pošta: uog@zagrebacka-zupanija.hr.Upute za prijavitelje i obrasci dostupni su na služ-benim mrežnim stranicama Zagrebačke županije, www.zagrebacka-zupanija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za gospodarstvo.

8. PRILOZI NATJEČAJAPrilozi ovog Natječaja su:- Odluka o kriterijima i postupku dodjele potpora

manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije

- Upute za prijavitelje- Obrazac prijave- Obrazac izvještaja

9. NAČIN ISPLATE SREDSTAVAOdobrena potpora isplaćuje se korisnicima po pot-pisivanju ugovora i to:A) javnim ustanovama, ustanovama u kulturi, tu-

rističkim zajednicama i udruženjima obrtnika 50% odobrene potpore isplaćuje se odmah po potpisu ugovora, a ostatak nakon dostavljenog izvješća o provedbi manifestacije i utrošenim sredstvima;

B) jedinicama lokalne samouprave I. i II. skupine prema indeksu razvijenosti 50% odobrene pot-pore isplaćuje se odmah po potpisivanju ugo-vora, a ostatak po nastalim obvezama plaćanja projekta,

C) jedinicama lokalne samouprave III., IV. i V. skupi-ne prema indeksu razvijenosti potpora se ispla-ćuje po nastalim obvezama plaćanja projekta.

Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka odobreni iznos financiranja može se isplati-ti u roku do 15 dana od dana potpisivanja ugovora. Jedinice lokalne samouprave kojima se sredstva isplaćuju sukladno odredbama prethodnog stavka, dužne su prije isplate predati Županiji instrumente osiguranja utvrđene ugovorom kao jamstvo za na-mjensko trošenje odobrenog iznosa financiranja.

KLASA: 380-03/16-01/12URBROJ: 238/1-10-17-03

Zagreb, 30. siječnja 2017.

ZA DODJELU POTPORA MANIFESTACIJAMA ZNAČAJNIM ZA TURISTIČKU PONUDU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA 2017. GODINU

Edukacija

Gradsko društvo Crvenoga križa Vrbovec, u partnerstvu s vrbovečkim Centrom za socijalnu skrb, Savjeto-davnom službom, Gradom Vrbovcem te općinama Dubrava, Gradec, Far-kaševac, Rakovec i Preseka, uz finan-cijsku potporu Županije, organizira za korisnike zajamčenih minimalnih naknada s vlastitim česticama poljoprivrednoga zemljišta program edukacije „Kako ostvariti financijsku samostalnost stjecanjem potrebnih znanja i vještina“. Više informacija zainteresirani mogu dobiti u prosto-rijama Crvenoga križa Vrbovec.

2726 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Ljudska prava

Savjet mladih

Ravnopravnost spolova

Zadnju sjednicu u sadašnjem sazivu održala je županijska Koordinacija za ljudska prava. - Bavili smo se temama kako i na koji način ljudima osigurati bolji život - istaknula je predsjednica Koordinacije Marija Ledinski Anić, izrazivši želju da kršenja ljudskih prava bude što manje, uz poziv onima koji se osjećaju ugroženo da im se slobodno jave.

Savjet mladih Zagrebačke župa-nije utvrdio je Program rada za 2017. godinu. Savjet će nastaviti suradnju s lokalnim savjetima te pomagati organizaciju huma-nitarnih, društvenih, kulturnih i sportskih projekata mladih. Prihvaćen je i financijski plan za ovu godinu, te izvješće o radu u 2016. godini.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije prihvatilo je izvješće o aktivnosti-ma u 2016. godini.- Najviše smo ponosni što smo uspjeli potaknuti osnivanje lokal-nih povjerenstava u pojedinim općinama - rekla je Mirela Kata-lenac, predsjednica Povjerenstva. Pozvala je članove ovoga tijela da u svojim sredinama ohrabruju žene da se aktivnije uključe u politički život.

VIJESTI

Manifestacija Noć muzeja i ove je godine organizirana di-ljem županije. Središnja

tema bila je „Glazba i glazbeni ve-likani i njihov utjecaj na društvo“.

U Muzeju Ivanić-Grada posjetite-ljima su predstavljeni „Zvučni zapi-si kozmosa“, uz izložbu svjetlosnih instalacija Carta Incognita - Lux, te je organizirano putovanje u proš-lost kroz glazbena događanja u Iva-nić-Gradu u proteklih 120 godina.

Centar za kulturu te Gradski mu-zej i galerija Jastrebarsko predsta-vili su sakupljače glazbene baštine (poput uređaja za reprodukciju zvuka i glazbenih zapisa), organi-zirali „Koncert biljke“, kao rezultat više od 40 godina istraživanja ve-

Izložbom fotografija „Čude-sna šuma Žutica“, u prostoru samoborskoga Autobusnog kolodvora (najotvorenije

galerije u županiji!), JU „Zeleni prsten“ obilježila je Svjetski dan močvarnih staništa (2. veljače). Izloženo je tridesetak fotogra-fija nastalih u sklopu projekta „Jačanje zaštite rijeke Save i nje-nih poplavnih površina“, realizi-ranog u sklopu suradnje Mreže SavaParks, a čiji je JU „Zeleni pr-sten“ član. Autori fotografija su Zoran Ožet-ski, Tomica Rubinić, Da-vor Krnjeta i članovi udruge „Hyla“ koji su, u sklopu pro-jekta, provodi-li istraživanja vodozemaca i gmazova.

- Močvarna i vlažna stani-šta su najveći rezervoar bio-

SJEDNICA ODBORA ZA HRVATSKE BRANITELJE

Idejno rješenje spomenika ‘Svima poginulima za Hrvatsku’

Odbor za hrvatske branitelje Zagrebačke županije za redovite sjednice, prve u

ovoj godini, raspravljao je o idej-nom rješenju spomenika „Svima poginulima za Hrvatsku“, koji se planira podignuti u središtu Po-kupskoga.

Idejno rješenje spomenika predstavio je akademski slikar, grafičar i dizajner Siniša Reber-ski. Članovi odbora iznijeli su svoja razmišljanja i dali primjed-be na naziv spomenika, lokaciju gdje bi se trebao postaviti te na njegovo idejno vizualno rješenje. Zaključak Odbora, s unesenim primjedbama, bit će upućen žu-panu Stjepanu Kožiću.

Članovi Odbora informirani

su i o natječaju za financiranje programa i projekata brani- teljskih udruga koji će uskoro biti raspisan. Isto tako, upoznati su i s nastavkom programa liječenja hrvatskih branitelja u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan. Za liječe-nje 90 branitelja ove je godine u proračunu Županije osigurano 300.000 kuna. Do sada je kroz ovaj program prošlo više od 250 branitelja. Zahtjev za liječenje podnosi se Specijalnoj bolnici Naftalan. Obrazac zahtjeva s po-dacima o obveznoj dokumenta-ciji nalazi se na mrežnim strani-cama Naftalana - www.naftalan.hr i Zagrebačke županije - www.zagrebacka-zupanija.hr.

MANIFESTACIJA ‘NOĆ MUZEJA’ I OVE GODINE ORGANIZIRANA DILJEM ŽUPANIJE

U PROSTORU SAMOBORSKOGA AUTOBUSNOG KOLODVORA POSTAVLJENA IZLOŽBA ‘ČUDESNA ŠUMA ŽUTICA’

‘Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo’

MOČVARNA STANIŠTA SU NAJVEĆI REZERVOAR BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

Manifestaciju je 2005., uz sudjelovanje šest zagrebačkih muzeja, pokrenulo Hrvatsko muzejsko društvo

Izloženo je tridesetak fotografija nastalih u sklopu projekta 'Jačanje zaštite rijeke Save i njenih poplavnih površina'

su bile osuđene na smrt.U Muzeju Matije Skurjenija u Za-

prešiću postavljena je izložba Sti-pana Tadića „Motivi iz zagrebačke okolice“, dok je u Muzeju Brdovca otvorena izložba „Rimljani u Br-dovcu“. Program je u Šenkovcu pripremila Udruga Ivana Perkov-ca - sudjelovale su dječje folklor-ne i tamburaške skupine, održana je radionica „Hrvatska tradicijska glazbala“ te postavljena izložba „Tko su brdovečki muzikanti šram muzike?“.

zanih za senzibilitet i inteligenciju biljnog svijeta, te nastup učenika Glazbene škole i pjevačkog zbora Ad hoc.

Velikogorički Muzej Turopolja pripremio je projekcije etno filmo-va, a uz stalni postav muzeja, Maja Novak i Zlatko Odrčić održali su radionice izrade nakita i figurica od komušine. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su polaznici Umjetničke škole Franje Lučića i chamber-pop bend Mixed up Mary.

U Dugom Selu Noć muzeja se odvijala na tri lokacije. U Maloj galeriji otvorena je izložba umjet-ničkih djela nastalih na likovnim kolonijama, u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta izložba posve-

Jelašac „Kad bi drve-će progovorilo - sud-bina Wagnerovog“, radionicom scenskih lutaka „Žabice - zije-

valice“ i likovnom radionicom za djecu i odrasle „Auto-

portreti“. Prikazan je i igrano-dokumentarni film „Frankofonija“.

U Muzeju Svetog Ivana Zeline organi-

zirane su radionice kriptografije za djecu,

koncert orkestra Hrvatskoga pjevačkog društva Zelina te, u po-vodu 265. obljetnice zadnjeg suđe-nja vješticama u Hrvatskoj, preda-vanje o zelinskim kmeticama koje

ćena posuđu i foto dokumentaciji Tvornice posuđa „Gorica“, dok se u predvorju dvorane „Preporod“ mogla razgledati izložba tradicij-skih instrumenata u vlasništvu KUD-a „Preporod“.

U Pučkome otvorenom učilištu Vrbovec, uz stalni postav muzej-ske zbirke, posjetitelji su imali priliku vidjeti izložbu „Tradicijska glazbala“, sudjelovati u likovnoj radionici „Slikaj-mo glazbu“ te prisustvovati koncertima HKUD-a Petar Zrinski i Suondtrack Ensembla.

Samobor je Noć muzeja obilježio u Galeriji Prica izložbom Mirjane

u biološkom smislu, no ovom izložbom želimo istaknuti i nje-zinu drugu funkciju, naglasiti da je ona i prirodna retencija koja odvodi velike vode iz rijeke Save i na taj način gradove nizvodno od Zagreba štiti od poplave - re-

kla je Martina Gla-snović, ravnateljica JU „Zeleni prsten“. Izložbu je otvorio župan Stjepan Ko-žić, zahvalivši dje-latnicima JU „Zeleni prsten“ na svemu što čine za zaštitu prirode.

- Najbitnija je edukacija mladih, prema kojima tre-ba stvoriti osjećaj čuvanja i zaštite prirode - rekao je. Dodatni motiv za zaštitu šume

Žutica, istaknuo je, činjenica je da ona, osim što je stanište velikoga broja biljnih i živo-tinjskih vrsta, ima i veliki značaj za zaštitu od poplave. Uz župana, pri-sutnima su se obratili zamjenik gradonačelnika Samobora Želj-ko Stanec i glasnogovornik Mre-

že SavaParks Teo Hrvoje Oršanić.

U prigodnome programu otvo-

renja izložbe su-djelovali su ženski

vokalni ansambl „Singr-lice“ i mališani Dječjeg vrti-

ća „Izvor“, čiji su radovi također izloženi. Izložba ostaje otvorena tijekom veljače.

loške raznolikosti. Šuma Žutica je druga po veličini (poplavna) nizinska šuma u RH, a o njezinoj biološkoj raznolikosti najbolje govori podatak da je uvrštena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000. Dakle, EU je prepoznala njezinu važnost

ŠUMA ŽUTICA JE UVRŠTENA U

EKOLOŠKU MREŽU EUROPSKE UNIJE

NATURA 2000

ORGANIZIRANE SU IZLOŽBE,

KONCERTI, RADIONICE, PREDAVANJA...

2928 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Objavom naređenih mjera (NN 5/2017) i službeno počinju mjere imunoprofilakse i dijagnostičkih ispitivanja na zarazne i parazitarne bolesti domaćih

i divljih životinja. Izdvajamo neke od njih.

BJESNOĆAPsi stariji od tri mjeseca moraju jednom godišnje biti cijepljeni protiv bjesnoće, s time da razmak između dva cijepljenja ne smije biti duži od 12 mjeseci. Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen u roku od 14 dana od dana njegove nabave. Prilikom cijepljenja mora biti provedena i dehelmintizacija protiv pasje trakavice.

NEWCASTLESKA BOLESTSva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi i golubovi iz uzgoja, kao i pernata divljač, mora biti cijepljena protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje jednim od sljede-ćih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem. Cijepljenje mora biti provedeno u razmaku od najmanje četiri mjeseca. Perad na farmama i svim oblicima intenzivnog uzgoja mora biti cijepljena tako da stalno bude zaštićena.

BOLEST KVRGAVE KOŽESva goveda u RH moraju biti cijepljena protiv bolesti kvrgave kože u razdoblju od 1. svibnja do 31. srpnja 2017. godine. Prinovljena telad koja potječe od majki koje su cijepljene 28 i više dana prije teljenja smatra se imuna do dobi od četiri mjeseca, nakon koje se mora cijepiti. Telad koja potječe od majki koje su cijepljene manje od 28 dana prije teljenja mora biti cijepljena u starosti od 15 do 21 dana nakon teljenja. Cijepljena telad može se stavljati u promet ako je od cijepljenja prošlo najmanje 28 dana. Sve navedeno podmiruje se iz državnog proračuna. Sva goveda koja se dopreme iz drugih zemalja članica EU, odnosno uvezu iz trećih zemalja, a nisu cijepljena, moraju biti cijepljena u roku od 15 do 60 dana od dana ulaska u RH, u ovom slučaju troškove provođenja mjera snosi posjednik životinja.

BOLEST PLAVOG JEZIKAGoveda, ovce i koze stariji od tri mjeseca moraju biti cije-pljeni protiv bolesti plavog jezika na čitavom području RH u razdoblju od 1. ožujka do 3. travnja 2017. godine.

INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARASvi kopitari stariji od šest mjeseci moraju biti serološki pretraženi na infekcioznu anemiju kopitara (IAK) jednom godišnje, s tim da razmak od zadnjeg pretraživanja ne smije biti duži od 12 mjeseci.

BRUCELOZA GOVEDANa svim gospodarstvima goveda sa statusom stada služ-beno slobodnog od bruceloze, jednom godišnje moraju

biti pretražena sva goveda koja su u trenutku obavljanja pretrage u dobi od 12 mjeseci i više.

BRUCELOZA SVINJAKrv nerasta mora biti pretražena na brucelozu 30 dana pri-je uvođenja u novi uzgoj i/ili početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust.

BRUCELOZA OVACA I KOZANa svim gospodarstvima sa statusom stada službeno slobodnog od bruceloze (B. melitensis) mora se obaviti testiranje na reprezentativnom broju ovaca i koza. Ovnovi koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenji-vanje i prirodni pripust moraju biti serološki pretraženi na brucelozu ovaca (B.ovis), s negativnim rezultatom.

PARATUBERKULOZA Na paratuberkulozu moraju biti pretražena rasplodna goveda starija od 24 mjeseca te rasplodne ovce i koze starije od 12 mjeseci ako pokazuju kliničke znakove para-tuberkuloze.

ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDASva rasplodna goveda starija od 24 mjeseca potrebno je pretražiti na svim gospodarstvima sa statusom stada službeno slobodnog od enzootske leukoze goveda, na području cijele RH.

TRIHINELOZARadi zaštite zdravlja ljudi i utvrđivanja proširenosti i suzbi-janja trihineloze moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u skladu s Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella spp. kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu.

TRIHINELOZA DIVLJIH ŽIVOTINJA Lovoovlaštenici su dužni dostaviti uzorak svake odstrije-ljene divlje svinje radi pretrage na trihinelozu. Troškove obavljanja pretraga na nazočnost Trichinella spp. u uzorku mesa snosi lovoovlaštenik ili posjednik životinje.U slučaju kada lovoovlaštenici dostavljaju uzorke uzete od odstrijeljene divlje svinje u svrhu provedbe mjera propisanih Programom nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2016/2017., troškovi obavljanja pretraga na trihinelozu podmiruju se iz državnog proračuna.

Za neke od bolesti (u Naredbi je tridesetak bolesti do-maćih i divljih životinja) propisani su i doneseni posebni programi praćenja, dijagnosticiranja i iskorjenjivanja koji će se provoditi tijekom godine. Za posjednike životinja važno je da se, kao i do sada, s dužnom pažnjom brinu za životinje, prijavljuju veterinaru svaku promjenu zdravlja životinje, uginuće životinje, a posebno svaki pobačaj ili mrtvorođenje ploda, da se informiraju o svojim obvezama i poštuju propisane sigurnosne mjere.

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2017. godini

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Uzgajaju ukrasne kokoši. One koje se, reći će, ne vide sva-ki dan. I sve to iz ljubavi, zbog osobna zadovoljstva.

- Brinem o njima, nahranim ih, napojim. Zadnjih mjesec dana, pri-je izložbe, pazio sam da ne budu na blatu, da se ne zaprljaju - ispričao je Juraj Vinter (polazi osmi razred osnovne škole), iz Buševca, koji zajedno s ocem Zlatkom uzgaja fe-derfusigu (crnu zlatnovratu, crnu bjelotočkastu, srebrnu), holandsku bjelokapu, turopoljsku patuljastu kokoš, brama kokoš te japansku patku.

- Životinje nas smire, opuste. S njima smo barem pola sata dnevno - govore otac i sin Vinter, sudionici 11. županijske izložbe malih živo-tinja, održane početkom godine u (sada već tradicionalno) prostoru velikogoričke Srednje strukovne škole.

Trodnevna izložba, u organizaci-

U VELIKOJ GORICI ODRŽANA 11. ŽUPANIJSKA IZLOŽBA GOLUBOVA, PERADI, KUNIĆA I EGZOTIČNIH PTICA

‘ŽIVOTINJE NAS SMIRE, OPUSTE!’Trodnevna izložba okupila je šezdesetak uzgajatelja malih životinja s prostora Zagrebačke županije, ali i šire - iz Slunja, Karlovca, Varaždina, Zaboka, Križevaca, Siska...

ji Društva za uzgoj i zaštitu malih životinja „Velika Gorica 2005“, okupila je šezdesetak uzgajatelja golubova, peradi, kunića i egzo-tičnih ptica s prostora Zagrebač-ke županije, ali i šire - iz Slunja, Karlovca, Varaždina, Zaboka, Križevaca, Siska...

❛ Ne razumiju to ljudi. U golubarniku znam provesti i po dva sata. Veseli me! Ljubav je to, ništa više - ispričao je Dubravko Fučkala

❱ Ukupno je bilo izloženo, i ocijenjeno, 560 eksponata, 200 više nego prošle godine

Î U ime Županije, pokrovitelja izložbe, njezinu otvorenju prisustvovala je pročel-nica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordana Županac.- Našom podrškom pokušavamo, na neki način, nagraditi entuzijazam uzgajivača, onih koji se uzgojem malih životinja bave iz hobija. No, i onih koji imaju želju zaštititi pojedine pasmine peradi kako bi se na taj način očuvala i njihova autoh-tonost - rekla je G. Županac, dodajući da Županija i na ovaj način daje doprinos opstanku poljoprivrednih gospodarstava u ruralnim prostorima. Dodala je da je lako naći uzgajivače koji bi željeli zaštititi autohtonost pasmine malih životinja, no da se u „priču oko njihove zaštite“ moraju uključiti i državne institucije.- ‘Pravila igre’ treba postaviti kroz određene pravilnike, kroz zakonodavne okvire. Inicijativa treba krenuti i s više razine. Svi zajedno možemo puno više i bolje postići - rekla je G. Županac.

Î Ukupno je bilo izloženo, i ocijenjeno, 560 eksponata, 200 više nego prošle godine. Najviše je bilo golubova (32 pasmine). - Raduje nas što je izloženo toliko različitih pasmina. To nam je i cilj. Pokazati publici, našim najmla-đima, veliku raznolikost malih životinja. Veseli što se, unatoč tome što do zadnjega trenutka nismo znali hoće li se izložba uopće održati (zbog pojave ptičje gripe i naredbe o zabrani održavanja izložbi životinja, koja je ukinuta početkom prosin-ca), odazvao velik broj izlagača. Došli su pokazati vrhunac svojega ovogodišnjeg uzgoja - ispričao je Mihael Pavišić, predsjednik Društva za uzgoj i zaštitu malih životinja

„Velika Gorica 2005“.

Velika raznolikost malih životinja

Entuzijazam uzgajivača

David i Dominik

Fučkala

Zlatko i Juraj Vinter

može uzgajati samo zbog ljubavi. Treba puno vre-mena, odricanja, pa i nov-ca - ispričao je Radovečki. Prije izložbe, dodao je, dva je mjeseca redovito češljao kuniće (kako bi iščešljao sta-ru dlaku), podrezao im nokte (u dužini dlake), očistio uši, a zbog sjaja dlake bili su i na posebnoj ishrani.

Golubove je izložila obitelj Fučkala iz Odre, Dubravko i njego-vi sinovi David (6) i Dominik (9).

- Svoj gušt prenio sam na sinove. A i moj tata je uzgajao golubove, tako da sam uz njih od malih nogu - ispričao je Dubravko, na čijem je gospodarstvu stotinjak životinja. Uz golubove, Fučkale uzgajaju ze-čeve, ukrasne kokoši i kanarince.

- Ne razumiju to ljudi. U golubar-niku znam provesti i po dva sata. Veseli me. Ljubav je to, ništa više - rekao je Dubravko.

Branko Radovečki iz Remetinca, član velikogoričkoga društva, već tridesetak godina uzgaja golubove i kuniće. Nastavio je tradiciju koju je započeo njegov otac. Danas je u njegovu golubarniku stotinjak golubova, indijski lahori u sedam različitih boja, a brine i o desetak kunića orijaša i činčila.

- Za mene je to odmor i veselje. Ne mogu ljudi shvatiti da se to

Izložba je vrhunac jednogodišnjega

rada uzgajivača

Branko Radovečki s indijskim lahorom

Županija je bila pokrovitelj izložbe

Obnova kuća

'Eko Tila reciklira'

Zagrebačka županija uključila se, u rujnu 2016., u projekt „Jedna hrvatska županija - jedna obnov-ljena kuća u Bosni i Hercegovini“, donirajući 120.000 kuna. Zahvalju-jući ovoj donaciji obnovljena je kuća hrvatske obitelji u Bosanskom Brodu. Prikupljenim donacijama sedam hrvatskih županija, koje su u suradnji sa Savezom za povratak izbjeglih i raseljenih Bosanske Posavine sudjelovale u projektu, omogućeno je da sedam hrvatskih obitelji dobije primjeren 'krov nad glavom'. Ukupno je prikupljeno 720.000 kuna.

Potporom Županije, Udruga za ekologiju, zaštitu okoliša, prirode i zdravlja TILA tiskala je brošuru „Eko Tila reciklira“. Osnovni je cilj brošure pokazati kako sačuvati odbačene stvari, koje bi inače završile na otpadu, i preoblikovati ih u ukrasne i korisne predmete. Predstavljanje brošure održano je u prostorijama Turističke zajednice županije.

VIJESTI

ZA UZGOJ MALIH ŽIVOTINJA TREBA DOSTA

VREMENA, ODRICANJA, PA I NOVCA

Bike self service

U sklopu projekta „Bike self service” na 12 lokacija u županiji postavljene su servisne stanice za bicikle. Sastoje se od stalka za brzi servis koji sadrži držač bicikla, pumpu s manome-trom te set osnovnog alata za servis (imbus ključ, viličasti ključ, francuski ključ, odvijač, set za servis guma). Projekt su pokrenule i zajedno finan-cirale Hrvatska i Turistička zajednica Zagrebačke županije.

3130 Ž K Ž K BROJ 103, SIJEČANJ 2017. BROJ 103, SIJEČANJ 2017.

Nagradu za doprinos motociklističkom sportu dobio je župan Stjepan Kožić, u njegovo ime preuzeo ju je pročelnik Vjeran Štublin

ZANIMLJIVOSTIRješenje (vodoravno): pretpostavka, nepravilnost, upsal, batler, sliciti, rani, kila, kreatin, okorci, skije, kanarski slet.

KRIŽALJKAProfesio-

nalnakomunika-

cijskamreža uIzraelu

Peleti odpiljevine,briketi odpilanogdrveta

Odgovorna

izjavu,polemika

Zemljanapovršina,

pod(množ.)

Nalikovati

Petoslovo

grckogalfabeta

Policijski na-cionalni uredza suzbijanjekorupcije i or-ganiziranogkriminaliteta

Suprotnostod

pravila

Jezik ipismo uBudizmu

Osobakoja se

bavitracanjem

Bruh,hernija

OrepicVlaho

Predstavnikklase

hlapivihorganskihspojeva

Nacelnamisao,

zamišljenaverzija

Sletniprikaz

plesaca ivježbenika

naKanarima

Vrtnimonumentželjeznickestanice u

Philadelphiji(USA)

Zaraznabolest

životinja,bedrenica

Ženskoime

(množ.)

Sluga uBijeloj Kuci

VelikopodrucjeazijskeRusije

Tyrozinkinaze

inhibitorsignal

Kem. znakza krom

Kem. znakza kalij

Prijevremeni

Europskastrukturainvestcija

Daske zaskijanje

Organskispoj sadušikom

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Pokupski bazen Pokupski bazen dio je europske ekološke mreže NATURA 2000. Rasprostire se na oko 35.000 hektara te je omeđen rijekom Kupom s južne i autocestom Zagreb - Karlovac sa sjeverne strane. Polovica površine Pokupskoga bazena nalazi se u Zagrebačkoj, a druga polovica u Karlovačkoj županiji. U Zagrebačkoj županiji, zbog velike bioraznolikosti, oko 25% površine proglašeno je dijelom ekološke mreže. Posebno su iz-dvojena područja značajna za očuvanje divljih vrsta i staništa te područja značajna za očuvanje divljih vrsta ptica. Pokupski bazen je dio ekološke mreže jer predstavlja dom za 67 vrsta ptica čije je očuvanje od interesa za EU i RH. Među njima valja izdvojiti dvije vrste orla - štekavca i kliktaša, crnu rodu, kosca te razne vrste močvarica, posebno pataka. O bogatstvu ovoga područja govori činjenica da se unutar granica Pokup-skoga bazena nalaze tri područja koja su uključena u ekološku mrežu zbog ve-likoga značaja za očuvanje vrsta i staništa - Ribnjaci Crna Mlaka, Jastrebarski lugovi i Ribnjaci Pisarovina. Navedena područja pred-stavljaju oazu za mnoge životinje, poput vidre, velikog tresetara, barske kornjače te crvenog i žutog mukača. U Pokupskom bazenu nalaze se i vrlo lijepe poplavne šume hrasta lužnjaka te crne johe i poljskog jasena.

SPORT

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: IX / Broj: 103, siječanj 2017.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Maraton klub Velika Gorica, uz pokroviteljstvo Zagre-bačke županije, organizi-

ra 26. ožujka jubilarnu, 25. Turo-poljsku trku. Organizirano će biti šest različitih utrka: promotivna utrka osoba s invaliditetom u kolicima na 400 metara, polu-maraton (Velika Gorica-Gradići-Donja Lomnica-Lukavec-Velika Gorica), utrka građana na 5 ki-lometara, 1. turopoljska vatro-gasna utrka, također na 5 kilo-metara, učenička utrka i utrka rolera na 5 kilometara. Pobliže informacije mogu se pronaći na mrežnoj stranici www.mkvg.hr.

Od Velike Gorice do Lukavca i nazad U TIJEKU PRIJAVE ZA 25. TUROPOLJSKU TRKU MARATON KLUBA VELIKA GORICA

Hrvatski motociklistički sa-vez (HMS) dodijelio je pri-znanja najboljima u mo-tociklističkom sportu u

2016. godini. Za Noći prvaka, upri-ličenoj u Jastrebarskom, priznanja su primili najbolji vozači cestovnih moto utrka, skutera, motocrossa, supercrossa, crosscountryja, en-duro utrka, motoslaloma, super-mota, najbolji u disciplini moto ubrzanja, oldtimer utrka, moto turinga i speedwaya. Vozačem go-dine proglašen je Matija Kelava (prvak Hrvatske u motocrossu i supercrossu), član Motocro-ss kluba „97“ iz Ključa Brdovečkog (općina Brdovec). Posebnu nagradu Hrvatsko-ga motociklističkog saveza, za doprinos motocikl ist ičkom sportu, posebno mo-tocrossu, dobio je župan

URUČENA PRIZNANJA NAJBOLJIMA U MOTOCIKLISTIČKOM SPORTU U 2016. GODINI

JAVNA USTANOVA 'ZELENI PRSTEN' ‘NOĆ PRVAKA’ HRVATSKOGA MOTOCIKLISTIČKOG SAVEZA

i trebali, poput industrija nafte i moto kuća, jer vremena su teška, a izdvajanja za ovaj sport iznimno visoka - rekao je Štublin.

Stjepan Peršin, predsjednik HMS-a, istaknuo je da Savez vodi računa ne samo o sportu, nego i si-gurnosti motociklista na cestama.

- Kvalitetno surađujemo s MUP-om, Centrom za vozila Hrvatske, HAK-om... - rekao je, dodavši da su najveći sponzori moto sporta ro-ditelji natjecatelja, njihovi timovi, općine, gradovi i županije.

- Stoga smo se i njih večeras sje-tili i prigodno ih nagradili - dodao je Peršin.

Svečanosti, održanoj pod pokro-viteljstvom predsjednice RH Kolin-de Grabar Kitarović, prisustvovao je, uz ostale, i Wolfgang Srb, pred-sjednik krovne europske motoci-klističke organizacije FIM Europe.

Stjepan Kožić. U nje-govo ime nagradu je preuzeo pročelnik za prosvjetu, kultu-

ru, sport i tehničku kulturu Vjeran Štu-

blin.

- Dugi niz godina podupiremo motociklistička natjecanja, poseb-no motocross. Na stazi u Mladini, u blizini Jastrebarskoga, svake se godine održavaju europska natje-canja. Vjerujem da će motocross podržati i oni koji bi to nominalno

POBLIŽE

INFORMACIJE MOGU SE PRONAĆI NA

MREŽNOJ STRANICI WWW.MKVG.HR

VOZAČEM GODINE PROGLAŠEN JE MATIJA

KELAVA, ČLAN MOTOCROSS KLUBA '97' IZ KLJUČA

BRDOVEČKOG

Priznanja su primili vozači cestovnih moto utrka, skutera, motocrossa, supercrossa, crosscountryja, enduro utrka, motoslaloma, supermota, najbolji u disciplini moto ubrzanja, oldtimer utrka, moto turinga i speedwaya

Devetogodišnji Dario Plantaš juniorski je

prvak Hrvatske u motocrossu (MX 50)

i supercrossu (SX 50)

Sanjkanje na PlešiviciŠto je bitno za sanjkanje?! Dobra volja! - u dahu odgovara Krunoslav Ivančić, predsjednik Sanjkaškoga kluba „Plešivica 1907“ koji je ove godine, bez problema s vremenskim uvjetima i količinom snijega, ponovno organizirao sanjkaško natjecanje na najstarijoj prirodnoj stazi u RH. Dapače, ove su godine bile pripre-mljene čak tri staze - za predškolce, za rekreativce (u kategoriji djevojčica, dječaka, dama i gospode) te za utrku Kupa Hrvatske (u kategoriji juniora/juniorki i seniora/seniorki). - Snijega i leda na stazi ima dovoljno. Debljina staze je oko 15 cen-timetara. Pripremali smo je osam dana i mislim da je savršena - ispričao je Josip Braje, zadužen za njezinu pripremu, sigurnost natjecatelja i posjetitelja. Jer oni najbolji (najbrži), dodat će, bez problema postižu brzine od 50 do 60 kilometara na sat. A među najboljima je i četvero plešivičkih sanjkaša, članova hrvatske juni-orske reprezentacije u sanjkanju na prirod-nim stazama - Lorena Rubinić, Sara Ivančić, Josip Braje i Luka Gornik.- Što me privlači? Adrenalin! Članica sam reprezentacije već šest godina. Nije jednostavno, treba naučiti sanjkati. Vježba puno znači. Kada nema snijega, vježbamo sa sanjkama koje imaju kotačiće - ispričala je Lorena Rubinić.