6dluno je postavio za$tjev za uki*an"e smr$ne kazne. &jegova argumentacija obilje!ava poetak polemika izme"u abolicionista i retencionista. 4bolicionistiku ideju najprije brazla!e time to tvrdi da pravo na ka!njavanje smr%u ne postoji jer da ni jedan lan drutva nije mogao pristati u drutvenom ugovoru da ustupi dr!avi prvo da mu oduzme !ivot. +e"utim# dalje prelazi na teren nu!nosti. &e ispituje je li smrtna kazna legitimna# ve% je li efikasna i korisna. 2ako dolazi do zakljuka da je ta kazna nuna on*a ka*a nema *ru&o&naina *a se l"u*i o*!ra$e o* zloina. ada . ka!e da je opravdano# pa ak i nu!no# primijeniti smrtnu kaznu na onoga koji uslijed svoji$ veza i utjecaja predstavlja opasnost za dr!avu ak i onda kada je lien slobode# onda on ne misli na bilo koju dr!avu# ve% na takvu koja poiva na potpunom konsenzusu naroda.C(P0EVEN6IJ.Bol"e "e s%rea!a$i zloine ne&oli i+ kan"a!a$i. )ostalom to je glavna svr$a svakog dobrog zakonodavstva. 4ko !elite sprijeiti zloine# pobrinite se da se uz slobo*urazvija i %ros!"e$a(&jemu je najsigurnije# ali i najte!e sredstvo za borbu protiv zloina %obol"9an"e o*&o"a# ali odgoja zasnovanog na iskrenosti i borbi za istinu a ne na autoritetu. . kritizira institut raspisivanja ucjene na glavu ovjeka koji je prona"en krivim jer nije moralno naoru!ati ruku svakog gra"anina da bi se napravio krvnikom. Clino tome jako je skeptian prema praksi neki$ sudova koji obe%avaju neka!njivost onome koji je sudjelovao u nekom tekom zloinu# ako otkrije suuesnike. 6p%i zakon koji bi obe%ao neka!njivost suuesniku koji otkrije zloin bio bi bolji nego specijalna odluka donesena u konkretnom sluaju. /4li uzalud se muim da uutkam gri!nju savjesti koju osje%am kada preporuujem svetim i nepovredivim zakonima# koji bi trebali biti stupovi me"usobnog pouzdanja i temelji ljudskog morala# izdaju i nevjerstvo.0P0O6ESNO K0IVI2NO P0.VO>(PIT.NJE SUD.2KI1 OV/.TENJ.aspravljaju%i o sudakim ovlatenjima argumentirano je ustao protiv diskrecionog prava koje je sudac imao u pogledu preventivnog zatvora H te rijei predstavljaju mo!da prvi za$tjev za zakonitost na podruju krivinog procesnog prava. . preventivni zatvor izjednaava s kaznom. +e"utim# kada je preventivni zatvor ve% nu!no zlo# onda mora biti to podnoljiviji za osumnjienia# s njim se mora blago i ovjeno postupati# pa se oni koji su pod istragom nikako ne smiju strpati u isti zatvor s onima koji su ve% osu"eni. )ostalom to za$tijeva i naelo presumpcije nevinosti jer onaj koji je okrivljen noje jo i osu"en. 2rajanje p. 5atvora mora biti zakonom predvi"eno i pri tome treba voditi rauna o naelu $itnosti kazne jer kazna treba slijediti to prije iza zloina. 6n zastupa pravilo prema kojemu je mjesno nadle!an sud na ijem je podruju krivino djelo izvreno: kazniti se mo!e samo ondje gdje se zloin izvrio. =pak# pod odre"enim uvjetima# . se zala!e za nadle!nost bilo kojeg drugog suda ako se radi o tzv. pravim zloinima# tj. onima koji se smatraju tekom povredom fundamentalni$ pravila !ivota u zajednici. 2o je uostalom u skladu i s njegovim za$tjevom o neizbje!nosti kazne. ?(T0.J.NJE POSTUPK. I 5.ST.0.9

5akoni mora"u $ono o*re*i$i !ri"eme ko"e "e %o$rebno za obranu okri!l"enika# kao i ono ko"e "e %o$rebno za *okazi!an"e kri!n"e(@jerojatnost zloina je u obrnutom srazmjeru s njegovom te!inom i zato katkada treba skratiti vrijeme istrage a produ!iti vrijeme zastare gonjenja: I budu%i da su najte!i zloini ujedno i najrje"i treba za nji$ skratiti vrijeme istrage# jer je ve%a vjerojatnost da je okrivljenik nevin< ali zato treba produ!iti vrijeme zastare jer samo konana presuda o nevinosti ili o krivnji ovjeka stavlja toku na njegovu nadu u neka!njivost# neka!njivost koja je tetnija to je zloin te!i. 4li za lake zloine gdje je vjerojatnost nevinosti okrivljenika manja# mora se produ!iti vrijeme istrage# a budu%i da je opasnost od neka!njavanja tako"er manja# mora se skratiti vrijeme zastare.I ;o njemu bez obzira na vrijeme doga"anja svi se ljudi u slinim prilikama vie ili manje slino ponaaju.,(J.VNOST POSTUPK.Su'en"e mora bi$i "a!no# a i *okazi zloina mora"u bi$i %ris$u%ani "a!nos$i. ) vezi s tim osobiti kritizira tajne optu!be# tj. anonimne prijave. I 2ko se mo!e braniti od klevete kad je ona naoru!ana najve%im titom tiranije H tajno%u.I . predla!e uvo"enje komesara koji bi u ime dr!ave podizali optu!be protiv oni$ koji su prekrili zakon. ao kaznu za eventualnog potvoritelja on sugerira talion# tj# da bi potvoritelja trebalo kazniti istom kaznom koja bi stigla okrivljenika da je zaista izvrio djelo za koje je bio osumnjien. 3akle# ti komesari bi morali znati ime onog koji i$ je obavijestio o stanovitom zloinu i da taj snosi odgovornost za dati informaciju. ) tome i le!i osnovna razlika izme"u tajne prijave i javne optu!be. 4li tajne prijave i tajnost postupka za . ne predstavljaju samo nemoralan in ve% ne zadovoljavaju ni osnovni utilitaristiki za$tjev jer zbog svoje tajnosti ne mogu djelovati kao primjer na druge# pa prema tome nisu ni korisne. @(S.ST.V SUD.Cmatra izvrsnim onaj zakon koji uz glavnog suca predvi"a %oro$nikekoji se odre"uju !drijebom# a ne izborom. Cmatra da se sudjelovanjem laika u krivinom postupku mo!e bolje ostvariti nepristrano su"enje ' vjerojatno je imao pred oima engleski porotni sustav(.5ala!e se i za izuzuman"e sucaod su"enja u stanovitom krivinom predmetu ako postoji razlog koji dovodi u sumn"u n"e&o!u ob"ek$i!nos$: I;ravednost za$tijeva da se omogu%i okrivljeniku da u odre"enim granicama mo!e tra!iti izuze%e oni$ koji mu se ine pristranim.I5ala!e se i da su*ako !i"ee bude sas$a!l"eno o* 9$o !ee& bro"a lano!ajer navodno tada ne%e pretjerano nastojati da podignu svoj ugled bezrazlo!nom strogo%u# a i te!e %e i$ biti podmititi.2akvo s$va%anje posljedica je njegova stava da se nikako ne smije dogoditi da se gra"ani vie boje dr!avni$ funkcionara nego zakona. (DOK.5IV.NJE;rotiv je da se okrivljenik ispituje pod zakletvom: I 5a+$i"e!a$i o* okri!l"enika *a se zakune*a e &o!ori$i is$inu znai su%ro$s$a!i$i zakone o!"eko!im %riro*nim os"ea"ima.I edan od prvi$ je koji je ustao %ro$i! $ra*icionalne $eori"e i %rakse $z!( !ezani+ *okaza# zakonske ili formalne *okazne $eori"eprema kojoj je sucu ve% unaprijed zakonom bilo odre"eno kada %e neto smatrati dokazanim a kada ne%e. '+oglo se dogoditi da sudac u konkretnom sluaju bude intimno potpuno uvjeren da 1

neto nije dokazano# ali je morao presuditi kao da je dokazano jer mu je tako zakon nalagao# i obratno(. 3akle# zalagao se za prevagu slobodnog sudakog uvjerenja# pod pretpostavkom da su suci poteni i objektivni ljudi# primjena takvog naela slobodnog sudakog uvjerenja mo!e dovesti do spoznaje tzv. materijalne istine. Clino postupa i u raspravi o vjerodostojnosti svjedoka: !"ero*os$o"nos$ s!"e*oko!o& iskaza o!isi samo o $ome koliko "e on zain$eresiran *a kae is$inu ili *a slae. ;osebno je skeptian u svedoenju povodom tzv. verbalni$ delikata. =pak u pitanju primjene naela slobodnog sudakog uvjerenja nije bio svugdje dovoljno dosljedan< ka!e da se na temelju iskaza samo jednog svjedoka ne mo!e nikoga osuditi ' utjecaj tradicionalne zakonske dokazne teorije(. 6tro osu"uje naelo prema kojemu u sluajevima najte!i$ krivini$ djela za osudu treba manje dokaza nego u sluaju laki$# pa kada se radi o najte!im djelima# sudac mo!e ak i prekriti zakon na tetu okrivljenika. . i$ tumai velikim stra$om zakonodavca od odre"eni$ zoina. 6n zastupa mnogo razumnije stanovite da je !"ero*os$o"nos$ s!"e*oka$o man"a 9$o "e zloin s$ra9ni"i ili 9$o "e ne!"ero"a$ni"i# kao npr. kad bi svjedoio o posljedicama arolija ili o bezrazlo!noj okrutnosti. )staje %ro$i! $or$urene samo u ime ovjenosti ve% i u ime istine dokazuju%i da ona nije pogodno sredstvo za spoznavanje istine jer priznanje iznu"eno mukama teko mo!e odgovarati istini - jer %e bol sugerirati jakome tvrdokornu utnju da bi te!u kaznu pretvorio u laku# a slabome sugerirat %e priznanje da bi se oslobodio muka koje trenutno na njega vie djeluju nego budu%e patnje. 2u poziva u pomo% naelo presumpcije nevinosti. &o . upada u proturjenost kada za$tjeva da se na okrivljenika koji uporno odbija da odgovori na postavljena mu pitanja primjeni jednu od najte!i$ kazni ' to odbijanje samo je svojevrsno ostvarivanje prava na obranu# ali to pravo . nije razvio u svim njegovim mogu%im implikacijama(.) raspravi o torturi po . izgleda kao da bi sve bilo u redu kada bi se moglo iznuditi priznanje bez muenja okrivljenika i kada bismo istovremeno bili sigurni da je to priznanje istinito# no moralne komponente za koju se . stalno zala!e tu ipak ne bi bilo