100

Umberto Boccioni Manifesto 1914

Morali smo udarati po komercijalnoj i tradicionalnoj ravnodunosti talijanskih slikara i kipara, a sada eto ibamo i profitersku niskost talijanskih arhitekata. Arhitektura, slobodoumna umjetnost vrlina, najvea u svojoj tenji k apsolutnom, na alost je najsputanija i najogranienija samim ivotnim okolnostima. U etiri godine mi smo futuristi ukratko izloili slikarska i kiparska istraivanja modernog doba, koja su prethodno bila potpuno nepoznata u Italiji. Istodobno smo oslobodili simultanost, individualnu i dinaminu formu, koja stvara neprekinutu arhitektonsku konstrukciju. plastiki dinamizam = svijest o arhitektonskom dinamizmu U talijanskoj su arhitekturi uvjeti, sve do sada, bili na alost nepovoljni. Politiki i socijalni uvjeti, tradicionalni pojmovi obrazovanja i higijene povijesne su barijere koje arhitekt teko moe preokrenuti vlastitom voljom i naporom izoliranog genija. Evo zbog ega mi futuristi elimo povesti talijanske arhitekte u atmosferu hrabrosti i stroge estetske slonosti koju smo stvorili. U arhitektonskoj kreaciji prolost pritie um naruioca isto kao i arhitekta. Svaki mesar sanja o preporodu ili neem slinom bez spominjanja monumentalnih budalatina dravne uprave. Dodir s poslovnim ljudima obeshrabruje smionost arhitekta. Plagijat, ta rana koju talijanska umjetnost sa sobom nosi, paralizira razvoj talijanske arhitekture dvama sramnim robovanjima: 1. robovanjem zakonima i starim stilovima: dorskom, jonskom, korint-skom, romanikom, gotikom, renesansnom, maurskom itd.; 2. robovanjem stranim stilovima: sentimentalizam + kvekerizam = cottage ili engleska umjetnost; kellerska senzualnost + ciganska = pivnica ili beka umjetnost; omekani barbarizam + knjievni muik = izba ili ruska umjetnost; kravlje mlijeko + okolada + alpska dosada = vicarski chalet ili rustikalna umjetnost. U robovanju starim stilovima meu iscrpljujuim elementima imamo i puke arheoloke obiaje koji stvaraju graditeljski fetiizam prema grkom i rimskom, bazilici, gotikoj katedrali, palai, iz esnaestoga stojea. U robovanju stranim stilovima, ako se tako mogu nazvati, imamo naprotiv intelektualni snobizam sjevera, koji spreava talijansko graditeljsko projektiranje dekoracijama od drva i tkanina; objektima oblikovanim s idiotskim ukusom seljaka razliitih pustara, po maarskoj, ruskoj ili skandinavskoj modi, koji ukraavaju nae javne prostore; kazalita, kavane, banke, izlobene prostore s pogrebnim crnim mramorom i ledenim skulpturama u crnom drvu nekog berlinskog restorana, ili pak napornom ivou moskovljanskog orijentalizma. Vrijeme je da se stane. Jedina zemlja koja posjeduje klimu i duh, i modernoj arhitekturi moe podariti jedinstven stil, jest Italija. I to je njezin budui zadatak u umjetnosti. U razdoblju od 50 godina Italija e proizvesti velike umjetnike na podruju slikarstva, kiparstva, knjievnosti, muzike i arhitekture, koji e diktirati zakone svijetu. Jedini put koji vodi korjenitoj obnovi jest povratak Potrebi. Kada sam napisao da formula plastikog dinamizma sadri Idealitet

po svaku cijenu, koji znai omalovaavanje i negaciju ivota, i to na literarnoj a ne na plastikoj razini. U tih lanih primitivaca nailazimo na monotoniju jednostavnih oblika (kocke, trokuti i drugi geometrijski likovi, linearni i vrsti, mannequins jednostavne i banalne sinteze stvarnih oblika prirode) izvedenih u strpljivim i marljivim ispunama, to u zajednitvu sa siromatvom ritmike samih oblika, uz brojne i neizraajne praznine izmeu pojedinih oblika, oduzima slikama bilo kakvu ritmiku ili lirsku vibraciju. Siromatvo, i to u svakom smislu, jedina je odlika svih takvih slika. George Braque pie: Les moyens limits donnent le style, engendrent la forme nouvelle et poussent la cration.* Ako Braque pod ogranienim sredstvima razumijeva napor k sintezi, onda je u pravu. Ako umjesto toga razumijeva upotrebu ogranienih sredstava primitivaca, onda je u krivu. Michelangelo, usredotoen na sintezu ali s bogatim sredstvima, ima barem isto toliko stila koliko Giotto s ogranienim sredstvima. Deformacija ne smije biti sama sebi svrha, iako naoko tako nalae logika. Nasuprot tome, deformacija mora biti ritmika nunost za ritmiku konstrukciju i ritmiku dovrenost slike. Sve pojedinane deformacije u jednoj slici moraju se podudarati s kljunim ritmikim udarom koji stvara ritam kompletne slike. Ako je taj cilj postignut, svi su dijelovi slike neophodni i neizmjenljivi. Svijetlo i tamno (chiaroscuro) treba postojati onda i ondje gdje to iziskuje osobeni ritam odreenog oblika i sveukupni ritam slike. Svaki predmet ima svoj osobeni ritam; svaki osobeni ritam mora se uklapati u sveukupni ritam slike. Ako se na nekoj slici bez posljedica moe oduzeti, izmijeniti ili pomaknuti jedan dio, to pokazuje da ritam tog dijela nije intimno povezan sa sveukupnim ritmom slike i da slika nema vrstu arhitektoniku. Naprotiv, na slici sve mora biti nuno, neizmjenljivo i konano. Fernand Leger pie: J'aime les formes imposes par l'industrie moderne; je m'en sers; - les aciers ont mille reflets colors plus subtils et plus fermes que les sujets dits classiques. Je soutines qu'une mitrailleuse ou la culasse d'un 75 sont plus sujets peinture que quatre pommes sur une table ou un paysage de Saint-Cloud, et cela sans faire du Futurisme. ** Slaemo se s Fernandom Legerom, ali alimo to mu njegov pretjerani chauvinisme ne doputa priznanje da je upravo futurizam nametnuo plastiku ljepotu i lirinost mehanizirane modernosti. Na kraju elimo zakljuiti da je apsurdno izii iz okvira slikarstva samo zato da se ide naprijed po bilo koju cijenu. No apsurdno je i neasno takoer vratiti se u muzej, plagirajui da bi se ostalo unutar slikarstva. Treba ii naprijed po svaku cijenu, razvijajui sve steene plastike vrijednosti, te otkrivati nove irokom i snanom sintetikom vizijom. Pred futurizam, nakon to je proao kroz period otkrivanja vitalnog, irokog i dubokog modernog senzibiliteta, postavlja se problem definiranja stila, konkretizacije oblika i stvaranja idealnih krajnjih sinteza. Za taj zadatak smatramo najpozvanijim talijanski genij.

Prijevod s talijanskog Darko Glavan

Ograniena sredstva daju stil, raaju novi oblik i usmjeruju na stvaranje.

Volim oblike koje namee moderna industrija; njima se sluim; elini predmeti imaju tisuu suptilnijih i vrih obojenih odbijesaka nego motivi koje zovemo klasinim. Smatram da su mitraljez ili zatvara kalibra 75 pogodniji motivi za slikarstvo nego etiri jabuke na stolu ili krajolik Saint-Clouda, a da to nije futurizam.

nae epohe, mislio sam da sadri potrebu nae epohe. U modernom ivotu

potreba = brzina

Na je rad u slikarstvu proraunat tako da izazove porast emocija nad vlastitim unutranjim (arhitektonskim) konstruiranjem i da izbjegava mogunost vizuelnih sluajnosti. Stoga volumeni tijela, atmosferiki volumeni, praznine i punine i njihove tone matematike definicije, svjetlost, precizne konture, mjerodavni tonovi, ogoljelost, sirovost, bjelina, crnina naeg rada ive vrlinom arhitektonskih zakona diktirani zakonima harmonije. Dinamine potrebe modernog ivota nuno e stvoriti razvijenu afirmiranu arhitekturu. Ta je zamisao ve primijenjena u svim konstrukcijama koje neposredno odgovaraju potrebama ivota i ija je namjena izvan estetske vlasti - stoga su to konstrukcije koje potrebom za svojim porijeklom stvaraju istinski iv estetski doivljaj. Kirurki no, brod, automobil, eljeznika stanica, donose potrebu postojanja radi vlastite konstrukcije, koja pak stvara skup praznina i punina, linija i ploha, ravnotea i jednaenja, kojima se oslobaa nova arhitektonska emocija. Nijedan mornariki inenjer ili mehaniar-pronalaza ne bi nikad razmiljao o rtvovanju i najmanjeg kapaciteta vlastite konstrukcije prostoru za ukras ili bilo koji drugi kulturno-estetski predmet. U blistavom razvoju strojeva suprotnost je istina. Brodovi, automobili, eljeznike stanice zadrali su veu estetsku izraajnost to su vie podreivali svoje arhitektonsko oblikovanje potrebama za koje su dizajnirani da slue. Veliki eljezniki hangari, koji su u dalekoj vezi s brodovima katedrala, naslijedili su jednostavne krovove, dostatne za potrebe dolazaka i odlazaka vlakova. Jarboli, visoki dimnjaci koji povezuju brodove s pogonima u cvijeu, to znai s nepravilnostima prirode, nestali su da bi stvorili mjesto nunoj cjelovitosti: rezanim elipsoidnim plohama i penetraciji, oblikovanim tako da izbjegnu trenje. Automobili su smanjili dimenzije koje su ih povezivale s koijama i diliansama. Briga za razvoj motora sravnila ih je sa zemljom i preuredila ih da izgledaju poput metka. Doi e vrijeme u kojem letjelice vie nee oponaati ptice i ribe, ve e nastojati biti to blie oblicima koje trai potreba za stabilnou i brzinom. Ti su vrlo korisni pronalasci, koje su omoguili mehaniari, zasad potpuno zanemareni u umjetnosti gradnje domova, ulica i drugog. Estetska preokupacija kulture u vrijeme dok se svi oblici ivota i umjetnosti udaljuju od nereda i prirodnog kaosa da bi se pribliili mozgom predodreenom poretku - ometa bilo kakvu inovaciju. Arhitekti su objesili svete pojmove stupa, kapitela i vijenca. Sveti pojam dekoracije. Sveti pojam statike vjenosti. Arhitekt mora raznijeti sve i zaboraviti da je arhitekt. Mora poeti s novih polazita koja nisu arhaizmi Egipana ili primitivizmi seljaka ali su arhitektonska - stvorena uvjetima ivota i znanosti i nametnuta nam kao ista potreba. To je ono to nepogreivo vodi instinkt prema estetskoj izraajnosti. Velike su jeftine etvrti svojom nagou i jednostavnim ukrasima bijele-punine i crne-praznine mnogo blie stvarnosti nego burujske palae. U svojoj sam knjizi Futuristiko slikarstvo i kiparstvo govorio o novim prirodnim elementima koje su nam znanost i mehanika dale, u kojima napol ivimo, i koje su esencija modernog ivota. Novi zakoni arhitektonske konstrukcije moraju biti otkriveni u tim prirodnim elementima. Ne moemo raspravljati o statici i vjenosti kad svaki dan raste gorljivost za transformacijom, za velikom brzinom komuniciran