zin - zeleni magazin 003

zelenimagazin

broj 3prosinac 2011.godina I.

inODRIVI RAZVOJ EKOLOGIJA ODGOVORNO POSLOVANJE ZDRAVO IVLJENJE

Akvakultura:hrana budunosti trai poduzetnike

AKTUALNO

Kako djeluju proistai komunalnih voda

ENERGETIKA

Uskoro gradnja prve geotermalne elektrane

REGIONALNI RAZVOJ

U Lonjsko polje vraaju se mladi

U GODINI SUE

ZATITA VODAKAO STRATEKI INTERES

GLAVNI UREDNIK: Darko Bukovi

IZVRNA UREDNICA: Daja Globan Kovaevi

POMONIK IZVRNE UREDNICE: Boris Odori

NOVINARI: dr. Uro Dujin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Luki, Boris Odori, Sanja Pljea, Svetozar Sarkanjac,Kreimir Sokovi, Lada Stipi-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vuki, Drago ivkovi

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivi BajamiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Loli

FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaek, Tihomir Turinovi, Sinia Pauli

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kaieva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baui

POMONIK DIREKTORA: Milan Vukeli

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica orakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISAK: PRINTERA GRUPA d.o.o.

IMPRESUM

zelenimagazinin

E-mail: [email protected]

EKOPOLITIKA

04 Voda: razbacujemo li se neprocjenljivim bogatstvom

U vodoopskrbu i odvodnju do 2023. planira se uloiti 23,2 milijarde kuna

07 Intervju Jadranko Husari: Europa diktira dinamiku zatite

09 Baranjci ue uvati Dunav

AKTUALNO

10 Proistai komunalnih voda: Zagreb, Karlovac, Sisak

14 Milijuni u otpadnim vodama

15 Bioproistai u kuanstvu

16 Akvakultura: hrana budunostiODGOVORNO DRUTVO

22 Cementare su pouzdan partner u zbrinjavanju otpada

24 Pokaimo djeci put bez alkohola26 upanije potiu tednju:Krapinsko-zagorska27 Solarni pilot-projekt u Konzumu

ODRIVI RAZVOJ

28 Lonjsko polje: Turizam vraa mlade

32 Dundovi: Zelenim radnim mjestima protiv krizeOBNOVLJIVI IZVORI

34 Peleti: Velike ambicije, neizvjesni rezultati36 Erste banka podupire zelene projekte37 NEXE grupa ulae u kogeneracije38 Vrua voda otkrivena uzalud?39 Geoen: prva geotermalna elektrana

TEDIMO ENERGIJU

42 Intense u Samoboru i Koprivnici43 Obvezno energetsko certifi ciranje zgrada44 Dizalica topline sputa raune45 Projekt Soleglass

OTPAD NIJE SMEE

46 Pragovi: zato spaljivanje die prainu?48 Istarski otpad po EU-standardima50 Makromikro otkupljuje iskoritenu elektroniku51 Jestiva ambalaa iz Hrvatske

ZELENE TEHNOLOGIJE

52 Svjetski uspjeh Rimac Automobila

ZATITIMO OKOLI

54 Bainska jezera:kad olupine krase pogled56 Zatezanje zakonskih bora Zelena itaonica

Jeste li znali

zeleni magazin | prosinac 2011. | 3

PROSINAC 2011. SADRAJ

Redoviti nadzor smanjio oneienja vodotokaU Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva istiu kako Dravna vodopravna inspekcija, temeljem dojava Dravne uprave za zatitu i spaavanje, kao i prijava fizikih te pravnih osoba, in-tervenira za svako iznenadno i izvanredno oneienje voda. Takoer, in-tervenira ako postoji opasnost od oneienja voda. Godinje se vodo-

pravnoj inspekciji prijavi otprilike 80 do 100 pravnih ili fizikih osoba zbog oneienja. Bitno je naglasiti kako broj prijavljenih oneienja voda ve nekoliko godina opada jer se redovitim nadzorima dravne vodopravne inspekcije na lokacijama registriranih oneiivaa djeluje preven-tivno. Raspon visina novanih kazni je, smatraju u resoru, primjeren.

EKOPOLITIKA

Voda je ivot:raz

Pred Hrvatskom su velike obveze ulaganja u sustave javne odvodnje, a izgradnja komunalnih ureaja za proiavanje otpadnih voda, ija je vrijednost procijenjena na 23,2 milijarde kuna, trebala bi biti dovrena 2023. godine

PIE: Boris Odori odorcic @privredni.hr

Hrvatska se ubraja meu vo-dom bogatije zemlje. Prema dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na petom smo mjestu u Europi. Meu

188 zemalja svijeta Hrvatska zauzima 42. mjesto.

Zbog toga neprocjenljivoga bogatstva hrvatski graani ne osjeaju problem opskrbe

vodom za pie, koji u svijetu mui, pro-cjenjuje se, vie od milijarde ljudi. S druge strane, graani toga nisu svjesni pa esto nemarno troe i razbacuju vodu kao da su izvori nepresuni. No zalihe su ogranie-ne, a nestaica pitke vode znai i ozbiljno ugroavanje zdravlja i ivota ljudi. To ponajbolje znaju afrika plemena. Jedno od njih, Tuarezi, imaju uzreicu Aman iman, to znai voda je ivot.

Ukupno vodno bogatstvo Hrvatske pro-cjenjuje se na oko 112 milijardi prostornih

metara godinje, od kojih oko 75 posto ine vode vodnog podruja rijeke Dunava, a 25 posto vode jadranskoga vodnog podruja, i to ako se u obzir uzme samo dio ukupne koliine voda koje proteknu naim grani-nim rijekama. Ima li se pak na umu ukupna koliina voda koja tijekom godine protekne naim graninim vodotocima, vodno je bogatstvo jo vee i iznosi znaajnih 156 milijardi prostornih metara. U tom sluaju udio voda vodnog podruja rijeke Dunava iznosi znaajnih 82 posto. Koliine voda koje tijekom godine nastanu na teritoriju

Lijepe nae (vlastite vode) iznose oko 26 milijardi prostor-

nih metara uz napo-

li se neprocjenljiv

4 | prosinac 2011. | zelenimagazin

bacujemo

menu da vlastite vode jadranskog vodnog podruja u tome ine gotovo 55 posto.

POREMEAJI I KLIMATSKE PROMJENEU ukupnom vodnom bogatstvu Hrvatske

obnovljive godinje rezerve podzemnih voda ine manje od 10 posto ili oko devet milijardi prostornih metara.

Promatrajui sve to u odnosu prema broju stanovnika, na svakog od nas godinje otpada neto vie od 25 tisua prostornih metara ukupnog vodnog bogatstva, u emu neto manje od est tisua prostornih meta-ra ine vlastite vode, odnosno neto vie od dvije tisue prostornih metara obnovljive rezerve podzemnih voda. Ako se to uspo-redi s ukupnom godinjom potronjom i potrebom stanovnika koja iznosi oko 125 litara vode po stanovniku, odnosno neto manje od 50 prostornih metara u godi-ni, jasno je da je rije o iznimno velikim koliinama.

Meutim, navedene koliine nisu uvijek dostupne i iskoristive, istiu u Hrvatskim vodama. Tehniki gledano, dostupnost tih koliina ovisi o njihovu prostornom i vre-menskom rasporedu te kakvoi. Tako je upravo ova godina - godina sue. Problemi s prevelikom koliinom voda

(poplavama), odnosno s nedostatkom vode (suama) u budunosti e, zbog klimat-skih promjena, biti sve izraeniji. Takoer, razvoj gospodarstva znaajno utjee na kakvou voda. Zbog toga je vrlo nezahval-no raditi usporedbe s ostalim dravama. Dostupnost vodnog bogatstva u velikoj mjeri ovisi i o izgraenosti vodnog sustava i mogue ju je u odreenoj mjeri poveati njegovim kvalitetnim razvojem i racional-nim upravljanjem.

PRVORAZREDNI DRAVNI INTERESDakle, Hrvatska ima resurse, a dostu-

pnost voda, ve sada, a jo vie u buduno-sti ovisit e o nainu na koji se o tim voda-ma skrbi i koliko se odrivo njima upravlja. Kad je rije o dravnim interesima, voda mora biti na prvome mjestu!

Dugorono gledano, pred Hrvatskom su velike obveze ulaganja u komunalne ureaje za proiavanje otpadnih voda, odnosno u sustave javne odvodnje openito. Proved-bom tih mjera Hrvatska e se uskladiti sa zahtjevima Direktive o proiavanju

komunalnih otpadnih voda. Zahtje-

vi Direktive odnose se na 294 aglomeracije vee od dvije tisue stanovnika, koliko ih je identifi cirano preliminarnom analizom, a sastoje se od osiguranja prikupljanja ot-padnih voda i izgradnje ureaja za njihovo proiavanje. Ukupni procijenjeni trokovi izgradnje koju je potrebno provesti na te 294 aglomeracije procjenjuju se na 23,2 milijarde kuna. Dogovoreno prijelazno razdoblje ili krajnji rok za ispunjenje obveza je kraj 2023., uz dva meuroka, 2018. i 2020. godine.

KLIMATSKE PROMJENE SVE IZRAENIJE UTJEU NA DOSTUPNOST VODNOG BOGATSTVA, RAZVOJ GOSPODARSTVA SVE VIE UTJEE NA KAKVOU VODA, STOGA JE ZA ODRIV RAZVOJ VODNOG SUSTAVA PRESUDNA I NJEGOVA IZGRAENOST I RACIONALNO UPRAVLJANJE

im bogatstvom?

zelenimagazin | prosinac 2011. | 5

2011.godina sue

dossier:

Sva vrijedna podruja jo nisu pod zatitom Cjelokupni teritorij Hrvatske podijeljen je na dva vodna podruja: vodno podruje rijeke Dunava i jadransko vodno podruje, a njihova granica prati prirodnu hidrogeoloku granicu izmeu crno-morskog i jadranskog sliva. Jadransko vodno podruje obuhvaa i otoke i dio priobalnog mora do granice jedne nautike milje, mjereno od ravne polazne crte od koje se mjeri irina teritorijalnog mora (vanjska granica unutarnjih morskih voda) prema puini.Dijelovi vodnih podruja proglaavaju se zatienim podrujima (prema Zakonu o vodama) odno-sno podrujima posebne zatite voda njihovim upisom u Registar zatienih podruja, koji se vodi u Hrvatskim vodama. Ona su grupirana u est kategorija, a za njihovo proglaenje nadlene su ra-zliite institucije. Podruja posebne zatite voda su, primjerice, zone sanitarne zatite izvorita vode za pie, podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodenih organizama, podruja za ku-panje i rekreaciju te podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta, gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan element njihove zatite. Mnoga potencijalno zatiena podruja jo nisu formalno-pravno proglaena, stoga je nezahvalno govoriti o tome koliko ih u Hrvatskoj ima.U proglaenju zatienih podruja prema Zakonu o vodama najvie je uinilo Ministarstvo kultu-re te ih je za sada u Registar zatienih podruja upisano 75, i to onih koja su izravno vezana za, primjerice, kopnene povrinske vode. Utvreno je da je stanje voda zatienih podruja u jadran-skom vodnom podruju znatno bolje nego na vodnom podruju rijeke Dunava, gdje je tek na ne-to manje od 40 posto voda zatienih podruja utvreno zadovoljavajue stanje. Dakle, moe se rei da je uspostava Registra zatienih podruja omoguila prvi put sistematian i jedinstven pre-gled zatienih podruja koja zahtijevaju posebnu panju vodnog gospodarstva odnosno uprav-

ljanja vodama.

Relativno kratki rokovi izgradnje, suklad-ni zahtjevima Europske komisije, dovode u pitanje provedbu u odnosu na socijalno

prihvatljiv - postupni porast cijena vode i njihovu konanu prihvatljivu razinu. Takoer, nema prostora za postupnu transformaciju vodno-komunalnog sektora (u strunom, tehnikom i fi nancijskom pogledu), a sadanje obuhvate komunal-nih drutava treba urno proiriti kako bi se izbjegli negativni uinci usitnjenoga

komunalnog sektora na odrivost poslova-nja. Stoga valja biti svjestan da e zahtjeve vodno-komunalnih direktiva, odnosno potpuno usklaenje vodno-komunalne dje-latnosti sa standardima Europske unije, biti iznimno teko ispuniti, ak i pri uinkovitoj reformi komunalnog sektora, te uz potpunu mobilizaciju strunih, tehnikih i fi nancij-skih kapaciteta.

UKUPNO VODNO BOGATSTVO HRVATSKE PROCJENJUJE SE NA OKO 112 MILIJARDI PROSTORNIH METARA GODINJE, NO OBNOVLJIVE GODINJE REZERVE PODZEMNIH VODA INE MANJE OD 10 POSTO ILI OKO DEVET MILIJARDI PROSTORNIH METARA

RAZGOVARAO: Boris [email protected]

Hrvatske vode ove godine obiljeavaju 135 godina orga-niziranog upravljanja vodnim bogatstvom u Hrvatskoj. Davne 1876. biskup Josip Ju-

raj Strossmayer osnovao je prvo drutvo za regulaciju rijeke Vuke i ta se godina uzima kao poetak gospodarenja i upravljanja hrvatskim vodama.

U sadanjem trenutku mogunost prikljuenja na javni vodoopskrbni sustav iznosi otprilike 80 posto, a prikljuenje na kanalizaciju oko 43 posto. elimo li u tome dostii europske standarde, u vodoopskrbu i odvodnju s ureajima za proiavanje treba uloiti 35 milijardi kuna, a to je mo-gue samo uz pomo fondova EU-a. Zato je najvanije izraivati kvalitetne projekte za povlaenje tih sredstava, to Hrvatske vode i ine. Trenutano se prema pravilima EU-a radi na 39 projekata, vrijednih oko 1,2 milijuna eura.

Jadranko Husari, generalni direktor Hrvatskih voda, smatra kako kapitalni objekti iz vodnoga gospodarstva kao to su ureenje ulaznog profi la rijeke Save od slovenske granice do Siska, koji se pojed-nostavljeno naziva Zagreb na Savi, te kanal Dunav-Sava spadaju u vienamjenske projekte s viestrukim koristima. Stoga ih treba promatrati i pripremati kao kapitalne projekte za fondove EU-a i na taj nain pokazati i iskazati kao dravne interese.

Ponajprije, u kakvom je stanju voda u Hrvatskoj?

Kakvoa povrinskih kopnenih voda u razdoblju od 2002. do 2008. godine, prema veini pokazatelja, bila je dobra, uz izuzetak mikrobiolokih pokazatelja za koje je stanje neto loije.

Lagano smanjenje organskog oneie-nja povrinskih voda, vodnog podruja rijeke Dunav, rezultat je izgradnje sustava odvodnje i putanja u rad novih ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda. Tako su gradnja i putanje u funkciju II. stupnja proiavanja ureaja za proi-avanje otpadnih voda grada Zagreba pozitivno utjecali na kakvou vode rijeke Save nizvodno od Zagreba. Indikator biorazgradivoga organskog oneienja od 2002. do 2008. pokazuje izraziti trend smanjenja oneienja. Za razliku od veli-kih vodotoka (Save, Drave i Dunava), koji imaju veliki prijamni kapacitet, manji su vodotoci ugroeniji isputanjem otpadnih

gled zatienih podruja koja zahtijevaju posebnu panju vodnog gospodarstva odnosno uprav-ljanja v odama........


EKOPOLITIKA

voda i nepovoljnim hidrolokim prilikama (osobito u ljetnom razdoblju)

Koji su vodotoci najugroeniji?Najugroeniji u slivu rijeke Dunava su

vodotoci u slivovima Ilove i Pakre, Lonje i Trebea, Orljave, Bia i Bosuta, Bednje i Karaice. Za neke je karakteristino da osim loeg stanja i dalje pokazuju blage negativne trendove pogoranja (Orljava), odnosno gotovo neprimjetljiv trend poboljanja bez obzira na poduzete mjere (Bosut, zbog vrlo niske protonosti i intenzivne poljoprivred-ne proizvodnje u slivu). Vodotoci Kupe i njenih pritoka, te Une i Bregane uglavnom su visoke kakvoe.

Vodotoci jadranskog vodnog podruja bolje su kakvoe od vodotoka vodnog podruja rijeke Dunava te, izuzme li se nekoliko vruih toaka, moe se zakljuiti da nisu optereeni komunalnim otpadnim vodama.

Gdje je utvrena najloija kakvoa voda s obzirom na organsko oneienje?

Najloija kakvoa utvrena je na postaja-ma Gacka kod Otoca, te ponoru Pazinice i Otua nizvodno od Graaca, zbog isputa-nja otpadnih voda gradova Otoca, Pazina

i Graaca u vodotoke. Od 2006. godine u Pazinu je u funkciji II. stupanj proiava-nja otpadnih voda, to je znaajno utjecalo na smanjenje optereenja biorazgradivom organskom tvari. Budui da taj vodotok ponire, ovom mjerom zatite poboljava se i stanje podzemnih vodenih krkih sustava, koje je u razdoblju prije 2006. godine na ovom podruju bilo znaajno narueno.

Kakvoa podzemnih voda tijekom raz-doblja od 2004. do 2008. godine, s obzirom na obvezne skupine pokazatelja ispitivanja, na veini mjernih postaja uglavnom je odgovarala visokoj I. vrsti. Izuzetak su bile hranjive tvari i mikrobioloki pokazatelji, za koje je neto loije stanje, iako se uoava poboljanje.

Je li vodno zakonodavstvo dobro ili ga je potrebno uskladiti s onim u Europskoj uniji?

Kod izgradnje vodovodnih i kanaliza-cijskih graevina razvoj nam diktiraju EU-ove direktive i Pristupni ugovor. Nae drutvo tu nema velikog prostora za odreivanje vlastitih prioriteta i tempa izgradnje. Tako, primjerice, svaka aglomeracija s ekvi-valentom veim od dvije tisue stanov-nika mora imati jedan od oblika proiavanja voda. Mora ga imati, dakle, to nije

na izbor, ni po vremenu ni po obuhvatu gradnje.

Hoe li biti povienja vodnih naknada i doprinosa?

Strategija upravljanja vodama nije predvidjela rast vodnih naknada. Meutim, teko je oekivati da e se naelo europske Okvirne direktive o vodama o punom povratu trokova (ukljuivo i trokova ra-zvoja) od vodnih usluga

moi ostvariti bez korekcije

cijene vodnih usluga i tarifa

vodnih naknada. Vodne naknade su ponajprije

Jadranko Husari, generalni direktor Hrvatskih voda

Europa nam diktira uvjete i dinamiku zatiteU vodoopskrbu i odvodnju iduih desetak godina treba uloiti 35 milijardi kuna uz pomo fondova EU-a

va), odnosno poboljanja bez Bosut, zbog vrlone poljoprivred-dotoci Kupe i gane uglavnom

nog podruja ka vodnogizuzme li se oe se zakljuiti lnim otpadnim

ja kakvoa voda eienje?na je na postaja-onoru Paziniceca, zbog isputa-Otoca, Pazina

Kakvoa podzemnih voda tijekom raz-doblja od 2004. do 2008. godine, s obzirom na obvezne skupine pokazatelja ispitivanja, na veini mjernih postaja uglavnom je odgovarala visokoj I. vrsti. Izuzetak su bile hranjive tvari i mikrobioloki pokazatelji,za koje je neto loije stanje, iako se uoava poboljanje.

Je li vodno zakonodavstvo dobro ili gaje potrebno uskladiti s onim u Europskoj uniji?

Kod izgradnje vodovodnih i kanaliza-cijskih graevina razvoj nam diktiraju EU-ove direktivei Pristupni ugovor. Nae drutvo tu nema velikogprostora za odreivanjevlastitih prioriteta i tempa izgradnje. Tako,primjerice, svakaaglomeracija s ekvi-valentom veim od dvije tisue stanov-nika mora imati jedan od oblika proiavanjavoda. Mora ga imati, dakle,to nije

povratu trokova (ukljuivo i trokova ra-zvoja) od vodnih usluga

moi ostvariti bez korekcije

cijene vodnihusluga i tarifa

vodnih naknada. Vodne naknade su ponajprije

VELIKI TEHNOLOKI ONEIIVAI MORAJU SE DO KRAJA 2017. USKLADITI S NAJBOLJE RASPOLOIVIM TEHNIKAMA I POSTII NAJVII STUPANJ ZATITE OKOLIA, A TIME I ZATITE VODA

usmjerene na gradnju novih graevina, i to naknada za koritenje voda te naknada za zatitu voda gotovo u 90-postotnom iznosu, dok naknada za ureenje voda i vodni doprinos pokrivaju i razvojne potre-be i potrebe odravanja postojeeg sustava obrane od poplava.

Tko su najvei zagadivai voda u Hrvat-skoj i to se moe uiniti ili se ve ini kako bi se sprijeilo zagadenje?

Dominantni izvori oneienja voda su stanovnitvo i gospodarske aktivnosti. Problem je otpadnih voda koje dolaze od stanovnitva, odnosno komunalnih otpad-nih voda, relativno niska razina prikljue-nosti na sustave javne odvodnje, kao i niska razina proiavanja otpadnih voda, to se odnosi i na koliinu voda koje se proia-vaju, te na primjenu niih razina proi-avanja u odnosu na europske standarde. Najvei zagaivai komunalnim otpadnim vodama su podruja najvee koncentracije stanovnitva i gospodarskih aktivnosti, odnosno podruja najveih aglomeracija. To su aglomeracije Zagreb, Split-Solin, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Pula-centar, Karlovac-Duga Resa, Sisak, Dubrovnik i Katela-Trogir.

Razvoj sustava javne odvodnje s ure-ajima za proiavanja otpadnih voda prioritetna je aktivnost, a razvojni prioriteti su sustavi prema veliini s obzirom na postojee i planirano optereenje, sustavi kojima e se ostvariti puna funkcionalnost cjeline, te sustavi u podrujima u kojima je ustanovljeno pogoranje stanja voda. U pogledu ispunjenja zahtjeva Direktive o proiavanju komunalnih otpadnih voda, prva prioritetna skupina kojoj pripadaju i sve gore navedene aglomeracije trebala bi se rijeiti do kraja 2018. godine.

A veliki tehnoloki oneiivai...to se tie tehnolokih otpadnih voda, u

skladu s planom za ostvarenje sukladnosti s Direktivom o integriranom sprjeavanju i kontroli oneienja (IPPC Direktiva), veliki se tehnoloki oneiivai trebaju do kraja 2017. uskladiti s najbolje raspoloivim tehnikama i postii najvii stupanj zatite okolia, a samim time i zatite voda. Svaki oneiiva treba provesti konkretni set mjera koji je za svaku industriju zaseban i specifi an. U veini sluajeva te mjere podrazumijevaju i izgradnju ureaja za proiavanje tehnolokih otpadnih voda. Ovome svakako treba pridodati i potrebu provoenja mjera zatite voda od onei-enja iz rasprenih izvora, to u najveoj

mjeri predstavlja smanjenje oneienja s poljoprivrednih povrina primjenom naela dobre poljoprivredne prakse.

Koliko je proistaa do sada izgraeno?Prema naim podacima, danas u Hrvat-

skoj postoji 109 ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda, od ega 97 veih od 500 ekvivalenta stanovnika, s ukupnim instaliranim kapacitetom od 3,8 milijuna ekvivalenta stanovnika. Najvei komunalni ureaj za proiavanje otpad-nih voda izgraen je u Zagrebu, II. stupnja proiavanja, kapaciteta 1,2 milijuna ekvivalenta stanovnika, to predstavlja vie od 30 posto ukupno instaliranih kapaciteta. Osim spomenutog CUPOV-a Zagreb, od veih izgraenih komunalnih ureaja za proiavanje otpadnih voda mogu se nave-

sti ureaji u Koprivnici (ureaj III. stupnja proiavanja), Varadinu, Zadru, akovcu, Bjelovaru (II. stupanj proiavanja), ibe-niku (I. stupanj proiavanja) te u Rijeci, Splitu, Rovinju, Zapreiu i Dubrovniku (preliminarno proiavanje).

Od ukupno navedenog broja, 20 ure-aja je I. stupnja proiavanja, od ega je skoro podjednak broj na jadranskom i na

dunavskom slivu. Zatim, 49 ureaja je sa II. stupnjem proiavanja otpadnih voda, od ega je na dunavskom njih 19, a preostalih 30 na jadranskom slivu. Sa III. stupnjem proiavanja izgraeno je est ureaja, od ega su dva kapaciteta veeg od dvije tisue ekvivalenta stanovnika.

Hoe li biti prodaje i privatizacije Hrvat-skih voda?

Hrvatske vode su javna ustanova, pravna osoba za upravljanje vodama u 100-postot-nom vlasnitvu Hrvatske. Vodne zalihe i voda kao resurs ope je dobro u vlasnitvu Hrvatske. To vlasnitvo jami Ustav i svi zakoni koji tretiraju status vode. Osobno smatram da tako treba i ostati. Nadalje smatram da gospodarenje vodnim zalihama i vodom kao resursom 21. stoljea treba biti podlono odlukama najviih tijela Hrvat-ske, a sve radi maksimalne zatite dravnih interesa, zasnovanih na opeprihvatljivim strunim procjenama odrivog razvoja.

Kako napreduje navodnjavanje?Tijekom 2004. godine zapoela je izrada

nacionalne strategije za razvoj navodnjava-nja, koju je pod nazivom NAPNAV (Nacio-nalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Hrvatskoj) usvojila Vlada u studenome 2005., te je na taj nain zapoet novi ciklus razvoja navodnjavanja. Ovom nacional-nom strategijom zacrtani su dugoroni i kratkoroni ciljevi i rokovi realizacije. U razdoblju od 15 godina predvieno je poveanje poljoprivrednih povrina pod navodnjavanjem za otprilike 55 tisua hek-tara, odnosno sa 10.000 hektara (procjena prema popisu iz 2003. godine) na 65 tisua

1600

1400

1200

1000

800

600

400

200

0

mili

juna

kn

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

PRORAUN 203,5 78,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1

VODNI DOPRINOS 319,7 576,3 634,6 602,5 440,0 440,0

NAKNADA ZA UREENJE VODA 428,0 551,0 642,1 713,0 680,8 670,0 670,0

Struktura izvora financiranja vodogospodarske djelatnosti zatite od tetnog djelovanja voda (2005. - 2011.)

PROCIJENJENI UKUPNI TROKOVI IZGRADNJE SUSTAVA JAVNE VODOOPSKRBE NA 68 VODOOPSKRBNIH ZONA KOJE TREBA IZGRADITI DO KRAJA 2018. IZNOSE OKO 9,8 MILIJARDI KUNA


EKOPOLITIKA

Baranjci ue ouvati Dunav

ZAJEDNIKI HRVATSKO-MAARSKI EKOPROJEKT

Do kraja 2012. uz pomo IPA sredstava stvorit e se inovativni obrazovni programi za odriv razvoj regijePIE: Svetozar [email protected]

Jo jedan vrijedan ekoloki projekt to ga iz IPA prekogra-ninog programa Maarska-Hrvatska fi nancira Europska unija pokrenut je u rujnu na

podrujima Osjeko-baranjske upanije i maarske upanije Baranja (Baranya megye). Projekt Prekogranina zatita srednjeg Podunavlja Dunav vrijedan je 177 tisua eura, a treba se ostvariti do 31. prosinca 2012. godine. Nositelj projekta je Udruga za zatitu prirode i okolia Zeleni Osijek, a partneri su Nacionalni Park Dunav-Drava u Ma-arskoj, te Javna ustanova Agencija za upravljanje zatienim prirodnim vri-jednostima Osjeko-baranjske upanije.

DVOJEZINE RADIONICEOsnovni cilj projekta je poticanje

odrivog upravljanja i zatita regije Srednjeg Podunavlja kroz prekograni-nu suradnju projektnih partnera.

Dunav je ugroen zbog neodrive ljudske aktivnosti kao to su isputanja neobraenih otpadnih voda, intenzivno poljodjelstvo, kanalizacija rijeka, gubi-tak (isuivanje) movara. Namjera je da se projektom potakne snaan regionalni identitet lokalnog stanovnitva, kao i osjeaj ekoloke odgovornosti, ponos na prirodnu batinu i znanja o odr-ivom upravljanju. Projekt e stvoriti nove inovativne obrazovne programe koji e pokriti cijelo prekogranino podruje Dunava objanjava Jasmin Sadikovi, voditelj projekta.

Kako bi unaprijedili znanja i upo-znali iskustva iz EU-a, organiziran je

studijski posjet nacionalnim parkovima u Austriji, Slovakoj i Maarskoj, ija e iskustva biti primijenjena u obrazovnim centrima Muzej bijele rode (Kolked, Maarska) i Eko centru Zlatna Greda u Baranji. Nove edukativne radioni-ce, dvojezino primjenjive za rad na hrvatskom i maarskom jeziku, bit e dizajnirane za edukaciju lokalnog stanovnitva o prirodnim vrijednostima Dunava i skrenuti pozornost na speci-fi ne probleme u okoliu.

DOBRA PRAKSA I NA FILMUNadalje, svojevrsna inventarizacija

i promocija primjera dobre prakse u hrvatskom i maarskom dunavskom prekograninom podruju bit e i podloga za izradu dokumentarnog fi lma. Bit e to prvi fi lm koji e pokazati hrvatsku i maarsku podunavsku regiju kao jedinstveni prirodni prostor.

elimo potaknuti svijest ljudi, a posebice djece, o zatiti prirode, lokal-nom razvoju i unaprjeenju ekolokih podruja. Uloga Agencije je prven-stveno u promociji tog podruja kroz radionice sa kolskom djecom kako bi ih se dodatno educiralo o vanosti zatienih podruja, a u ovom sluaju o vrijednostima i znaenju zatite Dunava i podruja uz rijeku navodi Ivana Buzuk-Rado, struna voditeljica Agen-cije za upravljanje zatienim prirod-nim vrijednostima Osjekobaranjske upanije.

Jedan od oekivanih rezultata tog projekta je i uspostava dugorone suradnje hrvatskih i maarskih part-nera u obrazovanju i zatiti ovog dijela Dunava kao jedinstvenog i zajednikog bogatstva.

hektara povrina pod navodnjavanjem u 2020. godini. Za realizaciju ovako ambici-oznih ciljeva odreen je koordinirani mul-tiaktivni pristup, te slijedom toga paraleno se pristupilo izradi planskih dokumenata na regionalnoj razini (upanijski planovi navodnjavanja), uspostavi nacionalnih pilot-projekata, izradi tehnike dokumen-tacije za nove sustave navodnjavanja, te sanaciji postojeih i izgradnji novih sustava navodnjavanja. Procjena je da za realizaciju ovako ambicioznih ciljeva treba osigurati vie od tri milijarde kuna.

to unutar podruja upravljanja voda-ma u Hrvatskoj oekujete nakon ulaska u EU?

U razdoblju nakon ulaska u Europ-sku uniju Hrvatsku ponajprije oekuje intenziviranje ve zapoetih aktivnosti na razvoju vodno-komunalne infrastruk-ture, dogovorenih tijekom pristupnih pregovora i propisanih Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva. Procijenjeni ukupni trokovi izgradnje sustava javne vodoopskrbe na 68 vodoopskrbnih zona

koje treba izgraditi do kraja 2018. iznose oko 9,8 milijardi kuna. Procijenjeni ukupni trokovi izgradnje sustava javne odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda koje na 294 aglomeracije treba izgraditi do kraja 2023. godine iznose oko 23,2 milijardi kuna. Oekujemo da e se takav ambiciozni pothvat realizirati uz gotovo 70-postotno sufi nanciranje iz fondova Europske unije, ime e u Hrvatsku ulaziti svjei novac koji e pridonijeti pokretanju gospodarstva i omoguiti otvaranje novih radnih mjesta.

Vodno gospodarstvo e takoer inten-zivirati svoje aktivnosti na ublaavanju posljedica klimatskih promjena - poplava i sua dogradnjom i redovitim odravanjem postojeih sustava zatite od poplava i razvojem sustava navodnjavanja poljo-privrednih zemljita, uz puno uvaavanje uvjeta zatite prirode. Vodno gospodarstvo e ujedno dati svoj puni doprinos realizaciji vienamjenskih nacionalnih stratekih pro-jekata, kao to su primjerice kanal Dunav - Sava i projekt ureenja i koritenja voda i zemljita Save kod Zagreba, za koje oeku-jemo da e se realizirati tijekom sljedeih desetak godina.

VODOTOCI JADRANSKOG VODNOG PODRUJA BOLJE SU KAKVOE NEGO VODOTOCI DUNAVSKOG PODRUJA


Proistai komunalnih vodaU Hrvatskoj trenutano radi oko

110 ureaja za proiavanje

komunalnih otpadnih voda;

nekoliko se velikih postrojenja

upravo gradi, neki su projekti

na papiru... Zeleni magazin

provjerio je na tri primjera

aktualne prilike i praksu

PIE Boris [email protected]

SNIMIO Christian David [email protected]


AKTUALNO

Pribliavajui se automobilom pranjavom, iako svjee asfal-tiranom, cestom prema tvrtki Zagrebake otpadne vode (ZOV),

vozaevu panju plijene srebrni krnji stoci na horizontu. Ta geometrijska tijela koja dominiraju krajobrazom promatraa bi mogla podsjetiti na Svemirski centrar John F. Kennedy u Cape Canaveralu na amerikoj Floridi. No, rije je o digestorima za mulj Centralnog ureaja za proiavanje otpad-nih voda grada Zagreba (CUPOVZ).

U tim spremnicima za truljenje, objanja-va Ante Pavi, direktor ZOV-a, nastaje mulj kao nusprodukt procesa proiavanja. Po zakonu, taj se mulj ne moe odvoziti na od-lagalite. A kako spalionica otpada jo nije izgraena, ne postoji mogunost termike obrade mulja, pa on ostaje unutar pogona. Ako mene pitate, u Hrvatskoj je odavno trebao biti izgraen pogon za termiku obradu otpada. Sve ekoloki osvijetene dr-ave koje dre do sebe imaju takvu spalioni-cu. U naem pogonu se godinje proizvede 60 tisua tona mulja koji tu i ostaje. Sve druge varijante zbrinjavanja trenutano su nam neisplative, istie.

ZATVOREN EKOLOKI KRUGMeutim, do trenutka kada mulj zavri

u digestoru, dug je put te sloen proces proiavanja koji zapoinje mehanikim zahvatom svih otpadnih voda iz glavnoga odvodnoga kanala, odnosno iz junog i sjevernog Zagreba. U tom prvom dijelu mehanika ruka izvlai krupni otpad iz kanalizacijske vode koja je dotekla iz glavnoga odvodnoga kanala. Potom fi na i gruba reetka te tzv. pjeskolovi i mastolovi skupljaju ostali otpad iz vode. Pijesak se odvodi do posebne zgrade u kojoj se ispire, a prljava voda se ponovno vraa u proces proiavanja. isti pijesak se odvozi na deponij. Mast se skuplja u spremnike, a prije nego to smo napravili digestore za mulj, izvozili smo je. Danas tu mast

pretvaramo u bioplin koji se pomou generatora pretvara u elektrinu energiju. Uz mast, ali i ostale organske materijale, trenutano podmirujemo oko 80 posto vlastitih potreba za elektrinom energijom

koju proizvodimo u bioplinskom postroje-nju. Tako u ovom pogonu i procesu, koliko god je mogue, zatvaramo ekoloki krug, objanjava Pavi.

VLASTITI LABORATORIJU razdjelnoj graevini, nastavlja on,

otpadne vode se razdjeljuju za poetak biolokog proiavanja ili aeraciju. U tom dijelu procesa proiavanja upuhuje se zrak i umjetno stvaraju prirodni uvjeti za razvoj mikroba koji pomau, tj. jedu organski materijal i prerauju ga. Zato se taj stupanj zove mikrobioloki proces pro-iavanja. Stari mikrobi padaju na dno, a mlai nastavljaju proces ienja. Ukratko, ovdje stvaramo pogodne uvjete kako bi se

mikrobi mogli to bre razmnoavati te tako preraditi to vie organskih estica, napominje. U naknadnim talonicima, pak, odvija se zadnji dio biologije, i to je za-pravo zavretak proiavanja. Nakon toga, proiena otpadna voda se isputa u kanal koji je odvodi u Savu.

Proiena otpadna voda se konstantno analizira. Osim kontrole u vlastitom labo-ratoriju, dravne institucije takoer prate kakvou proiene vode. Tako se provjera-vaju ugovorne stavke o proiavanju voda, kae direktor Pavi.

To potvruje i Nikolina Gradeak, voditeljica laboratorija ZOV-a. Voda se analizira od poetka do kraja, i to 24 sata na dan. Provjeravamo njenu kvalitetu na ulazu u proces proiavanja te na izlazu, a kada se uoi nepravilnost, odmah reagiramo. Ta-koer, provjeravamo i kako rade svi ureaji na proistau, istie.

Osim laboratorija, u sklopu postrojenja koje se prostire na otprilike 130 hektara i koje je najvei komunalni ureaj za proi-avanje otpadnih voda u nas, nalazi se i kontrolna soba.

U njoj se evidentira svaka nepravilnost u radu postrojenja otkada je proien prvi prostorni metar otpadne vode. K tomu, ra-unalno se kontrolira rad te upozorava, pri-mjerice, kada je vrijeme promjene ili pregled nekog dijela ovog sofi sticiranog postrojenja. Ba kao na Floridi.

Sava istija, tisue tona mulja trunu na itnjakuNusprodukti proiavanja ne smiju se odvoziti na odlagalita, a kako Zagreb jo nema spalionice otpada, unutar pogona ZOV-a svake godine ostaje novih 60 tisua tona mulja!

PROIAVANJE U CUPOVZ-u ZAPOINJE MEHANIKIM ZAHVATOM SVIH OTPADNIH VODA IZ GLAVNOG ODVODNOG KANALA, ODNOSNO JUNOG I SJEVERNOG ZAGREBA

zagreb:


Gradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese zapoela je u listopadu 2008. potpisivanjem ugovora s konzor-

cijem na ijem su elu tvrtke Alpine Bau, Machowetz&partner te Ginzler, a koji je po-bijedio na meunarodnom natjeaju. Tatjana Stepinac, voditeljica Odjela za proiavanje otpadnih voda u karlovakoj tvrtki Vodovod i kanalizacija, istie kako je upravo zapoeo pokusni rad ureaja, nakon ega slijedi tehniki pregled. Ureaj proiava otpadne

vode Karlovca i Duge Rese, a dimenzioniran je na bioloko optereenje od 98.500 ekviva-lenta stanovnika. Na ureaju se proiava otpadna voda mjeovitih kanalizacijskih su-

stava spomenutih gradova, tj. domainstava i industrije. Postojei ispusti otpadnih voda u Karlovcu, uglavnom u rijeku Kupu, spojit e se glavnim kolektorom na ureaj, objanja-va. Izgradnja ureaja jedan je od ugovora ISPA mjere za koji su dobivena sredstva iz tog pretpristupnog fonda u iznosu od 22,5 milijuna eura. Najvei dio za fi nanciranje gradnje ureaja zapravo su devet milijuna eura iz pretpristupnog fonda ISPA. K tomu,

tvrtka Vodovod i kanalizacija Karlovac kreditno se zaduila kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od etiri milijuna eura, a iz dravnog prorauna osigurano je 1,5 milijuna eura.

BIOMONITORING NA UMJETNOM JEZERU Rad ureaja fi nancirat e se iz naknade

za proiavanje koju e plaati fi zike i pravne osobe, napominje Tatjana Stepinac. Ureaj ima tercijarni stupanj proiava-nja. Sastoji se, meu ostalim, od ulazne crpne stanice s mehanikom, pjeskolova, mastolova, talonika te anaerobnih bazena. Proizvedeni plin koristi se za zagrijavanje upravne zgrade, radionice te grijanje mulja. Kako je istaknula voditeljica Stepinac, na ureaju je predvien biomonitoring i putem izgraenog umjetnog jezera, na kojem e uenici i studenti moi provoditi odreena bioispitivanja i upoznavati se s procesom prerade otpadnih voda.

Prema zadnjem terminskom planu, gradnja ureaja za proiavanje voda grada Siska treba poeti u prvim mjesecima 2013. godi-

ne. Zavretak radova i putanje u pogon oekuje se u 2014. godini. Inenjer Mladen Kneevi, direktor tvrtke Sisak projekti, kae kako je taj projekt, ispunivi po-stavljene uvjete za prioritetno ulaganje, uvrten na popis Hrvatske IPA strategije za sektor okolia kao prioritetni jer pridonosi poboljanju kakvoe vode u Savi, njenim pritocima i Dunavu.

UJEDINJENJE SUSTAVAUlaganjem u odvodnju obnovit e se

i upotpuniti glavni elementi sustava od-vodnje otpadnih voda kako je predvieno europskom Direktivom o proiavanju komunalnih otpadnih voda. Izgradnjom novih kolektora, te graevina na mrei od-vodnje, otpadna voda e se usmjeriti prema

lokaciji budueg ureaja za proiavanje, nizvodno od grada ili u juni dio Siska, na prostor od otprilike 30 tisua etvornih metara koji je smjeten izmeu Termoelek-trane Sisak i mosta Crnca preko rijeke Save. Ujedinjavanjem sustava javne odvodnje stvorit e se i tehniki uvjeti za prikljuiva-nje gravitirajuih naselja u cjeloviti sustav odvodnje Siska, napominje Kneevi.

KAPACITET ZA 60 TISUA STANOVNIKAGradnjom ureaja za proiavanje i

novih kolektora, nastavlja taj inenjer gra-evinarstva, eliminirat e se svi dosadanji ispusti, a time i oneiavanje. Na lokaciji nizvodno od Siska izgradit e se centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda, gdje e se proiavati sve otpadne vode prije isputanja u Savu. Ureaj e imati kapa-citet od 60 tisua ekvivalenta stanovnika, naglaava.

Financiranje projekta provodit e se iz triju izvora. Tonije, otprilike 21,8 milijuna eura nepovratnih spredstava otpada na IPA

program Europske komisije. Ostatak e se namaknuti kreditnim zaduenjem komu-nalnog poduzea Sisaki vodovod u iznosu od devet milijuna eura, a lokalna zajednica e sudjelovati s otprilike 1,9 milijuna eura. Financiranje rada ureaja za proiavanje osigurano je kroz primjenu tarifnog sustava, to podrazumijeva cijenu vode i odvodnje kao i oslobaanje od plaanja veeg dijela do-sadanjih obveza, tj. naknada za oneienje, s obzirom na razinu isputanja proienih otpadnih voda, zakljuio je Kneevi.

KARLOVAC:

Ureaj puten u pokusni rad

SISAK:

Projekt na popisu prioritetnih

NA UREAJU U KARLOVCU U BIOISPITIVANJA E SE UKLJUITI I UENICI I STUDENTI

PROIAVANJE SISAKIH VODA OD VELIKE JE VANOSTI ZA POBOLJANJE KAKVOE DUNAVSKOG VODNOG SLIVA

karlovac:

sisak:


AKTUALNO

saniranje odlagalita otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, gospodarenje otpadom, obrade otpada i iskoritavanja vrijednih svojstava otpada, poticanje istije proizvodnje, odnosno izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu, zatita i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, provedba nacionalnih energetskih programa, poticanje koritenja obnovljivih izvora energije (sunce, biomasa i dr.), poticanje odrive gradnje, poticanje istijeg transporta, te drugih projekata kojima se zatiuje okoli, postie energetska uinkovitost te uvode obnovljivi izvori energije.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave, komunalna drutva, trgovaka drutva, obrtnici i ostale pravne osobe

Putem poslovnih banaka ili izravno

Ulaganje u osnovna sredstva - zemljite, graevinske objekte, opremu i ureaje. HBOR kreditira do 75% predraunske vrijednosti investicije bez PDV-a.

KRAJNJI KORISNICI KREDITA

NAIN KREDITIRANJA

NAMJENA KREDITA

UVJETI KREDITA Kamatna stopa: 2 do 4% godinje*, ili tromjeseni EURIBOR + 2 postotna boda godinjePoek: do 3 godineRok otplate: do 14 godina, ukljuujui i poek

HBOR - KREDITIRANJA PROJEKATA ZATITE OKOLIA, ENERGETSKE UINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Detaljnije informacije potraite na www.hbor.hr, upitom na brojeve telefona 01/45 97 817 ili elektronskom potom na [email protected]

* ovisno o iznosu odobrene subvencije od strane Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (uvjete vidjeti na www.fzoeu.hr)

Strossmayerov trg 9, 10000 Zagreb e-mail: [email protected] | Tel: 01 4591 666, fax: 01 4591 721

CILJ PROGRAMARealizacija investicijskih projekata kojima je svrha:

Do trenutka kada mulj zavri u digestoru, dug je put te sloen proces proiavanja

Voda se analizira od poetka do kraja, i to 24 sata na dan. Provjerava se njena kvaliteta na ulazu te izlazu

Centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda grada Zagreba prostire se na otprilike 130 hektara

Mikrobi jedu organski materijal i prerauju ga. Zato se taj stupanj zove mikrobioloki proces proiavanja

Geslo im je: to manje otpad-nih voda. A kad te inae skupe otpadne vode ipak nastanu kao nusproizvod, obradit e ih i zbrinuti na

najuinkovitiji nain, ali i pomoi pro-izvodnim tvrtkama da smanje njihovu koliinu. Rije je o 3m iz Vukovine kod Velike Gorice, poduzeu za obradu vode, s dvadeset godina iskustva u toj djelat-nosti.

Referentna lista im je podugaka. Tu su Dioki, Zagrebaka i Karlovaka pivovara, Pliva i Strabag. Zaposlili su ih i PIK Vrbo-vec, Jana i Ledo, Zagrebaki holding, Klara i Saponija. Rade i za Ina maziva te Nexe gru-pu, pa sve do osamdesetak javnih vodovoda po cijeloj Hrvatskoj. Oko 70 posto prihoda ostvaruju na hrvatskom tritu, a 30 posto

proizvoda i usluga prodaju u BiH, Makedo-niji, Kosovu...

ISPLATIVA ULAGANJANaizgled paradoksalno, u krizi su im pora-

sli prihodi. Marko Vukovi, direktor 3m-a, objanjava da je to zato to su pro-izvodne tvrtke shvatile kako ulaganjem u suvremene tehnike zbrinjavanja otpadnih voda mogu ostvariti znatne utede. Milijuni koji su se plaali za otpadne vode koje su odlazile u javne vodovodne sustave, mogu se bolje iskoristiti u tekuem poslovanju. Nije stoga neobino to je ta tvrtka s dvadesetak zaposlenih u krizi zaposlila etvero novih radnika i dvaput svima povisila plae. Kup-cima nude kompletnu uslugu od analize koritenja vode u proizvodnom procesu i predlaganja rjeenja preko isporuke odgova-rajue opreme do servisa i kasnijeg praenja instaliranih sustava. Njihov posao nisu samo otpadne vode, ve optimizacija koritenja

vode u proizvodnim procesima. Osobito je to vano u industriji alkoholnih i bezalkoholnih pia, gdje se postavljaju rigorozni zahtjevi kvalitete i istoe.

Tvrtka 3m je zastupnik nekoliko ugled-nih zapadnoeuropskih proizvoaa tehnike i sredstava za proiavanje voda, a neto i sam proizvodi u Vukovini. Vjerojatno bi im vlastita proizvodnja bila i vea da dulje od godine nisu ekali dozvole za proirenje svog proizvodnog pogona. No konice koje im postavlja lokalna uprava, nisu im smeta-le da proire krug poslovnih partnera.

Zbrinjavanje u industriji

Milijuni plivaju u otp vodamaUsluge koje na obradi voda u proizvodnom procesu prua veliko donose tvrtkama viestruke utede

NA KRKU JE TVRTKA 3M ZAPOELA PILOT-PROJEKT DESALINIZACIJE BOATIH VODA KOJE SE POTOM MOGU KORISTITI I ZA PIE

PIE Igor Vuki [email protected]


AKTUALNO

adnim

goriko poduzee 3m

ISKORISTIVA I KINICADugogodinje iskustvo i steena struna

znanja omoguuju im da zadovolje najra-zliitije zahtjeve korisnika. Kupci od njih mogu naruiti cjelokupno postrojenje i dotrajalo zamijeniti poput rezervnog dijela u automobilu. Tvrtka 3m e instalirati i odravati taj sustav, obaviti preventivne preglede i predloiti druge vrste uteda. Ot-padne vode mogu se proiavati i ponovno upotrebljavati u proizvodnom procesu. Hrvojka Bajtal, izvrna direktorica 3m-a, kae kako imaju rjeenja i za koritenje ki-nice koju mogu svojim strojevima dovesti do razine kvalitete za bilo koju industrijsku obradu.

Jedan dio poslovnog uspjeha tvrtke 3m lei i u aktivnom pristupu potencijalnim kupcima. Izvrna direktorica objanjava da su, uz ostalo, o svom troku organizi-rali obrazovne skupove za predstavnike proizvodnih tvrtki, gdje su im demonstri-rali prednosti svog rada. Takoer, esto kreditiraju vlastite kupce koji instaliranu opremu otplauju na rate, uvjeravajui se u postignute utede.

Razradili su i sustav za desalinizaciju boatih voda, kakve se skupljaju u cisterna-ma na jadranskim otocima. Bez kemije, na ekoloki prihvatljiv nain, strunjaci tvrtke tu vodu mogu dovesti do razine vode za pie. U Bakoj na Krku zapoeli su jedan takav pilot-projekt.

Pribliavanje Hrvatske Europskoj uniji za tvrtku 3m otvara dodatne mogunosti. Oni su ve sada spremni svojim rjeenjima ispuniti zahtjevne ekoloke kriterije koje e pred proizvoae postaviti punopravno lanstvo.

Na hrvatskom tritu vie je tvrtki koje nude i male su-stave biolokog proiava-nja za kuanstva. Takvi su proistai posebno popu-

larni u primorskim i otonim mjestima koja nemaju gradsku kanalizaciju. Uz bioloke proistae kao gotove proizvode, tvrtke u pravilu daju i garanciju, te usluge nadzora i odravanje.

Osnovna karakteristika takvih bio-lokih proistaa je visoka uinkovitost, jer se njima uklanja i vie od 90 posto organske tvari. Kakvoa vode na izlazu iz proistaa, osobito u sustavima s dodatnom dezinfekcijom, omoguava isputanje vode i u otvorene vodotoke ili koritenje za navodnjavanje poljoprivred-nih povrina.

MONI MIKROORGANIZMIBioloki proistai za kuanstva

mogu se instalirati i u postojee sep-tike jame, to bitno smanjuje trokove investicije. Dobar primjer su modularni proistai rijeke tvrtke Acquamarin, koji rade na principu obrade mulja aktiviranjem na fi ksnoj podlozi. Dio ureaja koji se postavlja u septiku jamu sastoji se od nekoliko saastih segmenata, ija uloga je poveanje povrine na kojoj se razvijaju bakte-rije, a time i poveanje uinkovitosti i kapaciteta ureaja. Tvrtka Borplastika

iz Kneevih Vinograda radi tri vrste biolokih proistaa za kuanstva, koji se mogu koristiti i za manje hotele ili restorane. Proton iz Gornjega Knegin-ca instalira i biljni ureaj, u kojem se proiavanje otpadnih voda na biljnoj gredici bazira na zajednikom djelova-nju zemlje, mikroorganizama i biljaka. Biljke u takvom proistau potiu rast mikroorganizama, odravaju ujednae-nu temperaturu tla i svojim korijenjem sprjeavaju njegovo zaepljenje.

ZADOVOLJNI I TURISTIEko-voda iz Kukuljanova radi bioloke

proistae koji se postavljaju na pjeanu posteljicu i ne zahtijevaju armirano-be-tonsku plou. Vrlo su vrsti i otporni, pa se iznad njih mogu napraviti parkir-na mjesta za osobne automobile i laka dostavna vozila. Jamstva na rezervoare su do 15 godina, a na elektromehanike dijelove do tri godine. Sline proistae izrauje i karlovaka tvrtka Interplan, jedna od sljednica bive Jugoturbine. U njihovoj je ponudi i model BIOTIP turist, posebno pogodan za privatne iznajmljivae. Ureaj se ukljuuje dva dana prije dolaska gostiju i iskljuuje dva dana nakon odlaska. Moe biti nadzemni, ukopan ili poluukopan u zemlju, pokri-ven nagaznom reetkom, betonskom ploom s otvorima ili potpuno otkriven. Ne isputa nikakve neugodne mirise, a proiena voda se moe ispustiti, koristiti za zalijevanje zelenila ili ispiranje vodokotlia.

Iz septike jame natrag u vodokotli

PROISTAI U KUANSTVU

PIE Drago [email protected]


AKVAKULTURA: u Hrvatskoj nedovoljno prepoznata razvojna gospodarska grana

Od 2003. studij na Odjelu za akvakulturu

Strunjaci se koluju u DubrovnikuKako bi se unaprijedio razvoj akvakulture, na dubrovakom je veleuilitu potkraj 2003. godine osnovan Odjel za akvakulturu. Time su otvorene nove mogunosti za unaprjei-vanje i razvoj te gospodarske grane na obra-zovnoj i znanstveno-razvojnoj razini. Ipak, ako Hrvatska eli pratiti ostale zemlje i gos-podarski napredovati, tada mora znatno i neprekidno poveavati raznovrsnost i kvali-tetu proizvoda akvakulture, ali i ukup-nu proizvodnju i njenu odrivost.

godine osnovan Odjel za akvasu otvorene nove mogunosti vanje i razvojjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj ttttttttttttttttttttttttttttt e eeeeeeeeeeeee gospodarske gzovnoj i zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzznannnnnnnnnnnnnn nstveno-razvojnojako HrHrHrrrrrHrrrrrHrrrrrrrrrHrHrrrrHrrHrHrrrrrrrrrrHrHHHHrHrHrHHHrHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH vavvv tska eli pratiti ostale poooooooooooooooooooooooopoooooooooopooooooooooopooooopooooopooooooopooooopoooooooopppppppppppppppppppppppppppppp daddadddddddddddddaddaddddddddddadddddddddddddddddddadddddddaddddddddddd rski napredovati, tada mnennnennnnnnnnnnnnnneneeeneeeeeeeeneeeneeeeeeneneneneneennneeeneeeneeeneeennnnnnneneneneeeeeneeennnnnnnneneeeeeennnnnnneennnnnnnnnnnnnnnn prprrppprprrrprrrppppppprrprrprrrrppppppppppprrrrprrppppppppprprrprrpppppppppppppppp ekkekkekekkkkekkkkkkekkkekeeeeeeekkkkekekkekkkkekkeeeeeeeekeekkkekkkkekkkkeeeeeeeekekekekekkekeeeeeeeeeee ididdidddddddddddddiiiiidddidddddddddidddidiiidddddddddddddiiiiiddddddiii no poveavati raznovtettttttt tu proizvoda akvakulture, ali nu proizvodnju i njenu odrivo

PIE: Sanja [email protected]

Iako u Hrvatskoj akvakultura jo nije dovoljno prepoznata, ta gospo-darska grana ima sve veu vanost u svijetu. Mnogi je defi niraju kao granu ribarstva koja se bavi uzgojem

organizama koji ive u vodi. No, ona ima i svoju podvrstu, poznatu pod imenom marikultura, a koja obuhvaa uzgoj raznih morskih organizama. Neki smatraju kako se u akvakulturu moe uvrstiti i uzgoj raznih biljaka, primjerice rajica, patlidana ili salata, koje se komercijalno proizvode u vodenim sredinama.

U svijetu akvakulturna proizvodnja hrane kao gospodarska grana biljei rast od ak 10 posto na godinjoj razini. Ujedno je to najvea stopa rasta meu svim grana-ma proizvodnje hrane na svjetskoj razini. Ekonomski analitiari i strunjaci koji se bave akvakulturom uvjereni su kako e se za desetak godina radi prehrane svjetskog stanovnitva u akvakulturi uzgajati vie od polovine hrane iz vodenih sredina.

Postavlja se stoga pitanje: na kakvom je stupnju razvoja akvakultura u naoj zemlji?

HRANA IZ VODENIH SREDINA SVE TRAENIJA Potronja ribe i morskih proizvoda po

stanovniku u Hrvatskoj je meu najniima u Europi. To je pomalo paradoksalno jer smo poznati po mediteranskoj prehra-ni, koja se sastoji upravo od tih morskih organizama, meu kojima su mnogi od njih bogati vrijednim omega 3 kiselinama,

potrebnim za ouvanje zdravlja. Ipak, u po-sljednje vrijeme raste svijest ljudi o vanosti koritenja tih vrsta namirnica u prehrani, pa se akvakultura ipak razvija i kod nas. Takoer, planovi razvoja akvakulture u Hrvatskoj zbog skorog ulaska nae zemlje u EU moraju biti usklaeni i s europskim pra-vilima i stanjem u toj gospodarskoj grani.

Na svjetskoj razini noviju su povijest akvakulture znaajno obiljeili Odjel za ribarstvo Organizacije za hranu i poljopri-vredu Ujedinjenih naroda (UN) te Program za razvoj i koordinaciju akvakulture u doba dok je postojao. Te su dvije institucije davale novanu i strunu pomo za razvoj akvakulture, i to zemljama s niskim dohot-kom i nedostatkom hrane.

Prema nekim procjenama, akvakultura bi 2030. godine trebala osiguravati vie od 50 posto potreba ljudi kad je rije o svim vrstama proizvoda iz vodenih sredina. Stoga mnoge drave dodatno podupiru tu granu u proizvodnji hrane jer ona ima mnogo

U HRVATSKOJ SE U AKVAKULTURI GODINJE PROIZVEDE OKO EST TISUA TONA SLATKOVODNE RIBE, ETIRI TISUE TONA TUNE, TRI TISUE TONA LUBINA I KOMARE TE TRI TISUE TONA DAGNJI I KAMENICA

HRANA BUDUN vodenog uzgoja


AKTUALNO

Mnoge drave u svijetu podupiru akvakulturnu proizvodnju procjenjuje se da e do 2030. ta gospodarska grana zadovoljavati vie od 50 posto ljudskih potreba za svim vrstama hrane koja ovisi o vodenim sredinama, a to otvara brojne mogunosti i naim poduzetnicima

OSTI dolazi iz


vee neiskoritene mogunosti nego, pri-mjerice, samo ribarstvo.

MALOSTONSKA POSLASTICA NEMA KONKURENCIJENaa zemlja ima i odline preduvjete i

tradiciju u akvakulturi. Potvruju to stati-stiki podaci o tome kako se u Hrvatskoj u akvakulturi godinje proizvede oko est tisua tona slatkovodne ribe, etiri tisue

tona tune, tri tisue tona lubina i komare te tri tisue tona dagnji i kamenica. Mnogi turisti, domai i strani, koji dolaze na

odmor u odredita juno od Ploa, znaju da se u Malostonskom zaljevu ve godinama uzgajaju koljkai, posebice kamenice. No, je li to dovoljno za cijelu dravu?

Poljoprivrednici iz Malog Stona, tovie, ele uzgajati i vie nego to Hrvatska treba njihovih kamenica, koje imaju i svoj latinski naziv - Ostrea edulis. Naime, kamenice bi trebale postati brend toga kraja i zalog ruralnog razvoja malostonskog podruja. Kao brend malostonska bi kamenica imala velike izvozne mogunosti, jer je to jedan od rijetkih hrvatskih proizvoda koji nema ozbiljnije konkurencije u Europi.

O tome su raspravljali domai i inozemni strunjaci na brojnim znanstveno-strunim skupovima, te zakljuili kako je ta kamenica dugorono velik trini i izvozni potencijal te sigurno moe biti hrvatski izvozni pro-izvod za 21. stoljee. No, osnovni uvjet da bi to i postala razvoj je moderne industrije, izgraene prema europskim standardima kakvoe, te dovoljno velika proizvodnja kako bi se kamenice plasirale na europsko trite.

HRVATSKU TUNJEVINU KUPUJU JAPANCIOsim uzgoja kamenica, u Hrvatskoj je

vaan razvoj ribarstva, koji se sastoji od

nekoliko podsektora, a to su slatkovodna akvakultura, ulov slatkovodne ribe, morska akvakultura, ulov morske ribe, prerada ribe i ostalih morskih organizama, kao i cjeloku-pna kontrola i inspekcija.

Ribarstvo kao poljoprivredna grana pri-sutno je na podruju od 34.000 etvornih kilometara teritorijalnog mora i u slat-

MARIKULTURA JE POSEBNO VANA ZA UKUPAN

GOSPODARSKI RAZVOJ SPLITSKO-DALMATINSKE

UPANIJE, GDJE ZA NJU POSTOJE IZNIMNE

KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Vrste i naini akvakulturne proizvodnjePrema vrsti uzgajanih organizama, akvakultura se dijeli na pet grana:

piscikultura uzgoj riba mitilikultura uzgoj dagnji krustacikultura uzgoj rakova algokultura uzgoj alga ostreikultura uzgoj kamenica

Prema mjestu uzgoja dijeli se na:

uzgoj na kopnu tj. na ribnjacima, protonim kanalima, silosima i u bazenima (prva slika desno)

uzgoj na moru, na mrenim pre-gradama i tzv. kavezima (druga slika desno)

Osim Hrvatske, i Grka ima kaveznu proizvodnju u priobalju, dok Egipat, Maroko i Italija imaju lagunarni tip uzgoja. To je tzv. zarobljavanje prirodne mlai mrenim pregradama. Malta, Cipar, Francuska i panjolska praktici-raju off shore ili semi off-shore tehnologije u akvakulturi.

AKVAKULTURNA PROIZVODNJA HRANE U SVIJETU BILJEI RAST OD AK 10 POSTO NA GODINJOJ RAZINI, TO JE I NAJVEA STOPA RASTA MEU SVIM GRANAMA PROIZVODNJE HRANE NA SVJETSKOJ RAZINI

Kao perspektivna grana, akvakultura otvara i nova radna mjesta Malostonska kamenica kao brend nema vee konkurencije


AKTUALNO

kovodnim sustavima naih dviju glavnih rijeka, Save i Dunava s pritocima.

Jedna od hrvatskih upanija koje pred-njae u razvoju akvakulture je Splitsko-dal-matinska. S obzirom na to da ta upanija ima velik morski akvatorij, na plodnim podrujima u/i/uz more izgraeni su kapa-citeti za razvoj akvakulture i marikulture. Na taj se nain uzgajaju pastrve, lubin i ko-mare te posebice tuna. Zbog svoje iznimne kakvoe, jadranska se tuna odlino prodaje na zahtjevnom japanskom tritu.

Nesumnjivo, akvakultura je djelatnost koja je znaajna za ukupan gospodarski razvitak Splitsko-dalmatinske upanije jer tu marikultura ima iznimne komparativne prednosti.

NORVEKA U SVJETSKIH TOP 10 No, kakvo je stanje drugdje u Europi i u

svijetu? Akvakulturna proizvodnja hrane razvijena je u mnogim europskim zemlja-ma, a u Norvekoj je to najvanija indu-strija. Mnoga obalna mjesta i gradovi u toj zemlji ovise o prihodima iz akvakul-

TO KAU PROIZVOAI HRANE

U marikulturi proizvodnja stagniraDok se nai morski proizvodi dobro prodaju na stranim tritima - bijela riba u Europi, tuna u Japanu - proizvoae koljaka optereuju brojne tekoe

Kako bismo dobili detaljniji uvid u razvoj akvakulture u Hrvatskoj, za Zeleni ma-gazin porazgovarali smo s nekoliko obrtnika koji se

kod nas bave tom djelatnou. Jedan od njih je Antun Pavlovi proizvoa koljaka iz Malog Stona, ujedno pred-sjednik Klastera marikulture Split.

Kao proizvoa, osobno se manje bavim proizvodnjom nego problemima marikulture openito. Na razini klaste-ra, naime, ipak moemo razgovarati s predstavnicima dravnih institucija i

resornih ministarstava, ali i inozemnim partnerima kako bismo upozorili na probleme koji nas mue, rekao je Pavlovi.

Govorei o razvoju marikulture, Pavlovi je istaknuo kako u Hrvatskoj postoje tri uspjene tvrtke koje se bave uzgojem tune. Njihova ukupna godinja proizvodnja iznosi 3500 tona, tuna se izvozi, i to posebice na podruje Japana, gdje postie odlinu cijenu. Prihod je neto vei od 50 milijuna amerikih dolara. lanovi klastera marikul-ture Split godinje proizvedu i vie od pet tisua tona bijele ribe, pose-

bice lubina i orade. Bijela riba se izvozi u zemlje EU-a, ponajvie u Italiju.

VELIKE TETE NA STONSKOM PODRUJUU 2010. godini izlovljeno je oko dvije

tisue tona koljaka, to je u odnosu na ranija razdoblja vrlo velika stagnacija, upozorava Pavlovi. Do prije 10 godina proizvodnja koljaka iznosila je oko tri tisue tona, ali se zbog vremenskih nepogoda i predatora smanjila. Jo nije poznato jesu li velike koliine orada koje su se pojavile u Jadranskom moru, a unitavaju koljke, dole u nae more zbog globalnog zatopljenja ili nekih drugih razloga. Posebice su velike tete nastale na stonskom podruju.

Proizvodnja kamenica pak oscilira. Te su koljke prije etiri i pet godina imale tekoe u reprodukciji, nakon toga se situacija malo popravila, ali uzgajivai se sada ponovno suoavaju s istim problemom. Ipak, proizvodnja koljaka u naoj zemlji ima veliku perspektivu, istie predsjednik split-skoga klastera. Napominje pak kako je situacija u ribarstvu u Hrvatskoj loa, ali nije puno bolje ni na cijelom Medi-teranu.

LANOVI KLASTERA MARIKULTURE SPLIT GODINJE PROIZVEDU I VIE OD PET TISUA TONA BIJELE RIBE, POSEBICE LUBINA I KOMARE

tskoje baveodinjana se Japana,od jekih

eeeee ee-----

teranu.

Vodeni organizmi sve su traeniji na svjetskom tritu


ture. Ribolov i akvakultura ine oko est posto ukupnog izvoza Norveke. Vrijednost izvezenih ribljih proizvoda u proloj je godini iznosila oko 54 milijarde norvekih kruna, to je oko devet milijardi amerikih dolara. Akvakultura ini vie od 60 posto ukupnog izvoza riblje industrije te zemlje. U toj gospodarskoj grani postoji oko pet tisua radnih mjesta, koja se uglavnom odnose na uzgoj i preradu ribe. Osim toga,

ta gospodarska grana otvara radna mjesta u brojnim drugim industrijama, primjerice prijevozu, pakiranju, proizvodnji hrane za riblji uzgoj, ribarske opreme za proizvodnju i preradu ribe i koljaka. Prije tri godine u akvakulturi Norveke bilo je 20 tisua radnih mjesta.

Norveka je i jedan od najveih proizvo-aa atlantskog lososa u svijetu, a protekle je godine proizvela oko 95 tisua tona lososa. Proizvodnja kalifornijske pastrve iznosila je oko 50 tisua tona. Osim toga, u Norvekoj se uzgajaju bakalar i razne vrste koljaka, ali u manjim koliinama.

KINA SVJETSKI BROJ JEDANPromatrajui po svjetskim regijama,

akvakulturna proizvodnja koliinski je naj-vea na podruju Kine, a ta zemlja zauzima 66,7 posto ukupne svjetske proizvodnje u toj gospodarskoj grani. Slijedi podruje Azije i Pacifi ka, koje pokriva podruje od 22,8 posto te ostale zemlje koje ukupno ine podruje od 10,5 posto.

Meu tim ostalim zemljama najvie se

Akvakultura je tehnoloki sve naprednija

KINA DRI 66,7 POSTO UKUPNE SVJETSKE AKVAKULTURNE PROIZVODNJE, NA DRUGOM JE MJESTU PODRUJE AZIJE I PACIFIKA KOJE POKRIVA 22,8 POSTO


AKTUALNO

akvakulturom bave europske zemlje sa 4,2 posto, Latinska Amerika i Karibi sa tri posto, Afrika 1,5 posto, Sjeverna Amerika 1,2 posto i Bliski istok 0,6 posto. S druge pak strane, ako se promatra po vrijednosti pro-izvedenih akvakulturnih proizvoda, tada u svijetu ponovno prednjai Kina koja pokriva podruje od 48,8 posto, a nakon toga slijede

Azija i Pacifi k s udjelom od 28,3 posto. Kina, Indija, Vijetnam, Tajland, Indo-

nezija, Banglade, ile, Japan, Norveka i Filipini su top 10 zemalja koje imaju najvie akvakulturnih proizvoda. I taj podatak ukazuje na zanimljivost kako je Norveka jedina europska zemlja koja se ugurala u top 10 zemalja u akvakulturi.

Uzgoj ribe pod redovitom je kontrolom Predatori ugroavaju i koljke u uzgoju Akvakulturni se proizvodi veinom izvoze

Na kontinentu sve manje ribaraProizvoaima hrane pomogla bi zelena burza, s koje bi dobivali signale u to se i kada isplati ulagati

Premda kontinentalni dio Hrvatske ima odline pre-dispozicije za razvoj akvakulture, ljudi se tu, kako je za Zeleni magazin rekao obrtnik-poljoprivrednik Kreimir ori iz Iloka, uglavnom i dalje dre mje-ovite poljoprivrede.

On se konkretno bavi ratarstvom, stoarstvom i vinogra-darstvom, te amaterski vinarstvom. Na upit o tome koliko se poljoprivrednih proizvoaa na podruju Iloka bavi akvakul-turom, ori istie kako unato tome to ive na podruju uz rijeku, ribara ba i nema, tu se uglavnom poljoprivrednici bave ratarstvom i vinogradarstvom.

Nismo jo na takvom stupnju razvoja da bismo od poljopri-vrede mogli solidno ivjeti, a to se posebice odnosi na srijemsko podruje, gdje su rasparcelirani prostori, zbog ega se ne moe-

mo opredijeliti za bavljenje samo jednom granom, rekao je o-ri. On, meu ostalim, uzgaja biljke koje su prije svega potrebne za ishranu stoke, penicu, kukuruz i eernu repu, a ono to osta-ne prodaje na tritu.

Ilokim proizvoaima hrane, istie on, nesigurnost stvara nerijeeno trite jer ne postoji prava poljoprivredna burza na koju bi se mogli osloniti. Primjerice, ako jedne godine na tritu nedostaje uljarica, preko burze bi trebali dobiti signale to sijati za sljedeu godinu, a tako bi se mogle i formirati cijene poljopri-vrednih proizvoda.

Na razini hrvatskih upanija trebao bi postojati i fond iz kojeg bi se pokrivali trokovi poljoprivrednika u sluaju elementarnih nepogoda, zakljuio je ori nadajui se povoljnijim uvjetima nakon to Hrvatska ue u EU.

UZ RIJEKE SAMO POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

U NORVEKOJ JE UZGOJ RIBE I KOLJAKA NAJJAA PREHRAMBENA INDUSTRIJSKA GRANA S IZVOZOM OD DEVET MILIJARDI DOLARA


PIE Jozo [email protected]

Brzo smanjenje svjetskih zaliha fosilnih goriva i poveanje emisija ugljinog dioksida koje izravno utjeu na klimatske promjene sve vie potiu

drave i industrije da se posvete trae-nju alternativnih izvora energije kako bi smanjile negativan utjecaj staklenikih plinova na okoli i osigurale konkurentnost poslovanja. Zamjenska goriva su uglav-nom otpadni materijali ili nusproizvodi industrije, domainstava, poljoprivrede i umarstva. Zamjenom fosilnih goriva alter-nativnima smanjuje se ukupna emisija CO2, kao i koliine odloenoga komunalnog otpada jer Europska unija u okviru Okvirne direktive o otpadu prihvaa sigurno odla-ganje obraenog otpada samo kao krajnju mogunost.

DOBRI PRIMJERIDa koritenje alternativnih goriva

sve vie raste, vidljivo je i iz primjera CEMEX-a. U tvornicama cementa u Njemakoj, panjolskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj CEMEX u prosjeku koristi vie od 30 do 80 posto zamjenskih goriva, bez tetnog utjecaja na zdravlje i okoli. Na globalnoj razini CEMEX do 2015. godine planira poveati udio zamjenskih goriva na razinu od 35 posto.

CEMEX je u Hrvatskoj u svoju dugo-ronu strategiju takoer ugradio koritenje zamjenskih goriva, stoga intenzivno ispituje trite kako bi analizirao mogunosti kori-tenja razliitih vrsta alternativnih goriva. Kako se Hrvatska poetkom 2013. ukljuuje u europski sustav trgovanja emisijama CO2 poveanje udjela zamjenskih goriva za CEMEX postaje i kljuno pitanje za odra-nje konkurentnosti.

CEMEX ve koristi u svom proizvod-

nom procesu otpadna ulja, kao i kominu masline, otpadni materijal koji se esto nepravilno odlae, baca u okoli ili u rijeke

i more, to je vrlo opasno jer nepravilno zbrinuta komina postaje otrovna, zagauje tlo i vodotoke.

Meutim, komina nije dovoljna pa CEMEX ispituje raspoloivost i drugih

Odrivi razvoj utemeljen na industrijskoj ekologiji

Cementare su pouzdan u zbrinjavanju otpadaCEMEX je u Hrvatskoj u svoju dugoronu strategiju ugradio i koritenje zamjenskih goriva, in analizira razne alternativne mogunosti da se otpad na siguran nain iskoristi u procesu proi

CEMEX JE OVE GODINE ORGANIZIRAO TJEDAN OTVORENIH VRATA U SKLOPU KOJEG SU GRAANI JO JEDNOM MOGLI DOBITI INFORMACIJE O PROCESU PROIZVODNJE CEMENTA KAO I O ZAMJENSKIM GORIVIMA


ODGOVORNO DRUTVO

partner

tenzivno ispituje trite i zvodnje cementa

vrsta zamjenskih goriva, poput drvnog ot-pada te prethodno obraenog gorivog dijela komunalnog otpada.

Istovremeno, CEMEX vodi otvoren dijalog s graanima i na razliite ih naine informira o praksama koritenja zamjen-skih goriva i razlozima za njihovo uvoenje u Hrvatskoj. Vie od 16.000 kuanstava na podruju Katela, Solina i Vranjica na svoje je kune adrese dobilo informativni letak, u sklopu SASO sajma organiziran je informativni pult na kojem su posjetitelji mogli dobiti detaljnije informacije, a umje-sto Dana otvorenih vrata CEMEX je ove godine organizirao Tjedan otvorenih vrata u okviru kojeg su graani jo jednom mogli dobiti informacije o procesu proizvodnje cementa kao i o zamjenskim gorivima.

STUDIJSKO PUTOVANJEOsim toga, CEMEX je nedavno orga-

nizirao studijska putovanja za predstav-

nike Solina i Splita, Katela i medija u dva engleska pogona CEMEX-a koji koriste i zamjenska goriva. Tvornica u Ferribyju ko-risti sekundarna tekua goriva i preraeni komunalni otpad, a ona u Rugbyju prerae-ni komunalni otpad i automobilske gume, a obje su u skladnom suivotu s prirodnim okoliem i lokalnim stanovnitvom

Jedna od najveih prednosti koritenja zamjenskih goriva u cementnoj industriji je ta to se ona izravno suspaljuju u rotacijskoj pei za proizvodnju klinkera. To znai da se ne samo ukupna masa goriva ve i ostatak pepela apsorbira u klinkeru. Zato nema potrebe za zbrinjavanjem pepela, a zbog iznimno visokih temperatura u pei, do 2000C, sve se tetne tvari iz otpada poput NOx spojeva i tragova tekih metala stapaju u molekularnu strukturu klinkera. Na taj nain on postaje inertan, to znai da ga je nemogue ponovno aktivirati mehani-kim djelovanjem niti ga je mogue isprati vodom.

EFIKASNIJI OD SPALIONICAKoritenje otpadnih materijala kao

zamjenskih goriva upravo je zbog specifi -nosti proizvodnog procesa sigurno i pri-hvatljivo po zdravlje i okoli. tovie, proces

proizvodnje cementa je daleko uspjeniji i efi kasniji u obnavljanju energije iz otpada od klasinih rjeenja poput spalionica otpada.

CEMEX e koristiti samo one vrste zamjenskih goriva za koje od nadlenih in-stitucija ishodi potrebne dozvole sukladno Zakonu o zatiti okolia, Zakonu o otpadu te drugim zakonskim i podzakonskim aktima kako bi osigurao njihovo koritenje na najsigurniji nain, uz razumijevanje i podrku zajednice u kojoj posluje.

Danas se u svijetu uspjenima smatraju tvornice cementa koje su uspjele 80 posto potrebe za energijom dobiti iz zamjenskih izvora.

Neke tvornice u svijetu u svojim plano-vima ve predviaju stopostotnu zamjenu fosilnih goriva alternativnima jer proces proizvodnje cementa ima jedinstvenu mogunost prevesti mnoge ostatke na najsi-gurniji nain u gotov proizvod.

U TVORNICAMA CEMENTA U NJEMAKOJ, PANJOLSKOJ, VELIKOJ BRITANIJI I POLJSKOJ CEMEX U PROSJEKU KORISTI OD 30 DO 80 POSTO ZAMJENSKIH GORIVA, BEZ TETNOG UTJECAJA NA ZDRAVLJE I OKOLI

Komina korisno gorivoMaterijale poput komine masline - koji su e-sto zavravali baeni u okoli te zagaivali more, vodotoke i tlo CEMEX uspjeno kori-sti kao zamjensko gorivo. Koristi su viestruke: od smanjivanja emisija CO

2, preko sprjeava-

nja oneienja do sniavanja trokova energije.


Meu djecom mlaom od 13 godina ak je 32 posto onih koji su ve kuali alkohol! Pokazalo je to istraivanje provedeno u sklopu kam-

panje koja je pod nazivom Pokaite im put provedena na inicijativu tvrtke Carlsberg Croatia, a u suradnji s trgovakim lancem Mercator te uz potporu Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Obiteljskog centra i Savje-tovalita Luka Ritz.

Zbog maloljetnike je konzumacije alko-holnih pia zabrinuto 70 posto roditelja; 43 posto ih se suoava s tekoama u pokuaju da uope razgovaraju o toj temi sa svojom djecom; 95 posto ih eli vie strunih sav-jeta... Sve su to razlozi zbog kojih je Carls-berg Croatia u suradnji sa strunjacima pokrenuo edukativnu kampanju kojoj je cilj pomoi roditeljima konkretnim savjetima u prevenciji maloljetnike konzumacije, koja izravno utjee i na porast nasilja meu mladima.

Carlsberg Croatia vjeruje iskljuivo u od-govornu i umjerenu konzumaciju alkohola kod odraslih. Svjesni smo, ipak, da postoji potreba za sustavnim radom na prevenciji maloljetnike konzumacije, gdje je uloga roditelja iznimno vana, istie Ivana Tavra iz Carlsberga Croatia. Stoga su u sklopu

Prevencija opijanja i nasilja meu mladima

Pokaimo djeci p U kampanji Carlsberga Croatia pokazalo se da ak 95 posto rod

Najei strahoviMajke su ee nego oevi za-brinute oko svih navedenih tema. Roditelji samo muke djece vie brinu o alkoholu nego roditelji samo enske dje-ce, koje ee brine stupanje u spolne odnose. Zbog puenja su vie zabrinuti roditelji iz rural-nih sredina, a zbog interneta roditelji iz urbanih.

Razgovor o rizinom ponaanjuOko 61% roditelja tjedno pria s djecom o rizi-nom ponaanju. etvrtina roditelja o tome razgovara nekoliko puta mjeseno, a tek je 8% onih koji rijetko ili nikad ne razgovaraju o tome s djecom. Najmanje o tome s djecom komunicira-ju mlai roditelji, roditelji s osnovnim obrazova-njem te oni koji imaju samo mlau djecu.

Najvee opasnostiVie od 70% rodi-telja je jako zabri-nuto za razliite opasnosti koje prijete pijanim tinejderima, a najvie ih se boji pro-

metne ne-sree.


ODGOVORNO DRUTVO

ut bez itelja eli savjete o sprjeavanju maloljetnikog opijanja

kampanje organizirane besplatne edukativne radionice za roditelje, te izraen prirunik s informacijama i savjetima kako kod malo-ljetnika prevenirati konzumaciju alkohola.

OPIJA SE SVE VIE DJEVOJICAPrema rijeima predstojnika zagrebakog

Ureda za zdravstvo Zvonimira otara, posebno zabrinjava porast konzumacije kod sve mlae djece, osobito kod djevojica. Kako je s alkoholom povezan i porast nasi-lja meu djecom, u Gradu podravaju sve preventivne inicijative, edukaciju roditelja, ali i strou provedbu Obiteljskog zakona te kontrolu prodaje alkoholnih pia.

Trgovaki centar Mercator ukljuio se u projekt Pokaite im put, meu ostalim ustupivi i svoje prostore za rad eduka-tivnih radionica, jer, kako je istaknula Lea Marciju iz te tvrtke, podupiru aktivnosti kojima se njeguju obiteljske vrijednosti i potie komunikacija izmeu djece i rodite-lja, posebno kod tako vanih i osjetljivih tema kao to je prevencija maloljetnike konzumacije alkohola.

U radu radionica za roditelje, odranim pod strunim vodstvom profesorice peda-gogije Marije Sui Vojnovi, sudjelovala je dr. sc. med. Ivana Pavi imetin, voditeljica Odjela za praenje i analizu djelatnosti

kolske medicine HZZO-a, a ukljuili su se i predstavnici Policijske uprave zagrebake koji rade na projektu Policija u zajednici.

RODITELJI NE ZNAJU DOVOLJNORezultati istraivanja provedenog na

reprezentativnom uzorku u sklopu kam-panje Pokaite im put pokazalo je da je uz drogu alkohol najvea briga za 43 posto roditelja tinejdera u Hrvatskoj. Opijanje se vee uz socijalni kontekst roditelji su uvjereni da tinejderi piju kako bi se uklopili u drutvo ili osjeali starijima, a 24 posto ih se pritom boji da im djeca ne upadnu u loe drutvo. Istodobno je tek manji broj roditelja stvarno iskusio da se dijete napilo (10% djece u dobi od 14 do 17 godina) ili povraalo zbog alkohola (17% djece u dobi od 14 do 17 godina).

O pravim razmjerima opijanja tinejdera, meutim, jo nema dovoljno podataka. U jednom UNICEF-ovom istraivanju iz 2009. godine oko 50 posto srednjokolaca u dobi od 16 i 17 godina navelo je da je uzimanje alkohola, droga i cigareta jedan od osnovnih problema mladih u Hrvatskoj. To potrebnije su inicijative poput ove Carlsbergove ako tvrtke u svom djelovanju kane promicati i provoditi naela drutveno odgovornog ponaanja i poslovanja. (D. G. K.)

UestalostKako tvrde ili pretpostavljaju roditelji, meu dje-com koja su pila alkohol, polovica njih je to ini-la do 3 puta, a dio njih izmeu 4 i 10 puta. Vie od 20 puta pilo je 10% sta-rije djece, p r e t p o -stavljaju roditelji.

Opijanje starije djecePrema iskustvima roditelja koji znaju da su im djeca u dobi od 14 do 17 pila alkohol, njih 29% se napilo, 17% povraalo od alkohola. Ukupno gledajui, za 17% djece od 14 do 17 godina moe se pretpostaviti da su se napila, a 10% ih je povraalo od alkohola. S mlaom djecom roditelji nisu imali ovakva iskustva, a nitko od roditelja nije imao iskustva s time da je dijete bilo pijano u koli, ili da se ozlijedilo u pijanom stanju.

Konzumiranje u kuanstvuU 11% kuanstava navode da ba nikada ne konzumiraju niti pivo, vino ili estoka pia, dok

u 36% kuanstava barem nekad konzumi-raju sve tri vrste alkoholnih pia. Detaljni-

ja analiza nije mogua zbog jako malog broja ispitanika u podsegmentima, no za-nimljivo je da vie od polovice djece koja su se napila ili povraala od alkohola do-

lazi iz obitelji u kojima konzumiraju sva tri alkoholna pia.

alkohola


Prednosti ulaganja u energetsku uinkovitost ne prepoznaju samo tvrtke i pojedinci nego i upanije. Odlian primjer je Krapinsko-zagorska upanija,

koja je program poticanja ulaganja u ener-getsku uinkovitost za kuanstva pokrenula 2009. godine, a od ove ga godine uspjeno usmjerava i prema kolama.

Prvi natjeaj koji je raspisan 2009. bio je namijenjen subvencioniranju solarnih kolektora za pripremu potrone tople vode za prvih 20 korisnika. Na taj natjeaj pristiglo je 37 zahtjeva, potporu u visini 40 posto cijene ulaganja (najvie 12 tisua kuna) realiziralo je 12 kuanstava, a osam ih je odustalo. Ukupan iznos uplaene subvencije bio je 136 tisua kuna, a ukupna vrijednost investicije 350 tisua kuna. Idu-e, 2010. godine, prema istome modelu ras-pisan je natjeaj za 40 korisnika, s tim to je potpora proirena na geotermalne dizalice topline (grijanje i hlaenje prostora te gri-janje vode) i na kotlove na pelete (grijanje prostora i vode). Na natjeaj je pristiglo 26 zahtjeva i svi su odobreni. Realizirano je 17, a devet je odustalo. Isplaena potpora izno-sila je 200 tisua kuna, ukupna vrijednost investicija bila je oko 800 tisua kuna.

upan Krapinsko-zagorske upanije Sini-a Hajda Doni objanjava kako je u ovoj godini raspisan natjeaj za 100 korisnika, a osim triju spomenutih sustava, proiren je i na ulaganja u pirolitike kotlove (grijanje prostora i vode) te fotonaponske sustave (proizvodnja elektrine energije). Do sada smo odobrili 26 zahtjeva, realizacija je u tijeku, natjeaj je jo otvoren, a trenutano imamo 15 novih zahtjeva. Ove godine smo

poveali i visinu potpore sa 40 na 57 posto investicije, odnosno najvie 17.100 kuna.

KORIST I ZA GOSPODARSTVOupanija je, nastavlja on, ove godine

subvencije i potpore uspjeno nastavila usmjeravati i prema kolama, i to na vie podruja. Prvi smo u Hrvatskoj po-krenuli projekt energetske uinkovitosti namijenjen kolama, ukupno vrijedan 10 milijuna kuna, i to kroz kreditiranje preko EIB-a i PBZ-a. Osigurali smo za projektnu dokumentaciju vie od pola milijuna kuna, provedena su dva javna natjeaja, pa sanaci-je koje su ukupno vrijedne 2,1 milijun kuna poinju u est osnovnih kola, istie Hajda Doni.

Program energetske uinkovitosti u ko-lama, koji upanija provodi s REGEA-om, trenutano je vrijedan 15 milijuna kuna, koliko e se ukupno uloiti u modernizi-

rane sustave grijanja, zamjenu dotrajale stolarije po kolskim zgradama te u fasadne ovojnice. Dugorono je to i vrednije jer se tim programom educiraju o energetskoj uinkovitosti i njenim dobrobitima i ueni-ci i njihovi profesori. Vano je napomenuti kako veinu potrebnih radova izvode tvrtke s podruja nae upanije, to je ujedno i fi -nancijska injekcija gospodarstvu, naglaava upan.

STIMULACIJE ZA PROELJA Nadalje, utede koje se ostvaruju takvim

ulaganjima velike su kako za kuanstva tako i za kole. Kuanstva ve nakon etiri godi-ne vrate investiciju. Zahvaljujui smanjenju trokova grijanja, u kolskim se prorau-nima takoer osjeti energetsko stezanje remena. Primjerice, samo na ugradnji solarnih kolektora, kuanstva koja su prije vodu grijala iskljuivo na struju sada na

Energetska uinkovitost na lokalnoj razini

Kua ili kola? Svejedno, se tedi! Osim prema kuanstvima, Krapinsko-zagorska upanija subvencije i pot usmjerava i prema kolamaPIE Boris [email protected]


ODGOVORNO DRUTVO

godinjoj razini utede u prosjeku po 2899 kilovatsati (kWh), to je, pretvoreno u no-vac, uteda neto vea od dvije tisue kuna. Valja imati na umu kako se istodobno po domainstvu smanjuje i emisija oneiuju-ih tvari, domee on.

Od ove godine Krapinsko-zagorska upa-nija takoer provodi program stimuliranja energetski uinkovite gradnje. Subven-cioniramo gradnju energetski uinkovite vanjske ovojnice stambenih objekata (fasada) i ugradnju energetski uinkovite vanjske stolarije. Obuhvaena je i novo-gradnja i sanacija postojeih objekata. Na temelju javnog natjeaja sredinom godine je odabrano 12 korisnika (osam za fasade i etiri za stolariju). Natjeaj je bio raspisan za 20 korisnika, javilo ih se 14, a dva su odustala. Ovih 12 je ili u postupku ili su ve realizirali svoje projekte. Maksimalan

iznos potpore za fasadu je 12 tisua kuna, a za stolariju est tisua kuna. Za navedenih 12 korisnika potpora e ukupno iznositi 120 tisua kuna, a ukupna je vrijednost tih investicija 1,1 milijun kuna, kae upan.

U projektu ulaganja u energetsku uinkovitost u kuanstvima, po kojem je Krapinsko-zagorska upanija meu prve tri u Hrvatskoj (uz Karlovaku i Zagrebaku), partneri su REGEA (Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske), jedinice lokalne samouprave te Fond za zatitu oko-lia i energetsku uinkovitost.

neka

pore od ove godine

PROGRAM ENERGETSKE UINKOVITOSTI U KOLAMA, KOJI UPANIJA PROVODI S REGEA-om, TRENUTANO JE VRIJEDAN 15 MILIJUNA KUNA

Najvei hrvatski trgovaki lanac Konzum ostvario je u suradnji s tvrt-kom Siemens svoj prvi OIE projekt postavivi

fotonaponski sustav solarnih elija na krov prodavaonice Maxi Konzuma u zagrebakom Sopotu. Rije je o pilot-projektu kao sastavnom dijelu Konzumova poslovanja u skladu s odrivim razvojem, odnosno poticanjem koritenja obnovljivih izvora energije.

Elekrina energija proizvedena iz suneve koristit e se u prvoj fazi za potrebe redovitog poslovanja prodavaonice, te time znaajno sma-njiti trokove. Oekuje se da e sustav solarnih panela povrine 60 etvornih metara i instalirane snage 9,4 kilovata proizvoditi na godinu 9,9 megavata struje, pa bi se ulaganje u njih isplatilo nakon sedam godina.

Sustav ine fotonaponski pane-lidomaeg proizvoaa tvrtke Solvis d.o.o. iz Varadina te najsuvremeniji Siemensov fotonaponski inverter serije PVM, s ostalom prateom mjernom i

zatitnom opremom. Izvoa radova bila je tvrtka D.V.V. d.o.o. iz Zagreba, ovlateni Siemensov partner, a posao je obavljen u 30 dana. Fotonaponski projekti u Hrvatskoj su jo u zaetku, stoga se Konzum u tom segmentu moe smatrati pionirom meu trgovakim lancima. Uporabom suvremene teh-

nologije za proizvodnju ekoloki iste energije ta se tvrtka potvruje i kao predvodnik ekoloki odgovornog poslovanja. Energija sunca izniman je potencijal, a beumni fotonaponski moduli pro-izvode nekoliko desetaka puta manje ugljinog di-

oksida po jedinici proizvedene energije nego tehnologije fosilnih goriva.

Konzum se, istiu u toj tvrtki, kao i ostale lanice koncerna Agrokor,u svom poslovanju rukovodi visokom razinom ekoloke svijesti koju provodi u djelo kroz projekte energetske uin-kovitosti i iskoritavanja obnovljivih izvora. U sklopu te inicijative, a nakon evaluacije projekta u Sopotu, plan je uporabu obnovljivih izvora energije proiriti i na druga vea Konzumova prodajna mjesta. (D. G. K.)

Energija sunca u prvom Maxi KonzumuUporabu obnovljivih izvora energije, zapoetu suradnjom sa Siemensom, u Konzumu namjeravaju proiriti i na ostala svoja vea prodajna mjesta

PPPPPPPPPPPIIIIIIILLLLLLLLOOOOOOOOOOTTTTTTTTTTTT-PPPPPPPPPPPPPRRRRRRRRRRRRRROOOOOOOOOOOOJJJJJJJJJEEEEEEKKKKKKKKKTTTTTT HHHHHHRRRVVVVAAAATTTSSSKKKOOOGGGGG TTTTRRRRGGGGOOOOVVVVAAAAKKKKOOOOGGGG LLLLAAAANNNNCCCCCAAAA


PIE Jasminka Filipas [email protected]

Bivi lanovi rock benda Ikar, braa Igor i Mladen Bojani, prije est godina odluili su ivot na zagrebakom asfaltu zamijeniti povratkom u priro-

du, a svirku bavljenjem turizmom. Od tada strpljivo grade svoje malo etnoselo Stara Lonja u Parku prirode Lonjsko polje, odno-sno obnavljaju stare tradicijske drvene kue koje su kupili u zaseoku Budak kod Lonje.

Kad posao dovre, bit e tu devet objekata u kojima e se moi smjestiti oko 45 gostiju.

Neke su kue bile u takvom stanju da su nam u Ministarstvu kulture rekli da ne-emo moi napraviti repliku. Ipak, mi smo ih gotovo sve obnovili, premda obnavljanje ide sporo jer nije lako svaku gredu obnoviti ba na izvoran nain, ispriali su nam Igor i Mladen, pokazujui fotografi je ruevina kua kakve su ih kupili. Braa Bojani porijeklom su iz tog kraja, a u dotjeriva-nje objekata ukljuili su se i ostali lanovi obitelji. Tako se u apartmanima koji su

ve u funkciji mogu vidjeti runo raena posteljina koju njihova majka odrava na poseban nain (ne moe se jednostavno prati u perilici), ormari s rezbarijama iz 1892. godine, ekskluzivni stolci koje izrau-je i rezbari stolar bez ikakvih strojeva, kao i niz drugih detalja koji zapravo priaju priu o povijesti i specifi nosti tog prostora. Selo okruuje prekrasna priroda, a u blizini je vie rijeka (Sava, Lonja i Kupa) te bezbroj rukavaca na kojima se moe pecati. Zato braa Bojani u ponudi imaju kanue, a imat e i bicikle. Naravno, uza sve to, osiguravaju

ODRIVI RAZVOJ

Park prirode Lonjsko polje: s turizmom se vraaju i mladi

Sisako-moslavaka upanija nala je recept kako turistiki valor svima koji se tu ele baviti turizmom osigurani su poticaji, savjeto

Dobar ivot na


izirati prostor Parka prirode Lonjsko polje i cijele upanije - davna pomo i nastup na tritu

i domau autohtonu kuhinju: slatkovodnu ribu, gulae, domae slatke delicije...

TURIZMU 12,5 MILIJUNA BESPOVRATNIH KUNAPria o brai Bojani samo je jedna od

lijepih pria iz toga kraja Hrvatske, koja po-kazuje da se uz poticaje mlade ljude moe vratiti i na prilino opustoena podruja ako im se prui sigurnost i perspektiva za rad. Naime, braa su dobila bespovratne poticaje Sisako-moslavake upanije, Ministarstva turizma, poljoprivrede, a

moda e ih dobiti i iz Ministarstva kulture (za sada su od tog ministarstva dobili samo pohvale).

Pria o razvoju turizma na tom podruju poela je prije est godina, doznajemo od direktora Turistike zajednice Sisako-moslavake upanije Ivora Stanivukovia. upanija je tada izradila Strategiju razvoja upanije, a samim tim i turizma. Do tada je turizam kao gospodarska grana bio potpuno zanemaren. Dok su 2005. u Parku prirode bila svega etiri obiteljska gospo-darstva sa 16 kreveta, danas su tu 32 gos-podarstva s vie od 120 kreveta za smjetaj turista. Dodjelom bespovratnih sredstava (u prosjeku izmeu 55.000 i 60.000 kuna

POVRINA PARKA NETO JE MANJA OD 510 ETVORNIH KILOMETARA, I NAJVEE JE ZATIENO MOVARNO PODRUJE NE SAMO U HRVATSKOJ NEGO I U DUNAVSKOM PORJEJU

rubu movare


Birdwatching, 300 km biciklistikih stazaPovrina Parka neto je manja od 510 e-tvornih kilometara, i kao movarno podru-je najvee je zatieno podruje ne samo u Hrvatskoj nego i dunavskom porjeju. Park je uvrten u tzv. Ramsarski popis movara koje su od meunarodnog znaenja, osobi-to kao prebivalite ptica movarica. Prema kriterijima direktive o pticama Europske uni-je, to podruje pripada vanim podrujima za ptice (Important Bird Areas - IBA). Sainjava-ju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Po-ganovo polje, a u Parku su i dva ornitoloka rezervata u kojima obitavaju brojne, a u eu-ropskim razmjerima i dvije posebne zatiene ptice: patka njorka i iarka. Ova druga gnijez-di se jedino na tom podruju i ini 10 posto europske populacije. Ba zbog ptica razvio se i poseban vid turizma - birdwatching. Zapra-vo, najvei broj inozemnih turista dolazi upra-vo zbog njega. Javna ustanova Park prirode osnovana je radi zatite, ouvanja i promicanja temeljnih pri-rodnih i kulturnih vrijednosti podruja. Izme-u ostalog, osmiljeni su odgojno-obrazov-ni programi za djecu, a i svi ostali posjetitelji mogu dobiti strunog vodia kroz Park koji se moe razgledati i s broda. Ve u proljee pro-funkcionirat e i dvije rent a bike postaje na kojima e se moi unajmiti bicikli za vonju po ureenim stazama (bit e ih est, ukupne duine 300 kilometara). Zanimljivo je da e posjetitelji moi doi do Siska vlakom ili ne-kim drugim prijevoznim sredstvom, a Upra-va Parka osigurat e im da ih tamo eka bicikl kojim onda mogu dalje u razgledava-nje.

po domainstvu koja su iskazala interes za bavljenje turizmom, do sada je utroeno oko 12,5 milijuna kuna), povean je interes za bavljenje tom gospodarskom granom.

Promijenili smo svijest ljudi i pokazali im da je ovo jedna od grana koja ima per-spektivu i koju e upanija pomagati, istie meu ostalim Stanivukovi, dodajui kako je program prvo napravljen za podruje Parka, ali se proirio na podruje upanije, inae poznate po ljeilinom turizmu (To-pusko), vinskim cestama u Moslavini, itd.

Obiteljska gospodarstva, ugostiteljski objekti, razliite udruge poput Zadruge koja je osnovana kako bi okupila sve koji se bave izradom suvenira, udrueni su od 2009. godine u turistiki Klaster Lonjsko polje, kroz koji im je, uz ostalo, osigurana sustav-na edukacija i plasman na tritu. Eduka-cija je bila dostupna i prije kroz Razvojnu

Turistiki brod (gore) zanimljiv je nain da turisti, kojih je sada ve i vie od 15.000 godinje, upoznaju zanimljivosti Lonjskog polja, meu kojima je i sve vie obnovljenih tradicionalnih posavskih kua...

snim

io Ch

ristia

n Dav

id Ga

dler

snim

io Ch

ristia

n Dav

id Ga

dler


ODRIVI RAZVOJ

agenciju Simora, a udruivanjem u Klaster - koji danas ima 50-ak lanova i okuplja sve ukljuene u turizam toga kraja, bila to obiteljska gospodarstva, hoteli, restorani... omoguen je zajedniki nastup na sajmo-vima te drugi oblici prezentacije usluga. Cilj je ujednaiti standard ponude i cijene u svim dijelovima upanije kako bi se dobila po kvaliteti posebno prepoznatljiva turistika destinacija. Stanivukovi vjeruje da e se to postii za maksimalno godinu

dvije, a upanija je ve sada po turistikoj uinkovitosti (omjer uloenog novca i po-stignutog), trea u Hrvatskoj. Ovu ocjenu dobila je od Odjela za ekonomiju i turizam pulskog Sveuilita Jurja Dobrile, koji je o tome proveo posebno istraivanje.

PARK PRIRODE LONJSKO POLJEPosljednjih se godina vidi kako mladi

ljudi zbog turizma ne samo da ostaju na ovom podruju, nego mu se i vraaju,

kazao je voditelj slube za promidbenu, turistiku i ugostiteljsku djelatnost Parka prirode Lonjsko polje Edvard Bogovi. Dodaje kako je ta djelatnost i broj turista poveala s oko dvije do tri tisue na ak 15 do 16 tisua godinje, a trendovi pokazuju da bi taj broj uskoro mogao biti i vei. Ipak, jo se nedovoljno ulae u dravne i upa-nijske ceste koje su nekvalitetne, u pjeake staze, odmorita, prostore za rotiljanje, kampiranje, osmatranice, itd. Sve te sadraje imamo ucrtane u naim planovima upravljanja, no pitanje je kada e za njih biti novca, naglasio je Bogovi.

Da su na dobrom putu, pokazuje i to to je Republika Hrvatska upravo Lonjsko polje kandidirala za upis na UNESCO-vu listu svjetske batine. I to u najzahtjevnojoj, mje-ovitoj kategoriji kao kulturno i prirodno dobro ovjeanstva.

NA DVIJE RENT A BIKE POSTAJE POSJETITELJI E OD PROLJEA MOI UNAJMITI BICIKLE, A TKO DOLAZI VLAKOM, BICIKL E GA PO ELJI EKATI NA POSTAJI U SISKU, ODAKLE MOE U OBILAZAK PARKA, PO EST UREENIH STAZA UKUPNE DUINE 300 KILOMETARA!

Park prirode Lonjsko polje primjer je dobre prakse u odrivom razvoju regije: uz znaajan porast broja turista i kvalitetne pomake u gospodarskom razvoju, bioloka raznolikost i okoli tog iznimnog prirodnog podruja nisu narueni


RAZGOVARAO Svetozar [email protected]

Sustavno intenzivno koritenje energije iz biomase pridonosi stvaranju novih tvrtki, novih tehnologija, novih zelenih radnih mjesta u industriji,

obrtu, uslugama, umarstvu, poljoprivredi, kao i drvnoj industriji, stvaranju dugoro-nih perspektiva za osiguranje energetske opskrbe temeljene na poveanju domaih izvora energije istaknut e kao povode osnivanja Hrvatske udruge za biomasu nje-zin predsjednik Josip Dundovi, neumorni zagovornik koritenja obnovljivih izvora energije kod nas. Udrugu na ijem je elu,

a ije su lanice i Akademija umarskih znanosti, umarski fakultet Sve

zin - zeleni magazin 003

Documents