NAKLADNIK: HKD Napredak, upni ured Siva

ZA NAKLADNIKA: Franjo Brati , fra Petar Andrijani

UREDNITVO: Ilija Ivki (glavni urednik), fra Anto Zraki , fra PetarAndrijani , Ivan Kati

AUTORI TEKSTOVA: fra Petar Andrijani , Anto Boni , Ivica BudulicaStrikan, Mijo Grgi i Josip Luki , Ilija Ivki , Ivica Krajina, MilijanaKrajina, Augustin Mandi , Jozo Matoevi , Magdalena Penava, fraAndrija Zirdum, fra Anto Zraki .

RECENZENTI: Dragan Marijanovi , Franjo Brati

LEKTURAI KOREKTURA:Anto Krajina, prof.

TEHNI KI UREDNIK: Miroslav Brati

FOTOGRAFIJE: Ilija Filipovi , arhiv upnog ureda Siva, privatni arhivi

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

272-774 (497.6Siva)

UPA Siva : monografija / [autori tekstovaPetar Andrijanovi ... [et al.] ; fotografijeIlija Filipovi ...[et al.]. - Usora: HKDNapredak: upni ured Siva, 2007. - 284 str.ilustr. ; 25 cm

ISBN 978-9958-9101-0-4

COBISS.BH-ID 16046086

DTP: SMart studioTisak: LABEL-PRINTNaklada: 1.500

" "lUPA SIVSAMONOGRAFIJA

Siva, listopad 2007.

Sadraj

FraPetarAndrijani : Uvod 7Ilija Ivki :Zemljopisni poloaj ipovijesni opseg upe Siva 13AndrijaZirdum: Dio katolika usorskedoline 1708.-1723. g. 27FraAnto Zraki :Statisti ka (demografska) slika upe Siva 68FraAnto Zraki :Pastoralno djelovanjefranjevacaBosne Srebrene na podru ju upe Sivauposljednjatristolje a 113FraAntoZraki :DuhovnazvanjaupeSiva 144Fra Petar Andrijani :Kronoloki pregled vanijihgra evinskih radova uupi Siva.............................................. 155Augustin Mandi , Ilija Ivki :Stradanja Hrvata upe SivauDrugom svjetskom ratu 1941.-1945. 158Ilija Ivki :Stradanja upe Siva uDomovinskom ratu 1992.-1994. godine................................... 180Anto Boni :Gospodarstvo upe Siva 199Ivica Krajina: kolstvoupeSiva 214Mijo Grgi , Josip Luki :Narodna medicinaizdravstvo upeSiva 221Magdalena Penava: Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive,njenih obi aja 231MilijanaKrajina:NarodnenonjeuupiSiva 248Ivica Budulica Strikan: Informiranje u Usori............................ 253Kazalo imena osoba................................................................. 261Slikovni prilozi 267

5

Fra Petar Andrijani , upnik

Uvod

upa Sivaje 2002. godine proslavila 200 godina svoga postojanjakao slubeno organizirana zajednica vjernika katolika Hrvata. upa senalazi u centru kraja koji se od davnina naziva Usora te se po tome cijeli'kraj u crkveno-organizacijskom pogledu naziva Usorski dekan at. upuSiva od po etka do danas slue bosanski franjevci u okviru svoje za-jednice (provincije) "Bosne Srebrene" koja je najstarija crkvena (pa idruga) organizacija koja djeluje na tlu BiH vie od sedam stolje a. Sa-danji upnik je 77. upnik od nastanka upe. Tijekom povijesti do danasupuje uz upnika sluilo 39 kapelana (upnih vikara). Od 1968. godineu pastoralnorn radu uz trojicu sve enika-fratara upu slue tri sestrefranjevke, lanice Bosansko-hrvatske provincije "kolskih sestara fra-njevki Krista Kralja".

upu Siva danas sa injavaju naselja: Siva, Alibegovci, Blaevci,Bobare, Lon ari, Miljanovci, Omanjska, Piljui i, Vitkovci i Vrela. Uupi se nalaze tri podru ne crkve (Blaevci, Alibegovci i Omanjska) ukojima se blagdanima i nedj eljama odravaju mise i drugi vjerski obredi.

upa Siva odijeljena je od upe Komuina 1784. godine. Odva-janjem od upe Komuina postalaje samostalna kapelanija s vlastitimsjeditem i sve enikom koji se stalno brinuo za vjernike kapelanije Sivakroz 18 godina. Postavi up om 1802. godine upa Siva se i u pravnomsmislu pojavljuje kao samostalna upna i upravna vjerska zajednica,obuhva aju i i podru ja dananjih upa Doboj, abljak, Jelah i Ularice.Matice krtenih i umrlih samostalno vodi od 1784. godine, a Maticuvjen anih od 1877. godine.

Tijekom povijesti, prije nastanka upe, cijeli usorski kraj su pasto-ralno opsluivali sve enici-fratri iz samostanskog podru ja Kralje-va Sutjeska kod Kaknja, koji su po potrebi dolazili i obavljali vjerskeobrede u mjestima gdje su bili grupirani vjernici. Nisu imali stalnog bo-ravita, ve su kao putuju i misionari ili od mjesta do mjesta i obavlja-li svoje sve eni ko poslanje. Morali su se kriti, nositi civilna odijela,putati bradu i brkove, zbog opasnosti od upada Turaka i plja kaa u ka-toli ka sela, kao i od estih drumskih razbojnika. Tad su dobili specifi-

7

upa Siva

an obiteljski naziv "ujaci" kao po ast i iskazanu blizinu prema napa- enom pukom s kojim su u najteim vremenima dijelili dobro i zlo ovihnestalnih prostora.

Novosnovana upa Siva u po etku nije imala crkveni upne ku e,dok je "ku u i crkvu od drveta, nie sadanjeg bunara, sagradio fraMartin agalj f1867.-1875.), kojije rodom iz Alibegovaca" (Ljetopisupe siva ke). Zupa je mijenjala svoje sredite dok se nije ustalila namjestu gdje se sada nalazi, na prekrasnom breuljku koji dominira cije-lim krajem. "Godine 1911. prenio je fra Frano osi sijelo ovdje naovaj breuljak i sagradio novu crkvu i upni stan, te ostale zgrade i oko-lo zasadio lipi vo njak i lipe." (Ljetopis upe siva ke). Dananja crkvaje gra ena 1929.-1931. godine te je u vie navrata obnavljana.

Najstariji Gospin kip (oko 400 godina)Mise i vjerski obredi su se odravali u privatnim ku ama, na groblji-

ma, crkvitima ili na drugim prikladnim mjestima, a sve enici su sa so-bom, na konjima, nosili pokretni oltar i sve ono to imje trebalo za nji-hov duobrini ki ra . Sve enici-fratri su stanovali u privatnim ku ama, esto mijenjaju i esta boravka, ovisno o potrebama i eventualnimopasnostima. Kada su dola mimija vremena i ve a sigurnost po ele suse graditi drvene ku ice za sve enike koje su uz to imale i kapelicu zabogosluje.

8

Uvod

Takve su se ku e kasnije nazivale "ku ari". Godine 1742. spominjese u Sivi postojanje jedne ku ice u kojoj su odsijedali sve enici-franjev-ci prigodom svojih pastoralnih pohoda. Turci u to vrijeme jo nisu dopu-tali gradnju vrstih objekata. Vjerojatno je spomenuta ku ica bila naprav-ljena ilegalno od drveta koja se brzo mogla ukloniti, premjestiti ili sakriti.

Osnutak upe Siva potvr ivao je da se u ovom kraju koncem osam-naestog i po etkom devetnaestog stolje a pove ao broj vjernika, paje postojala potreba za stalnim sve enikom koji bi stanovao najednomemjestu ibio trajno na usluzi vjernicima. Postojanje upe bilaje garancijai okolnim mjestima u okviru upe da imaju blizinu i uporite za opstanakna svojim ognjitima, te podrku franjevaca koji su bili jedini duhovni,prosvjetni, kulturni i politi ki predstavnici katolika Hrvata u BiH tije-kom stolje a turske uprave. Sve enici franjevci dijelili su zajedni kusudbinu svojih upljana, o ekuju i bolja vremena i povoljnije drutve-no-politi ke prilike za sebe i svoje vjernike.

"Kada je upnik fra Antun Soi u Sivi godine1837. mjesto prve po-ruene ku ice upske napravio novu ku u od4 sobice sko e odmah te-anjski Turci i odlu e tuiti istoga upnika Ve ih pai, da je sagradiocrkvu bezfermana, pa dok se upnik pravdao i kona no dokazao, da ni-je napravio crkvu nego ku u za upnika tetovao je 1200 groa, a to biiznosilo oko 400 kruna austrijske vrijednosti. "(Ljetopis upe siva ke).

Dolazak austro-ugarske vlasti na podru je BiH vjernici upe Sivado ekali su s velikim oduevljenjem, jer ihje ona oslobodila stoljetnogvladanja Osmanlija, koji nisu bili naklonjeni katolicima Hrvatima. Novavlast je donijela napredak u gospodarskom, gra evinskom, tehni kom,industrijskom i kulturnom pogledu, uklju uju i zemlju u europske kul-turne i civilizacijske procese; alije u nacionalnom, politi kom i vjersko-organizacijskom smislu razo arala ovdanje katolike. Kao katoli kazemlja, Austro-Ugarska nije favorizirala ovdanje katolike ni franjevceda ispravi nepravde koje su im tijekom stoljetnog vladanja Osmanlijau injene, ve je cementirala postoje e stanje, ostavljaju i privilegijeonim narodima i onim snagama koje su koristile ve ste ene povlasticebiveg reima. Boje i se nacionalnih tenzija, vlast je nastojala stvoritibonja ku naciju i bonja ki jezik, usmjeravaju i sve prema bonjatvukoje je trebalo zadovoljiti sve vjerske i etni ke skupine. Doveli su svoje inovnike i svoj dravni ustroj, a s njima i uspostavu redovite crkvenehijerarhije, oduzimaju i upe franjevcima i dodjeijCju i ih svjetovnimsve enicima. U to se vrijeme teritorij upe Siva smanjio,jer su od njenastale upe abljak (1863. g.) i Doboj (1896. g.) koje su predane svje-tovnim sve enicima na upravu.

9

upa Siva

U vrijeme monarhije i socijalisti ke Jugoslavije vjernici su upeSiva, kao i svi Hrvati katolici, u svakom pogledu bili na margini doga- anja. Tu dravnu tvorevinu doivljavali su kao nametnuti teret u kojojsu proivljavali ikaniranja i sve druge oblike nepravdi i ugnjetavanja.Stvaranje NDH 1941.-1945. godine upljani Sive do ekali su poput ve- ine Hrvata kao osloba anje od korumpirane Jugoslavije, ali su za njuplatili veliku cijenu. Mnogi su upljani poginuli ili su nestali na raznim"krinim putevima", a oni preostali bili su izloeni nevi enom teroru. NaBlagovijest 1944. godine izgorio je upni stan u Sivi te je u takvom sta-nju zgarita ostao sve do zime 1945. godine.

"21. velja e1945. poginuo je upnik fra Vlado Klju evi u podrumuku e Nikole Baji a. Jo se vidi na vratima podruma kuda su metci pro-li." (Ljetopis upe siva ke).

Sedamdesetih godina dvadesetog stolje a komunizam gubi svojuotricu te upljani upe Siva sa drugim Hrvatima masovno odlaze natzv. "privremeni rad" u inozemstvo, to e rezultirati u velikoj materi-jalnoj obnovi obiteljskih ku a, infrastrukture, gospodarstva, vjerskih ob-jekata i drugim oblicima materijalnog uspona. U to vrijeme, zbog boljegospodarske situacije, po inju se graditi podru ne crkve u Omanjskoj(1973.g.), Blaevcima (1973.g.) i u Alibegovcima (1982.g.), te novaupna ku a (1979.g.). Gradnja takvih objekata poboljala je uvijetepastoralnog rada u upi, ali je pred sve enike franjevce postavila i ve eobveze. Umjesto upnika i kapelana u upi pastoralno rade trojica dopetorice sve enika. Vjernicima se izlazi u susret, tako da ne moraju ned-jeljom i blagdanima svi dolaziti u upnu crkvu, ve u crkve mjesta bo-ravka, gdje imje blie. To svakako ima pozitivne pastoralne u inke, ali e se kasnije pokazati i neki nedostaci takve organizacije pastoralnogdjelovanja. Vjernici iz podru nih crkava sve manje osje aju pripadnost ipovezanost sa upom kao maticom, nastoje i da sve mogu e pastoralneaktivnosti koje su redovno bile samo u upi prenesu i na podru ne crkve,to razbija upno zajednitvo.

Nagli materijalni uspon upe i upljana Sive nije usporedo pratioosobni duhovni rast vjernika. Vjernici upe Siva koji su otili u dalekisvijet, osim materijalnih dobara, naalost, donijeli su i poroke iz takvogsvijeta. Jedan od najgorih poroka koji je donesen sa Zapada je tzv. "bi-jela kuga" i trend sustava obitelji sa samo dvoje djece. Brojne obiteljiupe Siva ostaju bez djece ili samo sa dvoje djece. Roditelji rade u ino-zemstvu, a ostavljaju djecu na skrbi i brizi djedovima i bakarna, to uodgojnom smislu ostavlja nezapam ene posljedice na obitelji i obiteljskiivot. Sve se ulae u materijalne vrijednosti, a ivotne (duhovne) vri-

10

Uvod

jednosti gube na snazi. Takav trend se moe najbolje vidjeti u mati nimknjigama upe Siva osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog sto-lje a kad se naglo smanjuju krtenja (tj. ro enja), a pove avaju sprovodi(smrtnost) vjernika. Prirodni prirast e se krajem dvadesetog stolje a ipo etkom novog tisu lje a skoro izjedna iti sa smrtno u vjernika upeSiva, to se nikada do sada nije dogodilo u cijeloj povijesti upe. Takavtrend, donesen sa Zapada, osje a se i kod sklapanja novih brakova. Brak(obitelj) vie nije svetinja kao nekada, on se odga a ili izbjegava dok sene stvore prividni materijalni uvjeti. Sve vie momaka ostaje neoenje-no, jer nisu spremni suo iti se sa stvarno u ivota, dok djevojke lakeodlaze u svijet i tamo uglavnom sa strancima sklapaju brakove. Takavdemografski manjak upa Siva osje a vie od tri desetlje a, to e senajvie odraziti u posljednjem Domovinskom ratu i nakon njega.

Domovinski rat, kao i svaki rat, donio je veliko zlo svima, pa i up-ljanima upe Siva. upa se nala u neprijateljskom okruenju, bezsvoga politi kog vodstva, obezglavljena. Grupica svjesnih Hrvata, osje- aju ito se moe dogoditi, pokuala se organizirati u "Hrvatsku zajed-nicu Usora" okupivi sve ugroene Hrvate sa sjeditem u Sivi. Ta zajed-nica je osnovana u upnoj u ionici s jedinim ciljem kako opstati i obr-aniti svoja ognjita. Iz te zajednice kasnije su nastale sve druge politi ke,drutvene i vojne organizacije koje su odigrale klju nu ulogu u obraniupe Sive i okolnih mjesta. Rezultat organizacije i obrane je uspostavanove op ine Usora sa sjeditem u Sivi.

upa Siva u proteklom ratu odigrala je klju nu ulogu u obrani i op-stanku Hrvata katolika Usore. Jezgra organizacije, ljudstvo, logistika isve ono to se doga alo bilo je na teritoriju ove upe. Sve enici franjevcicijelo vrijeme rata bili su na teritoriju upe na usluzi preostalim vjernici-ma, dijele i sudbinu ratnih doga anja sa onima koji su branili Usoru.upnik u vrijeme rata fra Ilija Pukari , sa svojom subra om franjev-cima (fra Kazimirom Rehlickim, fra Mladenom Peri em i fra IvanomOpa kom), odigrao je pozitivnu i klju nu ulogu sa onima koji su ostalii obranili usorski kraj.

Nepravedno zavreni rat donio je mnoge nerijeene probleme uplja-nima upe Siva. Ostali su tragovi i posljedice rata u materijalnom, a jovie u duhovnom smislu. Porueno se obnovilo ili se jo uvijek obnavlja,ali ono zlo u ljudima teko se lije i. Trebat e uloiti jo mnogo brige itruda da se u ljudima izlije i nutarnje zlo nataloeno tijekom rata. U vrije-me i nakon rata upu Siva napustilo je oko 1000 vjernika sa preko 230obitelji. Trend naputanja usorskog kraja su uglavnom gospodarske i do-nekle politi ke naravi. Dok su u vrijeme komunizma roditelji odlazili pa

11

upa Siva

se sa zara enim vra ali, danas odlaze cijele obitelji sa podru ja upe, toitekako treba zabrinuti i angairati sve one koji takav trend mogu zausta-viti. O ito je da danas nema one spremnosti ostati i opstati pod svaku cije-nu na svojoj rodnoj grudi, ne pitaju i za cijenu. Novi narataji trae boljeuvjete ivota i rada te zato odlaze u potrazi za boljim ivotnim uvjetima.

Budu nost upe Siva, kao i cijelog usorskog kraja, pripada onimakoji budu znali budu im naratajima pruiti razloge ivota i nade. U tomsmjeru stremi i ova monografija najve e usorske upe Siva. Viesto-ljetnu tenju "kruha i slobode stolje ima gladna" (V. Nikoli ) ova upaje do ekala. Koliko' e to znati u budu nosti kapitalizirati, ostaje kaotrajna obveza budu im generacijama.

"Svaki onaj tko se za svoje sutra ne bori nije ni dostojan da to sutradoivi. "(Solenjicin)

Siva, 19. travnja 2007.

Svetohranite upne crkve u Sivi, 2007.Autor Josip Poljanin

12

Ilija Ivki

Zemljopisni poloaj i povijesni opsegupe Siva

I. Osnovne odrednice prostora

U prirodnozemljopisnom i ortografskom smislu, upa Siva nalazi seu pojasu niskih unutarnjih Dinarida i ubraja se u specifi no niske do um-jereno visoke prostore. Prosje na visina reljefa je oko 240 metara. Naj-nia to kaje 180 metara u dolini rijeke Usore, anajvia 334 metra - Ban-dera. Najve im dijelom upa Siva ima izraene prirodne granice a to seposebice odnosi na njezinu junu, zapadnu i sjevernu stranu.

Geoloka gra a prostora je raznolika, to je prouzro ilo postojanjemineralnih sirovina (kvarcni pijesak, tuf, glina, ljunak, gra evni kamen

BOSNA

13

upa Siva

i 1ignit). U geomorfolokom smislu predio je ravni arski i blago breulj-kast, razvedenih rebara s dolinskim padinama.

U klimatskom smislu upa Siva pripada toplijim podru jima Fede-racije BiH, to pokazuje njezina prosje na temperatura: ljetnja od 20 do22 stupnja Celzijeva, a zimska od -1 do -2 stupnja Celzijeva. Koli inaoborina pogoduje razvoju poljodjelstva.

II. Prometna povezanost

upa Siva nalazi se u sjevernom dijelu Federacije BiH. Teritorijalnopripada op ini Usora - 70%, te manjim dijelom - 30% op ini Teanj.Centralni, isto ni, juni, sjeverni i sjeverozapadni dio upe pripada op- ini Usora, a zapadni ijugozapadni op ini Teanj.

U odnosu na neke gradove, nalazi se oko 10 kilometara jugozapadnood Doboja, oko 70 kilometara zapadno od Tuzle, isto toliko isto no odBanja Luke, te oko 185 kilometara sjeverno od Sarajeva i oko 80 kilo-metara juno od Slavonskog Broda. Ovakav smjetaj upi Siva dajevrlo dobru prometnu povezanost kako unutar Bosne i Hercegovine tako isa susjednim zemljama, posebice s Republikom Hrvatskom. Posebnuvanost prometnoj povezanosti daje blizina magistralnih prometnica M--4 Banja Luka- Tesli -Doboj i M-17 Bosanski Brod-Doboj-Sarajevo-Mostar. Lokalne prometnice slijede hrbat breuljaka meridijanskogpravca te se slijevaju ka magistralnom pravcuM-4.

III. Povijesne promjene

Otkad je banovina Usora pripala Bosni, otad ona pripada Bosanskojbiskupiji. Nema puno podataka koji govore o Crkvi u Usori u tim davnimvremenima. Prvi dokumenti koji nam daju neto vie uvida u vjerskeprilike ovih krajevaje povelja ugarskog kralja Bele IV. kojom potvr ujeranije dane poklone bosanskom biskupu. Tek uz pomo bana Stjepana II.Kotromani a i ustanovljenjem franjeva ke vikarije, porastao je broj ka-tolika. U to vrijeme osnovana je Usorska kustodija i njezinih est sa-mostana. Nijedan od ovih samostana nije bio u dolini rijeke Usore, negona irem prostoru Usorske banovine.

U dolini rijeke Usore valja spomenuti crkvu i naselje Kuzmadanj odkojegje u povijesti sa uvano samo ime, a i to je najue vezano s Komu-inom. Najvjerojatnije je da je na prostoru Komuine postojala crkva sv.Kuzme i Damjana, po emuje naselje i dobilo ime Kuzmadanj. Najvje-

14

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

rojatnije je da su patareni s po etka 13. stolje a poruili crkvu te se onjenoj lokaciji danas samo naga a.

Padom Bosne pod Turke (1463.) mnogi katolici su protj erani. Tako popopisu katoli kih upa iz 1708. godine ne spominje se Kuzmadanj. Me- utim, upravo 1798. godine zapo inju stare matice Kuzmadanja koji seod tada zove Komuina. Teje godine ili neto kasnije mogla biti ustanov-ljena i upa ili barem kapelanija koja se od tada stalno spominje.

Osim upne ku e u Komuini sagra ene su jo dvije misni ke ku e i tojedna u dolini Beije, a druga u Sivi, na dosta skrovitim mjestima u umi.upa nije imala crkve. Stoga je biskup u Komuini, Belji i Sivi misio,propovijedao i dijelio potvrdu na otvorenom. Apostolski vikari u svojimizvije ima o misijskim putovanjima po Bosni esto spominju i Sivu.Samostalna kapelanija u Sivi osnovana je 1784. godine i odijeljena odupe Komuina. Od te godine Siva posjeduje i svoje samostalne matice.Godine 1802. apostolski vikar i biskup fra. Grgo Ili -Vareanin osnovaoje pet novih upa i to: Siva, Tremonica, Tolisa, Kupres i Ljubun i .

Po odvajanju upa Siva zauzimalaje veliki prostor od Dragalovaca iKulaa do Doboja. Od upe Siva izdvojene su i utemeljene nove upe:Kulai (od Kulaa-Dragalovci), abljak (od abljaka Jelah), Doboj (odDoboja- Ularice).

KOMUSINA DO 1700. GODINE ZVANA KUZMADANJ

Rodoslovlje upe Siva

15

upa Siva

Godine 1837. upnik fra. Ante Ivi umjesto trule i propale upske ku- e sagradio je novu sa etiri sobice. Oko 1870. godine sagradio je netosolidniju crkvu i ku u fra. Martin agalj, kojije bio i rodom iz ove upe.Novu crkvu i ku u na oblinjem breuljku sagradio je 1911. godine fra.Franjo osi . No, ova crkva bila je loe gra e, tako da je fra. Ivo Mi-kovi 1929. po eo sabirati materijal za novu crkvu, kojuje 1930. godinezapo eo fra. Bono Boi .

Fra. Bono izvjetava provincijala Bosne Srebrene 14.1.1931. godinerije ima: "Za 85 dana stavio sam pod krov jednu vrlo ukusnu i masivnucrkvu."

Na izgra enu crkvu tek poslije dogra enje toranj, a 1934. godine ra-dove na njemu priveo je kraju fra. Nedjeljko Zubak.

upna crkva iz 1934. godine

16

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

Crkva j e veli ine 28x 10 metara a izvo a radova bioje ondanj i poz-nati poduzetnik Vjekoslav Candotti iz Tuzle. upna crkva posve enajesvetom Anti Padovanskom.

Tijekom proteklih ratova bila je ote ena, ali milodarima svojih up-ljana uvijek se brzo obnavljala.

Posebno intenzivne obnove i crkve i upne ku e po ele su nakon se-damdesetih godina dvadesetog stolje a, kada su mnogi njeni upljaniotili na privremeni rad u SR Nj ema ku.

Dananji izgled upne crkve

17

upa Siva

upa Siva ima i svoje filijalne crkve i groblja.

Alibegovci, crkva svetog Franje Asikog, sagra ena 1982. godine,veli ine 15,15x12,50 metara. U Domovinskom ratu teko je ote ena,spotpuno sruen im tornjem. Toranj i crkvu su obnovili mjetani svojim

dobrovoljnim nov anim prilozima 1997. godine.

Blaevci, crkva Uzvienja sv. Kria,sagra ena 1973. godine,veli ine 14,50x10,50 metara.Tijekom 1992. i 1993. godinedo temelja je sruena, a vjernici su jesvojim prilozima obnoviliu potpunosti tijekom 1998. godine.

18

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

Omanjska, crkva svetogNikole Taveli a, sagra ena1973. godine,veli ine 13,50x 8,50 metara.Tijekom Domovinskog rata jeznatno ote ena, ali je upotpunosti obnovljenatijekom 1998. godine.

U dvoritu crkve uOmanjskoj obnovljenaje stara kapelica sveteJelene Kriarice,sagra ena 1931. godine.

19

upa Siva

UNeta i se nalazi kapelasvetog Vida,sagra ena 1982. godine.

Komin - grobljanska kapela,sagra ena 1977. godine,koja je tijekom Domovinskograta u potpunosti sruena,a po zavretku rata jeprilozima mjetanau potpunosti obnovljena.

20

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

U Srednjoj Omanjskojsagra ena je 2004. godinekapela svetogMateja Evan eliste.

Jele i - kapela u izgradnji

21

upa Siva

IV. Veli ina i broj stanovnika

Stara grobljanska kapelau Bobarama

Nakon odvajanja i formiranja novih upa, dananju upu ine nase-ljena mjesta: Siva, Omanjska, Srednja Omanjska, Alibegovci, Je1e i,Lon ari, Miljanovci, Blaevci, Bobare, Vrela, Piljui i iVitkovci.

Povrina upe Siva iznosi 44,18 etvornih kilometara, to je povrin-ski svrstava me u ve e upe Bosne Srebrene. Popisom stanovnitva1991. godine upaje imala oko 6290 stanovnika.

U Domovinskom ratu 1992.-1995. godine upa Siva doivjelaje ve-lika razaranja, liudske rtve, velika iseljavanja svojih upljana i teritori-jalni preustroj. Zupna crkva bila je znatno ote ena, jer je esto bila metaneprijateljskog topnitva. Podru ne crkve u Alibegovcima, Omanjskoj,a posebno u Blaevcima (Kri) bile su teko ote ene. Groblja i kapeliceu Vrelima i na Kominu tako er su bile potpuno unitene.

Ve ina obiteljskih ku a i gospodarskih zgradaje djelomi no ili u pot-punosti sruena. Posebice teko su nastradali rubni dijelovi upe: Boba-re, Vrela, Blaevci, Vitkovci, Lon ari, Jele i, te Gornja Omanjska. Do-nacijama i vlastitim odricanjima ve ina spomenutih objekata danas jeobnovljena.

22

Granice op ineU_ sora

1 _ - Granice upe Sivaupna crkva Sv Ant

2 _ Fil. crkva Sv F . e P~dovanskog3 _Fil. crkva . tanje Aslkoq4 _FI Sv. Nikole Taveli a

I . crkva Uzvienja Sv. Kria

~

:3'o-o00~.

-oooN'~.

-oo