Životinjska tkiva
DESCRIPTION
ŽIVOTINJSKA TKIVA. ŽIVOTINJSKA TKIVA. Tkivo je skup ćelija iste građe, funkcije i embrionalnog porekla Nauka koja proučava tkiva: HISTOLOGIJA U telu životinja postoje 4 vrste tkiva: epitelno vezivno mišićno nervno. žlezdani. cilindričan. čulni. masno. kockast. tr e pljasti. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ŽIVOTINJSKA TKIVA
ŽIVOTINJSKA TKIVA
• Tkivo je skup ćelija iste građe, funkcije i embrionalnog porekla
• Nauka koja proučava tkiva: HISTOLOGIJA• U telu životinja postoje 4 vrste tkiva:
epitelno vezivno mišićno nervno
TKIVA
EPITELNO VEZIVNO
MIŠIĆNO NERVNO
jednoslojni višeslojni
specijalni
trepljasti
čulni
žlezdani
pločast
kockast
cilindričan
vlaknasto krv i limfa
koštano
hrskavičavo
gusto
rastresito
masno
glatko
poprečnoprugasto
srčano
neuroni neuroglije
senzitivni
motorni
interneuroni
EPITELNO TKIVO• Izgrađeno od gusto zbijenih ćelija koje
formiraju slojeve• Osnovna uloga: zaštitna• Nalazi se na površini tela, oblaže unutrašnje
šupljine pojedinih organa i odvodne kanale
EPITELNO TKIVO - podela
Jednoslojni epitel
Višeslojni epitel
Prema broju slojeva
Prema obliku ćelija
pločast kockast cilindričan
SPECIJALNI EPITELI
TREPLJAST
ČULNI
ŽLEZDANI
Ćelije sa trepljama; u
dušniku i bronhijama
Ćelije luče različite
materije; u sastavu žlezda
Ćelije specijalizovane
za primanje različtih draži; u
čulnim organima Gustatorna kvržica
na jezikuMehanoreceptori čula
sluha i ravnoteže
VEZIVNO TKIVO• Izgrađeno od vezivnih ćelija,
međućelijske supstance (matriksa) koju luče ćelije i vezivnih vlakana u matriksu
• Uloga: potporna; povezivanje drugih tkiva
• Vrste: krv i limfa, vlaknasto vezivno tkivo, hrskavičavo tkivo, koštano tkivo
KRV• Tečno vezivno tkivo• Građa: tečni matriks
(krvna plazma) i krvne ćelije
• Uloge: transport O2 i hranljivih materija do ćelija, odvođenje CO2 i štetnih produkata metabolizma od ćelija; imunitet
ERITROCITI
LEUKOCITI
TROMBOCITI
Sadrže hemoglobin koji vezuje O2
Imaju ulogu u imunitetu – sposobnosti organizma da
se brani od stranih tela
Imaju ulogu u koagulaciji (zgrušavanju) krvi
Trombociti u razmazu krvi
LIMFA
• Bezbojna tečnost po sastavu slična krvnoj plazmi
• Od ćelija sadrži samo limfocite
• Uloga: vraćanje međućelijske tečnosti u krvotok
VLAKNASTO VEZIVNO TKIVO• U matriksu sadrži vezivna vlakna
(kolagena i elastična vlakna)– Kolagena vlakna su debela, čvrsta i
savitljiva, ali neelastična– Elastična vlakna su tanka, razgranata i
elastična
• Podela:• Gusto vezivno tkivo• Rastresito vezivno tkivo• Masno tkivo
RASTRESITO VEZIVNO TKIVO
GUSTO VEZIVNO TKIVO
MASNO TKIVO
Vezivna vlakna su razbacana u matriksu
Vezivna vlakna su zbijena u paralelne snopove
Izgrađeno od ćelija ispunjenih masnim kapljicama
Kod odraslih osoba broj ćelija je konstantan, dok je njihova veličina promenljiva
Gradi tetive i ligamente
Nalazi se oko krvnih sudova, nerava i pojedinih organa
HRSKAVIČAVO TKIVO• Građeno od hrskavičavih ćelija
(hondrocita) koje se nalaze u malim šupljinama (lakunama) međućelijskog matriksa sa vezivnim vlaknima
HIJALINSKA HRSKAVICA
ELASTIČNA HRSKAVICA
Sadrži kolagena vlakna
Sadrži elastična vlakna
Nalazi se u ušnoj školjci, grkljanu
Nalazi se u zglobovima, nosu i dušniku, rebrima
KOŠTANO TKIVO
• Ćelija osteocita u lakunama
• Matriksa sastavljenog od organskog oseina, kolagenih vlakana i neorganskih soli Ca i Mg
• Haverzovog kanala kroz koji prolaze krvni sudovi i nervi
Osnovna gradivna i funkcionalna jedinica je osteon građen od:
KOSTNA SRŽ
MIŠIĆNO TKIVO
• Građeno od izduženih mišićnih ćelija koje u citoplazmi imaju proteinska vlakna (miofibrile)
• Aktivnošču miofibrila ćelija se skraćuje (grči - kontrahuje) i opruža.
• Podela:• Poprečnoprugasto mišićno tkivo• Glatko mišićno tkivo• Srčano mišićno tkivo
Poprečnoprugasto mišićno tkivo
Gradi skeletne mišiće. Uloga: pokretanje delova tela. Pod voljnom kontrolom
Dugačke cilindrične ćelije sa više jedara i velikim brojem mitohondrija
Glatko mišićno tkivo
Ulazi u sastav zidova unutrašnjih organa: creva, mokraćne bešike, polnih kanala,
krvnih sudova. Uloga: unutrašnji transport. Nije pod voljnom kontrolom
Vretenste ćelije sa jednim jedrom
Srčano mišićno tkivo
Gradi srce kičmenjaka. Nije pod voljnom kontrolom. Automatski se kontrahuje
Poprečnoprugaste ćelije sa jednim jedrom, i nastavcima kojima se povezuju u mrežu
NERVNO TKIVO
• Izgrađeno od nervnih ćelija koje sprovode nervne impulse – neurona i potpornih ćelija – neuroglija
Građa neurona
• Telo neurona• Nastavci: dendriti i akson• Mijelinski omotač (oko aksona)
dendriti
telo neurionajedro
mijelinski omotač
akson
završni dugmići
Motorni neuron
Vrste neurona
• Senzitivni neuroni – prenose impuls od receptora do CNS-a
• Motorni neuroni – sprovode impuls od CNS-a do efektora (mišića ili žlezda)
• Interneuroni – povezuju senzitivne i motorne neurone
Refleksni luk• Put nervnog impulsa od receptora preko
senzitivnog neurona do centra u CNS-u, pa preko motornog neurona do efektora
motorni neuron
senzitivni neuron
receptor
efektor (mišić)
Kičmena moždina
TKIVA
EPITELNO VEZIVNO
MIŠIĆNO NERVNO
jednoslojni višeslojni
specijalni
trpljasti
čulni
žlezdani
pločast
kockast
cilindričan
vlaknasto krv i limfa
koštano
hrskavičavo
gusto
rastresito
masno
glatko
poprečnoprugasto
srčano
neuroni neuroglije
senzitivni
motorni
interneuroni
SISTEMI ORGANA ŽIVOTINJA
KOŽNI SISTEM
• Nalazi se na površini tela
• Uloge: Zaštita od mehaničkih povreda, hemijskih
materija, mikroorganizama, zračenja, isparavanja
Čulna – prima draži iz spoljašnje sredine Izlučivanje, disanje, ishrana Termoregulacija
Građa kožeBeskičmenjaci
Kičmenjaci
Jednoslojni epidermis (pokožica) – epitelno tkivo
Višeslojni epidermis (pokožica) – epitelno tkivo
Dermis – vezivno tkivoZaštitne tvorevine kože:
•Kutikula
•Rožne krljušti i ploče gmizavaca
•Perje ptica
•Dlaka sisara
Kožne žlezde: jednoćelijske i višećelijske
Čulni organi Koža sisara
SKELETNI SISTEM
• Uloge: Potporna – daje oblik i čvrstinu telu Zaštitna – štiti unutrašnje organe Kretanje – zajedno sa mišićima
• Tipovi skeleta (prema položaju u telu): Egzoskelet – ljuštura mekušaca, kutikula
zglavkara Endoskelet – kosti kičmenjaka
SKELETNI SISTEM
endoskelet
egzoskelet
MIŠIĆNI SISTEM
Uloge: Kretanje tela,
pokretanje delova tela
Učestvuje u ishrani, varenju, disanju, izlučivanju, cirkulaciji telesnih tečnosti
Tipovi mišićnog sistemaŽivotinje bez
skeletaŽivotinje sa
egzoskeletom
Mišići su ispod kože, potpuno obavijaju telo
Životinje sa endoskeletom
Mišići u snopovima vezani su za
unutrašnju stranu egzoskeleta
Mišići su vezani za spoljašnju stranu
kosti
ČULNI SISTEM• Obaveštava telo o promenama u spoljašnjoj i
unutrašnjoj sredini• Receptori u sastavu čula primaju draži i prevode
ih u nadražaje koji se nervnim ćelijama sprovode do centralnog nervnog sistema
Vrste receptoraMehanoreceptori
Primaju mehaničke draži. Nalaze se u čulu dodira, čulu sluha i ravnoteže
Termoreceptori
Primaju termičke draži, reaguju na
promene temperature
Fotoreceptori
Primaju svetlosne draži. Nalaze se u
čulu vida
Hemoreceptori
Primaju hemijske draži. Nalaze se u čulu ukusa i čulu
mirisa
НЕРВНИ СИСТЕМ• Прима информације о
променама у спољашњој и унутрашњој средини од рецептора, обрађује информације и обезбеђује адекватан одговор организма
• Контролише све животне функције и понашање организма
Типови нервног система
Мрежаст нервни систем
Код осталих животиња
Нервне ћелије равномерно
распоређене по телу, повезане наставцима
у мрежу
Код дупљара
У предњем делу
Дуж тела
Нервне ћелије се групишу у одређеним
деловима тела
Главене ганглије (код бескичмењака)
Мозак (код кичмењака)
Нервно стабло
Централни нервни систем
Нервне ћелије се групишу у одређеним
деловима тела
Наставци нервних ћелија ван нервног стабла
Периферни нервни систем
Врпчаст
Код пљоснатих и ваљкастих црва
Нервне ћелије равномерно
распоређене дуж нервног стабла у врпце
Ганглионаран
Код мекушаца
Нервне ћелије у нервном стаблу образују
проширења - ганглије
Лествичаст У сваком телесном сегменту налази се пар
ганглија повезаних међу собом и ганглијама суседних сегмената
Код кичмењака
Код чланковитих црва и зглавкара
Цеваст У нервном стаблу налази се унутрашња шупљина
ENDOKRINI SISTEM
• Endokrini sistem čine ENDOKRINE ŽLEZDE (žlezde sa unutrašnjim lučenjem) koje svoje produkte – hormone – izlučuju direktno u krv. Krvlju se hormoni prenose do ciljnih tkiva na koja deluju
• Uloga: regulatorna – regulišu različite Uloga: regulatorna – regulišu različite procese u organizmuprocese u organizmu
hipotalamus
hipofiza
pankreas
nadbubrežne žlezde
jajnici
testisi
štitna žlezda
SISTEM ORGANA ZA VARENJE
• Uloga: unošenje hrane, mehanička i hemijska obrada hrane, apsorpcija hranljivih materija, izbacivanje nesvarenih ostataka
Tipovi digestivnog sistema
Dupljari
Pljosnati crvi
Gastrovaskularna duplja sa usnim otvorom
Ostale životinje
Usni otvor, prednje i srednje crevo
Usni otvor, prednje, srednje, zadnje
crevo i analni otvor
Nepotpuno crevo
Potpuno crevo
SISTEM ORGANA ZA DISANJE
• Uloga: razmena gasova sa spoljašnjom sredinom
• ĆELIJSKO DISANJE
C6H12O6 + O2 → CO2 + H2O + E [ATP]
Organi za disanje
• Površina tela, koža: sunđeri, dupljari, crvi
• Kožne škrge: člankoviti crvi, mekušci, rakovi, bodljokošci
• Traheje: insekti, pauci, stonoge
• Unutrašnje (prave) škrge: ribe
• Pluća: kopneni kičmenjaci
Traheje
TRANSPORTNI TRANSPORTNI (CIRKULATOR(CIRKULATORNINI)) SISTEM SISTEM
• Transport kiseonika i hranljivih materija do ćelija, odvođenje ugljen-dioksida i štetnih produkata metabolizma od ćelija
• Tipovi sistema: otvoren i zatvoren
Otvoreni cirkulatorni sistem• Mekušci, zglavkari, plaštaši
• Hemolimfa se kreće krvnim sudovima, a zatim izliva u međućelijske prostore
Zatvoreni cirkulatorni sistem
• Člankoviti crvi, glavonošci, kičmenjaci
• Krv se kreće isključivo krvnim sudovima: arterijama, venama i kapilarima
SISTEM ZA IZLUSISTEM ZA IZLUČIVANJEČIVANJE
• Uloga: izlučivanje štetnih produkata metabolizma, viška vode i soli
Protonefridije
Metanefridije
Bubrezi Malpigijeve cevčice
Različite žlezde
POLNI POLNI SISTEMSISTEM
• Uloga: razmnožavanje – ostavljanje potomstva
Bespolno razmnožavanje
Polno razmnožavanje
Deoba tela Pupljenje Gametogeneza: stvaranje polnih ćelija (gameta) u
polnim žlezdama
Oplođenje: spajanje polnih ćelija
Rezultat oplođenja: zigot
Spermatozoid (n) Jajna ćelija (n)
Zigot (2n)
Embrion (2n)
oplođenje
razviće