UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJAS A R A J E V O

Kolegij: Metodologija naučnoistraživačkog rada

POVEZANOSTBAZIČNO-MOTORIČKIH I SITUACIONO-MOTORIČKIH

SPOSOBNOSTI NOGOMETAŠICA BH LIGE(seminarski rad)

MENTOR: KANDIDAT:Prof. dr Midhat Mekić Zrna Agačević, prof.

Sarajevo, april 2009.g.

0

SADRŽAJ

1. UVOD 21.1. Žene i tjelesno vježbanje 21.2. Istorijski razvoj nogometne igre 51.3. Istorijski razvoj nogometne igre žena 61.4. Nogometna igra 8

2. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA 9

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA 103.1. Dosadašnja istraživanja motoričkih sposobnosti 103.2. Dosadašnja istraživanja povezanosti bazično motoričkih i situaciono motoričkih

sposobnosti u nogometnoj igri 113.3. Dosadašnja istraživanja utvrđivanja utjecaja i relacija bazično motoričkih i situaciono

motoričkih sposobnosti u nogometnoj igri 13

4. CILJEVI I ZADACI ISTRAŽIVANJA 14

5. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA 15

6. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 166.1. Uzorak ispitanika 166.2. Uzorak varijabli 16 6.2.1. Varijable za procjenu bazično-motoričkih sposobnosti 16 6.2.2. Varijable za procjenu situaciono-motoričkih sposobnosti 176.3. Tehnika testiranja 18 6.3.1. Opis istraživanja i tehnika mjerenja 186.4. Metode obrade podataka 19

7. REZULTATI I DISKUSIJA 20

8. TEORETSKA I APLIKATIVNA VRIJEDNOST RADA

9. ZAKLJUČAK

10. SUMMARY /engleski/

11. LITERATURA

12. PRILOZI

1

1. UVOD

Svi pojavni oblici tjelesnog kretanja čovjeka, sva multilateralnost njegovih namjena, primjena i značenja kroz istoriju ljudskog društva sve do danas mogu se svesti na jedan prirodni impuls.U svojim temeljima, po svom porijeklu, ljudsko tjelesno kretanje je iracionalno, osim ukoliko se prirodi i njenim zakonima ne pridaju svojstva nekog višeg razuma.

Empirijska istraživanja potvrđuju da svako konkretno tjelesno kretanje-vježbanje, tj. vježbanje jednog određenog čovjeka, nosi u osnovi, kao svoju premisu, izvjestan projekat koji je karakterističan po tome što sadrži jedno kvalitativno više stanje tog pojedinca u odnosu na stanje prije projekta.

Definicija tjelesnog kretanja-vježbanja sa njegovog vrijednosnog aspekta bi mogla glasiti:Tjelesno kretanje-vježbanje je pojedinačni ljudski čin koji izražava ličnu vrijednost relaciju subjekata prema svom tjelesnom kretanju, kao dijelu objektivne stvarnosti, u kojoj je ovo kretanje procijenjeno kao relevantno sredstvo za progresivno samoprevazilaženje sadašnjeg i dostizanje jednog višeg stanja svoga bića, ili samo neko od njegovih globalnih sfera, a koje se u tom smislu koristi.

Upućujući sportiste u pravilnu, higijensku ishranu i održavanje lične higijene i higijenskog načina života, uopće, zdravstvena zaštita na takav način vrši kompletnu ulogu »preventive u preventivi«. Praćenjem stepena utreniranosti, sportski ljekari, su u stanju, da primjenjujući izvjesne metode testiranja, otkriju momente, kada nastaje pretreniranost i time objasne opadanje u »formi«, pojedinih sportista, čime doprinose očuvanju kvaliteta samoga sporta koji je u pitanju.

U pravilnoj zaštiti mladih sportista stoji ne samo zdravlje i njihova sportska aktivnost, nego, dakle, zadovoljstvo i radosti, koje dolaze od očuvanja dobre kondicije i forme, što donosi lijepe rezultate i uspjehe mladim ljudima, u njihovoj prirodnoj tendenciji za afirmacijom.

Savremeni pristup u obrazovanju i vaspitanju koji zastupa koncepciju o nedjeljivosti duha od tijela, odnosno, koji poriče postojanje dualizma, opravdano smatra da u obrazovno-vaspitnom procesu ličnost treba da bude tretirana u cjelini.

1.1. Žene i tjelesno vježbanje

Žena je u istoriji ljudskog društva prolazila kroz vrlo različita razdoblja u kojima se njeno mjesto i uloga bitno mijenjala. Te promjene bile su uslovljene društvenim poretkom i shvatanjima pojedinih doba, koja su ženi nametala razna ograničenja, određivala životni cilj, a time manje, ili više, slobode u učestvovanju u javnom životu. Naravno, to se odražavalo i u njenom uključivanju i učešću u tjelesnom vaspitanju.

Iako na tragove fizičke kulture nailazimo već u prethelenskom dobu, tjelesno vježbanje žena dobija svoje određeno mjesto tek u staroj Grčkoj. Vanredno visoka kultura tijesno je bila povezana sa

2

estetskom stranom, što se odražavalo i u tjelesnom vaspitanju. Ženska omladina i žene bavile su se najviše slobodnim vježbama, loptanjem, plesovima i različitim igrama, a sve te vježbe imale su izra-zito estetski i ritmički karakter. Bile su praćene muzikom i dovedene do najvišeg estetskog stupnja.

U Sparti žene su, osim toga, na otvorenim terenima i trčale, skakale i bacale disk, a vodila ih je, čak, stručno obrazovana žena. Tjelesno vežbanje, bilo je obavezno za sve slobodne građane i građanke, dok su djeca robova bila iz toga isključena. Iako su olimpijske igre bile najveće svečanosti grčkoga naroda, žene nisu imale pravo učestvovanja na tim takmičenjima, čak, ni kao gledaoci. Propast Grčke a kasnije, i Rima pratile su razne deformacije i shvatanja koja su se prenijela i na tjelesno vaspitanje. Došlo je do bitnih promjena i sasvim suprotnih gledišta.

U srednjem vijeku hrišćanstvo je svojom naukom o askezi i sholastičkim vaspitanjem potpunoodbacilo tjelesno vaspitanje. Humanizam i renesansa, a kasnije, racionalizam opet je teoretski prizna-vao vrijednost tjelesnog vaspitanja, ali do bitnih promjena nije došlo. J. A. Komenski, J. Lock, J. J. Rousseau bili su glavni pobornici novih shvatanja, uključujući i potrebu tjelesnog vaspitanja kako za mušku tako i za žensku omladinu. Tek od XVII stoljeća nadalje, zahvaljujući naprednim idejama filozofa, pedagoga, ljekara i drugih, sve veća pažnja je posvećena i tjelesnom vaspitanju žena.Kulturna, ekonomska i društvena evolucija u istoriji novog vijeka imala je odjeka i u tjelesnoj kulturi.

Veoma važna prekretnica nastala je uvođenjem obaveznog tjelesnog vaspitanja i u djevojačke škole, a i stvaranjem društvenih tjelesnovapitnih organizacija, koja su otvorila vrata i ženskoj omladini. Glavni nosioci naprednih ideja na polju tjelesne kulture bili su u 18. i 19. stoljeću F. L. Jahn u Nemačkoj, P. H. Ling u Švedskoj, dr. M. Tyrš u Češkoj. Oni su stvorili poznate gimnastičke sisteme (njemački-turnerski, švedski-zdravstveni, sokolski-slovanski) u kojima nalazi svoje mjesto i tjelovežba za žene.

Osim prostih vježbi, vježbi sa spravama i na spravama, žene vježbaju plesove, učestvuju u igrama i nekim sportovima. Sve više se tragalo za novim putevima, vaspitnim metodama, sadržajem kretnih oblika, koje bi zadovoljavale specifičnost morfološke građe ženskog tijela i funkcionalnu izdržiljivast njenog organizma. Bavilo se pitanjima usklađenja njenog životnog poslanstva majke i vaspitača djece u porodici sa sve više izraženom težnjom za ličnom slobodom, ekonomskom nezavisnošću i ravnopravnošću u kreiranju ličnog života i učešća u javnom životu.

U raznim vremenima žena je sebi izborila i našla određenu tjelesnu aktivnost. Na početku ovog vijeka pojavljuju se tzv. ritmičke škole, gde su žene mogle da učestvuju u većem broju. Njihovi nosioci su muškarci i žene, koji su izvjesnim programom i metodama stvorili ciljeve i puteve za vježbanje ženskih kategorija raznih uzrasnih doba. Najpoznatiji su: Francuz F. Delsart, koji zasniva svoj sistem na zakonima kretanja i različitim izražajnim mogućnostima, a naročitu pažnju posvećuje radu mišića i disanju; Amerikanka dr. B. Mensendick ističe zdravstveno-higijenski princip; Njemica H. Kalmayer-Simon naglašava umjetničku poentu i tipično ženske osobine kao što su gipkost, prirodnost i ženstvenost; plesačice sestre N. i I. Duncan pobornice su slobodne umjetničke izražajnosti pokretima u plesu i igri; J. J. Dalcroze gradi sistem na muzici, koja je osnovni pokretač izražajnosti pokreta; R. Bode smatra da muzika pojačava ritam kretnje, ali ne stvara kretnju; R. Laban oslobađa se konvencionalnosti te nastoji da kretanje dovede po psihofiziološkim principima do savršenstva; H. Medau traži svoje puteve i svoja izražajna sredstva. Najbolje učenice tih velikih imena dopunjavale su njihove sisteme i ritmičke škole uzimaju velikog maha u raznim zemljama pa i kod nas. Kod nas su

3

poznata imena: Maga Magazinović, Margareta Froman, Josip Krameršek, Milica Šepa, Jelena Dopuđa, dr. Viktor Murnik i drugi. Pojavom sporta program se proširuje i na razne tzv. sportske grane. Žene se uključuju u aktivan sportski rad raznolikim motivacijama, a uskoro se pojavljuju i na takmičenjima.

Osim u tipičnim sportovima snage i izdržljivosti, žene učestvuju skoro u svim ostalim sportovima i postižu sve bolje rezultate. Stručnjaci raznih naučnih područja sve kompleksnije proučavaju probleme uključivanja ženske omladine i žena raznih starosnih doba i profesija u masovnu tjelesnovaspitnu i sportskotakmičarsku djelatnost.

Pored pravnog položaja žene u izvjesnim istorijskim vremenima, bilo je za njeno uključenje u tjelesno vaspitanje, u poređenju sa muškarcima, značajno i gledište s obzirom na njenu morfološku i fiziološku specifičnost. Mišljenja su varirala između dva ekstremna prvo: potpuno izolovanje od svake tjelesnovaspitne djelatnosti, koja bi mogla biti suprotna njenom osnovnom životnom zadatku-materinstvu i održavanju vrste — i drugo potpuno jednačenje sa muškarcem na svim nivoima pa i u fizičkoj kulturi. Pošto su obje alternative neprihvatljive, razmotrićemo savremeno gledanje na te probleme, uključujući i položaj žene u današnje vrijeme sa mnogim pozitivnim i negativnim činjenicama o kojima treba voditi računa da bi se održala sva harmonija ženskog tijela bez štete po njeno zdravlje, radnu sposobnost, kao i za njene materinske funkcije i pomoć u tome. U tu svrhu upoznaćemo se ukratko sa nekim morfološko-fiziološkim karakteristikama ženskog organizma u zrelo doba i djelimično ih uporediti sa muškim organizmom.

Prosječna je žena istih godina za 9—11 cm niža i 8—10 kg lakša od muškarca. Ženski kostur je manji i lakši, sačinjava samo 15°/o njene tjelesne težine, a kod muškaraca 20%. Prema muškarcu, ženski trup je duži, dužina nogu je manja, ramena su uža, srednji obim grudi je manji za oko 5 cm i manjih je ekskurzija pri disanju. Velika je razlika u obliku i veličini karlice. Kod žena je karlica šira, plića, veće bedrene duplje, čitava karlica nagnuta je napred, što mijenja čitavu statiku. Ovakav oblik, veličina i položaj karlice jako su pogodni za smještaj i nošenje fetusa, a otežavajući je faktor u kretanju ženskog tijela. Težište tijela kod žene leži niže u poređenju sa muškarcem, što se odražava i u njenoj manjoj izdržljivosti. Kod žena slojevi potkožnog masnog tkiva naslagani su naročito na bokovima, sjedećem predjelu, butinama, i abdomenu. Skeletna muskulatura je znatno manje mase. Kod muškaraca iznosi 40— 42 % ukupne tjelesne težine, a kod žena oko 33%. Muskulatura je, u srazmjeri na ostalu masu smanjena, što znači da žena mora za isti napor da upotrebi više kalorija nego muškarac. Poseban značaj za ženski organizam imaju izvjesne grupe mišića. Dobra leđna muskulatura važna je za pravilno održavanje kičmenog stuba, naročito, u doba trudnoće, a u vezi je i sa nastupajućom izmjenom statike trudnice i promjenom mjesta opšteg težišta tijela u to doba. Značajno je i stanje mišića prednjeg trbušnog zida i unutarkarlične muskulature i unutarkarličnih ligamentnih veza sa uterusom, što je posebno važno za vrijeme trudnoće i za sam mehanizam porođaja. Žene su osjetljivije na različita kolebanja pritiska u trbušnoj duplji, naročito na pomicanja materice. Kod menstruacije, ili, trudnoće dolazi do, iz unutrašnjosti prouzrokovane, promjene volumena. Oštre kretnje, snažni odrazi, doskoci sa visina i slične kretnje prouzrokuju smetnje, refleksne reakcije, a mogu narušiti normalan tok fizioloških funkcija organizma. Značajnu ulogu u sportskoj aktivnosti žene ima i disajni aparat. Pluća muškaraca su teža, vitalni kapacitet veći. Poprečni vitalni kapacitet žena je 3410 cm3, muškaraca 4770 cm3. Disanje kod žena je prsnog tipa. Veličina krvi kod žena je manja — 30 gr krvi na 1 kg tjelesne težine. U 1 cm3 krvi je kod muškaraca 4,5 — miliona eritrocita, a kod žene 0,5 — 1 milion manje; količina hemoglobina je, također, kod žena manja. Izlučivanje žlijezda sa unutrašnjom

4

sekrecijom se za života žene jako mijenja, kako u sastavu tako i po funkciji. I nervni sistem je senzibilniji, a za određene svrhe u prilagođavanju čak i sposobniji od nervnog sistema muškaraca. Opšta maksimalna funkcionalna izdržljivost prosječno predstavlja samo 70—90% opšte maksimalne mogućnosti zrelog muškarca. Žene imaju maksimalnu brzinu, manju maksimalnu snagu i izdržljivost, a više smisla za preciznost i tačnost pokreta, gipkost i okretnost.

Jasno je stoga da mora biti poseban put tjelesnog vaspitanja za žene u kome ista tjelesna vježbanja nisu samo manjeg intenziteta i trajanja prema onima za muškarce, već i izabrana i dozirana prema morfološko-fiziološkim osobinama žene, a naročito prema što boljem usklađivanju ženskog organizma sa njenom najvećom biološkom funkcijom - materinstvom. Ukoliko ta konstatacija važi za žene, koje se umjereno bave tjelesnim vježbanjem, utoliko više treba voditi računa o ženama-sportistkinjama, naročito vrhunskim, koje su mnogo puta izložene, manje-više, jednostranim i neprekidnim, po intenzitetu velikim i maksimalnim naporima. Nestručan i nekorektan rad može imati i negativnih posljedica po opšte zdravstveno stanje žene, kad se zbog sportske aktivnosti i sportskih dostignuća postignuta »vještačkim putem«, poremećuju njeni normalni menstruacijski ciklusi, ili, prekida trudnoća što može imati po život žene dalekosežne posljedice.

Savremena civilizacija i tehnizacija, borba za što viši standard, prezaposlenost na radnom mjestu, učešće u društveno-političkom životu, prouzrokovalo je niz socijalnih problema, konflikta između obaveze žene u porodici i njene funkcije u društvu, i u osnovi izmijenilo njen životni ritam. Stalan, naporan i neprekidan rad stvara psihičku napetost, nervnu labilnost, tjelesni zamor, gubitak volje za korišćenje već i onako vremenski nedovoljnog slobodnog vremena, a sve to ima negativnih posljedica po njeno zdravlje i radnu sposobnost, utječe na porodični život, vaspitanje djece i njena shvatanja u velikom biološkom zadatku-materinstvu. Neprosvijećena žena, kao i potpuno emancipovana žena, svaka na svoj način, rješava svoj problem, a društvena zajednica sporo reagira na taj dinamičan proces.

U takvim uslovima tjelesno vježbanje žena ima ogromno značenje. Tjelesno vježbanje će pomoći ženi da se lakše i brže adaptira na savremeni način života i rada u smislu kompenzacije, korektiva i rekreacije. Tu svjesnu potrebu i naviku za redovnim svakodnevnim tjelesnim vježbanjem prenosi na svoju porodicu i svoju okolinu, zato može biti veoma snažan propagator i animator za fizičku kulturu sadašnje i budućih generacija. Zato je dužnost i zadatak društvene sredine, da pronađe, metode i sredstva, da žena i okolina shvate da tjelesno vježbanje u ovom prelaznom periodu mora da postane snažno sredstvo u borbi za pravilan položaj žene u društvu i razvoj društva uopšte.

1.2. Istorijski razvoj nogometne igre

Episkiros, harpastum ili cuči su, najvjerovatnije, najstarije igre u Grčkoj, Rimu i Kini koje su i prije nove ere bile poznate i slične današnjem ragbiju ili fudbalu. Tokom srednjeg vijeka u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji dolazilo je do zabrane ove igre, jer su se često događale nesreće na utakmicama, pošto je cilj bio pronijeti loptu, na bilo koji način, kroz protivničku kapiju (gol). Da bi izigrali zabranu, stanovnici mjesta, ovu igru su prenijeli izvan naselja, tako što su od drveta napravili improvizovana vrata (kapiju-gol).

5

Primjenjujući ovu igru u nastavi, koledž u Ragbiju donio je i prva pravila (igra »ragbi« nazvana je po tom mjestu), ali je tokom vremena došlo do ublažavanja ove igre, tako što je zabranjeno igranje rukama (osim golmanu) i evolucijom se došlo do fudbala tj. nogometa.

Međunarodni fudbalski savez osnovan je 1904. godine u Cirihu (FIFA), a evropski (UEFA) u Bernu 1955. godine.

Do I svjetskog rata o razvijenom fudbalu možemo govoriti samo u Engleskoj, Danskoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj (Austro-Ugarskoj). Između dva rata pored pomenutih pojavljuju se i nove »sile« kao što su Španija, Francuska i neke zemlje Južne Amerike: Urugvaj, Argentina, Brazil i dr.

Poslije II svjetskog rata u ovu igru ulaze i zemlje Azije i Afrike. Danas u fudbalu glavnu riječ vode, uglavnom ekipe (timovi) i reprezentacije: Engleske, Škotske, SR Nemačke, Brazila, Argentine, Portugalije, Španije, Mađarske, Italije, Urugvaja, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U posljednje vrijeme ima sve više takmičenja za timove (razni kupovi i kupovi kupova) kao i za reprezentacije.

Na današnjoj teritoriji Bosne i Hercegovine fudbal se pojavio krajem prošlog vijeka, zahvaljujući studentima koji su školovani u inostranstvu. Oni su, dolazeći u rodni kraj, donosili lopte i prikazivali ovu igru. Tako se desilo da je u Hrvatskoj već 1893. godine prikazan fudbal, a 1896. u Beogradu postoji i »Loptačka sekcija Sokola«. Od tog vremena fudbal se razvija, kako u krajevima pod Austro-Ugarskom, tako i u Bosni i Hercegovini. U početku to su bila samo javna nastupanja, ali od 1903. godine pojavljuju se, pored sekcija pojedinih društvenih klubova za fizičko vaspitanje, (Soko) i posebna društva za »loptanje« (fudbal). Soko u Beogradu i Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) u Zagrebu prvi su fudbalski klubovi na teritoriji bivše Jugoslavije. Interesantno je da se Soko odrekao fudbala kao igre poslije 1 svjetskog rata, ali se zato osnivaju radnička sportska društva koja propagiraju fudbal. Ovu igru radnička društva koriste kao tribinu progresa koja se bori za narodna i radnička prava.

Najveći uspjeh Bosanskohercegovačkog fudbala ostvario je Čelik iz Zenice koji je dva puta zaredom osvojio Srednjoevropski kup. U svim današnjim takmičenjima i kupovima učestvuju i naši najbolji klubovi, kao i Reprezentacija.

1.3. Istorijski razvoj nogometne igre žena

Velika BritanijaJedan od prvih pisanih dokaza da se ženski nogomet igrao jos davne 1881. godine, jeste izvještaj sa međunarodne utakmice održane u Škotskoj 09.05.1881. godine. Engleska reprezentacija se susrela sa reprezentacijom Škotske u Edinburgu, a historijski događaj je opisan u Glasgow Heraldu. Prve igračice su bile isključivo pripadnice radničke klase i često su to bile žene koje su radile u istim tvornicama. Raspon starosnih godina je bio uglavnom od 18. do 25.godina. Oprema u koj su žene igrale se sastojala od širokog dresa dugih rukava, dugačkih gaća obično bijele boje, crvenih dokoljenki i čizama sa potpeticom. Britanski nogometni klub za dame (British Ladies’ Football Club) je oformljen 27.03.1895. godine i na prvoj utakmici, prema navodima britanskog magazina The Sketch, prisustvovalo deset hiljada

6

gledalaca. Osnivač kluba je bila gospođica Nettie Honeyball koja je uspjela okupiti 50 igračica. Zatim su u narednim godinama uslijedili klubovi poput Blyth Spartans Ladies, Cumbrian Munitionettes, Darlington Quaker Ladies. ELFA ili English Ladies’ Football Association je osnovana 1921. godine ali je ženski nogomet te iste godine zabranjen, jer su vlasti donijele odluku da nogomet nije primjeren za žene te da ih ne treba podržavati u daljnim pokušajima da ga igraju. Međutim ova zabrana nije spriječila ženske klubove da se ujedine u svoju asocijaciju. Prva konferencija na kojoj su prisustvovali predstavnici 60 ženskih klubova iz Engleske, Škotske i Irske je održana krajem 1921. godine, a neki od razmatranih prijedloga su bili: smanjenje veličine terena, upotreba lakše lopte, dozvola igranja rukama itd. Zabrana je bila na snazi godinama i interes za ženski nogomet je naglo opao u Engleskoj, a tek poslije drugog svjetskog rata, kada je već 35 zemalja u svijetu osnovalo svoje nacionalne lige, ženski nogomet u Engleskoj ponovo oživljava.

Francuska Za razliku od svojih britanskih saigračica, francuske igračice su bile većinom sportašice odnosno gimnastičarke i atletičarke. Prvi ženski nogometni klub u Francuskoj je bio Fémina Sport, osnovan u julu 1912. godine. Reprezentacije Francuske i Engleske su odigrale 1920. godine utakmicu koja se smatra prvim međunarodnim susretom na kojem je prisustvovalo 25.000 gledalaca. Vodeći klubovi u Francuskoj tih godina su bili Fémina, Sportives i Academia. Francuske igračice su igrale u prugastim dresovima dugih rukava, kratkim šorcevima, dugačkim čarapama i dubokim patikama.

Sjedinjene Američke DržaveŽenski nogomet u Americi ima svoje početke 1972. godine kada je donešen Obrazovni Amandman prema kojem su studenti i studentice na koledžima morali raditi prema jednakim kriterijima za svaki sport, uključujući i nogomet. Ovaj amandman je pružio djevojkama jedinstvenu priliku da se uključe u nogomet. Do 1981. godine bilo je skoro stotinu sveučilišnih reprezentacija u ženskom nogometu. Ženski nogomet je nastavio da se razvija velikom brzinom, a broj registrovanih igračica je ubrzano rastao: u 1985. godini bilo je 1.5 miliona, do 1990. godine je broj narastao do 2 miliona, te skoro 2.7 miliona u 2000. godini.1991. godine je FIFA osnovala svjetsko prvenstvo u nogometu za žene, a prvi susret u okviru tog prvenstva je održan u Kini. 1996. godine Amerikanke su trijumfovale na Olimpijskim igrama i time su privukle pažnju američke javnosti. 1999. godine Amerikanke su ponovo pokazale svoje umijeće igranja nogometa na svjetskom nogometnom kupu i time su privukle pažnju svjetske javnosti.

2000. godine nakon završetka Olimpijskih igara u Ateni potreba da se formira profesionalna ženska liga je bila jača nego ikada, te je osnovana Women’s United Soccer Association. Iste godine je i UEFA dozvolila formiranje nogometnog kupa za žene, UEFA Women’s Cup.

7

Bosna i HercegovinaI u Bosni i Hercegovini također postoje ženski fudbalski klubovi koji se takmiče u ligaškom prvenstvu. Pored klubova kojih i nema baš mnogo i ženska reprezentacija Bosne i Hercegovine se takmiči u organizovanim grupnim takmičenjima u organizaciji UEFE.

1.4. Nogometna igra

Najpopularnija ekipna igra u svijetu svakako je nogomet, i njegovi su igrači i muškarci i žene, dječaci i djevojčice sa svih kontinenata. Od profesionalaca do djece koja igraju na ulici , svaki igrač mora trenirati da bi poboljšao vještine koje ovu igru čine uzbudljivom. Da bi se neko uopće bavio nogometom osnovni uvjet je da bude zdravstveno sposoban. Današnji nogomet zahtijeva dinamičnu igru i univerzalne sposobnosti igrača, nema više stroge formacije ona se mijenja, nestaje i stvara po potrebi. Pražnjenje određenog dijela terena, a zatim njegovo pravovremeno popunjavanje prelijevanjem linija kretanja igrača po širini i dubini polja, te tačna dodavanja lopte, karakteristike su modernog nogometa. Da bi igrači bili sposobni ostvariti zahtijeve igre modernog nogometa od njh se zahtijevaju apsolutno najveći dometi u tehničko-taktičkoj i fizičkoj pripremljenosti. Stalno povećanje opterećenja u toku igre zahtijeva od igrača i permanentno podizanje motoričkih sposobnosti na veći nivo.

Osnovne motoričke sposobnosti imaju za čovjeka primarni značaj jer predstavljaju osnovnu vrijednost u cjelokupnom prostoru motorike čovjeka. To je onaj dio općih psihosomatskih sposobnosti koji se odnosi na određeni nivo razvijenosti čovjekovih osnovnih latentnih motornih dimenzija i koji su uvjet za uspješno kretanje, bez obzira na to da li su te sposobnosti urođene ili stečene vježbanjem. Ove sposobnosti zavise od djelovanja velikog broja skrivenih kompliciranih mehanizama hijerarhijski uređenih. Pretpostavlja se da su na najvišem stupnju dva mehanizma. Prvi je odgovoran za energetsku komponentu motorne efektivnosti, tj. za proces razvijanja snage koja je potrebna za realizaciju motornih zadataka. Drugi je odgovoran za usklađivanje i programiranje akata kretanja koji su ugrađeni u pamćenje o kretanju. Oba ova mehanizma značajna su za motoričke sposobnosti nogometaša. Energetska komponenta značajnija je u pokretima igrača bez lopte, dok je u pokretima igrača s loptom prisutna značajnost obe komponente s prevagom jedne ili druge. Među pojavne oblike mehanizama odgovornih za energetsko reguliranje ubrajamo sve oblike snage: statičku, repetativnu i eksplozivnu, a među pojavne oblike mehanizama odgovornih za regulaciju kretanja ubrajamo: koordinaciju, ravnotežu, preciznost, gipkost i brzinu.

Nogomet kao jedan od najpopularnijih sportova igra se i na različitim razinama natjecanja. Svakako da te različite razine zahtjevaju i različit nivo sposobnosti, no stalno će u razvoju nogometaša biti prisutna tendencija podizanja osobnih kvaliteta na višu razinu koja će omogućiti i natjecanje na višoj razini. Znanstveni pristup nogometu novijeg je datuma, postojeći radovi uglavnom su parcijalnog karaktera, pa je zbog toga teško¨ znanstveno¨ utvrditi, dokazati jednadžbu specifikacije uspješnosti u nogometu. No, svakako da su zanimljiva razmišljanja mnogih nogometnih stručnjaka o razvoju mladih nogometaša.

8

2. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA

Kao sportska igra sa karakterističnim situacijskim, kompleksnim i nestandardizovanim kretanjima promjenjivog tempa i intenziteta, uslovljenom aktivnošću saigrača, protivničkih igrača i različitih situacija nastalim tokom igre, nogomet spada u najpopularniju sportsku igru na svijetu.

Mnogobrojne analize strukture nogometne igre pretpostavljaju da uspjeh u nogometnoj igri ovisi od velikog broja različitih sposobnosti i osobina. Svakako da od mnoštva tih sposobnosti i osobina, koje utječu na uspjeh u nogometnoj igri, bazično-motoričke i situaciono-motoričke sposobnosti bez sumnje imaju poseban značaj.

Predmet ovog istraživanja su nogometašice bosanskohercegovačke lige, koje treniraju nogomet u klubovima Bosne i Hercegovine. Sve ispitanice ovog istraživanja su u dugogodišnjem trenažnom procesu u svojim klubovima, prošle su pionirsku selekciju i kao takve nosioci su nogometne kvalitete ovog uzrasta u klubovima, te su zanimljive za dalju nogometnu selekciju.

Problem ovog istraživanja predstavlja utvrđivanje koliko bazično-motoričke sposobnosti utječu na situaciono-motoričke sposobnosti i uspjeh u nogometnoj igri.

Kao motorička aktivnost nogomet postavlja specifične zahtjeve igračicama, opterećenja su visoka po intenzitetu i velika po opsegu, zbog toga bazično-motoričke sposobnosti imaju vrlo veliki značaj za nogometašice, jer predstavljaju temelj na koji se kroz dugogodišnji proces treninga nadograđuju situaciono-motoričke sposobnosti, koje u velikoj mjeri determiniraju kvalitetu igre svake nogometašice pojedinačno.

9

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Dosadašnjih istraživanja ženskog nogometa i nema baš mnogo ali ćemo se za početak morati zadovoljiti i sa informacijama prikupljenim putem interneta.

Nogomet je predmet naučnog istraživanja već dugi niz godina, međutim prvi ozbiljniji istraživački radovi vezani za ženski nogomet se pojavljuju od 2002. godine. Te godine je održan četvrti po redu svjetski kongres nauke i nogometa (Fourth World Congress on Science and Football), i po prvi put je čitavo poglavlje posvećeno ženama u nogometu. Objavljena istraživanja se uglavnom odnose na tjelesni sastav profesionalnih igračica, njihovu izdržljivost i snagu, dakle na motoričke sposobnosti. Vodeće zemlje u istraživanju ženskog nogometa su Amerika i Japan. Amerikanac Thomas Reilly je jedan od vodećih istraživača u svijetu te jedan od pokretača svjetskog kongresa nauke i nogometa.

John Wesson je 2002. godine objavio knjigu The Science of Soccer ( nauka o nogometu), u kojoj je uz pomoć fizike i matematike objasnio osnovne činjenice o nogometu.

Jako veliki broj istraživanja je urađen iz oblasti sportske medicine, jer naučnici smatraju da su zbog šire karlice nogometašice podložnije češćim povredama nego muškarci. Neki od istraživačkih radova su: Women's soccer Injuries, risks, and prevention, Biedert RM, Bachmann M.; Prospective proprioceptive and coordinative training for injury reduction in elite female soccer, Knobloch K.

FIFA je uradila istraživanje vezano za prevenciju povreda te je razradila i program nazvan The Eleven ( Jedanaest), za prevenciju povreda kod ženskih nogometašica. Detaljni opis ovog istraživanja, kao i interaktivna aplikacija, je objavljen na stranici FIFE.Japanski istraživači Hiroshi Hasegawa, Kazuhiro Yonezawa, Hiroe Yamanishi i Sachio Usui su istražili kako trening u toplim uvjetima utječe na ženske igračice, povrede poput fraktura, kontuzija, dislokacija i konkusije, te su 2006. godine uradili analizu ženskog nogometa u Evropi.

Najnovija istraživanja objavljena 2007. godine na šestom svjetskom kongresu nauke i nogometa u Antaliji, su ponovo vezana za povrede: Sports Injuries in Female Soccer Players, H.Horino; zatim za taktiku: Analysis of actions ending with shots at goal in the Women’s European Football Championship (England 2005), J. Bergier; zatim za trening: Use of Weighted Balls for Improving Kicking for Distance, K. Ball; a najinteresantnija istraživanja se odnose na sportsku psihologiju, odnosno na stres i emocije tokom izvođenja slobodnih udaraca: Penalty Kick and Stress, N. Miyamoto, A.S. Yamashita; i Emotions at the Penalty Mark, G. Jordet, M. T. Elferink-Emser.

3.1. Dosadašnja istraživanja motoričkih sposobnosti

Zanimanje za istraživanje motoričkih sposobnosti nastalo je na početku XX. stoljeća kada je D.A.Sargent (1902.), konstruirao prvu bateriju od šest testova koju je nazvao „Univerzalni test snage, brzine i izdržljivosti ljudskog tijela”, (prema Kureliću i suradnicima). Intenzivnija istraživanja

10

motoričkog prostora počinju četrdesetih godina XX stoljeća kada se u ovim istraživanjima počinju koristiti iskustva i znanstvena saznanja iz drugih znanosti (psihologije, sociologije, fiziologije, anatomije, itd.). Mnogi znanstvenici dali su svoj doprinos u rasvjetljavanju motoričkog prostora, a posebno značajna bila su istraživanja Fleishmana (1964.), koja se i danas po mnogim kineziolozima smatraju fundamentalnima. Prema Fleishmanu u motoričkom prostoru egzistiraju sljedeće dimenzije: eksplozivna snaga, fleksibilnost istezanja (maksimalno istezanje jednim pokretom u bilo kojem pravcu), dinamička fleksibilnost (brzi, ponavljajući pokreti istezanja), ravnoteža cijelog tijela uz zatvorene oči, ravnoteža s otvorenim očima i brzina pokreta. Ismail i njegovi suradnici (Ismail i Cowell,1961.; Ismail i Cowell,1962.; Ismail, Kane i Kirkendall,1969.) pokazali su mnogo inovacija pri konstrukciji novih mjernih instrumenata i originalnosti u stvaranju eksperimentalnih nacrta u isrtaživanjima motoričkog prostora.

M.Talović navodi veliki broj znanstvenika koji su istraživali motorički prostor i to : D.A.Sargent (1902.), McCloy (1934., 1936.), Zaciorski (1966.), Vanderberg (1964.), Kurelić i suradnici (1975.), Hošek i suradnici (1973.), Gredelj, Metikoš, A.Hošek i Momirović (1975.), Ivančević (1982.), Milanović (1981.), Metikoš i Hofman (1984.), samo je dio spomenutih znanstvenika koji su istraživali ovaj prostor.

Mekić je (1984.), na uzorku od 168 ispitanika starosne dobi od 13 godina primjenio 24 varijable za procjenu motoričkih sposobnosti i 6 situaciono-motoričkih testova u nogometu. Nakon obrade podataka Mekić je utvrdio da odabrani skup mjera za procjenu primarnih motoričkih sposobnosti ima značajan utjecaj u latentnom i manifestnom prostoru te predstavlja značajan faktor u selekciji ispitanika nogometaša.

Kvesić je (2002.), na uzorku od 100 ispitanika podijeljenih u dvije grupe od kojih je jedna bila uključena u trenažni proces nogometnog kluba, a druga osim nastave tjelesnog odgoja u školi nije imala druge sportske aktivnosti, pokušao utvrditi razinu razlika motoričkih i situaciono-motoričkih sposobnosti djece uzrasta od 12-14 godina. Eksperimentalna grupa je kroz dvogodišnji trenažni proces 4 puta nedjeljno po 60 minuta realizirala plan i program iz nogometa. Instrumentari za procjenjivanje predstavljalo 17 testova, od toga 9 varijabli za procjenu bazično-motoročkih sposobnosti, a 8 za procjenu situaciono-motoričkih sposobnosti. Nakon obrade rezultata dobivene su statistički značajne razlike u svim testovima u korist djece uključene u trenažni proces.

3.2. Dosadašnja istraživanja povezanosti bazično motoričkih i situaciono - motoričkih sposobnosti u nogometnoj igri

Analizirajući nogometnu igru od svog postanka pa do danas dolazimo do zaključka kako se stalno razvijala i usavršavala prolazeći kroz različite faze razvoja. Po svojoj strukturalnoj složenosti nogometna igra spada u kompleksne sportove pa za uspjeh u ovoj igri nesumnjivo je, trebaju različite sposobnosti. Svakako možemo reći da su od posebnog značaja za uspjeh u nogometu situaciono-motoričke sposobnosti koje determiniraju ovu igru. Neovisno o značaju povezanosti situacino-motoričkih sposobnosti s uspjehom u nogometnoj igri u prošlosti nisu bile predmet velikog broja istraživanja.

11

Na našim prostorima među prvim istraživanjima posvećenim situaciono-motoričkom prostoru bilo je istraživanje Gabrijelića (1969.), koji je na uzorku od 52 vrhunska nogometaša primijenio bateriju testova komponiranu iz motoričkih, situacionih, kognitivnih i konativnih testova. Multipla korelacija između baterije testova i uspjeha u nogometnoj igri iznosila je (.63). Od motoričkih testova najveći doprinos dali su testovi brzine trčanja, elevacione preciznosti i eksplozivne snage. U latentnom prostoru nije dobivena posebno vrijedna multipla korelacija s uspjehom u igri.

Isti autor je 1972. godine na uzorku od 32 polaznika eksperimentalne dječje nogometne škole, primijenio bateriju motoričkih i situacijskih testova, te utvrdio njenu prognopstičku (.65) i dijagnostičku (.74) valjanost. Najviši doprinos multiploj korelaciji dali su, u oba slučaja, testovi brzine vođenja lopte i kompleksni test kombinirani polukrug.

Elsner je (1974.), na uzorku od 97 mladih nogometaša, primijenio bateriju antropometrijskih, motoričkih i situacionih testova i utvrdio multiplu korelaciju s uspješnošću u igri od .46, pri čemu su veliki doprinos dale brzina trčanja nogometaša, eksplozivna snaga te udarci po lopti na daljinu.

Vlasac je (1981.), u svom istraživanju sprovedenom na uzorku od 60 dječaka koji su uključeni u aktivni trenažni proces u eksperimentalnoj grupi i 60 dječaka koji se ne bave nogometom primijenio bateriju testova za procjenu motoričkih i situaciono motoričkih sposobnosti. Analizom dobivenih rezultata zaključio je da se dvije grupe razlikuju u testovima trčanja i brzine vođenja lopte. Bolje rezultate postigla je grupa koja je aktivno uključena u trenažni proces što se pripisuje utjecaju sistematskog treninga, te selekciji u eksperimentalnoj grupi.

Gabrijelić (1983.) i suradnici su tretirajući dječake koji su se aktivno bavili nogometom, primjenili baterije testova za procjenu situaciono-motoričkih sposobnosti i uspješnosti u nogometnoj igri. Primjenom adekvatnih matematičko statističkih metoda dobili su visoku korelaciju jednog značajnog para kvazikanoničkih faktora (.73) čije se objašnjenje nalazi u doprinosu varijabli situaciono-motoričkih sposobnosti i to: brzine vođenja lopte, baratanja loptom i snage udarca po lopti. U prostoru varijabli koje mjere ocjenu uspješnosti u nogometnoj igri doprinos leži u više varijabli i to u varijablama opće ocjene uspješnosti u igri, stvaralaštva i taktike u napadu te ocjeni tehnike.

Miljković je (1984.) prema Gabrijeliću, na uzorku 105 ispitanika starih od 12 do 14 godina pod utjecajem tretmana izdržljivosti, ukupno uzevši, dobio značajne kvantitativne promjene u promatranim stanjima kako u mjerama nekih funkcionalnih karakteristika, tako i u mjerama za procjenu psihomotorne preciznosti. Najveći utjecaj treninga izdržljivosti na rezultate u testu preciznosti parabolične lopte (MPGPL) ipak nije u takvoj mjeri očekivan. To je moguće tumačiti tako što se treningom izdržljivosti trčanjem utjecalo i na snagu nogu, ali i zbog toga što je razvoj aerobno-anaerobnih kapaciteta neutralizirao konativne smetnje koje su kao remeteći faktor prisutne i kod preciznosti, pa je na račun njihove neutralizacije do većeg izražaja došla preciznost.

12

3.4. Dosadašnja istraživanja utvrđivanja utjecaja i relacija bazično motoričkih i situaciono - motoričkih sposobnosti u nogometnoj igri

Gabrijelić je (1969.), na uzorku od 32 ispitanika uzrasta od 11-14 godina pokušao utvrditi u kojoj mjeri situaciono-motoričke sposobnosti, tretirane kao prediktor, utječu na kompleksne sposobnosti u igri tretirane kao kriterijske varijable.Testovi korišteni u ovom istraživanju predstavljali su neke od sposobnosati kao što su :brzina trčanja (sprint na 20 i 40 metara iz mjesta, brzina promjene pravca 4x15m), koordinacija u vođenju lopte (slalom) i vođenje lopte u polukrugu, eksplozivne snage (skok u vis, udarac glavom i snaga šuta), preciznosti udarca lopte nogom (pravolinijska preciznost) i žongliranje loptom. Dobiveni rezultati korišteni su za formiranje baterije testova koja bi trebala poslužiti u selekciji mladih nogometaša. Mekić je (1984), na uzorku od 168 ispitanika starosne dobi od 13 godina primijenio 24 varijable za procjenu motoričkih sposobnosti i 6 situaciono-motoričkih testova u nogometu. Utvrdio je da odabrani skup mjera za procjenu primarnih motoričkih sposobnosti, kako u latentnom tako i u manifestnom prostoru, ima značajan utjecaj na rezultate u situacionim nogometnim testovima, te su značajan faktor u selekciji ispitanika.

Talović je (2001), na uzorku 88 mladih nogometaša uzrasta od 12-14 godina, tretirajući ih šest mjeseci sa sedamdeset i dvije trenažne jedinice, pokušao utvrditi u kojoj mjeri je moguće mijenjati motorički i funkcionalni status ispitanika.Testovi za procjenu bazično-motoričkih sposobnosti pokrivali su hipotetska područja koordinacije, brzine, fleksibilnosti, ravnoteže, eksplozivne i repetativne snage. Situaciono-motoričke sposobnosti procjenjivane su od strane nezavisnih sudaca kroz 15 struktuiranih elemenata nogometne tehnike Linkertovom skalom ocjenama od 1-5. Funkcionalne sposobnosti bile su definirane s dvije varijable koje su mjerile nivo aerobno-anaerobnih kapaciteta mladih nogometaša. Nakon obrade podataka autor je zaključio da je došlo do sustavnih strukturalnih promjena bazično-motoričkih sposobnosti pod utjecajem struktuiranog programa, saturiranog kretanjama situacione motorike. Posebno Talović u svojoj disertaciji ističe značaj koordinacije, repetativne i eksplozivne snage kao dominantne motoričke sposobnosti kada je u pitanju realizacija kretnih struktura u nogometu.

13

4. CILJEVI I ZADACI ISTRAŽIVANJA

GENERALNI CILJ ISTRAŽIVANJA je utvrditi stepen povezanosti bazično-motoričkih sposobnosti i situaciono-motoričkih sposobnosti u nogometnoj igri.

Iz generalnog cilja proizilazi i pojedinačni cilj:- Utvrditi koliko bazično-motoričke sposobnosti imaju utjecaja i povezanost sa situaciono-motoričkim sposobnostima.

Parcijalni ciljevi: - utvrditi koliko bazično-motoričke sposobnosti imaju utjecaja na preciznost gađanja loptom,- utvrditi koliko bazično-motoričke sposobnosti imaju utjecaja na uspješnost baratanja loptom,- utvrditi koliko bazično-motoričke sposobnosti imaju utjecaja na brzinu vođenja lopte,- utvrditi koliko bazično-motoričke sposobnosti imaju utjecaja na snagu udarca po lopti,- utvrditi koliko bazično-motoričke sposobnosti imaju utjecaja na brzinu krivolinijskog trčanja.

Zadaci istraživanja:- proučiti literaturu sličnih istraživanja,- istestirati sve ispitanike u svim predviđenim testovima,- prezentirati rezultate testiranja trenerima klubova iz kojih dolaze ispitanici ovog istraživanja,- dostaviti svim sudionicima istraživanja brošuru s rezultatima svih ispitanika.

14

5. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

Na osnovu predmeta problema i cilja istraživanja proistekle su sljedeće hipoteze:

H: - Bazično-motoričke sposobnosti imat će statistički značajnu povezanost i utjecaj na situaciono-motoričke sposobnosti u nogometnoj igri.

H1 - bazično-motoričke sposobnosti imat će statistički značajan utjecaj na preciznost gađanja loptom,

H2 - bazično-motoričke sposobnosti imat će veći statistički značajan utjecaj na uspješnost baratanja loptom nego na preciznost gađanja loptom,

H3 - bazično-motoričke sposobnosti imat će najmanji statistički značajan utjecaj na brzinu vođenja lopte,

H4 - bazično-motoričke sposobnosti imat će statistički značajan utjecaj na snagu udarca po lopti,

H5 - bazično-motoričke sposobnosti imat će najveći statistički značajan utjecaj na brzinu krivolinijskog trčanja.

15

6. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

6.1. Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika ovog istraživanja su nogometašice bosanskohercegovačke lige, koje treniraju nogomet u klubovima Bosne i Hercegovine. Sve ispitanice ovog istraživanja su u dugogodišnjem trenažnom procesu u svojim klubovima, prošle su pionirsku selekciju i kao takve nosioci su nogometne kvalitete ovog uzrasta u klubovima, te su zanimljive su za dalju nogometnu selekciju.

Izbor uzorka ispitanika bio je uvjetovan organizacijskim, ekonomskim i kadrovskim mogućnostima za sprovođenje mjerenja. Sve ispitanice registrirane su igračice, a ukupan broj bit će 108 ispitanica.

6.2. Uzorak varijabliOdabrane varijable u ovom istraživanju hipotetski će pokriti prostore opće motorike (17 varijabli) i situacione motorike (11 varijabli).

6.2.1. Varijable za procjenu bazičnih motoričkih sposobnosti

Za procjenu bazično-motoričkih sposobnosti odlučila sam se za testove koji mjere eksplozivnu snagu, brzinu, koordinaciju, repetativnu snagu, fleksibilnost i ravnotežu. Sve bazično-motoričke sposobnosti testirane su s tri testa, osim repetativne snage koja je testirana sa dva testa.Testovi su standardizirani i objavljeni u publikacijama.

Varijable za procjenu eksplozivne snage- MFESDM - Skok u dalj s mjesta- MFETRO - Troskok s mjesta- MFESVM - Skok u vis s mjesta

Varijable za procjenu brzine- MFE20V - Trčanje na 20 metara visoki start- MBFTAZ - Taping nogom o zid- MBFTAN - Taping nogom

Varijable za procjenu koordinacije- MKLSNL - Slalom nogama s dvije lopte- MAGKUS - Koraci u stranu- MKTOZ - Okretnost u zraku

Varijable za procjenu repetativne snage

16

- MRESKL - Sklekovi- MRCDTŠ - Podizanje trupa iz ležanja

Varijable za procjenu fleksibilnosti- MFLPRK - Pretklon na klupi- MFLPRR - Pretklon raskoračno- MFLBOS - Bočna špaga

Varijable za procjenu ravnoteže- MBAU20 - Stajanje na dvije noge uzdužno na klupici za ravnotežu s otvorenim očima- MBAP2Z - Poprečno stajanje na niskoj klupici s dvije noge zatvorenim očima- MBAU10 - Stajanje na jednoj nozi uzdužno na klupici za ravnotežu

6.2.2. Varijable za procjenu situaciono-motoričkih sposobnosti U odabiru testova za procjenu situaciono-motoričkih sposobnosti odlučila sam se na provjerene testove koji su koristili i drugi autori a u svrhu kompariranja rezultatata: procjene preciznosti gađanja loptom, baratanja loptom, testove za procjenu brzine vođenja lopte, snage udarca po lopti, te testove za procjenu brzine krivolinijskog trčanja. Sve situaciono-motoričke sposobnosti testirane su s dva testa osim brzine krivolinijskog trčanja koja ja testirana s tri testa. Svi testovi su standardizirani i objavljeni u publikacijama.

Varijable za procjenu preciznosti gađanja loptom- SNPPNV - Pravolinijska preciznost nogom – vertikalni cilj- SNPEGH - Elevaciona preciznost glavom – horizontalni cilj

Varijable za procjenu baratanja loptom- SNKOST - Horizontalno odbijanje od stijene 20 sekundi- SNKSLA - Brzina vođenja (slalom)

Varijable za procjenu brzine vođenja lopte- SNBUPP - Brzina vođenja s promjenama pravca pod pravim kutom- SNBV20 - Brzina vođenja na 20 metara sa startom iz mjesta

Varijable za procjenu snage udarca- SNESNO - Snaga udarca nogom- SNESGL - Snaga udarca glavom

Varijable za procjenu brzine krivolinijskog trčanja- SNBTPO - Brzina trčanja po polukrugu- SNBTPP - Trčanje s promjenama pravca pod pravim kutom- SNBTSL - Vijugavo trčanje (slalom)

17

6.3. Tehnika testiranja

Imajući u vidu da su predmet ovog istraživanja dva posebna prostora sa svojim specifičnostima, sama tehnika testiranja bazično-motoričkih i situaciono motoričkih sposobnosti, sprovediće se u posebnim terminima.

6.3.1. Opis istraživanja i tehnika mjerenja Testiranje bazično-motoričkih i situaciono-motoričkih sposobnosti sprovest će se na nogometnim terenima klubova iz kojih ispitanice čine uzorak ovog istraživanja.

Lično poznanstvo autora s predsjednicima, direktorima, i trenerima klubova iz kojih ispitanice dolaze omogućava korištenje najboljih uvjeta s kojima klubovi u datom trenutku raspolažu (travnati teren, lopte , svlačionice, zastavice itd.).

Svi ispitivači će se prethodno upoznati sa testovima i metodologijom testiranja. Ispitanice će najprije biti podvrgnute testiranju bazično-motoričkih sposobnosti nogometaša.Svih 17 testova za procjenu bazično-motoričkih sposobnosti za ispitanice jednog kluba izmjeriće se u jednom danu.

Mjerenje će se vršiti po stanicama koje će se postaviti u krug slijedećim redosljedom:- prva stanica - testovi za procjenu ravnoteže,- druga stanica - testovi za procjenu fleksibilnosti, - treća stanica - testovi za procjenu brzine,- četvrta stanica - testovi za procjenu koordinacije,- peta stanica - testovi za procjenu eksplozivne snage,- šesta stanica - testovi za procjenu repetativne snage.

Prije početka mjerenja ispitanice će imati obavezno 10–minutno zagrijavanje. Sve ispitanice trebaju biti obučene u sportsku opremu ( kopačke, tenisice, dres, šorc, trenirka).

Redoslijed testova je takav (ravnoteža, fleksibilnost, brzina, koordinacija, eksplozivna snaga, repetativna snaga ), da će se poštovati pravilo koje nalaže da se testovi snage izvode iza ostalih testova.

Vrijeme odmora između dva testa bit će dovoljno dugo tako da zamor od prethodnog testa neće bitnije utjecati na izvođenje sljedećeg testa.

Sve ispitanice izmjerit će ista grupa ispitivača.Vođa testiranja (sam autor ) će nadgledati i usmjeravati ispitivače ka mjernom mjestu.Mjerenje će se vršiti u terminu između 10 i 15 sati svakog dana.

18

Nakon završetka testiranja bazično-motoričkih sposobnosti, organiziraće se tesriranje situaciono-motoričkih sposobnosti.Svih 11 testova situaciono-motoričkih sposobnosti izmjeriće se u jednom danu za ispitanice jednog kluba ( ukupno 6 dana ), i to sljedećim redosljedom :- prva stanica - testovi za procjenu preciznosti gađanja loptom,- druga stanica - testovi za procjenu baratanja loptom,- treća stanica - testovi za procjenu brzine vođenja lopte,- četvrta stanica - testovi za procjenu brzine krivolinijskog trčanja,- peta stanica - testovi za procjenu snage udarca.

Vođa testiranja i ispitivači (profesori tjelesnog odgoja i nogometni treneri) bit će stalno isti.

6.4. Metode obrade podataka

Na osnovu predmeta, problema i cilja istraživanja te postavljenim hipotezama primjenit će se adekvatni matematičko-statistički postupci u obradi prikupljenih podataka. Za sve varijable izračunat će se centralni i disperzioni parametri: aritmetička sredina (Mean), minimalna vrijednost (Min), maksimalna vrijednost (Max), standardna devijacija (S.D.), koeficjent izduženosti i koeficjent zakrivljenosti.

Povezanost istraživačkih prostora će se izračunati kroz kanoničko-korelacionu, regresionu i faktorsku analizu, programskim statističkim paketom SPSS 14 na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.

19

7. REZULTATI I DISKUSIJA

20

8. TEORETSKA I APLIKATIVNA VRIJEDNOST RADA

Teoretski značaj ovog istraživanja predstavljat će temelj modeliranja i struktuiranja različitih programa u radu sa ženskom kategorijom u nogometu, a koji u savremenom nogometu zahtijeva najozbiljniji, najtemeljitiji i najstručniji pristup.

Ovo istraživanje ima višestruku vrijednost, prije svega da potvrdi povezanost bazično-motoričkih sposobnosti sa situaciono-motoričkim sposobnostima i uspjehom u nogometnoj igri ženske populacije.

Ispitanice ovog istraživanja prvi put su sudionici ovakvog istraživanja te im je ovo veliko iskustvo za buduća testiranja koja slijede u njihovom nogometnom razvoju.

Na temelju dobivenih rezultata istraživanja, mislimo da će se postupci procjene kvaliteta dimenzija nogometašica sve više oslanjati na segment mjerenja i testiranja koji se mora provoditi kontinuirano u trenažnom procesu, stoga ovo istraživanje treba da podstakne istraživače u oblasti nogometnog sporta, da se opredijele za naučni pristup u radu sa ženskim selekcijama kako bi rezultati takvih istraživanja poslužili planskoj i programiranoj selekciji koja je vrlo bitna za sve uzrasne kategorije ženskog nogometa.

21

9. ZAKLJUČAK SUMMARY - engleski -

22

11. LITERATURA

1. Bjelica, D.: Sa velikanima fudbala. Trgovinsko i štamparsko preduzeće Univerzal , Tuzla. 2. Boženko, A.: Trening fudbalera u uslovima igre., Sportska praksa, br. 6, Beograd, 1978. 3. Dujmović, P. : Škola nogometa. Zagrebački nogometni savez, Zagreb, 2000..4. Elsner, B.: Metodika rada sa fudbalerima. Sportska knjiga, Beograd, 1985.5. Gabrijelić, M.: Nogomet II, Metodika obuke i elementarne taktike. Sveučilište u Zagrebu,

Visoka škola za fizičku kulturu, Zagreb, 1979.6. Hodžić M. : Transformacija morfoloških obilježja i motoričkih sposobnosti u dodatnoj nastavi,

Magistarski rad, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo, 2008.7. Jerković, S.: Relacije morfoloških i motoričkih sposobnosti sa efikasnošću u nogometu kod

nogometaša uzrasta 12 do 14 godina. Doktorska disertacija, FFK, Zagreb, 1986. 8. Kazazović, B., Mekić, M., : Metodologija istraživanja u fizičkoj kulturi. Fakultet za fizičku

kulturu, Sarajevo, 1997.9. Kvesić, M.: Nivo razlika motoričkih i situaciono-motoričkih sposobnosti djece uzrasta od 12-14

godina, koja se bave i one koja se ne bave sistematskim trenažnim procesom u nogometu. Magistarski rad, Fakultet za fizičku kulturu, Sarajevo, 2002.

10. Malacko, J.: Osnove sportskog treninga. Četvrto prerađeno i dopunjeno izdanje. Sportska akademija, Beograd, 2000.

11. Matić, R.: Fudbal metodika obuke usavršavanja i treninga fudbalske igre. Edicija –Sportska biblioteka, Sarajevo, 1998.

12. Mikić, B., Talović, M., Rađo, I.: Trening nogometaša. Pedagoška akademija, Mostar, 2003.

13. Milanović, D., i sur.: Priručnik za sportske trenere. Fakultet za fizičku kulturu, Zareb, 1997.

14. Mekić, M.: Povezanost morfoloških, motoričkih i konativnih karakteristika sa rezultatima situacionih testova u nogometu. Doktorska disertacija, Fakultet za fizičku kulturu, Sarajevo, 1985.

15. Mekić, M.:Utvrđivanje inicijalnog stanja antropoloških karakteristika pred početak pripremnog perioda. Bilten NS BiH vanredni broj VI, Sarajevo, 1997.

16. Mioč, I.: Osnove taktike fudbalske igre. Priručnik, Sarajevo,1991.17. Radosav, R.: Tehnika fudbala. Fakultet za fizičku kulturu, Novi Sad, 1978. 18. Rađo, I., Talović, M., Hmjelovjec, I., Dautbašić, S., Bradić, A.: Fehratović, S., Pašalić,

E.: Izdržljivost nogometaša. Pedagoška akademija, Mostar, 2000.19. Rađo, I., Wolf,B.,Hadžikadunić, M.: Kompjuter u sportu. Fakultet za sport, Sarajevo,

1999. 20. Sekereš, S.: Metodika fudbala. Novi Sad, 2000.21. Talović, M.: Efekti programa na poboljšanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kao

i nekih elemenata tehnike nogometaša. Fakultet za fizičku kulturu u Sarajevu, Doktorska disertacija, Sarajevo, 2001.

22. Talović, M.: Nogomet. Pedagoška akademija, Mostar,1998.23. Toplak, I.: Suvremeni fudbal i njegove tajne taktika i metodika. FSJ, Beograd, 1985.

Internet:

http://www.donmouth.co.uk/womens_football/1881.htmlhttp://www.uefa.com/competitions/womencup/history/index.html

23

http://www.amazon.com/Science-Football-IV-Warwick-Spinks/dp/0415241510#readerhttp://www.ljmu.ac.uk/sportandexercisesciences/76275.htmhttp://www.fifa.com/aboutfifa/developing/medical/the11/http://www.shobix.co.jp/jssf/index.cfm?page=3&JournalNo=2006http://www.routledgesport.com/books/Science-and-Football-VI-isbn9780415429092

12. PRILOZI

24