Wenzelidesovo itanje Iva Vojnovia

S. Zrili, T. Kota: Uitelj kreator izvannastavnih aktivnosti Magistra Iadertina, 4(4) 2009.Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Zrili, T. Kota: Uitelj kreator izvannastavnih aktivnosti

UITELJ KREATOR IZVANNASTAVIH AKTIVNOSTI

Smiljana Zrili

UDK: 37.036 : 379.8Tomislav Kota

Struni lanakOdjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

Professional articleSveuilite u ZadruPrimljeno

: 2009-9-21

Received

SAETAK

Rad stavlja naglasak na kreativnost kao kompetenciju suvremenog uitelja, ne samo u nastavi ve i kroz izvannastavne kreativnosti. Takoer su prikazani i rezultati deskriptivne analize zastupljenosti izvannastavnih aktivnosti po podrujima (glazba, port, literarne, dramske i lutkarske grupe, eko-sekcije itd.) u osnovnim kolama Zadarske upanije. injenica je kako su u mnogim kolama zanemarene izvannastavne aktivnosti, a one mogu, ako potiu kreativnost, biti izrazito koriste za uenike. Ne samo kao poticaj za smisleno organiziranje i korisno provoenje slobodnog vremena nego i kao instrument ostvarivanja odgojnih, ali i funkcionalnih zadataka nastave. S tim u svezi treba istai da se na taj nain sprjeava nastanak brojnih neprihvatljivih ponaanja uenika, koje se impliciraju, upravo u neorganiziranom slobodnom vremenu.

Treba naglasiti da je na uitelju velika zadaa kako izvanastavne aktivnosti uiniti djeci zanimljivijima od dokolice i hedonizma. Mogunosti financiranja natjecanja, puto-vanja, nabavke rekvizita i materijala koji su potrebni ukljuuje i angaman ire lokalne zajednice. U slobodnom vremenu vrebaju brojne opasnosti, a pedagoko djelovanje moramo usmjeriti na prevenciju.Kljune rijei: kreativnost, izvannastavne aktivnosti, uitelj, uenikUvodJedna od vanih funkcija suvremene kole je i pruanje mogunosti uenicima da se angairaju u izvannastavnim aktivnostima. Iako su zbog brojnih razloga, ukljuujui nedostatak materijalnih i kadrovskih uvjeta, u mnogim kolama zanemarene izvannastavne aktivnosti, neizostavno je naglasiti kako su one uvijek koriste za uenike. Ne samo kao poticaj za smisleno organiziranje i korisno provoenje slobodnog vremena nego i kao svojevrsna preventiva nastanku brojnih neprihvatljivih ponaanja, koje se impliciraju, upravo u neorganiziranom slobodnom vremenu. Vano jenaglasiti da su izvannastavne aktivnosti, prije svega, aktivnosti uenika gdje oni mogu maksimalno izraavati svoje slobode i stvaralake uloge. Brojni su ciljevi izvannastavnih aktivnosti, meu njima: intenziviranje socijalnih kompetencija uenika, osposobljavanje za drutveni ivot, poticanje kreativnosti. Naalost, u dananje vrijeme se postavljaju i ciljevi koji nisu u skladu s pedagokim zahtjevima, npr. forsiranje samo najboljih i poticanje profesionalizma. To nisu zahtjevi koje smijemo postaviti pred uenike, jer ih oni otuuju od dragovoljnog angairanja u izvannastavnim aktivnostima. Stoga je znaajno da uitelj prihvati ulogu voditelja i kreatora prema zabavnoj i smislenoj organizaciji slobodnog vremena. Ueniku se ne smije uskratiti sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima zbog slabog uspjeha u uenju. Uspjeh u izvannastavnim aktivnostima moe biti poticaj za uspjenu integraciju u razrednu skupinu, ime se moe sprijeiti neuspjeh na socijalnom polju, izbjei emotivne tekoe, a one su vrlo esto uzrok i akademskom neuspjehu. Programi izvannastavnih aktivnosti u osnovnoj koli pruaju uenicima mogunost kvalitetnog provoenja slobodnog vremena. Stoga je njihov cilj obuhvatiti to vei broj uenika bez obzira na njihove sposobnosti. Ne moemo ne spomenuti i brojne kolske preventivne programe koji se realiziraju zajednikim aktivnostima uitelja i uenika. Koordinatori i kreatori ovih programa su uitelji, a realiziraju se razgovorima, radom u radionicama, zajednikim neformalnim druenjima, ukljuivanjem uenika u ivot kole ureenjem okolia, suradnjom s roditeljima, te na satovima razrednika. Za to je potreban velik angaman uitelja, socijalna i struna, ali i kreativna kompetencija.

Kreativnost kompetencija suvremenog uiteljaKreativnost je elementarno polazite u odgoju mladih. Uenici su po svojoj naravi uvijek otvoreni za nova iskustva i nikad se ne mire s postojeim znanjem, vie vole kretanje nego mirovanje, istraivanje i provjeravanje, nego nekritiko i konformistiko primanje gotovih podataka. Na uiteljima je velika odgovornost da identificiraju opseg i vrstu kreativnih potencijala svakog svog uenika, uzimajui u obzir injenicu da kreativnost ima svoj poetak koji je sadran u kreativnom pojedincu, koji kroz kreativan proces dolazi do novih i originalnih rjeenja kao posebnog proizvoda koji ima osobnu ili iru drutvenu vrijednost. Stoga, i kolovanje buduih uitelja treba biti u funkciji razvoja i oslobaanja kreativnih potencijala. Jer, danas je poznato da kreativnost nije dovoljno shvaena, te se nedovoljno ini na mijenjanju postojee nastave koja je vie u funkciji guenja nego poticanja kreativnosti (Bognar, Bognar, 2007). Elementarna zadaa, ali i imperativ uspjenosti djelovanja suvremenog uitelja njegova je sposobnost da kolu uini sredinom u kojoj su uenici sretni, gdje doivljavaju pozitivna iskustva, ali i mjesto u kojoj ue na njima prihvatljiv, istraivaki i suradniki nain. On je odgojitelj, medijator i socijalni integrator, a njegovo djelovanje mora biti usmjereno prema pomaganju uenika, dogovaranju, organizaciji, poticanju, savjetovanju i ohrabrenju (Previi, 2003). Nastava je izazov u kojem upoznajemo uenike, a izriaj je uenikov vlastiti put i postignue. S obzirom na to da se kolski sustav smatra jednim od dominantnih mjesta poticanja i razvijanja kreativnih potencijala pojedinca, bitno je osvijestiti injenicu da je nastava jedinstven i neponovljiv proces iji je sastavni dio pojedinac, odnosno uenik koji sa svim svojim individualnim osobinama i potrebama ini zasebni podsustav kome se uitelj treba prilagoditi eli li uenika osposobiti za kreativnog stvaratelja. Pritom je za uitelja nuno shvaanje da razvijanje uenikovih kreativnih potencijala pretpostavlja istovremeno i razvijanje vlastitih, dok je osnovno polazite za stjecanje potrebnih kompetencija za poticanje kreativnosti intrinzina motivacija uitelja.

kola mora biti po mjeri uenika; polazi se iskljuivo od njihovih potreba i iskustva, a na uitelju je da svaki sat uini novom kreacijom. Zanimljivo je da su djeca sklona kreativnosti vie nego odrasli, stalno neto istrauju, zapitkuju. Njihovu kreativnost najvie koi autoritet uitelja, koji i dalje forsira paradigme tradicionalne kole, kao to su jednolinost i neuinkovitost. A danas se u svim aktivnostima kao imperativ postavlja oslanjanje na ljudsku kreativnost (Bognar, Bognar, 2007). Poticanje kreativnosti u kolskom okruenju pretpostavlja suvremenog uitelja koji je osvijestio vanost oslanjanja na vlastitu kreativnost kao pretpostavku za razvoj kreativnosti svojih uenika. Sama po sebi, kreativnost je podlona mnogim utjecajima koji u uvjetima osnovnokolske nastave posebno dolaze do izraaja, osobito kada je rije o svakodnevnim meuljudskim odnosima izmeu uenika, uitelja i roditelja, o hijerarhijskom odnosu izmeu uitelja, strunih suradnika i kolskog osoblja, uvjetima rada te razliitim ekstrinzinim motivatorima koji u veoj ili manjoj mjeri utjeu na motivaciju u pozitivnom, ili pak negativnom smislu. Naime, kako bi se stvorilo ozraje u razredu koje potie na kreativnost, na pravo slobodnog izbora i izraavanja, potrebno je promijeniti odnose uitelja i uenika, da postanu prisniji, da razmjenjuju ideje i uvaavaju miljenja. Svima je znano da je nastava aktivni proces, a uitelj i uenici su ravnopravni sudionici. Ili bi, barem tako trebalo biti. U svakom odgojnom radu potrebno je buditi kreativnost, a ne samo formalno pouavati. Jer, svaka je kolska aktivnost, bilo da je nastavna ili izvannastavna, unikatna i neponovljiva kreacija, te stoga mora izii iz okvira stereotipa i jednolinosti. Istraivanja uenikih komentara o razlici izmeu rada uitelja u nastavi i njegova rada u izvannastavnim aktivnostima, pokazala su da glavne razlike postoje u stupnju srdanosti, razumijevanja, topline, ozraja. Sve navedeno daje nam jasnu poruku kakvog uitelja uenici ele. Nikako ne krutog efa, koji predaje novo gradivo, a potom ispituje i ocjenjuje. Suvremeno obrazovanje ne moe ostati samo na individualnoj i predmetnoj kompetenciji, nego ukljuuje i socijalnu kompetenciju kao sposobnost razumijevanja drugih ljudi, osjetljivost za potrebe ili na potrebe i elje drugih, sposobnost razboritog postupanja u meuljudskim odnosima, uvaavanje razlika, osposobljenost za timski rad i kvalitetnu komunikaciju. Brojne druge aktivnosti, odnosi i sposobnost komunikacije odreuju uspjenu nastavu, a time i uspjenog uenika kao krajnji rezultat. Kompetencije kojima pouavamo uenika odnose se i na njegov odnos s drugima, tolerancija i socijalna osjetljivost, zajednitvo, suradnja, razumijevanje i potivanje drugih, stjecanje i vjebanje unutarnje kontrole (samodisciplina, samopotovanje, vladanje sobom, samokontrola, miljenje i djelovanje prema vlastitim vrijednosnim mjerilima), komuniciranje i uspjeno funkcioniranje u meuljudskim odnosima, uvaavanje razlika. A te kompetencije najvie moemo razvijati izvannastavnim aktivnostima. Nema krutog ogranienja nastavnog sata, ne uje se zvono, ne gledamo na sat, ve slobodno kreiramo zajedno s uenicima ono to ih veseli i ono to ele raditi. Mogunosti kreacije su neograniene. Uiteljeva odluka o izboru ustaljenih tradicionalnih metoda pouavanja ili kreativnoga pristupa utjecat e na kreativnost nastavnog procesa i na stvaralatvo djece. kola je danas usmjerena na rezultat, tei usvajanju sadraja, postizanju rezultata i ukalupljuje miljenje. Stoga su izvannastavne aktivnosti prilika da se uenici razvijaju i na drugim podrujima svoje osobnosti, a na njihovu neformalnu inicijativu i uitelji mogu promijeniti svoj stil pouavanja, uoavajui djelotvornost slobodnog odabira aktivnosti, uenja istraivanjem, timskim uenjem i djelovanjem u izvannastavnim aktivnostima.

Izvannastavne aktivnostiIzvannastave aktivnosti predstavljaju odgojno planirane djelatnosti koje omoguavaju svestrano potvrivanje uenikove osobnosti, a uitelju daju mogunost proirenog obrazovnog utjecaja (Previi, 1987). Jer, uitelj ne djeluje na uenike kao motivator i kreator samo tijekom nastavnog procesa, ve i kroz aktivnosti koje nisu sastavni dio obvezatne nastave. Danas su, naalost, u naim kolama zanemarene neke aktivnosti. Nastavno i izvannastavno vrijeme sve se vie odvajaju, ak i do tih granica da se kolske dvorane nakon nastave zakljuavaju ili iznajmljuju (Previi, 2001). Brojni uitelji i ravnatelji preuzimaju, odnosno rasporeuju aktivnosti kao dodatak redovnoj nastavi, tj. za popunjenje satnice. Te aktivnosti tako postaju prisila (Raji i sur., 2007), a uitelji se ne trude biti kreativni ni svestrano angairani. Svoj odnos prema slobodnim aktivnostima prenose i na uenike, te se osjea deficit razvoja svestranih pozitivnih osobina uenika. Postavlja se pitanje: Koje pedagoko-socijalne, ali i kreativne kompetencije posjeduju takvi voditelji izvannastavnih aktivnosti? Sve dok ne uoe vanost, tj. neminovnost smislene organizacije vremena nakon nastave, ono e uenicima postati optereenje, a brojni drugi sadraji koji im se nude, bit e svakako primamljiviji. Izlasci u bilo koji drutveni kontekst bez nadzora privlait e njihovu pozornost vie od aktivnosti u koli koja je predstavljena kao obveza. Sve je vie nekih novih oblika neprihvatljivih ponaanja, a kao vano moramo spomenuti este izjave uenika da im je dosadno, da nemaju gdje provesti slobodno vrijeme osim na ulici, a u viim razredima osnovne kole ve zalaze i u kafie. A svima je znano kakve sadraje nude ove sredine i kakve posljedice moe imati neorganizirano provoenje slobodnog vremena. Izloenost neradu, neodgovornosti, svakodnevnom nasilju u medijima, naruenoj dinamici obiteljskih odnosa i utjecaju vrnjaka dovodi do niza neprihvatljivih ponaanja. Fizika agresivnost je problem u kolama cijelog svijeta, a brojni pokuaji pedagokog djelovanja ne donose rezultate. Posljednja dva desetljea znanstvenici i strunjaci sve vie se bave istraivanjima nasilja (bullyinga), modernog i tetnog fenomena naeg vremena (Olweus, 1998; Fonzi, 1999; Derosier, 2004; Hunter, 2004) i njegovih implikacija u razredu (Samples, 2004). Zbog uestalosti javljanja i razliitih vidova manifestacije djeja agresivnost jedan je od ozbiljnijih drutvenih problema, a rezultat je tekoa i neuspjeha na socijalnom polju. Mnogi uenici teko uspostavljanju odnose s vrnjacima. Obino su ti uenici po prirodi svog ponaanja agresivni ili previe povueni, introvertirani. Djetetu koje je povueno potrebna je svakodnevna podrka okoline, upuivanje pohvala, te ee ukljuivanje u grupne radove. A upravo su izvannastavne aktivnosti idealno mjesto za ukljuivanje povuenog uenika u ivot kole. Otvorena komunikacija, ozraje koje ne namee strogo uokviren rad i uenje za ocjenu, elementi su koji izrazito pozitivno djeluju na ukljuivanje svakog uenika. Naime, nema straha od neuspjeha. Izbor aktivnosti je na ueniku u skladu s njegovim mogunostima. Isto tako, agresivnost je mogue ublaiti kroz odabranu aktivnost. Radom u izvannastavnim, slobodno odabranim aktivnostima djeca stupaju u socijalne kontakte i odnose, koji svestrano izgrauju njihovu linost. Organizacijske forme izvannastavnih aktivnosti pridonose boljim socijalnim kontaktima. Rad u manjim grupama, bez kolskih klupa i bez forme uvijek vie veseli od krutih pravila kojima se podreuju na nastavi. Meutim, do sada provedena istraivanja pokazuju da stvarne mogunosti i kreativni potencijali uenika u izvannastanim aktivnostima nisu do kraja iskoriteni, a metode koje koriste uitelji jo uvijek ne pogoduju poticanju i razvijanju kreativnosti uenika. Naalost, cijene se samo vrhunski rezultati, a amatersko bavljenje nekom slobodnom aktivnou, pogotovo sportom, ne zadovoljava roditelje, pa ak ni uenike. Iskrivljeno vrednovanje odabrane aktivnosti ima velike posljedice na ponaanje uenika. Smisao izvannastavnih aktivnosti nije da postoje u koli samo kako bi netko pobijedio, ve zbog toga da postanu trajna i stabilna kultura uenika. Vano je da uitelj prilagodi svoj rad uenicima, tako da to bude neposredna komunikacija koja e stvaralaki poticati i ohrabrivati djecu te ujedno stvoriti i adekvatno ozraje. Potrebno je da uitelj polazi od uenikovih sklonosti i elja te prema tome formira razne grupe. Stoga uitelji trebaju djecu od ranog djetinjstva usmjeravati, uiti i naroito navikavati na sadrajno provoenje slobodnog vremena. Izvannastavne aktivnosti obuhvaaju razliite programske sadraje koji se odvijaju izvan nastavnih obveza u organizaciji kole i u njenim prostorijama. Vie nego igdje, u izvannastavnim aktivnostima omoguuju se uenicima da kreativno provedu svoje slobodno vrijeme, zadovolje potrebu za druenjem i komunikacijom. Uenici dijele zadatke i obveze te razvijaju osjeaj odgovornosti, ali i osjeaj samopotvrivanja (Raji i sur., 2007). S obzirom na to da danas moemo govoriti o sveopoj atrofiji odgoja u kolama, treba iskoristiti goleme mogunosti koje nude organizirane portske igre, glazbene i brojne druge aktivnosti u kojima djeca razvijaju ne samo svoju kreativnost nego i razvijaju socijalne kompetencije. Divljanje i nasilje na utakmicama sigurno ne e biti obrazac ponaanja onog uenika koji je tijekom kolovanja imao voditelja izvannastavnih aktivnosti, koji ga je poduio elementarnim pravilima ponaanjima i razvio kod njega socijalne kompetencije.

Jedan od znaajnih imbenika ukljuenosti u slobodne aktivnosti je kolski uspjeh. Naime, u niim razredima su odlini uenici u brojnim sluajevima na inicijativu uitelja ukljueni u vie aktivnosti, a uenici sa slabijim ocjenama se manje angairaju uz argument da oni trebaju uiti. Tome pridonose i roditelji koji ponekad zabranjuju bavljenje nekom izvannastavnom aktivnou zbog slabih ocjena. A moda uenik upravo u tim aktivnostima ima jedinu mogunost pokazati svoje afinitete, osvojiti simpatije vrnjaka i prevladati strah od socijalnog neuspjeha. Isto tako, mogue je da su uitelji tolerantniji prema uenicima koji postiu rezultate u izvannastavnim aktivnosti, to opet dovodi do zakljuka da se cijeni samo izvrstan rezultat. Naravno, stoji i mogunost da su uspjeni na nastavi, zaista uspjeni i u svim drugim aktivnostima. kola mora nai nain na koji bi svojim uenicima ponudila organizirano slobodno vrijeme na naelu potpuno slobodnog izbora glede sudjelovanja, izbora sadraja, uvaavajui ih kao partnere u odluivanju i aktivnosti (Stoll i Fink, 2000).

Deskriptivna analiza zastupljenosti izvannastavih aktivnosti u kolama Zadarske upanijeIspitivanjem su obuhvaene sve osnovne kole (centralne i podrune) u Zadarskoj upaniji (36), a ispitivanje je obavljeno telefonski (u razgovoru s pedagozima), te analizom podataka iz Ureda dravne uprave Zadarske upanije. Rezultati pokazuju da je u manjim sredinama vie uenika ukljueno u aktivnosti (81,24%), a u Zadru manje (52,57%). Razlog moe biti ponuda izvankolskih aktivnosti, ali i nekih sadraja koji ukljuuju samo zabavu, a u manjim sredinama ih nema. Tablica 1. Izvannastave aktivnosti u kolama Zadarske upanijeIZVANNASTAVNE AKTIVNOSTIBr. kola u kojima djeluju

Recitatorska26

Literarna21

Dramska25

Likovna34

Novinarska10

Knjiniari6

Filmska1

Ritmika19

Mali pjevaki zbor30

kolski orkestar7

ah4

Rukomet (m+)8

Odbojka (m+)9

Atletika4

Nogomet21

Koarka8

Modelari (brodo i avio)3

Prometna4

Klapa2

Glagoljica1

Planinari 1

Mali vrtlari (maslin.,cvjeari)4

Eko17

ipkarice1

Zaviajni govor1

Folklor7

Prometna4

Mali povjesniari5

Geografi3

Lutkarska2

Informatika6

Vjersko-molitvene4

Male vezilje i pletilje3

U tablici je vidljivo kako najvie kola ima dramske, literarne, recitatorske, ritmike i plesne grupe, pjevaki zbor, te likovne grupe. to se tie porta, manje je zastupljen od oekivanog, osim nogometa (21 klub). Tako koarkake klubove ima samo 8 kola, odbojku 9, te rukomet 8. Danas je, naalost, ukljuenost u portske aktivnosti trend samo zbog postizanja vrhunskih rezulatata i dobre zarade. I odabir portskih izvankolskih aktivnosti najvie je orijentiran na tenis, nogomet, koarku, dakle, profitabilne portove. Osim toga, u ovakve aktivnosti ukljuen je vrlo mali broj uenika. Cilj je izvannastavnih kolskih aktivnosti ukljuivanje to veeg broja uenika, stoga je potrebno ponuditi i vie vrsta portova. Izjave uenika kako su preoptereeni programom, ipak po njihovu miljenju nije razlog ne bavljenja portom u koli. Istraivanja pokazuju kako je uenicima na prvom mjestu druenje s prijateljima i gledanje TV. Kako znamo da druenje moe biti intenzivno i kroz portske aktivnosti, natjecanja i utakmice, moemo rei da su uenici, pogotovo viih razreda osnovne kole, skloniji hedonistikom provoenju slobodnog vremena. Inicijativu za aktivnost trebaju dati uiteljii, kreirajui je kao zabavu i druenje. Glazbene aktivnosti u koje se djeca ukljuuju su uglavnom zbor, u manjoj mjeri kolski orkestri, a u osnovnim kolama nae upanije djeluju orkestar blok flauta, tamburica i mandolina. Prema Nastavnom planu i programu za osnovne kole, na nastavu glazbene kulture spada jedan sat tjedno, te je s tim fondom sati teko ispuniti cilj i zadae nastave glazbene kulture. Stoga su izvannastavne glazbene aktivnosti velika prilika za uitelje glazbe da kroz njih uvode svoje uenike u glazbenu kulturu i tako razvijaju ne samo komponente glazbenog sluha ve i ueniku kreativnost. Broj i vrsta izvannastavnih glazbenih aktivnosti ovisi prvenstveno o kompetencijama uitelja, ali i o njihovim osobnim preferencijama. Posebno je za pohvalu djelovanje aktivnosti u kojima se njeguje batina i kulturna tradicija. Iako je malo uenika ukljueno u njih i djeluju uglavnom u manjim mjestima, treba spomenuti ipkarice i njegovanje zaviajnog govora u Pagu, male vezilje i pletilje (u 3 kole), glagoljaku skupinu, dalmatinske klape (2), te 7 folklornih grupa uglavnom u seoskim kolama. I mali vrtlari, cvjeari i maslinari zasluuju pozornost. Ali, naalost, primijeeno je da za neke od njih interes prestaje prelaskom u vie razrede (zaviajni govor, vezilje). Ove aktivnosti zahtijevaju potpuni angaman uitelja, ali i specifine kompetencije.

Iako, temeljem ove analize moemo zakljuiti da su u kolama Zadarske upanije poprilino zastupljene izvannastavne aktivnosti, treba rei da neke od njih djeluju samo povremeno, ili su susreti svedeni na minimum. Dakle, samo kako bi se popunila satnica uitelja. Ovome treba pridodati i to da neki pedagozi (s kojima smo kontaktirali zbog informacije o podatcima izvannastanim aktivnostima u njihovim kolama) nisu ni znali koje aktivnosti djeluju u koli, ni koji su uitelji voditelji. Dakle, injenica je da se izvannastavnim aktivnostima ne daje vanost koju zasluuju. A u uvodnom dijelu smo naglasili koliko korisne mogu biti uenicima, ponajprije kao protektivni faktori brojnim negativnim posljedicama neorganizirano provedenog slobodnog vremena, ali i razvoju djetetove kreativnosti, samopouzdanja i socijalnih kompetencija. Stoga je za elaboriranje ovih rezultata potrebno daljnje istraivanje koje bi vodilo u smjeru povezanosti uestalosti neprihvatljivih ponaanja u koli i angairanosti uenika u izvannastavnim aktivnostima. Moda bi tako izvannastave aktivnosti dobile pravo mjesto i vanost u odgoju uenika. Inicijativa za afirmacijom izvannastavnih aktivnosti ostaje na uitelju, kao i mogunosti implementacije uenicima zanimljivih sadraja.

Prema zakljuku

Izvannastave aktivnosti nastavljaju odgojno-obrazovnu zadau kole, a njihova je funkcija iznimno vana jer su blie izvornoj stvarnosti, potrebama i eljama uenika. Izvannastavni oblici rada predstavljaju ivotne sadraje unesene u ivot kole, sadraje i aktivnosti koji obogauju uenikovo postojanje i koji djeluju na njegov kulturni identitet. Rad je u takvim aktivnostima slobodan, spontan, dinamian, raznovrstan, elastino organiziran, polazi od interesa uenika, njihovih elja i sklonosti (Previi, 1987). Ovakav oblik rada trebao bi biti prisutan u svakodnevnom ivotu kole i rada s uenicima i na nastavi. Ali, uitelji kao da se boje biti fleksibilni, otvoreni i komunikativni kako ne bi izgubili autoritet.

Stoga je neophodna i dodatna edukacija uitelja. Naime, iako kreativna kola eksplicira vie sastavnica, inicijalne ideje poinju na individualnoj razini, tj. od uitelja, njegove spremnosti na cjeloivotno obrazovanje, otvorenu komunikaciju, kompetentnosti za timski rad i djelovanje.

Osim motivacije za poticanje i razvijanje uenike kreativnosti, uitelj svakako treba posjedovati i niz osobina koje omoguavaju oslobaanje vlastite kreativnosti, poput samopouzdanja, otvorenosti za nove ideje, spremnosti na noenje s tekoama i smisla za humor, dok je za poticanje uenike kreativnosti od presudne vanosti i koliina uiteljeva znanja i iskustva odnosno poznavanja onih oblika nastave, tehnika, metoda i nastavnih strategija ijom e primjenom utjecati na razvoj kreativnog potencijala uenika. Navedene osobine koje od uitelja zahtijeva suvremena kola koja u kontekstu izazova nove paradigme nije samo statini, vanjski promatra promjena, nego njihov aktivni inicijator, nositelj i imbenik, povezane su s kreativnou kao profesionalnom kompetencijom uitelja, pri emu jedna od pretpostavki za njeno stjecanje dolazi do izraaja i u izvannastavnim aktivnostima. S obzirom na to da danas moemo govoriti o sveopoj atrofiji odgoja u kolama, treba iskoristiti goleme mogunosti koje nude organizirane portske igre, glazbene i brojne druge aktivnosti u kojima djeca razvijaju ne samo svoju kreativnost nego i socijalne kompetencije. Istraivanje o mogunostima promicanja kreativnosti kroz izvannastave aktivnosti, te njihova utjecaja na ponaanje uenika potrebno je i opravdano.LiteraturaBognar, L., Bognar, B. (2007): Kreativnost kao znaajna kompetencija nastavnike profesije, u: Zbornik radova Kompetencije i kompetentnost uitelja: 421-428., Uiteljski fakultet u Osijeku.

Derosier, M. (2004): Building Relationships and Combating Bullying: Effectiveness of a School-Based Social Skills Group Intervention. Journal of Clinical Child & Adolescent Psychology, Vol. 33(1), (196-201).

Fonzi, A. (1999): Il gioco crudele: Studi e ricerce sui corelati psicologici del bullismo. Editori Giunti.

Hunter, S. (2004): Help seeking amongst child and adolescent victims of peer-aggression in bullying. British Journal of Educational Psychology. br. 74(3), (375-390).Olweus, D. (1998.): Nasilje meu djecom u koli. Zagreb: kolska knjiga.Previi (1987): Izvannastavne aktivnosti i stvaralatvo. Zagreb. IGRO, kolske novine.

Previi, V. (2001.): Slobodno vrijeme izmeu pedagogijske teorije i odgojne prakse. Zagreb: HPKZ Napredak, br. 141 (4), (403-410).Previi, V. (2003.): Suvremeni uitelj: odgojitelj-medijator-socijalni integrator: U: Liina, B. (ur): Uitelj-uenik-kola. Zbornik radova Znanstveno-strunog skupa povodom 140 godina uiteljskog uilita u Petrinji. Zagreb: HPKZ (str. 13-19).Previi, V. (2007), Pedagogija i metodologija kurikuluma, U: Previi, V. (ur): Kurikulum, Zagreb, kolska knjiga (15-31).Raji, V., Berti, D., iljkovi, ., 2007): Osnovna kola i izvannastave i izvankolske aktivnosti. U: Previi, V., oljan, N.N., Hrvati, N. (ur): Pedagogija, prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja. Zbornik radova Prvog kongresa pedagoga. Zagreb: HPD (613-619).Samples, F. (2004): Bullying: Implications for the classroom. http://www.academicpress.com.

Stoll, L. i Fink, S. (2000.): Mijenjajmo nae kole. Zagreb: Educa.TEACHER CREATOR OF EXTRACURRICULAR ACTIVITIESABSTRACT This paper puts emphasis on creativity as a competence of a modern teacher that is expressed through both curricular and extracurricular activities. The paper also provides the results of a descriptive analysis of different extracurricular activities (music, sport, literary, drama and puppet groups, ecology group, etc.) in primary schools of Zadar County. The fact is that in many schools the extracurricular activities are neglected, and they can be, if they encourage creativity, extremely useful for the students. Namely, extracurricular activities can be an encouragement for spending organized and useful leisure time, but they can also become an instrument for realizing educational and functional teaching tasks. Extracurricular activities can also prevent the occurrence of numerous unacceptable behaviors, which are implied in unorganized leisure time.

The teacher's task is to make extracurricular activities more interesting than leisure and hedonism. Financing the competitions, travels, gear and other necessary equipment requires the engagement of the local community. Students can be exposed to different dangers during their leisure time, so pedagogic activities have to be focused on preventing such events.

Key words: creativity, extracurricular activities, teacher, student U Zadarskoj upaniji djeluje 37 sredinjih osnovnih kola, ali je ispitivanjem obuhvaeno 36. Naime jedna je kola za djecu s posebnim potrebama, a u njoj nema izvannastavnih aktivnosti.

160161