Zmije(gr.Ophidia,lat.Serpens) su podred unutar razredagmazovaije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su liili nagutere, no jako im se izduilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreu vijugajui. Velikevrste(pitoniianakonde) narastu do 8m, u iznimnim sluajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvjetaji i o rekordnim duinama vie od 10 m, ali to nije nikada dokazanosakrijOsobine[uredi VE|uredi]"Brojkraljeakaim je povean na dvjesto (kod nekih vrsta maksimalno 435). Kostieljustii nepca su povezane samo tetivama koje omoguuju veliko irenje, tako da i vei plijen mogu progutati u jednom komadu. U velikomelucurelativno visoko koncentriranasolna kiselinazatim razgrauje plijen.Krljonokemogu gladovati i due od godine dana."Zmijski otrov[uredi VE|uredi]Neke su zmije svojelijezdeslinavke preoblikovale u lijezde koje umjesto sline lueotrov. Samo oko 400vrstazmija su otrovnice, a od toga je njih 50 potencijalno smrtonosna zaovjeka. Najotrovnija kopnena zmija na svijetu jeaustralskikopnenitaipan. No, on je miran i nije agresivan. Suprotno tome, smea zmija (isto jedna odnajotrovnijihzmija) je vrlo agresivna i razdraljiva. No najotrovnija zmija uope je jedna vrsta iz porodicemorskih zmija(Hydrophiidae), Belcherova morska zmija, koja ivi u Timurskom moru ispred australijskih obala. Mjesto s najguom populacijom otrovnica je otok Queimada Grande pred istonom obalomBrazila.Zmijski otrovi su sastavljeni od razliitihproteinai gusta su tekuina mlijeno bijele do ukasteboje. Ovisno o vrsti, otrov djeluje na ivani sustav (oduzetost, poremeaji osjetila, guenje) ili nakrvnestanice itkivo(razaranje tkiva, zatajenje bubrega, slom krvotoka). No postoje i vrste otrovnica iji je otrov mjeavina ove dvije osnovne vrste.Vrste zmija koje se smatraju naroito otrovnim nisu uzrok veine smrtnih sluajeva ljudi jer uglavnom ive u nepristupanim podrujima, a uz to su i plahe i po mogunosti izbjegavaju susrete s ljudima.Zmije ugrizu godinje oko 5 milijuna ljudi, od ega umre oko 125.000 ljudi. 70% zmijskih ugriza dogaa se u visini glenja ili nie.Mlade zmije se izlegu s dostatnom koliinom otrova. One ne rasipaju uzalud ovu vrijednu tekuinu. Posjeduju sposobnost da reguliraju koliinu otrova. Kod nekih vrsta potrebni su i tjedni da se opet stvori otrov.Rasprostranjenost i ivotni okoli[uredi VE|uredi]Zmije ive irom svijeta i u vrlo razliitim okoliima, od brdskih podruja do slatkih voda imora. Daleko najvei broj vrsta ivi utropima. UEuropiu rijetka mjesta gdje ne ive zmije spadaIrska.Presvlaenje[uredi VE|uredi]Nekoliko puta godinje zmije skidaju kou zato to se istroila od puzanja tlom, ili zato to im je postala pretijesna. Prije "presvlaenja" prestanu jesti,oiim postanu mutne, akoapromijeni boju. Stare se koe rijei trljajui tijelo o granje ili kamen. Prema odbaenoj koi esto se moe odrediti vrsta zmije.Opasne zmije[uredi VE|uredi]Veina zmija nije opasna zaovjeka, no neke od njih imaju posebanzubpovezan sotrovnomlijezdom. Zmije otrovnice opasne su im se izlegu iz jajeta.Lov plijena[uredi VE|uredi]Ne ubijaju sve zmije otrovom. Neke se omotaju oko rtve, stisnu je i ugue. Potom je progutaju cijelu. Da bi im to uspjelo, moraju irom razjapiti usta. Miii u tijelu guraju ivotinju do zmijina eluca. Zmije se hrane manjim plijenom, ali esto ugrizu i ovjeka. Razlog je vrlo jasan-samoobrana. Mnoge vrste pokuat e izbjei opasnost, ali kada to nije mogue one e pribjei jedinom rjeenju- ugrizuPoznatiji dio sistematike[uredi VE|uredi]Podrobniji lanak o temi:Sistematika zmija.U sistematicibiologijepodred zmija je uvrten u redljuskaa(Squamata) koji su dio razredagmazova. Prema tome,znanostkoja se bavi zmijama naziva seherpatologija.U najpoznatije porodicezmijase ubrajaju: krljonoke(Boidae)primjericepitoni(Pythoninae),udavke(Boinae),anakonde(Eunectes) guevi(Colubridae)primjericeNatrix natrix,Pjegava crvenkrpica(Elaphe situla) otrovni gueviili guje (Elapidae)primjerice rodmambe,kobre(naziv kobre se koristi za razliite vrste zmija iz ove porodice, ne pripadaju sve istom rodu) ljutice(Viperidae)primjericeegrtue(zvearke) rod iz potporodicejamiarki(Crotalidae),riovka(Vipera berus),ursinijeva ljutica(Viperus ursinii)