zop gf kampus.pdf

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Viktora Cara Emina 5, tel. +385 (0)51 352 111, e-mail [email protected]

GLAVNI PROJEKT: GRAĐEVINSKI FAKULTET 16 RIJEKA, listopad 2006

GF

III. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Projektant:

Mr.sc. Olga Magaš

Izradio:

Željko Stipković, dipl.ing.sig. Goran Stipković, dipl.ing.stroj.



GF

III PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

SADRŽAJ:

Primijenjeni propisi

1. Osnovni podaci

2. Funkcija i namjena prostora

3. Lokacija i vatrogasni pristup

4. Otpornost na požar nosive konstrukcije

5. Građevinske mjere za spriječavanje širenja vatre i dima u slučaju požara

6. Prodori kroz zidove na granici požarnih sektora

7. Okna i vrata dizala

8. Potrebne mjere zaštite od požara u garažnom prostoru

9. Mogućnost evakuacije u slučaju požara

10. Mogućnost gašenja požara

11. Prozračivanje i odimljavanje stubišta

12. Ventilacijski i klimatizacijski sustavi i protupožarne zaklopke

13. Obloge cjevovoda i kanala

14. Električna instalacija jake struje

Napajanje el.energijom

Distribucija el. energije

Isključenje napajanje el. energije

Zaštita od kratkog spoja

Rezervni izvor napajanja

Gromobranska instalacija

15. Električna instalacija slabe struje

Telefonska mreža

Sustav za detekciju i dojavu požara

Protupanično osvjetljenje

16. Protupožarne zaklopke

17. Izrada procjene ugroženosti po numeričkoj metodi za analizu

požarne ugroženosti EUROALARM

18. Rokovi održavanja protupožarnih instalacija

19. Dokaz kvalitete



GF

Primijenjeni propisi

1. Zakon o zaštiti od požara”NN”, 58/93, 33/2005

2. Zakon o gradnji ("NN" 175/03, 100/04)

3. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe “NN”, 35/94 i 55/94, 142/2003

4. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara "NN" 08/06

5. Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sustave ("SL"38/89,

preuzet "NN" 55/96)

6. Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata “NN”, 35/94. i 103/96.

7. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (preuzet “SL”, 13/68, NN55/96).

8. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (preuzet

“SL”, 53/88, 55/96).

9. Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili

zaklopki otpornih prema požaru ( SL 35/80, NN 55/96)

10. Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija na

otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije

ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (“SL”, 24/90, Izmjene i dopune "NN" 47/97).

11. TRVB N 106/ izdanje 1990 (austrijske smjernice za srednje i velike garaže)

12. Technische Richtlinien Vorbeugender Brandschutz –TRVB 126 / 87

13. TRVB 130 ( škole)

14. Norme grupe HRN DIN 4102

15. Norme grupe HRN U.J1

16. Smjernice za primjenu građevinskih mjera zaštite od požara kod projektiranja i

izvedbe javnih objekata - zaključak o donošenju Plana zaštite od požara i tehnoloških

eksplozija za grad Rijeku Sl. novine 15/97.



GF

1. Osnovni podaci

Projektnim je zadatkom predviđena izgradnja građevine Građevinskog fakulteta u Rijeci. Prema DPU, parcela radne oznake D5-10 ima površinu građevinske čestice 6300 m2. Za prostor obuhvata plana pristup je organiziran iz Krautzekove ulice. Kako se radi o zajedničkom prostornom kompleksu triju korisnika izvedeni su posebni ulazi u prostorno funkcionalne cijeline: ulaz u prostor Građevinskog fakulteta je ostvaren s kote donje ceste (Nova Dukićeva ulica) na koti +145,0 m nad morem, te ulaz sa sjeverne strane s kote +153,0 -151.5 m nmv, gdje je ujedno i stražnji ulaz u građevinu na koti 149,6 m. Ispod cjelokupnog prostornog sklopa nalaze sa dvije etaže podzemne garaže s poluetažama ukopanim u postojećem terenu, sa 68 odnosno 128 parkirališnih mjesta. Ulaz u garažu se nalazi na koti +145.00 m nmv. Visina izgrađenosti Građevinsklg fakulteta je S-2, S-1, P, P+3 visine vijenca kota +165,45 m nm , odnosno 15,68 m od vatrogasnog pristupa do poda zadnje etaže.

2. Funkcija i namjena prostora

Građevinu promatramo kao oobjekt odgojne namjene u kojem se okuplja veći broj ljudi tj. kao javni objekt.

U nedostatku hrvatskih propisa u dijelu zaštite od požara građevina je projketirana prema austrijskim propisima za garaže TRVB 106 N, i smjernicama za edukacijske ustanove (škole) TRVB 130. i po tehničkim smjernicama za preventivnu zaštitu od požara TVRB A 126, TRVB A 100 87, TRVB S 125 80. Sukladno TRVB 126 požarno opterećenje za ovakav tip građevine je:

za školskii dio 300 MJ/m2,

za garaže 200 MJ/m2

za urede 700 MJ/ m2

za knjižnicu 2.000 MJ/m2,

caffe bar 300 MJ/m2,

fotokopiraona 400 MJ/m2,

toplinska pod-stanica 200 MJ/m2,

Prema normi HRN U.J1.030 navedena požarna opterećenja pripadaju u skupinu niskog požarnog opterećenje (manje od 1 GJ), a knjižnica u skupinu visokih požarnih opterećenja.

3. Lokacija i vatrogasni pristup

Osnovni uvjeti za vatrogasne pristupe definirani su Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe, člankom 2. stavak 1. alineja 2. Pristup je osiguran s najmanje dvije strane građevine. Prema smjernicama za edukacijske ustanove (škole) TRVB 130 moraju imati pristup s najmanje dvije strane. Sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe za građevine namijenjene odgoju i obrazovanju, iste moraju imati pristup s najmanje dvije duže strane na kojima se nalaze otvori. U stvarnosti je ostvaren pristup građevini sa sve četiri strane. Pristupi su širine od 7,0 m do minimalne širine 3,5 m. Prostor za vatrogasnu intervenciju odnosno za operativni rad u potpunosti su u skladu s čl.7 i čl.13 Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN. 35/94, 55/94 i 142/03). Udaljenost površina od građevine manja je od 12 m, koliko se zahtjeva za građevine do 16 m visine, čl. 14. citiranog Pravilnika, a kako je detaljno vidljivo na priloženom situacijskom nacrtu. Sve površine za operativni rad vatrogasnih vozila oko predmetne građevine su u jednoj ravnini, kako je uvjetovano u čl.17 Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe. Za intervenciju na građevini bit će nadležna javna profesionalna vatrogasna jedinica grada Rijeke, ispostava Vežica. Lokacija je postrojbe udaljena 1,5 km. Nosivost prometnica, čije su površine predviđene za vatrogasni pristup, projektirana je na osovinski pritisak od 100 kN.



GF

4. Otpornost na požar nosive konstrukcije

Potrebni stupanj otpornosti na požar nosive konstrukcije građevine određen je smjernicama za edukacijske ustanove (škole) TRVB 130, u skladu sa Smjernicama za primjenu građevinskih mjera zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe javnih objekata i u skladu sa spomenutim austrijskim smjernicama - prema točki 4.1.2 iznosi F 90. Pregradni su zidovi izvedeni u vatrootpornosti F 30, dok su zidovi uz putove za evakuaciju vatrootporni F 90. Sukladno točki 4.2.2. navedene smjernice, stropovi su vatrootporni F 90. Stubišta su, sukladno točki 5.2.6., izvedena u vatrootpornosti F 90. Vatrootpornost instalacijskih okana je F 90. Otvori na granici požarnih sektora su zatvoreni vratima vatrootpornosti T 60.

Na vanjskim zidovima između otvora različitih katova, a zasebnih požarnih sektora, izvedena je prekidna udaljenost od najmanje 1 m u istoj klasi vatrootpornosti kao i granica sektora, F 90.

U nedostatku hrvatskih propisa vatrootpornost konstrukcije garaže određena je priznatim pravilom tehničke prakse, u ovom slučaju smjernicom TRVB 106. Prema točki 2.5. garaža se razvrstava u velike garaže, površine veće od 1.500 m2, a prema točki 2.7. garaža se svrstava u podzemne garaže. Vatrootpornost konstrukcije je, sukladno točki 3.1, 90 minuta F 90.

Kada se EE postrojenje visokog napona postavlja u posebno izgrađen objekt, kao što je ovdje slučaj, ono mora zadovoljiti otpornost prema požaru u skladu s HRN U.J1.240. i HRN U.J1.030. ovisno o požarnom opterećenju i to: nisko požarno opterećenje do 1GJ/m2 - III. stupanj- srednja otpornost, odnosno 60 minuta.

Prema Pravilniku o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (Sl 52/90), otpornost na požar prema članku 10. i 11. mora biti najmanje F30.

Konstrukcija zgrade budućeg Građevinskog fakulteta je armirano betonska i činit će ju armirano betonske međukatne ploče s gredama, kao i konstrukcije kolnika garaže i konstrukcije ravnih krovova, oslonjene na armirano betonske stupove, zidove i temelje.

Glavni konstruktivni elementi raspoređeni su u tlocrtu tako da formiraju okvire u dva glavna okomita smjera zgrade (poprečno i podužno). Poprečni nosivi smjer je definiran modularno kao višekratnik parkirnog mjesta od 2.40 m. Moduli se ponavljaju i po etažama zgrade sve do krova. U podužnom smjeru razmaci konstruktivnih linija ovisni su o pozicijama stupova unutar prostora za parkiranje i širinom kolnih prostora, te pozicijama vanjskih zidova garaže i gornjih etaža zgrade.

Stropne su ploče etaža, ploče parkirališta, te krovne ploče debljine 15 cm za manji, a 20 cm za veći konstruktivni modul.

Konstrukcija uz i nad centralnim zajedničkim prostorom aule je čelična – čelični stupovi i rešetkasta konstrukcija ostakljenog krovišta.



GF

5. Građevinske mjere za spriječavanje širenja vatre i dima u slučaju požara U cilju spriječavanja širenja vatre i dima unutar građevine (članak 8. Zakon o građenju) zgrada je podijeljena na više požarnih sektora što je prikazano u donjoj tablici i grafičkim prilozima. Kriteriji veličin epožarnih sektora podjele uzeti su iz TRVB 130 ( maksimalno 1600 m2 bez dodatnih mjera). Pož.sektor Sadržaj Površina m2 Sprinkler Dojava

požara Suteren -2

PS G2 Garaža 1447,60 Da Da PS TP Toplinska podstanica 160,16 Ne Da PS ST1 Stubište 11,04 Ne Ne PS ST2 Stubište 10,9 Ne Ne PS ST3 Stubište 11,03 Ne Ne PS PP1 Predprostor stubišta ST1 3,81 N Ne PS PP2 Predprostor stubišta ST2 3,92 N Ne PS PP3 Predprostor stubišta ST3 2,92 N Ne PS D Dizalo 5,9 Ne Da PS L Laboratorij za konst. i materijale 101,11 Ne Da

Suteren -1 PS G1 Garaža 2799,83 Da Da PS TP Toplinska podstanica - Ne Da PS SS Sprinkler stanica 9,43 Ne Ne PS K Cemtralna kontrola 9,84 Ne Da PS S Opće gospodarsko spremište 52,04 Ne Da PS ST1 Stubište 11,04 Ne Ne PS ST2 Stubište 10,9 Ne Ne PS ST3 Stubište 11,03 Ne Ne PS ST4 Stubište 12,44 Ne Ne PS PP1 Predprostor stubišta ST1 3,81 N Ne PS PP2 Predprostor stubišta ST2 3,92 N Ne PS PP3 Predprostor stubišta ST3 2,92 N Ne PS PP4 Predprostor stubišta ST4 2,78 N Ne PS D Dizalo 5,9 Ne Da PS TS Trafostanica 21,14 Ne Ne PS L Laboratorij 273,19 Ne Da PS AG+RP Prostor GRP i agregata 33,6 Ne Da

Prizemlje PS ST1 Stubište 17,13 Ne Ne PS ST2 Stubište 33,00 Ne Ne PS ST3 Stubište 40,36 Ne Ne PS ST4 Stubište 13,11 Ne Ne PS ST6 Stubište 13,34 Ne Ne PS ST7 Stubište 21,08 Ne Ne PS 1 Gl. Ulaz, aula, vratarnica, toge,

kafeteruja, nastavnički trakt 790,77 Da Da

PS 1 Predavaonica, 337,12 Ne Da PS 2 Uprava 702,74 Ne Da PS 3 Uprava 893,4 Ne Da PS L Laboratorij 149,7 Ne Da PS D Dizalo 3,78 Ne Da

I Kat



GF

PS ST1 Stubište 18,54 Ne Ne PS ST2 Stubište 30,00 Ne Ne PS ST3 Stubište 18,53 Ne Ne PS ST4 Stubište 19,32 Ne Ne PS ST6 Stubište 19,61 Ne Ne PS ST7 Stubište 21,29 Ne Ne PS 1 Aula, 418,8 Da Da PS 2 Kabineti, praktikumi, predavaone 543,4 Ne Da PS 3 Kabineti, praktikumi, predavaone 708,3 Ne Da PS D Dizalo 3,78 Ne Da

II Kat PS ST1 Stubište 18,54 Ne Ne PS ST2 Stubište 32,65 Ne Ne PS ST3 Stubište 21,36 Ne Ne PS ST4 Stubište 19,32 Ne Ne PS ST6 Stubište 19,61 Ne Ne PS ST7 Stubište 35,24 Ne Ne PS 1 Aula, i okolni prostori 287,69 Da Da PS 1 Soba za sastanke, kabinet 344,85 Ne Da PS 2 Kabineti, praktikumi, predavaone 529,29 Ne Da PS 3 Kabineti, praktikumi, predavaone 730,46 Ne Da PS D Dizalo 3,78 Ne Da

III Kat PS ST1 Stubište 18,54 Ne Ne PS ST2 Stubište 32,65 Ne Ne PS ST3 Stubište 21,36 Ne Ne PS ST4 Stubište 19,32 Ne Ne PS ST6 Stubište 19,61 Ne Ne PS ST7 Stubište 35,24 Ne Ne PS 1 Aula, soba za sastanke, kabinet 287,69 Da Da PS 1 Soba za sastanke, kabinet 530,48 Ne Da PS 2 Kabineti, praktikumi, predavaone 528,02 Ne Da PS 3 Kabineti, praktikumi, predavaone 600,5 Ne Da

Krov PS ST2 Stubište 16,31 Ne Ne PS ST7 Stubište 20,04 Ne Ne PS D Dizalo 3,78 Ne Da PS TREB Kotlovnica 29,36 Ne Ne PS RT Rashladni toranj 24,91 Ne Ne



GF

Objekt je podijeljen na više požarnih sektora. Prema smjernicama za edukacijske ustanove (škole) TRVB 130 u točki 3.1. veličina požarnog sektora se ograničava na 1600 m2, s mogućnošću povećanja veličine požarnog sekora prema smjernicama TRVB 100 uz dodatne uređaje za zaštitu od požara štićenjem stabilnim sustavom za gašenje požara tipa sprinkler i vatrodojavom.

U skladu s navedenim grđevina se dijeli u tri osnovna požarna sektora, veličina oko 3000 m2 svaki, koji su zaštićeni sustavom za dojavu požara kao dodatnom mjerom.

U centralnom se dijelu građevine nalazi aula, velika predavaonica i prateći prostori. Iz razloga povezivanja sve tri studentske i nastavničke etaže u jednu cijelinu aula je natkrivena u nivou krovne konstrukcije. Konstrukcija nad centralnim zajedničkim prostorom je čelična – čelični stupovi i rešetkasta konstrukcija ostakljenog krovišta.

Ovaj prostor i konstrukciju štitimo sustavom za gašenje požara kao dodatnom mjerom. Požarni sektor 1 - aula, je veći od propisom dozvoljenih 1.600 m2 pa su predviđene dodatne mjere zaštite od požara; automatska vatrodojava i sustav za odimljavanje koji su vezani na vatrodojavni sustav. Površina prozora za odimljavanje je 5 % tlocrtne površine zračnog prostora aule.

U dijelu podzemnih garaža veličina je požarnih sektora od 1500 do 3000 m2 a ti su sektori sukladno točki 5.5. TRVB 106 dodatno štićeni stabilnim sustavom za gašenje požara tipa sprinkler i vatrodojavom.

Na granicama požarnih sektora predviđena su vatrootporna i dimonepropusna vrata, a na evakuacijskim hodnicima dimonepropusna vrata sukladno zahtjevima TRVB 130. 6. Prodori kroz zidove na granici požarnih sektora

Prodori kroz zidove i stropove na granici požarnog sektora (el. instalacije, plastični cjevovodi, i sl .) biti će brtvljeni s negorivim materijalima i elementima klase otpornosti na požar kao i konstrukcije kroz koje prolaze. Otpornost na požar tih prodora odredit će se sukladno normama HRN 4102 dio 9. 7. Okna i vrata dizala

Okna su dizala, kao vertikalni prodori, projektirana kao zasebni požarni sektori sa zidovima F 90. Na vozno okno ugraditi će se posmična vrata pogodna za ugradnju u okna lifta vatrootpornosti F 90 (u nacrtima su označena kao T* 90), sukladno hrvatskoj normi HRN DIN 4102 dio 4, a u vezi norme DIN 18 091. Na vrhu voznog okna lifta izvest će se otvor za požarnu ventilaciju okna minimalne površine 2,5% od tlocrtne površine voznog okna, ali ne manje od 0, 1 m2, sukladno zahtjevima citirane norme. 8. Potrebne mjere zaštite od požara u garažnom prostoru

Osnovni princip zaštite podzemne garaže temelji se na Austrijskim smjernicama za zaštitu od požara u garažama srednje veličine i velikim garažama (Technische Richtlinien Vorbeugender Brandschutz) TRVB 106/90 i VdS propisa (Verband der Sachverisicherer e. V. Koln 1987), u nedostatku naših propisa.

Garaža se dijeli na požarne sektore po etažama s odvojenim požarnim sektorom svakog prostora koji nije u funkciji parkiranja vozila (trafostanica, agregatska stanica, sprinkler stanica, požarna stubišta i pred-prostori požarnih stubišta). Garažu promatramo kao podzemne zatvorene garaže s dodatnom protupožarnom opremom u skladu sa točkom 5.4. TRVB 106 veličina požarnih sektora do 3000 m2. Požarni sektori PS G2 i PS G1 odvojeni su normalno otvorenim požarnim vratima. U garaži je projektiran sustav za automatsko gašenje požara tipa sprinkler i sustav dojave požara.

Spoj garaže sa stubišnim prostorom projektiran je i izveden preko pred-prostora (zapornica) koji su zasebni požarni sektori s mehaničkim uređajima za odvod dima i dovod zraka. Projektirani broj izmjena zraka u slučaju požara je 20 na sat. Ventilacija se uključuje preko dimnog javljača postavljenog ispred ulaza u pred-prostor sa strane garaže, a spojenog na vatrodojavu. Također je predviđena i mogućnost ručnog uključivanja ventilatora (detalji u strojarskom i elektroprojektu).



GF

Prozračivanje od požarnog dima za garažuje riješeno osiguranjem prirodnih otvora na najmanje dvije strane zidova koji ukoviruju garažu, a prema poglavlju 10.1 TRVB-a 106. Garaža je riješena s poprečnim prozračivanjem, s otvorima na dva dulja pročelja (pa je, na nivou suterena -1, otvorena). Na ulaznom je pročelju riješeno 14 otvora za ventilaciju veličine 400 x 90 cm, kolni ulaz vel. 700 x 335 i prolaz za pješake vel. 120 x 335. Na razdjelnom su zidu predviđeni otvori veličine 300 x 90 cm, ukupno njih 15. Donji je nivo garaže, suteren -2, riješen kao zaseban požarni sektor s bočno zatvorenim rampama i protupožarnim rolo vratima na krajevima rampi. Ventilacija na stražnjem ukopanom zidu rješava se preko ventilacijskog kanala između konstrukcije građevine i potpornog zida. Zbog osiguranja nesmetanog odvoda plinova i dima kanal je pregrađen, a ventilacija osigurana naizmjeničnim otvorima u gornjoj i donjoj etaži. 9. Mogućnost evakuacije u slučaju požara

Evakuaija garaže moguća je putem najmanje dva neovisna stubišta (protupožarno, osigurana cijelina) postavljena dijagonalno, na međusobnoj udaljenosti tako da nijedna točka u garaži nije udaljena više od 40 m stvarne dužine puta. Sve navedeno u skladu s točkama 6.1.1, 6.1.2, 6.2 i 6 TRVB 106. Kapacitet izlaza građevine u skladu s točkama 5-3.3.1 NFPA 101 i predviđen je s minimalno 0.8 cm/osobi za izlaze stubišta te 0.5 cm/osobi za horizontalne izlaze. Kako u garažama imamo 196 parkirnih mjesta može se pretpostaviti zauzetost od 400 osoba. Evkuacija je moguća putem najmanje tri stubišta (svako širine 1,1 m i kapaciteta 137 osoba) pa se zadovoljavaju potrebe za evakuacijom i po kapacitetu stubišta.

Zauzetost osoba na nivou prizemlja može se prepostaviti po instaliranim kapacitetima. Glavana predavaonica ima kapacitet od 320 osoba s mogućnošću četiri neovisno i dijagonalno postavljena izlaza od kojih dva vode direktno na otvoreni prostor. Kapacitet glavnog ulaza/izlaza je za 50% posjetitelja. Evakuacija s nivoa prizemlja moguća je putem ulaza/izlaza direktno na otvoreni prostor.

Svaka etaža građevine ima šest požarnih stubišta postavljenih u pravilu s vanjske strane građevine. Svako stubište ime kapacitet od 137 osoba. Kapacitet izlaza za objekte odgojne namjene u prizemlju je 100 osoba po jedinice širine (jedinice širine predviđena je s minimalno 0.8 cm/osobi za horizontalne izlaze i 0,5 za stepeništa). Centralno stubište ima širinu od 2,1 m i kapacitet od 265 osoba. Zauzetost osoba po etaži iznosi 300 osoba (instalirani kapaciteti).

Stubišna okna odvojena su od unutarnjih prostora objekta zidovima otpornim prema požaru najmanje 90 minuta F 90 te vratima iste otpornosti T 90. Udaljenosti od izlaza na svim su etažama manje od 30 metara.

Vrata, stubišta, izlazi i izlazni putevi moraju se označiti standardnim sigurnosnim oznakama, koje su vidljive danju i noću. U tu svrhu treba upotrebljavati simbole iz ISO/DIS standarda 6309 od 05.08.1887. god. i HN Z.SO.005.

Za planirani broj korisnika objekta, predviđeni putevi evakuacije i izlazi iz objekta, omogućavat će brzu i uspješnu evakuaciju. 9. Mogućnost gašenja požara Za gašenje požara predviđene su slijedeće instalacije:

1. - Vanjska hidrantska mreža, koju čine vanjski nadzemni hidranti, spojena je u prsten. Parametri tlaka i protok zadovoljavaju odrednice važećeg pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Vanjska hidrantska mreža nije predmet ovoga projekta. 2. - Unutarnja hidrantska mreža izvest će se u građevini s međusobnim razmakom hidrantskih ormarića do 30 m. U hidrantskim ormarićima postaviti će se vatrogasna cijev s mlaznicom. Ventili u hidrantskim ormarićima postaviti će se na visini 1,50 m od poda, a ormarići će se označiti slovom H. Za unutrašnju hidrantsku mrežu upotrijebit će se cijevi promjera 33 ili 52 mm (2“) i hidrantski priključak tipa C (u zavisnosti od tlaka). Hidrantski ormar bit će snabdjeven pripadajućom opremom. Unutarnja hidrantska mreža mora imati minimalni tlak od 0,25 Mpa kod protoka vode od 30 l/min (za požarno opterećenje do 400 MJ/m2 ), a sve prema poglavlju IVA, Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).



GF

3. - U građevini je sprinkler instalacija predviđena u garaži i to na etažama suteren -2 i suteren -1. Suhi stabilni sustav za gašenje požara bit će izrađen sukladno VdS-u. U centralnom dijelu građevine u auli također se dodatno štiti automatskim mokrim sprinkler sustavom. Količine potrebne vode, kapacitet eventualnog spremnika i razvod sprinklerske instalacije dat je u posebnom projektu. Sprinkler uređaji moraju biti opremljen s najmanje jednim mehaničko-akustičkim alarmnim uređajem sa spojem na centralu za dojavu požara i električni uređaj za prijenos alarma do stalno zaposjednutog mjesta. Dodatno se mogu upotrebljavati i električna akustička alarmna sredstva. Mora biti osigurano da u svako doba osoblje može čuti alarm. Sprinkler je stanica, kao odvojeni požarni sektor zidovima i vratima vatrootpornosti F60, odvojena od ostalih prostora te smještena na nivou suterena -1. Rad sprinklera osiguran je u trajanju od 90 minuta. 4. - Na temelju činjenice da u predmetnoj poslovnoj građevini može nastati požar klase A, B, E i da se radi o niskom požarnom opterećenju (do 1 GJ/m2), a u skladu s čl. 25. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (NN. 103/96), određuje se sljedeći izbor vrste i količine vatrogasnih aparata za gašenje požara: aparati za gašenje požara postavljaju se na lako uočljiva i trajno pristupačna mjesta tako da ručka za nošenje aparata ne smije biti na visini većoj od 1,5 m mjereno od poda, prema čl. 37. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata. Periodični pregled aparata za početno gašenje požara mora se obavljati najmanje jednom u godinu dana od strane ovlaštene pravne osobe, a u skladu s odredbama čl. 8., 9., 10., i 11. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata. Mjesta postavljanja vatrogasnih aparata potrebno je vidno označiti naljepnicom min. dimenzija 150×150 mm, a u skladu s čl. 19. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (NN. 103/96). U skladu s tablicom 1. Pravilnika, određena je najveća masa sredstva za gašenje od 6 kg te izabrani aparati za početno gašenje tipa S6. Broj i raspored aparata dan je u garfici. 11. Prozračivanje i odimljavanje stubišta

Odimljavanje stubišta je preko otvora na fasadi ili krova. Stubišta će na najgornjoj etaži imati prozor veličine 5 % tlocrtne površine stubišnog okna, ali ne manje od 0,5 m2, koji se otvara s najniže etaže, prizemlja, i sa zadnjeg podesta. Ostala stubišta imaju na vrhu izveden otvor za odvođenje dima i topline veličine 5 % tlocrtne površine okna stubišta, ali ne manje od 1m2. Otvor za odimljavanje se može otvoriti s prostora prizemlja i s predzadnjeg podesta stubišta. Uređaj je za otvaranje, tipkalo, spojen na autonomni izvor napajanja i na vatrodojavu. 12. Ventilacijski i klimatizacijski sustavi i protupožarne zaklopke

Na kanalima ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja izvest će se, na granici požarnih sektora, zaklopke otporne na požar u klasi otpornosti od 90 minuta. Mjesta ugradnje PPZ zaklopki prikazana su u projektu strojarskih instalacija. Sukladno članku 63. Pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme zatvaranje zaklopki bit će uvjetovano aktiviranjem sustava za dojavu požara. Klapne će se postaviti u sredinu debljine zida ili stropa, tako da se kućište klapne nalazi i u jednoj i u drugoj prostoriji dvaju susjednih požarnih sektora. Na mjestima gdje to nije moguće klapne će se postaviti izvan zida, ali tako da se dio kanala između zida i klapne obloži zaštitnom oblogom koja ima jednak stupanj otpornosti prema požaru kao i sam zid ili strop.

Klapne će biti opremljene uređajima za automatsko zatvaranje u trenutku otkrivanja požara, a u isto vrijeme ventilatori će se automatski isključiti iz rada. Osim automatskog isključenja predviđen je i taster za ručno isključenje ventilatora, koji će se postaviti na pristupačno mjesto.

U slučaju kvara na uređajima za automatsko zatvaranje klapni, sve se klapne moraju odmah zatvoriti.



GF

13. Obloge cjevovoda i kanala

Materijal za izolaciju ventilacijskih kanala, ljepilo, materijal za zvučnu izolaciju i materijal za ovješenje kanala o konstrukciju bit će negoriv klasa «A» prema normi HRN DIN 4102/1. Kao materijali za izolacije zračnog kanala (ljepilo, materijal za zvučnu izolaciju, parne brane, folije i slične obloge zračnih kanala) predviđeni su i teško zapaljivi materijali klase B1 prema normi DIN 4102 dio 1 ili materijali čija je brzina širenja plamena klase I prema normi U.J1.060, osim kad ti kanali prolaze putovima evakuacije. Za parne brane, folije i slično koje nisu deblje od 0,5 mm predviđeni su i uobičajeno zapaljivi materijali klase B2 prema normi DIN 4102 dio 1 ili materijali čija brzina širenja plamena odgovara klasi II prema normi U.J1.060.

Svi će instalacijski vertikalni kanali na vrhu, prema otvorenom prostoru, imati otvor veličine 5 % tlocrtne površine. 14. Električna instalacija jake struje Napajanje el.energijom

U sklopu garaže na nivou suteren -1 izgradit će se nova trafostanica i to 2x1000 kVA za potrebe napajanja građevine. Trafostanica je vatrootporno odijeljena s ulazom iz vanjskog prostora. Sklopna postrojenja srednjeg i niskog napona smjestiti će se tako da se onemogući širenje požara na susjedne dijelove garaže. Zidovi trafostanica između požarnih sektora izvest će se odgovarajuće vatrootpornosti (180 min), a otvori za ventilaciju kao i kanali za smještaj energetskih kabela izvest će se tako da eventualni plamen i plinovi ne ugroze ljude i susjedne dijelove objekta. Vrata transformatorskih stanica otvaraju se u pravcu izlaženja i s unutrašnje strane se lako otvaraju bez uporabe ključa ili alata. Transformatorska je stanica u nadležnosti distributera. Distribucija el. energije

Distribucija električne energije realizirat će se kabelima odgovarajućeg presjeka položenim od niskonaponskih razvodnih polja u TS do etažnih razdjelnika u odgovarajućim kanalima, odnosno limenim policama. Kabelski kanali, odnosno prolazi kabela u druge sektore kod kojih postoji opasnost širenja požara biti će na ulazu i izlazu prostora glavnog razvoda i prostora agragata zabrtvljeni odgovarajućim negorivim materijalom propisane vatrootpornosti (90 min.). Na mjestima prolaska kabela kroz različite požarne sektore izvršit će se brtvljenje materijalom sukladno vatrootpornosti zidova prolaza. El. vodovi sigurnosnih uređaja biti će izvedeni u klasi otpornosti na požar E-90. El. vodovi sigurnosnih uređaja biti će vatrootporno zaštićeni, voditi će se u zasebnim kanalima i odvojiti jaku od slabe struje. Etažni razdjelnici biti će opskrbljeni odgovarajućom mjernom, upravljačkom i zaštitnom opremom. Predvidjet će se minimalno onoliko razdjelnika koliko ima požarnih sektora odnosno požarnih zona. U razdjelnike treba ugraditi opremu koja će omogućiti daljinsko isključenje dovoda el. energije u slučaju požara (mrežni i agregatski dio). Svi razdjelnici i podrazdjelnici opskrbit će se vratima s mogućnošću zaključavanja. Na sve razdjelnike učvrstit će se propisane pločice upozorenja i oznake opreme, a u razdjelnike će se uložiti pripadajuće jednopolne sheme. Po dovršetku el. instalacije provest će se sva propisana ispitivanja i o istima izdati zapisnici i ispitni protokoli. Isključenje napajanje el. energije

Isključenje dovoda električne energije izvršiti će se odmah po uočavanju požara, a svakako prije početka gašenja. Isključenje će biti moguće izvršiti na slijedećim mjestima: -u trafostanici direktno, -u glavnim razdjelnicima i podrazdjelnicima direktno, -neposredno na svakom trošilu, odn. uređaju zahvaćenom požarom, -u kontrolnoj prostoriji putem sklopki za požarni sektor 1,2,3, 4 i 5 za normalno napajanje i rezervno napajanje, -putem centrale za dojavu požara i to:



GF

-proradom sustava za dojavu požara - vatrodojava u sektoru u kojem je došlo do požara ne isključuje se napajanje el., energije (i pomoćno napajanje), -proradom sustava za gašenje požara – sprinklera u sektoru u kojem je došlo do požara isključuje se napajanje el., energije (i pomoćno napajanje), -Putem JP-r tipkala. Zaštita od kratkog spoja

Zaštita od kratkog spoja provest će se odabirom kvalitete i odgovarajuće opreme, uređaja i elektroinstalacijskog materijala. U tu je svrhu u projektnoj tehničkoj dokumentaciji provedena bilanca opterećenja te proračun presjeka vodova i pada napona. Selektivnost zaštite od kratkog spoja postignuta je odabirom odgovarajuće zaštitne opreme. Zaštitnu opremu s podešavajućim parametrima potrebno je prije konačnog puštanja u pogon podesiti na nazivne vrijednosti opterećenja štićenog konzuma. Zaštita elektromotornih pogona od preopterećenja realizirat će se primjenom releja podešenih na struju elektromotora. Rezervni izvor napajanja

Kao rezervni izvori napajanja za potrebe garađevine predviđen je automatski dizel elektro agregat smješten na u prostoriji, koji će se u slučaju ispada mreže automatski uključivati i el. energijom napajati sve nužne tehnološke potrošače kao i sve sigurnosne sustave i to:

-vatrodojavna instalacija -nužno osvjetljenje, -zatvaranje požarnih zaklopki, -zatvaranje požarnih vrata, -uređaje za gašenje – sprinkler, -uređaji za automatsko gašenje požara – sprinkler, -uređaji za ventilaciju pretprostora stubišta,

Rezervni izvor napajanja uključivati će se najviše 15 sekundi po ispadu mrežnoga napajanja. Za slučaj požara u određenom požarnom sektoru potrebno je predvidjeti blokadu uključenja rezervnog izvora napajanja. Osim navedenog izvora rezervnog napajanja, sigurnosni sustavi bit će opskrbljeni i individualnim izvorima besprekidnog napajanja (tel. centrala, vatrodojava, sustav ozvučenja, protupanično osvjetljenje i sl.). Dizel agregati će biti čvrsto povezanim spremnikom. Autonomija agregata je najmanje 120 minuta.

Signal prorade sprinklera proslijedit će se na centralnu ploču signalizacije u nadzorno upravljački sustav. Posredstvom navedenog signala izvršit će se isključenje i pomoćnog izvora napajanja el. energijom u sektoru gdje je došlo do prorade sprinkler instalacije.

Gromobranska instalacija

Zaštita objekta od štetnih posljedica atmosferskih pražnjenja realizirat će se gromobranskom instalacijom sukladno Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima. Po dovršetku gromobranske instalacije potrebno je provesti zakonom propisana ispitivanja.



GF

15. Električna instalacija slabe struje Telefonska mreža

U građevini se za potrebe komuniciranja predviđa instaliranje telefonskih aparata. Telefonski aparati postavit će se u svim prostorijama za boravak ljudi (kontrolna prostorija). Pozivom broj 112 moći će se na brz i jednostavan način uspostaviti veza s dežurnom službom vatrogasne postrojbe. Sustav za detekciju i dojavu požara

Sustav za detekciju i dojavu požara ima svrhu zaštite ljudi i imovine ranom detekcijom i dojavom požara. Sustav za dojavu požara i njegovi dijelovi moraju udovoljavati odredbama normi niza HRN EN 54, HRN DIN VDE 0833 (dio 1 i 2) i Pravilnika o sustavima za dojavu požara.

Za detekciju požara koristit će se dimni (optički) i termodiferencijalni javljači požara raspoređeni prema tlocrtu i namjenama pojedinih prostora koji se njima štite. Na evakuacijskim hodnicima, stubištima i izlazima postavit će se ručni javljači.

Sustavom detekcije i dojave požara pokrit će se prostori tkz „cjelokupni nadzor“. Ručnim javljačima pokriti će se evakuacijski putevi.

Sustav za dojavu požara zatvarat će požarne stijene (požarna vrata koja su u položaju „stalno otvorena“ i koja građevinu međusono dijele na požarne sektore). Zarvaranje vrata u garaži popratiti će svetlosna i zvučna signalizacija u skladu s točkom 7.3.4 i 7.3.5 TRVB 106.

Također je predviđen nadzor nad funkcijama sprinkler sustava (prorada, kvar). Sustav dojave požara imat će i funkciju da putem javljača postavljenog u vrhu okna dizala

u slučaju požara dizalo vraća na polaznu stanicu (na prizemlju), otvaraju se vrata i blokira daljnja vožnja; Alarmnim planom objekata riješit će se način korištenja, organizacija i međusobna veza pojedinih tehničkih sredstava komunikacije, odn. alarmiranja. Alarmni plan sačiniti će se prije upotrebe građevine kada se budu znali svi potrebni parametri za izradu istog.

Proradom vatrodojave proraditi će i sustav za uzbunjivanje i alarmiranje. Nadzorno upravljački sustav smjestit će se u prostoriji portirnice na prizemlju. Za

građevinu su predviđena priključenja slijedećih funkcija: Alarmnim planom objekta riješit će se način korištenja, organizacija i međusobna veza

pojedinih tehničkih sredstava komunikacije, odnosno alarmiranja. Protupanično osvjetljenje

Svjetiljke protupaničnog osvjetljenja postavit će se na evakuacijske izlaze i stubišta tako da omoguće napuštanje ugroženog prostora na siguran način i u najkraćem mogućem vremenu.

Svjetiljke će se automatski paliti po nestanku ili isključenju mrežnog napona i to zahvaljujući vlastitim akumulatorskim baterijama (NiCd), osvjetljavat će evakuacijske puteve propisanom jakošću rasvjete u vremenu od minimalno jednog sata.

Natpisi i oznake na svjetiljkama koje označavaju puteve evakuacije i izlaze moraju biti obojani tako da je podloga zelene boje, a natpis i oznaka bijele boje.

16. Protupožarne zaklopke

Ako ventilacijski kanali prolaze između različitih požarnih sektora, postaviti će se

protupožarne zaklopke vatrootpornosti 90 minuta. Primijeniti će se protupožarne zaklopke na elektromotorni pogon i bit će opskrbljene krajnjim prekidačima za signalizaciju prorade (kod 78 C) koja će se proslijediti na centralnu ploču signalizacije smještanu u prostoriji kontrolnoj prostoriji tj. nadzorno upravljački sustav u prostoriji blagajne na etaži –nivou 0,04. Zaklopke će se moći zatvarati i ručno, a automatsku proradu, putem elektromotornoga pogona, inicirat će javljači vatrodojave postavljeni u ventilacijskim kanalima koji će zatvarati zaklopke u ugroženoj zoni.



GF

17. Izrada procjene ugroženosti po tehničkim smjernicama za preventivnu zaštitu od požara TVRB A 126 TRVB A 100 87, TRVB S 125 80

Kod procjenjivanja mjera zaštite od požara kako bi se ocijenila razina opasnosti i ugroženosti od požara u razmatranje su uzeti pozitivni zakonski propisi koji razmatraju ovu problematiku, priznata pravila tehničke prakse i numeričke metode, kako bi se temeljem brojčanih pokazatelja, dobivenih objektivnom prosudbom požarne opasnosti, odredila ugroženost objekta (zajedno s osobama i sadržajem koji se u objektu nalazi), od požara te predložile odgovarajuće mjere zaštite. Shodno tome za izradu procjene ugroženosti koriste se Tehničke smjernice Austrijskog Vatrogasnoga saveza kao u svijetu prihvaćene numeričke metode s obaveznom primjenom koje uređuje to područje (NN 35/94, članak 11). Osnovne karakteristike građevine su:

-širina građevine 31,65 m

-dužina građevine 94,20 m -površina požarnog sektora 1 2997,4 m2

-površina požarnog sektora 2 2303,45 m2

-površina požarnog sektora 3 2932,66 m2

-visina građevine (pod etaže) 15,75 m

-građevina je slobodno stojeća,

-građevina je ab konstrukcije;

-građevina je odgojno obrazovna ustanova. Čitava građevina predstavlja više požarnih sektora.

U izračun je uzet požarni sektori 1 kao najveći požarni i požarno najzahtjevniji sektor.

Izračun faktora G

Faktor G označava veličinu požarnog sektora. Kako je naglašeno čitava građevina ima više požarnih sektora i u izračun je uzeta površina najvećeg požarnog sektora što je ukupno 2997,4 m2. Kako je građevini osiguran pristup s četiri strane izračun faktora G dobija se po slijedećoj formuli: G = površ. pož. sektora x b G = 2997,4 x 31,65 = 94867,71



GF

Sektor 1 Fakultet NAZIV OPIS Iznos q mobilno 300 q imobilno 0 q ukupno 300 površina 2997,4 visina 15,75 E Faktor intervencije vatrogasne jedinice 0,83 A Opasnost aktiviranja 0,85 P Ugroženost osoba 1,2 Q Požarno opterećenje 1,1 C Ugroženost od požara 1,0 R Opasnost od zadimljena 1,0 K Opasnost od korozije 1,0 H Visina građevine 1,7 B Specifična opasnost od požara 1,58 k1 Konstanta 6,03 x 10-5

k2 Konstanta 8,33 x 10-5

G Geometrija požarnog sektora 94867,71 SxF Zaštitna vrijednost protupožarnih uređaja 1,31 F Vatrootpornost nosivih građevinskih dijelova 90

Umnožak S x F = 1,316,61. U dijagramu klase vatrootpornosti F30 sa sustavom za odvodnju dima i topline s vrijednošću 1,31 dobili smo rezultat da nisu potrebne nikakve dodatne mjere zaštite od požara.

Za izradu procjene ugroženosti koriste se austrijske smjernice za prevenivnu zaštitu od požara TRVB A 126 TRVB A 100, TRVB S 125. Kako međutim doslovni prijevod vatrogasne postrojbe u gospodarstvu ne odgovara našoj situaciji već se kod nas, temeljem Pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94), razvrstavaju građevine te temeljem toga razvrstavanja određuje kategorija iz koje proizilazi potreba za vatrogasnom postrojbom, prikazan je usporedni izračun i po metodi za izradu procjene ugroženosti po numeričkoj metodi za analizu požarne ugroženosti – EUROALARM, kao potvrdu ocjenskih rezultata dobivenih TVRB metodom.



GF

18. Izrada procjene ugroženosti po numeričkoj metodi za analizu požarne ugroženosti EUROALARM Qm = faktor za mobilnu požarnu opterećenost; C = faktor za izgorivost; Q1 = faktor za imobilnu požarnu opterećenost; B = faktor za položaj i veličinu požarnog sektora; L = faktor gašenja požara; W = faktor vatrootpornosti nosivih građevnih dijelova; R1 = faktor za smanjenje požarne ugroženosti; UG –ugroženost građevine: -Qm = 300 MJ/m2 = 1,2 -Q1 = 1 = 0,0; -C = FIII = 1,2; -B = 2 = 1,3 -L = 3 = 1,3; -w = 2 = F30 = 1,3; -R1 = 2 = 1,3; UG = {( Qm x C) + Q1} x B x L / W x R1 = 1,44 H = faktor ugroženosti ljudi; D = faktor ugroženosti imovine; F = faktor zadimljenja; US – ugroženost sadržaja: -H = 2 = 2; -D = 2 = 2; -F =12 =1; US = H x D x F = 4 Rezultat: Potreban sustav za dojavu požara.



GF

19. Rokovi održavanja protupožarnih instalacija Rokovi ispitivanja protupožarnih instalacija, opreme za gašenje i obuka djelatnika su sljedeći: -redovni pregled vatrogasnih aparata, obavlja osoba zadužena za poslove zaštite od požara, najmanje jednom u tri mjeseca i o tome vodi evidenciju; -periodični pregled vatrogasnih aparata, obavlja ovlašteno poduzeće jednom u godinu dana i o tome se vodi evidencija; -kontrolni pregled vatrogasnih aparata, obavlja ovlašteno poduzeće jednom u dvije godine i o teme se vodi evidencija; -funkcionalno ispitivanje vatrodojavne instalacije te uređaja i opreme koje pokreće vatrodojava, obavlja ovlašteno poduzeće jednom godišnje i o tome izdaje propisanu ispravu; -funkcionalno ispitivanje unutarnje i vanjske hidrantske instalacije obavlja ovlašteno poduzeće jednom godišnje i o tome izdaje propisanu ispravu; -funkcionalno ispitivanje sprinkler instalacije obavlja ovlašteno poduzeće jednom godišnje i o tome izdaje propisanu ispravu; -funkcionalno ispitivanje panične rasvjete obavlja ovlašteno poduzeće i o tome izdaje propisanu ispravu; -kontrola rasvjete u slučaju nužde obavlja osoba zadužena za poslove zaštite od požara najmanje dva puta godišnje i o tome vodi evidenciju; -kontrola čišćenja ventilacije obavlja osoba zadužena za poslove zaštite od požara najmanje dva puta godišnje i o tome vodi evidenciju; -ispitivanje gromobranske instalacije vrši ovlašteno poduzeće, poslije svakog udara groma, jednom godišnje za eksplozivno ugrožene objekte, jednom dvogodišnje za objekte ugrožene požarom, za objekte gdje može udar groma izazvati paniku jednom u tri godine te za sve ostale objekte jednom u pet godina i za to izdaje propisanu ispravu; -ispitivanje el. instalacije (otpor izolacije) vrši ovlašteno poduzeće jednom u pet godina, i za to izdaje propisanu ispravu; -ispitivanje el. instalacije (otpor uzemljenja) vrši ovlašteno poduzeće jednom u dvije godine i za to izdaje propisanu ispravu;



GF

-za sve djelatnike voditi evidenciju o obuci iz Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara i o spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom za koje ovlaštena institucija izdaje uvjerenje; -poslove zaštite od požara, prema Zakonu o zaštiti od požara za objekte razvrstane u treću kategoriju, a prema Pravilniku o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara, može obavljati samo osoba koja ima položen stručni ispit za obavljanje poslova za zaštitu od požara koko je to rečeno u Pravilniku o stručnim ispitima. 20. Dokaz kvalitete Prilikom tehničkog pregleda potrebno je pribaviti:

-certifikat za vatrootporna vrata sukladno normi HRN DIN 4102 dio 5 ili HRN U.J1. 160 . -certifikat za dimonepropusnost vrata na evakuacijskim putovima sukladno normi HRN

DIN 18095 -ispravu o podobnosti i funkcionalnosti zatvarača za automatsko zatvaranje vatrootpornih

vrata; -certifikat o otpornosti na požar zidova od vatrootpornih ploča s ispunom od mineralne

vune u trajanju od 90 minuta sukladno normi HRN DIN 4102 dio 2 -certifikat o otpornosti na požar staklenih zidova prema normi HRN DIN 4102 dio 2 ( ako

se pojave u konačnoj izvedbi) -hrvatski certifikat o vatrootpornosti vrata voznog okna lifta sukladno normi HRN DIN 4102

dio 4 u vezi norme DIN 18091, -certifikat za sredstva za brtvljenje prodora električnih instalacija i cjevovoda sukladno

normi HRN DIN 4102 dio 9 i 11 -certifikat za vatrootporne zaklopke u klasi K 90 sukladno normi HRN DIN 4102 dio 6 -hrvatski certifikat o otpornosti na požar kabela za napajanje sigurnosnih sustava ( ili

kanala u koje se polažu) u klasi E 90 sukladno normi HRN DIN 4102/12 -certifikat o klasi gorivosti za materijale kojima se izoliraju cijevi hladne vode sukladno

normi HRN DIN 4102 dio 1 i cijevi grijanja i ventilacijskih kanala (klase A ili B1). Obloge cijevi iIi kanala moraju biti u klasi A ako se nalaze unutar koridora evakuacijskih putova odnosno u klasi B1 ako su izvan koridora izlaznih putova.

-nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti panik - rasvjete; -dokaz o ispravnosti gromobranske instalacije; -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti sustava zaklopki za zaštitu od požara -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti sustava za dojavu požara -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti hidrantske mreže -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti sprinkler mreže -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti i funkcionalnosti lokalnog alarma -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti sustava za odimljavanje zapornica u garaži -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti sustava za otvaranje otvora za odimljavanje

stubišta. -nalaz ovlaštene pravne osobe o ispravnosti sustava za otvaranje kupola za odimljavanje

u auli.



GF

zop gf kampus.pdf

Documents