• snježni val u hrvatskoj • promocija broja 193

Vatrogasni vjesnikvjesnikvjesnikvjesnik

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvoutemeljeno 1896.

ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 29. veljače 2012. 2 / 2012.

Poštarina plaćena u poštanskom uredu 10000 Zagreb

•SnježnivaluHrvatskoj•Promocijabroja193

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026

Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednica

Za nakladnika: mr. Željko Popović, načelnik HVZ-aNakladnički savjet: mr. Ante Sanader, predsjednik Savjeta

mr. Željko Popović, zamjenik predsjednika SavjetaČlanovi Predsjedništva HVZ-a članovi su

Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika.

Glavna i grafička urednica:Nina Francetić, prof.

Uredništvo: mr. Željko Popović mr. Mario Starčević

Renato Podbojec, dipl. iur.Berislav Hengl, dipl. ing.

Naklada: 3800 komadaTisak: Tiskara Zelina d.d.

Lektura i redaktura: Nina Francetić, prof.Grafički dizajn i prijelom: Nina Francetić i Anita Soldo

Županijski dopisnici-koordinatori:

Željko Horvat (Bjelovarsko-bilogorska) Milan Šulter (Brodsko-posavska)

Miše Miloslavić (Dubrovačko-neretvanska)Denis Ružić (Grad Zagreb) Asim Čabaravdić (Istarska)

Zdenko Pomoravec (Karlovačka)Dragutin Rendić (Koprivničko-križevačka)

Boris Uhernik (Krapinsko-zagorska) Davor Matasić (Ličko-senjska)Mladen Grubić (Međimurska)

Berislav Hengl (Osječko-baranjska ) Boris Ožanić (Požeško-slavonska)

Vanda Radetić-Tomić (Primorsko-goranska) Veljko Đurić (Sisačko-moslavačka)

Vedran Runjić (Splitsko-dalmatinska)Josip Levatić (Varaždinska)

Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)Barica Mihoković (Virovitičko-podravska)

Maja Kačanić (Zadarska)Damir Marenić (Zagrebačka)

Naslovna stranica: Siniša Jembrih (Spašavanje)

Zadnja stranica: Tomislav Stokić (Vatrogasac nakon intervencije gašenja

požara u tvornici “Studenac” u Lipiku )

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

Vatrogasni vjesnik veljača 2012.

aktualnosti3 Otvaranje splitskog

odjeljenja Vatrogasne

škola HVZ-a

6 Promocija broja 193

požari i intervencije8 Snježno nevrijeme

18 Analiza požara tvor-

nice “Studenac” u Lipiku

struka i praksa

27 Ispitivanje vatro-

gasnih zaštitnih odijela

reportaža47 Spasilačko-vatro-

gasna služba Zračne luke

Zagreb

SADRŽAJSNJEŽNE INTERVENCIJE OBILJEŽILE VELJAČU

Val sibirske hladnoće i snježnih pa-dalina u cijeloj Hrvatskoj, pa čak na obali i otocima, obilježili su mjesec ve-ljaču. Takvi uvjeti zadali su vatrogasci-ma pune ruke posla u spašavanju, dono-šenju pitke vode i hrane te prevoženju bolesnih i nemoćnih do bolnica i domo-va zdravlja. O brojnim interevencijama diljem Lijepe naše, kao i detaljnu anali-zu gašenja požara tvornice “Studenac” u Lipiku, čitajte u stalnoj rubrici “Poža-ri i intervencije”.

Tema ovomjesečne reportaže je Zračna luka Zagreb, transferna luka ju-goistočne Europe, za čiju se sigurnost brine Spasilačko-vatrogasna služba o čijem ustrojstvu i načinu funkcioniranja možete čitati na 47. stranici. O njihovoj ekspeditivnosti svjedoči i podatak da njihovo vrijeme reagiranja ne smije biti dulje od 3 minute, a praktične vježbe provode na dnevnoj razini.

U ovome broju časopisa donosimo i fotoreportažu o havariji kruzera Costa Condoria koji je još uvijek nasukan na obali Italije i u čijem su spašavanju su-djelovali mnogobrojni vatrogasci. Ovih dana mogli smo čitati o požaru na brodu Costa Allegra koji djeli istog vlasnika i o kojem će biti govora u narednom bro-ju Vatrogasnog vjesnika.

U serijalu o povijesti požara dono-simo prvi dio priče o velikom požaru u Londonu čiji je uzročnik bio jedan samozatajni, i pokazat će slučaj, zabo-ravni pekar čija će nesmotrenost dovesti do ljudskih žrtava i slike Londona koji nakon njega više neće izgledati isto.

I na kraju podsjetnik još jednom na foto-natječaj koji je u tijeku i poziv svim čitateljima da se u njega uključe.

Nina Francetić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

Piše: mr. Željko Popović, dipl.ing

vatrogasno povećalo

Da li bi DVD-ima trebalo zabraniti provedbu vatrogasne djelatnosti?

Imenovanjem novog ravnatelja Dr-žavne uprave za zaštitu i spašavanje istovremeno su, kod većeg dijela va-

trogasnih organizacija, otpočele inicijative u pogledu izmjene Zakona o vatrogastvu i možda nekih drugih propisa čije odredbe utječu na djelotvornu provedbu vatrogasne djelatnosti. “Konačno je vatrogasac na čelu Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Sad ćemo naše probleme lakše rješavati,“ izjave su koje, u zadnje vrijeme, često ču-jemo u vatrogasnim kuloarima.

No, zahtjevi za korekcijama pojedinih propisa su različiti. Neki bi htjeli da se ri-ješi pitanje umirovljenja profesionalnih vatrogasaca na način kako je to reguli-rano za policiju i vojsku. Neki zahtije-vaju korekcije u pogledu financiranja. Neki traže benefite za dobrovoljne vatrogasce i rješavanje pitanje odsustvovanja s posla tijekom intervencije. Neki inzistiraju da se zaštitarskim tvrtkama onemogući proved-ba vatrogasne djelatnosti. Navedena i još neka značajna pitanja ne rješavaju se već desetak godina iz dva razloga. Prvo jer Hrvatska vatrogasna zajednica nije nadležno ti-jelo za vatrogastvo, a središnje tijelo državne uprave za vatrogastvo (čitaj: Državna uprava za zaštitu i spašavanje) često i ne radi kako to od nje zahtjeva ukupno vatrogastvo, odnosno oglušuje se na prijedloge Hrvatske vatrogasne zajednice koja u ovome trenutku, formalno, predstavlja ukupno vatrogastvo Republike Hrvatske. Drugi razlog je što se uvijek, prilikom usuglašavanja pojedinih propisa, a posebice Zakona o vatrogastvu, traži konsenzus svih zain-teresiranih vatrogasnih institucija. Prečesto su stajališta po određenim važnim pitanjima dijametralna i zbog toga već desetak godina stojimo na mjestu.

Zbog novonastale situacije (imenovanje novog ravnate-lja Državne uprave za zaštitu i spašavanje) mnogi vatro-gasni dužnosnici smatraju da je trenutak za pokretanjem inicijative da se vatrogastvo, kao djelatnost, uredi unutar Hrvatske vatrogasne zajednice, odnosno da se Hrvatska vatrogasna zajednica Zakonom o vatrogastvu utvrdi kao nadležno tijelo za vatrogastvo, a da po određenim pita-njima (sudjelovanje u velikim nesrećama i katastrofama) bude podređena Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje. Nakon toga bi valjalo propisati poveznice između Hr-vatske vatrogasne zajednice (institucija s najbrojnijim i najoperativnijim snagama zaštite i spašavanja) i Državne uprave za zaštitu i spašavanje kako bi provedba djelatnosti zaštite i spašavanja (planiranje, opremanje, osposobljava-nje, interveniranje) bila čim učinkovitija. Mnogi predlažu model Slovenije gdje je operativni čelnik Gasilske zveze Slovenije zakonom implementiran u zapovjednu strukturu Državne uprave za zaščitu i reševanje RS.

Ukoliko bi tako pozicionirali Hrvatsku vatrogasnu za-jednicu i njene odnose prema Državnoj upravi za zaštitu i

spašavanje zasigurno bi i navedene proble-me rješavali puno jednostavnije.

I sada dolazimo do zanimljive situacije. Svi vatrogasci, profesionalni i dobrovolj-

ni te vatrogasci iz gospodarstva, smatraju, te ponavljaju na raznoraznim vatrogasnim skupovima: „Mi trebamo jedinstvenu orga-nizaciju“.

Moj odgovor je uvijek: „Imamo ju, to je Hrvatska vatrogasna zajednica. Ukoliko ju treba redefinirati učinimo to tako da može-mo preuzeti nadležnosti za vatrogastvo i da možemo unutar „svoje kuće“ rješavati naše probleme a ne da ih rješava netko drugi“.

Nakon toga određeni broj vatroga-saca, pa čak i vatrogasnih dužnosnika, postavlja pitanje: „Da li Hrvatska va-trogasna zajednica, kao udruga, može

preuzeti te ovlasti.“ Naravno da može. Primjera da je država zakonom ovla-

stila udrugu ili neku drugu instituciju za provedbu javnih ovlasti ima nekoliko i o tome sam već pisao (Hrvatski au-to-klub, Centar za vozila Hrvatska,..). Ovaj put ću se za-ustaviti u našem okružju i elaborirati djelatnost udruga iz područja zaštite i spašavanja.

Onima koji pitaju da li Hrvatska vatrogasna zajednica, kao udruga, može preuzeti nadležnosti za vatrogastvo od-govaram hipotetskim pitanjem: „Da li ćemo dobrovoljnim vatrogasnim društvima zabraniti provedbu vatrogasne dje-latnosti (gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine, teh-ničke intervencije, intervencije prilikom prirodnih i civili-zacijskih nepogoda,...) jer kako to oni kao udruga građana mogu spašavati i provoditi javne ovlasti.“

Drugi primjer. Zar nije Hrvatska gorska služba spašava-nja hvaljena u svim medijima za akcije spašavanja tijekom zadnjih vremenskih nepogoda? Nitko se nije sjetio da joj zabrani djelovanje jer su udruga i to udruga koja u svom sastavu ima i operativne snage ali i upravljačku strukturu od lokalne do državne razine.

Da li smo se upitali da je možda i zbog toga toliko me-dijski eksponirana. Naime, oni svoje intervencije i akcije spašavanja samostalno iznose medijima i javnosti, dok je u vatrogastvu često slučaj baš suprotan. Tako tijekom ve-likih vatrogasnih intervencija najčešće izjavu za javnost daju dužnosnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Prisjetimo se velikih požara (Kaštela, Grebaštica), požara Rafinerije Sisak ili poplava u kojima su vatrogasci bili naj-brojnija operativna snaga zaštite i spašavanja.

Da li treba još iznositi neke razloge pa da svi (vatro-gasci) shvatimo nužnost da se konsenzusom zauzmemo da Hrvatska vatrogasna zajednica (jedina vatrogasna orga-nizacija koja predstavlja ukupno vatrogastvo) bude zako-nom utvrđena kao nadležno tijelo za vatrogastvo.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

aktualnosti

Vatrogasni vjesnik veljača 2012.3

Nakon svečanog obilježavanja otvaranja odjeljenja u Rijeci, Vatrogasna škola je 31. siječnja

2012. svečano obilježila i početak rada odjeljenja u Splitu. Nastava u Splitu po-čela je 23. siječnja, a upisano je 13 pola-znika za zanimanje vatrogasnog tehničara i 20 polaznika za zanimanje vatrogasca.

Svečanosti su prisustvovali predsjed-nik i načelnik Hrvatske vatrogasne za-jednice Ante Sanader i Željko Popović, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Splita Felicijo Parčina, načelnik policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije Ivica Tolušić, zapovjednik pro-tupožarnih snaga Hrvatske vojske general Mate Obradović, predstavnik Zapovjed-ništva HRM-a pukovnik Vlatko Bandalo, pročelnik službe za rad s gradskim kota-revima i mjesnim odborima grada Splita Tomislav Bočina, vatrogasni zapovjed-nik županije Splitsko-dalmatinske Dra-žen Glavina, predstavnici Ureda državne

uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji Veljan Radojković i Neven Ćurković, do-župani Visko Haladić i Luka Brčić, član Kolegija HVZ-a Željko Čoga, članovi županijskog vatrogasnog predsjedništva i zapovjedništva i brojni drugi.

U uvodnom govoru istaknute su prednosti školovanja vatrogasaca u velikim gradskim centrima uz podršku javnih vatrogasnih postrojbi, gdje su polaznicima na raspolaganju najbolji tehnički uvjeti. Predavači i suradnici u najvećem su broju djelatnici velikih vatrogasnih postrojbi koji svakodnevno provode vatrogasnu djelatnost.

Polaznicima se obratio predsjednik Hr-vatske vatrogasne zajednice Ante Sana-der istaknuvši uvjerenje da će odjeljenje Vatrogasne škole u Splitu biti uspješno te da će polaznicima omogućiti kvalitetno školovanje i stjecanje kompetencija koja se očekuju u njihovome budućem radu vatrogasaca i vatrogasnih tehničara.

SPLIT DOBIO SVOJE ODJELJENJE VATROGASNE ŠKOLEIstaknuta važnost školovanja u gradskim centrima

Program se odvija u teorijskom i praktičnom

dijelu u 13 nastavnih cjelina, s ukupno 819 sati nastave. Teorijski dio nastave se odvija u

suvremeno opremljenim učionicama u sklopu

prostorija VZSDŽ i JVP Split, dok se praktični

dio odvija na poligonima i vježbalištima JVP Split,

čime su osigurani svi uvjeti za izvođenje oba di-jela nastave. Kvalitetan

program, iskusni predavači, te adekvatan

prostor za izvođenje nastave, jamac su da će polaznici prve generacije Vatrogasne škole u Spli-tu steći potrebna znanja za obavljanje vatrogasnih

zahtjevnih zadaća.

Tekst: Damir Knežević i Vedran RunjićFoto: Zoran Radunić

Ante Sanader u svom je govoru istaknuo uvjerenje da će splitsko odjeljenje Vatrogasne škole omogućiti kvalitetno školovanje svim polaznicima

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

aktualnosti


Predstavnici Gasilske zveze Slovenije (GZS) došli su u radni posjet Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici u Za-

greb 9. veljače 2012. godine. Povod susreta bio je nedavno otvoreni 3. krug natječaja pretpristupnog fonda IPA pre-kogranične suradnje Slovenija – Hrvatska. GZS su pred-stavljali predsjednik Anton Koren, poveljnik Matjaž Kla-rič i direktorica slovenskog Instituta za evropske projekte Tanja Hrastnik. U ime HVZ-a sastanku su prisustvovali predsjednik Ante Sanader, načelnik Željko Popović, tajnik OTS-a Mario Starčević i stručna savjetnica Dunja Ribarić.

Prilikom ovog susreta pretresle su se različite teme su-radnje gasilaca i vatrogasaca, poput nedavnog razvoja projekta razmjene voditelja vatrogasne mladeži Hrvatske, Slovenije i Austrije. Radi se o projektu prijavljenom na EU program mobilnosti „Mladi na djelu“, kojim je planirano da se tijekom srpnja 2012. u slovenskom Pohorju susretne po 18 predstavnika svake zemlje u dobi od 15 do 25 go-dina. Tijekom tjedan dana razmjene planirane su različite radionice s temama razvoja vatrogasne mladeži i zdravog življenja. Prijavnica za taj projekt je poslana na ocjenjiva-nje krajem siječnja, a rezultati se očekuju u travnju.

Također, konstatirano je da pripreme za tradicionalni Su-sret vatrogasne mladeži Hrvatske i Slovenije teku prema planu te će se održati u Loškoj Dolini 19. svibnja 2012. Kao i na prošlim susretima, sudit će miješane sudačke ko-misije na 2 natjecateljske staze.

Glavnina sastanka provedena je u dogovoru o velikom

zajedničkom projektu u sklopu programa IPA prekogranič-ne suradnje preko kojeg će se pokušati osigurati EU sufi-nanciranje razvoja hrvatskog Kampa vatrogasne mladeži u Fažani i slovenskog Kampa vatrogasne mladeži u Fiesi (Piranu), zatim Muzeja hrvatskog vatrogastva u Varaždinu i Slovenskog gasilskog muzeja dr. Branka Božiča u Me-tlici. Uz manja ulaganja u infrastrukturu i uređenje nave-denih objekata, zajednički projekt će obuhvatiti razmjene vatrogasne mladeži u nekoliko smjena u kampovima, za-jedničke tečajeve za voditelje mladeži te specijalizirane te-čajeve za osposobljavanje vatrogasaca. Planirano je da se u Fažani organiziraju tečajevi spašavanja u vodi i ronjenja, a u slovenskom Izobraževalnom centru u Igu tečajevi HOT-FIRE i gašenja požara otvorenih prostora.

Uz svečano otvaranje i zatvaranje projekta, predviđeni su i ostali događaji otvoreni za javnost poput javnih po-kaznih vježbi. Lista planiranih aktivnosti bit će detaljnije dogovorena tijekom nastavka pripreme projekta. Očekuje se da će se u projektno partnerstvo uključiti i druga vatro-gasna društva s obje strane granice. Krajnji rok za prijavu na ovaj natječaj je 16. travnja 2012., rezultati se očekuju krajem godine te bi se zajednički projekt trebao izvoditi ti-jekom 2013. godine. Predsjednici krovnih udruga gasilaca i vatrogasaca izrazili su želju za intenzivnijom suradnjom kroz ovakav tip projekta te dali podršku projektnom timu za što bolju pripremu natječajne dokumentacije.

ZAJEDNIČKA SURADNJAGasilska zveza Slovenije u Zagrebu

Tekst: Dunja RibarićFoto: Gordan Borković

Dana 13. veljače 2012. godine u prostorijama Dobrovljnog vatroga-snog društva Stupnik u Gornjem Stupniku odr-žan je sastanak pred-stavnika dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica županija/Grada Zagreba u svezi s održavanjem obljetnica tijekom 2012. godine. Dobrovoljna va-trogasna društva pozva-na su na temelju unijetih

podataka o godinama osnutka DVD-a u apli-kaciju “Vatrogasna mre-ža”.

Na sastanku se raspra-valjalo o terminima te protokolu održavanja obljetnica s napomenom da se iste održavaju u skladu s Pravilima va-trogasne službe.

Isto tako, napravljena je prezentacija o nači-nu dostave prijedloga za dodjelu vatrogasnih

odlikovanja i prizna-nja putem “Vatrogasne mreže”. Budući da se sa-stanku zbog nepovljnih vremenskih uvjeta, nisu odazvali predstavnici iz svih županija, detaljnije upute o načinu dostave prijedloga mogu se po-gledati na internetskim stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice (http://www.hvz.hr/pra-vilnici-odlikovanja/).

Obilježavanje obljetnica dobrovoljnih vatrogasnih društava

Tekst: Anita Soldo Foto: Darko Piškor

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

aktualnosti


Radna grupa CTIF-a Podunavlje

U Regensburgu (Njemačka) je od 16. do 17. veljače 2012.

održana sjednica radne grupe CTIF-a „Podunavlje“, uz nazočnost predstav-nika vatrogasnih zajednica Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Njemač-ke, Slovenije i Srbije. Opravdali su izostanak predstavnici Vatrogasne za-jednice Slovačke i Poljske. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu su predstavljali predsjednik Ante Sanader, načelnik Željko Popović i tajnik Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara Mario Starčević.

Predstojeće aktivnosti CTIF-a Ralf Ackermann, dopredsjednik

CTIF-a, pozvao je sve nazočne da se uključe u rad Odbora za dobrovoljno vatrogastvo CTIF-a, koji će se održa-ti 20. travnja 2012. godine u Colma-ru (Francuska). Na Skupštini CTIF-a, koja će se 20. 9. 2012. održati u Bra-tislavi, razmatrat će se izmjene Statuta CTIF-a, a u tijeku su pregovori s Me-đunarodnom športskom vatrogasnom federacijom da se ubuduće aktivnosti koordiniraju i dogovaraju u okviru CTIF-a.

Smjernica o radnom vremenuRaspravljeno je donošenje nove

smjernice o radnom vremenu za EU, koja treba harmonizirati radno zakono-davstvo u EU. Trenutno je smjernica na usuglašavanju između predstavni-ka poslodavaca i posloprimaca EU do rujna 2012. godine. Osnovne značajke prijedloga direktive su tjedno maksi-malno 48 satno radno vrijeme, koje mora uključivati prekovremene sate. Između smjena treba biti najmanje 11 sati neprekinutog odmo-ra, a obvezni dnevni odmor mora trajati najmanje 6 sati. U tom pogledu iskr-snuo je realni pro-blem za dobrovoljne vatrogasce, koji se po sadašnjem prijed-logu u radno-prav-nom smislu tretiraju kao zaposlenici op-ćine! Ako se uzme u obzir da prosječno radno vrijeme zapo-slenog tjedno iznosi od 38 do 40 sati, za

provedbu vježbi, natjecanja, sudjelo-vanje na vatrogasnim intervencijama itd., ostaje maksimalno 8 sati tjedno.

Nakon rasprave donesen je zaklju-čak da se prijedlog smjernica treba raspraviti u pojedinim nacijama, te se treba upoznati nacionalne predstavni-ke u socijalnom odboru EU, a za do-brovoljne vatrogasce potrebno je is-hoditi izuzeće u smjernicama ili tražiti posebno reguliranje tog područja. U suprotnom postoji realna opasnost da se ugrozi sustav dobrovoljnog vatro-gastva EU.

Mehanizmi Civilne zaštite EURadni papir Europske komisije za

ojačanje sustava zaštite od katastrofa pri EU (od 20. 12. 2011.) predlaže nove mehanizme sustava zaštite od katastrofa. Jednoglasan je stav da se zbog činjenice da Europska komisija pozna samo pojam Civilne zaštite, Međunarodnu zajednicu vatrogas-nih i spasilačkih službi (CTIF) treba snažno profilirati u partnera EU u pogledu pitanja vatrogastva. U ovom prijedlogu proširuju se ovlasti MIC-a (europsko informacijsko središte EU), koji treba dobiti operativne ovlasti. Izmjene predviđaju integriranje sus-tava pružanja humanitarne pomoći i djelovanja prilikom katastrofa, uni-ficirano označavanje (obilježavanje) operativnih snaga, jedinstveni kata-star nesreća, umrežavanje sustava osposobljavanja, ustrojavanje eu-ropskih logističkih centara, uvođenje obveza planova zaštite kod posebnih vrsta ugroza, utvrđivanje europskih snaga za pomoć UN-u, uz pokrivanje

određenih troškova od strane EU itd. Na sve ove prijedloge nacionalne

vatrogasne organizacije se pozivaju da do 10. travnja 2012. godine CTIF-u dostave očitovanja kako bi se zau-zeli zajednički stavovi. Želja je radne grupe «Podunavlje» da se u dokumen-tu spomenu vatrogasne organizacije.

Usvojen poslovnikUsvojen je Poslovnik o radu radne

grupe CTIF-a „Podunavlje“ koji regu-lira članstvo, djelovanje, način odluči-vanja i predstavljanje u CTIF-u. Isti se daje na usklađivanje Izvršnom odboru CTIF-a, te će poslužiti kao ogledni pri-mjerak za ostale odbore i radne grupe CTIF-a.

Bavarska državna vatrogasna škola

Kako je sjednica održana u bavar-skoj državnoj vatrogasnoj školi u Re-gensburgu, nazočni su upoznati s nje-zinim radom. U školi se provode sve vrste vatrogasnih školovanja, osposo-bljavanja i usavršavanja s oko 5.000 polaznika godišnje. Vatrogasna škola djeluje od 1977. godine, a za njezino renoviranje u posljednjih 5 godina investirano je oko 20 milijuna EUR-a. Tečajevi se održavaju u pravilu od ponedjeljka do petka. Vatrogasna ško-la raspolaže s ogromnim zatvorenim vježbalištem i garažama, više velikih dvorana za predavanja, modernim postrojenjem za čišćenje vatrogasnih odora i vatrogasnih cijevi, servisom izolacijskih aparata, a u planu su inve-sticije za izradu različitih poligona za obuku u realnim uvjetima.

Tekst: Mario StarčevićVlas

ništvo

Hrva

tske v

atrog

asne

zajed

nice

aktualnosti


U Rasinji je 22. veljače održana sjednica Odbora za informativno-promidžbenu i nakladničku aktiv-nost pri čemu je zaključeno da je na-kladnička djelatnost u 2011. godini bila uspješna s obzirom da je realizi-rano i više od planiranog počevši od časopisa Vatrogasni vjesnik, zbor-nika stručnih radova Vatrogastvo i upravljanje požarima do priručnika i promidžbenog materijala.

Zaključeno je da će u 2012. go-dini biti tiskani priručnici za ospo-sobljavanja za zvanje vatrogasac, časnika i dočasnika te Priručnik za vatrogasna natjecanja u RH. S ob-zirom na smanjena sredstva, svi priručnici planirani za 2012. godi-nu neće moći biti tiskani stoga će županijama biti poslan dopis teme-ljem kojeg će izraziti svoje potrebe što će u konačnici odlučiti koji će od sljedećih priručnika biti tiskani ove godine i u kojoj nakladi: Rukovo-đenje na vatrogasnim intervenci-jama, Radovi na vodi i zaštita od poplava te Priručnik za vatroga-snu mladež.

Odlučeno je da će zbornik struč-no-znanstvenih radova Vatrogastvo i upravljanje požarima biti moguće kupiti u Ekonomatu HVZ-a.

U Mjesecu zaštite od požara ti-skat će se Bojanka za djecu koju

će jednim dijelom financirati HVZ i distribuirati u skladu s brojem predškolske djece, dok će dodatne primjerke županije moći naručivati same. Brošuru “Kako spriječiti ne-sreće” će županije financirati vlasti-tim sredstvima dok će organizaciju oko prikupljanja narudžbenica i odabira tiskare odraditi HVZ.

Na sjednici je izabrano idejno rješenje za naljepnice s brojem 193 koje će se lijepiti na vatrogasna vo-zila. Naljepnice će se tiskati u 5 000

primjeraka, a bit će dimenzija 40 x 25 cm. Na sjednici je dana i infor-macija o spotu za broj 193 koji se počeo vrtjeti na televizijskim i radij-skim postajama čime se želi građan-stvo obavijestiti o promjeni poziv-nog broja za vatrogastvo.

Sjednici je prisustvovao pred-sjednik Odbora Berislav Hengl, članovi Boris Jović, Željko Horvat, Dragutin Rendić, načelnik HVZ-a Željko Popović i tajnica Odbora Nina Francetić.

Sjednica Odbora za informativno-promidžbenu i nakladničku aktivnost

Realizirano i više od planiranog

Naljepnice s brojem 193 tiskat će se u nakladi od 5000 primjeraka-za sva vatrogasna vozila u RH. Dimenzije naljepnica će biti 40 x 25 cm

Tekst: Nina Francetić

Zahvaljujemo se medijima koji su na svojim radijskim i televizijskim postajama emitirali spot o promjeni pozivnog broja za vatrogasce:

• RTL televizija• Hrvatska radiotelevizija• Kanal Ri• TV Plus• Radio Istra• Radio Sveta Nedjelja• Radio Zabok• RadioZaprešić• Radio Dalmacija• Radio Nova Gradiška• Radio 101• Radio Labin

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

aktualnosti


VATROGASNA ZAJEDNICAPRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

51000 RIJEKA - KREŠIMIROVA 38Tajništvo - Telefon: +385 (51) 359-116, Telefaks: +385 (51) 339-894, GSM:

091/369-0701; e-mail: [email protected] Računovodstvo - Telefon: +385 (51) 359-115 OIB: 70157232090; Matični

broj: 3321576, Žiro-račun: IMEX BANKA 2492008-1100050823 VATROGASCI 193

Rijeka, 07. veljače 2012.Broj: 82-02

POZIVZA PRIJAVU STRUČNIH RADOVA IZ PODRUČJA VATROGASTVA

ZA VIII. STRUČNI SKUP VATROGASACA U OPATIJI

Hrvatska vatrogasna zajednica u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Primorsko-goranske županije organizira VIII. stručni skup vatrogasaca, koji će se održati u Opatiji 26.-27. travnja 2012. godine. Pozivamo zainteresirane osobe da prijave stručni rad iz područja vatrogastva koji žele prezentirati na ovom skupu. Sažetak rada potrebno je poslati na adresu: Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije, Rijeka, Krešimirova 38. ili na elektroničku poštu: [email protected] Sažetak rada potrebno je poslati najkasnije do 12. ožujka 2012. godine. Posebno povjerenstvo organizatora odabrati će radove koji će se prezentirati na stručnom skupu. Kandidati će biti obaviješteni o prihvaćanju ili odbijanju prijedloga rada kojeg su poslali do 12. ožujka 2012. godine. Radovi koji budu odabrani tiskat će se u posebnom zborniku koji će biti dostupan na otvaranju stručnog skupa.

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICAŽeljko Popović

Načelnik

VATROGASNA ZAJEDNICA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Slavko GaušŽupanijski vatrogasni zapovjednik

Dana 23. veljače 2012. godine u prostorijama Dobro-voljnog vatrogasnog društva Krk održana je 4. sjednica Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti. Na sjednici se, između ostaloga, raspravljalo o Izvješću o radu Odbora u 2011. godini, Planu rada Odbora u 2012. godini, ostvarenju programa izgradnje Muzeja hrvatskog vatroga-stva u Varaždinu, utvrđivanju datuma osnivanja DVD-a Slunj, Jasenak i Mali Gradac, prijedlogu izmjena naziva u „Kategorizaciji razdoblja i naziva povijesnih zbirki u sklo-pu Projekta“ te o izvješću s Odbora za povijest CTIF-a.

Na sjednici Odbora zaključeno je da se u ovoj godini mora posebice baviti prikupljanjem povijesne vatrogasne građe, odnosno obilaskom vatrogasnih organizacija kako bi se pronašli i sačuvali te u Muzeju hrvatskog vatrogastva prikazali vrijedni pokazatelji vatrogasne povijesti.

Ovim putem, mole se članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava koji posjeduju vrijednu povijesnu građu da se obrate uredu Hrvatske vatrogasne zajednice kako bi se na prikladan način sačuvala i prezentirala hrvatska vatroga-sna povijest.

Sjednica Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti

Predsjednik Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne pov-ijesti Ivan Baić uručio je predstavnicima Dobrovoljnih vatrogas-nih društava Krk, Vrbnik i Lukovdol priznanje na temelju Odluke Predsjedništva kojim se potvrđuje godina osnivanja DVD-a.

Tekst: Anita Soldo

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

požari i intervencije


Područje Split-sko - dalmatin-ske je počet-

kom veljače pogodilo snažno snježno nevrije-me, najveće u posljed-njih 50 godina. Velike količine snijega, niske temperature i jaka bura u unutrašnjosti i prioba-lju, izazvale su promet-ni kolaps te nebrojene druge teškoće. Iako su prognostičari najavili snijeg, tako velike ko-ličine su iznenadile sve službe. Snijeg je počeo padati na području Dal-matinske zagore u srije-du, 1. veljače. Prave ne-volje su počele u petak i subotu, te se nastavile do nedjelje 12. velja-če. Do slanja teksta u

redakciju snijeg se još nije u potpunosti oto-pio u većini područja županije, a vatrogasci i dalje interveniraju pri uklanjanju posljedica nevremena.

Na području Splita palo je u dva dana oko 25 cm snijega. U petak 3. veljače proglašen je neradni dan za sve gradske službe osim nužnih. U narednih ne-koliko dana više stotina građana je zbog ozlje-da pri padu završilo na Hitnoj pomoći. Snijeg je prestao padati u ne-djelju, ali su probleme i dalje izazivale niske temperature i velike količine neočišćenog snijega. Zbog niskih temperatura snijeg se zadržao na ulicama do subote 11.veljače, kada je ponovno pala manja količina snijega, ali su službe i građani bili pripremljeni te nove padaline nisu izazvale značajnije teškoće.

U ostalim gradovima i općinama, kako uz obalu tako i u unutraš-njosti, građane su za-desile iste nevolje. Pro-metni kolaps je najviše ugrozio slabo pokretne starije osobe i bolesni-ke koji nisu mogli do zdravstvenih ustanova ili u nabavu potrebnih lijekova. Stotine vozila na području cijele žu-panije su zapele u sni-jegu. Ipak najgore sta-nje je bilo na području Imotskog, Muća, Vr-gorca te manjih zaseo-ka kaštelanske zagore, gdje su zaseoci nase-ljeni uglavnom starijim stanovništvom, ostali potpuno prometno izo-

lirani. Župan Splitsko – dalmatinske županije Ante Sanader je zatra-žio pomoć vojske naj-ugroženijim krajevima.

Veliku ulogu u poma-ganju ugroženim građa-nima imali su vatrogas-ci. Iako bez adekvatne opreme za ovakve vre-menske uvjete, sve va-trogasne postrojbe su pojačale dežurstva i po-čele s pomaganjem su-građanima, od čišćenja ulica do prijevoza bo-lesnika na dijalizu i za-kazane operacije. Isto-vremeno su obavljali i ostale redovne vatroga-sne zadaće dodatno ote-žane vremenskim uvje-tima. Vatrogasci su opet pokazali da su u većem broju općina jedina or-ganizacija koja može pomoći i intervenirati u skoro svim uvjetima.

Vatrogasci Vatroga-sne zajednice Splitsko – dalmatinske županije u periodu od 3. do 13 veljače intervenirali su ukupno 3260 puta pri prijevozu bolesnika, dostavi hrane, spaša-vanjima ugroženih, či-šćenju snijega, tehnič-kim intervencijama te gašenjima požara. Na intervencijama je su-djelovalo ukupno 5049 vatrogasaca, a utrošeno je 14926 radnih sati.

Čim je počelo snjež-no nevrijeme, vatro-gasci svih vatrogasnih postrojbi Splitsko – dalmatinske županije su se uključili u ukla-njanje posljedica ne-vremena te pomaganje potrebnim sugrađanima kroz prijevoze, dostavu hrane i slično. Izuzet-no sam zadovoljan sa

Splitsko-dalmatinska županija

Snježno nevrijemePripremio: Vedran RunjićFoto: DVD Klis i Muć

Vatrogasci Vatrogasne za-

jednice Splitsko – dalmatinske

županije u periodu od 3. do 13

veljače intervenirali su ukupno

3260 puta pri prijevozu bolesni-

ka, dostavi hrane, spašavanjima

ugroženih, čišćenju snijega,

tehničkim intervencijama te

gašenjima požara. Na interven-

cijama je sudjelovalo ukupno

5049 vatrogasaca, a utrošeno

je 14926 radnih sati.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



radom svih vatrogasnih postrojbi na terenu – rekao nam je zapovjednik VZ SDŽ Dražen Glavina.

1.OP TROGIR

Vatrogasci OP Trogir (DVD Tro-gir, Marina, Seget Vranjica) imali su 176 intervencija. Trogirski va-trogasci su najviše posla imala oko uklanjanja snijega i leda s krovova kuća u Trogiru 7. i 8. veljače. Ta-kođer interveniraju dva puta zbog izvlačenja osobnog vozila iz snije-ga, te autobusa iz snijega kod Pla-noga 7. veljače. Vrše i nekoliko prijevoza bolesnika, dostavu hrane te uklanjaju stabla sa prometnica. Vatrogasci DVD-a Seget Vranjica vrše probijanje i čišćenje putova u Bristivici zaseocima Jajići i Čudine, u Prapatnici zaseocima Piteše, Stri-ze, Rogulji i Abaze, te čišćenje ulica u Segetu – Zrinsko Frankopanska, Sv. Danijela, Rimski put i Don Vinka Bilote.

Vatrogasci DVD-a Marina vrše prijevoz nafte za strojeve koji su pro-bijali puteve, prijevoz namirnica i lijekova u Bliznu Gornju i Donju, Mitlo, Rastovac i Vinovac, te čišće-nje puta za Vinišče.

2.OP KAŠTELA

Kaštelanski vatrogasci (DVD Kaštela, Kaštel Gomilica, Mladost Kaštel Sućurac) su u ovom periodu intervenirali 172 puta. Intervenira-nje vatrogasaca zatražili su direktno sami građani već u početku snježnih padalina. Kako vozila koja su se u početku zatekla na cestama nisu ima-la adekvatnu zimsku opremu, većina ih je ostala u snijegu. Oni su praktič-no blokirali promet ostalim vozilima pa su nastali prometni čepovi koje su

vatrogasci izvlačeći vozila uspješno rje-šavali. Žurne službe u Gradu Kaštela za-jedno s komunalnim pogonom Grada imaju ustaljene postupke i izuzetnu suradnju pri intervencijama što se pokazalo pozitivnim i ovoga puta. Tamo gdje nisu mogla vozi-la HMP-a odlazila su terenska vozila vatro-gasaca. Na predjelima gdje nije bio moguć pristup, bolesnike na

nosilima do vozila HMP-a nosile su ekipe vatrogasaca. Akcije su među-sobno koordinirane i sve su uspješno odrađene. Kako u kaštelanskom za-leđu, točnije u općinama kaštelanske zagore ne postoji vatrogasna služba, a ni druge žurne službe, najviše in-tervencija bilo je upravo na tom području. Već drugi dan snijeg je dostigao visinu od gotovo 80 cm pa je pristup selima i zaseocima bio moguć samo specijalnim vo-zilima i bagerima. U koordina-ciji sa stožerima ZIS županije i zagorskim općinama organizira-na je žurna dostava hrane, vode, lijekova te izvršenje sanitetskih prijevoza. Pučanstvo kaštelanske zagore uglavnom čine osobe sta-rije dobi koje u većini slučajeva u domaćinstvima žive sami, te je briga o njima vatrogascima bila prioritet. Akcije su se odvijale svakodnevno. Sela gdje su kašte-lanski vatrogasci svakodnevno intervenirali su: Radošić, Lećevica, Kladnjice, Bogdanovići, Divojevi-ći, Trolokve, Prgomet, Labin, Sitno i dr. Članovi DVD-a javljali su se sami kako bi se uključili u aktivnosti svojih postrojbi. Radom vatrogasaca svi su bili zadovoljni i oduševljeni, poglavito oni kojima su dolazili po-moći.

Na terenu je među mnogobrojnim kolegama vatrogascima bio i pred-sjednik DVD-a „Kaštela“ gospodin Joško Botić koji je nakon svog re-dovnog posla u vatrogastvu INA-e Solin odlazio svakodnevno sa svojim vatrogascima u sela Kaštelanske za-gore. U telefonskom razgovoru nam je rekao „U tim trenucima naša po-moć bila je potrebna mnogima, po-nekada i samo da bi vidjeli živo biće i čuli riječ ohrabrenja. Nitko ne može

ostati ravnodušan u takvoj situaciji, trebali biste vidjeti lica staraca kada na kućnom pragu ugledaju vatro-gasce - spasioce koji im nose hranu, vodu, mlijeko i lijekove. Taj poseban i neopisiv osjećaj pripadnosti služ-bi kojoj se vjeruje možete doživjeti samo pomažući drugima u nevolji, nama svima je to pričinjavalo neo-pisivo veliko zadovoljstvo. Nismo osjećali umor iako smo dosta pješa-čili ili pak lopatama često krčili put za naša terenska vozila. Obavili smo zahtjevan posao stručno i junački, stoga koristim priliku da zahvalim svim svojim vatrogascima koji su se dobrovoljno stavili na raspolaganje i uključili u naše akcije. Ujedno če-stitke svim kolegama vatrogascima diljem Hrvatske na časno i dostojno obavljenom poslu, ma gdje oni tada intervenirali.“

3.OP SOLIN

Zadovoljstvo na licima onih do kojih su se vatro-gasci uspjeli probiti i donijeti im namirnice

Putevi su se rašćišćavali i lopata-ma kako bi se s terencima probili do

građana zatrpanih snijegom

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Vatrogasci OP Solin ( DVD Solin, Vranjic, Klis, Muć, Dugopolje, Za-gora) u ovom periodu interveniraju 1148 puta.

Na području grada Solina, oba DVD-a interveniraju od početka pa-dalina u petak 3. veljače do utorka, kada se stanje postupno smiruje. Va-trogasci DVD-a Solin sa navalnim vozilom u petak i subotu od 08:00 do 14:00 pomažu pri izvlačenju vo-zila iz snijega. Istovremeno s kom-bi vozilom vrše prijevoz bolesnika i građana. Od ponedjeljka s kombi vo-zilom vatrogasci prevoze građane iz teško prohodnih ulica do autobusnih stanica. U utorak po dojavi Centra 112 u 00:20 h navalno vozilo sa 7 vatrogasaca odlazi u Prugovo izvući vozilo iz snježnog nanosa. Tom prili-kom izvlače osobno vozilo, „Prome-tov“ autobus te policijsko vozilo. Uz ove intervencije dio vatrogasaca po-maže pri čišćenju cesta. Vatrogasci DVD-a Vranjic u ovom periodu vrše 18 prijevoza građana, 4 izvlačenja vozila, 1 skidanje snijega sa krovišta, 4 raščišćavanja ulice, te interveniraju na požaru plastenika na Mravinskom putu.

Vatrogasci DVD-a Klis u razdo-blju od 3. do 9. veljače su interve-nirali preko 200 puta kod uklanja-nja vozila, čišćenja ulica, prijevoza bolesnika i građana. Najteža inter-vencija je bilo probijanje do dvoje građana koji su ostali na brdu iznad Prugova gdje imaju štalu sa 20 kra-va. Probijanje do njih je izvršeno uz pomoć strojeva tvrtke koja radi na vjetroelektranama. Vatrogasci DVD-a Klis su pomogli radnicima da izne-su akumulatore i gorivo za pokreta- nje strojeva, nakon čega je uspješno

probijen put do ugroženih ljudi. Vatrogasci DVD-a Dugopolje u

ovom razdoblju vrše 273 izvlačenja vozila, 150 dostava osnovnih potrep-ština, 40 dostava lijekova, 265 prije-voza građana, te pomažu lovcima u hranjenju divljači.

DVD Muć u ovom periodu ima 33 intervencije. Na intervencijama sudjeluje 68 vatrogasaca, a utrošeno je 205 radnih sati. U intervencijama su korišteni zapovjedno i navalno vozilo DVD-a, UNIMOG DIP Divu-lje te privatni traktor. Dostave hrane i lijekova su vršene u najudaljenije zaseoke u Zelovu Mućkom, Muću Gornjem, Ogorju Gornjem, Gizdav-cu i Postinju.- Vatrogasne ekipe su sa vozilima dolazile najbliže koliko su mogle do zaseoka, ostatak puta smo

išli pješke, sa namirnicama u ruksa-cima. Zbog snijega kojeg je na mje-stima bilo viši od jednog metra, mo-gli smo dnevno izvršiti 4-5 dostava. – rekao nam je zapovjednik DVD-a Muć Bože Delić.

Vatrogasci OP Solin su i u ovoj ne-pogodi bili spremni izaći na teren i pomoći građanima u svakoj situaciji, od intervencija vezanih za snježne nepogode, do ostalih vatrogasnih za-dataka. – rekao nam je zapovjednik OP Solin Dragan Kapitanović.

4.OP SPLIT

Vatrogasci splitskog operativnog područja su intervenirali ukupno 453 puta od čega najviše (399) na dostavama hrane i lijekova. Nakon prestanka padalina, vatrogasci JVP Split su vršili uklanjanje snijega i leda s krovova.

Prvog dana snježnih padalina u Splitu vršimo obilazak grada, te na-kon uvida u situaciju, u konzultaciji sa Stožerom, predlažemo da se gra-đanima preporuči ostajanje kod kuće radi njihove sigurnosti. Sve vatroga-sne strukture OP Split, tj. DVD Split, Žrnovnica, Slatine, te JVP Split od prvog dana su uključene u pomaga-nje građanima kroz prijevoze i spa-šavanja, tehničke intervencije, te u uklanjanje posljedica nevremena. Vatrogasci JVP Split svakodnevno u suradnji s volonterima vrše dostavu hrane najugroženijim sugrađanima. Vatrogasna struktura, i dobrovoljna i profesionalna, ne samo na području OP Split, već na razini cijele župa-nije je izvanredno funkcionirala, te se opet pokazalo da su vatrogasci je-dina organizirana snaga spremna za interveniranje u svim oblicima ne-sreća. Također je potrebno istaknuti i visoku razinu suradnje između svih žurnih službi, dakle vatrogasaca, po-licije i Hitne pomoći. Kvalitetan rad vatrogasaca građani iznimno cijene. O tome govori podatak sa Brača da su građani davali svoje bankovne kartice vatrogascima da im kupe po-trepštine. Takvo povjerenje je trebalo zaslužiti - rekao nam je zapovjednik JVP Split Felicijo Parčina.

5.OP OMIŠ

Vatrogasci OP Omiš (DVD Omiš,Kučiće, Gata, Zadvarje, Dugi Rat) su imali 159 intervencija.

Za vrijeme trajanja ove nepogode,

Kvalitetan rad vatrogasaca

građani iznimno cijene. O tome

govori podatak s Brača gdje su

građani davali svoje bankovne

kartice vatrogascima da im

kupe potrepštine. Takvo povje-

renje je trebalo zaslužiti

““

Felicijo Parčina

Gdje nisu mogli vozilima, vatrogasci su se probijali pješke

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



vatrogasci omiškog područja vrše prijevoze bolesnika, ozlijeđenih, izvlačenje vozila, te čišćenje pro-metnica. Tako DVD Omiš ima 60 intervencija i jedno čišćenje snijega, Zadvarje 12, Gata 27 intervencija i 2 čišćenja, Kučiće 56. Vatrogasci Du-gog Rata vrše čišćenje ulica 4 puta, gdje je utrošeno ukupno 247 radnih sati. Vatrogasci DVD-a Omiš su ta-kođer intervenirali pri urušavanju krova tvornice „Omial nova“. Na prvi dan padalina vatrogasci DVD-a Kučiće su morali pomoći pri izvla-čenju skoro 40 automobila. Naime, u 2 obližnja zaseoka istovremeno su bila 2 sprovoda. Za vrijeme trajanja sprovoda napadala je velika količina snijega i sva vozila su morala biti izvučena uz pomoć vatrogasaca.

6.OP Makarska

Vatrogasci OP Makarska (DVD Makarska, Podgora, Tučepi, Gradac, Brela, Baška Voda) imali su 137 in-tervencija. Najviše izlazaka se odno-si na pomoć pri posipanju i čišćenju cesta. Ostatak se odnosi na prijevoze bolesnika i građana, dostave lijeko-va, te tehničke intervencije. Radilo se o mjestima Općina Brela - Zave-terje, Gornja Brela, Ščit, Jakiruša i gornji Kričak; općina Gradac - Gra-dac, Grma, Brist, Podaca, Zaostrog i Drvenik; općina Podgora - Živo-gošće, Murava, Strn, Igrane, Gornje Igrane - Šošići .

7. OP SINJ

Vatrogasci operativnog područja Sinj (bivša općina Sinj), DVD-Sinj, Vrlika, Trilj i Dicmo u ovom perio-du su intervenirali 260 puta, i to na prijevozu osoba na hemodijalizu,

prijevoz ozlijeđe-nih osoba na Hitnu medicinsku pomoć, spašavanje osoba i vozila iz snježnih smetova, opskrba stanovništva osnov-nim prehrambenim namirnicama, ukla-njanje šteta nastalih djelovanjem oluj-ne bure, dostava lijekova bolesnim osobama, čišćenje potkrovlja od snije-ga nemoćnim oso-bama, asistiranje

državnim službama prilikom njiho-vih intervencija, te gašenje požara. “ Možemo kazati da su i ovaj put va-trogasci odradili najveći dio poslova, više od 90% poslova na uklanjanju posljedica vremenske nepogode (osim čišćenja snijega s prometni-ca). Nažalost, nemamo priliku uvi-jek to prezentirati. Vatrogasci su bili i ostali JEDINA redovna operativna gradska/općinska snaga za sve vrste ugroza“ - rekao je zapovjednik OP Sinj Stipe Ančić.

8.OP IMOTSKI

Na Imotskom području obilne snježne padaline su izazvale veće probleme nego u priobalju. Manji zaseoci, udaljeni od glavnih promet-nica, bili su nekoliko dan u promet-noj izolaciji. Vatrogasci su se probili do mjesta Aržano, Slivno, Proložac Donji, Proložac Gornji, Ričice, Pod-bablje. U ispomoć službama na ovom područje je upućena i vojska. Uz intervencije vezane uz nevrije-me vatrogasci JVP Imotski su inter-venirali na gašenju 2 krovišta, pri temperaturi od -10 CO. Vatrogasci OP Imotski ( DVD Imotski, Lovreć, Zagvozd i JVP Imotski) intervenirali su 336 puta.

9.VRGORAC

Mjesta vrgoračkog kraja su bila nekoliko dana u potpunoj prometnoj izolaciji. Velika količina snijega je dovela i do urušavanja krovova na nekoliko objekata. Vrgorački va-trogasci interveniraju 316 puta, pri probijanju do zaseoka radi dostave hrane, čišćenja ulica, prijevoza gra-đana i bolesnika te ostalih vatroga-snih intervencija.

-Teško je izdvojiti neku pojedinač-nu situaciju kao najtežu jer su sve intervencije odrađene u ekstremnim uvjetima. Najteže intervencije su bile pri probijanju do bolesnih ljudi u izoliranim zaseocima. Probijanje i prebacivanje do vozila hitne pomoći se vršilo pješke nekoliko kilometara kroz nanose.- Rekao nam je zapo-vjednik DVD-a Vrgorac Markotić.

SREDNJODALMATINSKI OTOCI

10.OP ŠOLTAVatrogasci DVD Šolta su u ovom

periodu intervenirali 12 puta na pri-jevozima građana, dostavi hrane i li-jekova te tehničkim intervencijama. – Iako je na pojedinim mjestima na Šolti Bilo i do 40 cm snijega, nismo se susreli sa većim problemima. Ko-munalne službe u suradnji sa građe-vinskim tvrtkama su brzo očistile ce-ste. Također nismo trebali raditi puno dostava po manjim zaseocima, jer je većina stanovnika u većim mjestima otoka dobro prometno povezanima. – rekao nam je predsjednik DVD –a Šolta Ivica Stanišić.

11.OP BRAČ

Brački vatrogasci (DVD Supetar, Milna, Pučišća, Selca, Bol) imali su ukupno 86 intervencija. Najteže je bilo u unutrašnjosti otoka gdje se s teškom mehanizacijom trebalo probijati do manjih zaseoka. Dodat-ne poteškoće su izazvali i nestanci struje. Prema pisanju „Slobodne Dalmacije“, vatrogasci DVD-a Sel-ca su nakon višednevne potrage na području između Bola i Sumartina i pronašli 50 zalutalih ovaca koje su pred snježnim nevremenom pobje-gle na južnu stranu otoka.

12. OP HVAR

Na otoku Hvaru nije bilo interven-cija prouzrokovanih snježnim nevre-menom.

13. OP VIS

Pri intervenciji izvlačenja vozila, UNIMOG DVD-a Komiža je zbog leda iskliznuo sa ceste. Vozilo je znatno oštećeno, a ozlijeđenih vatro-gasaca nije bilo.

Sve su intervencije odrađene u ekstremnim uvjetima

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



„Čim su prognoze najavile vremenske nepogode neuobičaje-no velikog intenzite-ta, naši su vatrogasci stavljeni u stupanj povišene pripravno-sti pa su već s prvim snježnim pahuljama bili potpuno spremni reagirati na svaki žurni poziv. A poziva je bilo, supetarski su vatrogasci u 14 dana nevremena uspješno odradili 44 interven-cije“ - u dvije rečeni-ce sažima vatrogasnu snježnu svakodnevicu zapovjednik vatroga-sne postrojbe Dobro-voljnog vatrogasnog društva Supetar Ivan Jakšić.

A intervencija je bilo zaista svakakvih, od onih uobičajenih za ovo doba godine poput gašenja elek-tričnih stupova i ukla-njanja prepreka na prometnicama preko izvlačenja ljudi i vozi-la zametenih u snjež-nim nanosima pa sve do ispomoći zdrastve-nim službama otoka u transportu bolesnika, posebice onih koji su

u Dom zdravlja u Su-petru morali doći na hemodijalizu.

Pa ipak, kao najzah-tjevnije obzirom na korištenje ljudstva i tehnike, izdvajaju se intervencije tehničke ispomoći djelatnicima HEP-a pogona Brač s kojima su nevreme-nu usprkos, nadljud-skim naporima uspje-li osigurati dostavu električne energije stanovnicima otoka Brača tijekom svih tih snježnih dana. Naval-no vatrogasno vozilo i 30-metarske vatro-gasne autoljestve sa posadama pomagale su radnicima HEP-a u čišćenju i odleđiva-nju na najugroženijim trasama 35 kV dale-kovod kod Nerežišća i 20 kV dalekovod Bol - Gornji Humac.

Druga intervencija u kojoj su supetarski va-trogasci pokazali, ne samo svoju obučenost već i snalažljivost u zahtjevnim situacija-ma, bila je čišćenje zamrznutim snježnim naslagama potpuno

okovane rive grada Supetra. Uz korištenje potopnih pumpi, le-deni okov uspješno je otopljen morskom vo-dom iz gradske luke čija je temperatura bila nekoliko stupnje-va viša od temperature zraka, ostaci snijega i leda uklonjeni su ruč-no lopatama, a sve su očišćene površine na koncu bile još i posute krupnom solju kako bi se spriječilo evenutal-no naknadno stvaranje poledice.

Iako, ruku na srce, ni Supetrani nisu na-vikli na ovakvo (ne)vrijeme, kompaktna i na samoorganiziranje navikla otočka zajed-nica, s nedaćom se na koncu bolje nosila nego što bi se to dalo naslutiti, a supetarski su vatrogasci u svim kritičnim situacijama bili na visini zadat-ka; brzi, snalažljivi i efikasni baš kao što se to od službe čiji je primarni cilj zaštita i spašavanje ljudi i imovine i očekuje.

SUPETRANI SPREMNO DOČEKALI SNIJEG

Prijevoz bolesnika

Tehnička ispomoć HEP-u Čišćenje supetarske rive

Tekst i foto: Jakov Zlatar

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Klimatskim nevoljama za Dolinu Neretve kao da nema kraja. Dvjema velikim poplavama 2010. godine i kata-strofalnim tučama valja pridodati i debeli snježni pokri-vač koji nas je pokrio u 2012. U nekoliko navrata na sami grad Metković palo je ukupno 88 cm snijega uz obilnu cjelonoćnu ledenu kišu. Ni najstariji stanovnici ne pamte ovolike količine snijega u Gradu na Neretvi.

Kako vatrogasna služba djeluje u ovakvim uvjetima? Koje intervencije odrađuje? Kako se nositi s radom u ovakvim vremenskim neprilikama?

Sve je počelo 2.veljače 2012 u večernjim satima s la-ganim snijegom koji se tijekom noći pojačao, te ga je uju-tro već bilo oko 20-25 cm.

Po našoj procjeni i slušajući redovna izvješća pro-gnostičara, odmah su se pojačala operativna dežurstva u postrojbi na način da je pričuvna smjena konstantno bila prisutna u postrojbi te smo time dobili šest vatrogasaca u smjeni.

Već u petak i subotu (nakon novih 30 cm snijega) za-redali su se prvi pozivi i prve intervencije. Najčešće su to bili pozivi bolesnika s dijalize iz okolnih mjesta pa i samog Grada koji je bio u potpunosti blokiran, koje smo potom prevozili u Dom zdravlja u Metkoviću. Kako se vrijeme nije smirivalo, operativno dežurstvo nije se mo-glo „obraniti“ od poziva za svakojakim vrstama pomo-ći. Ovdje moramo napomenuti da je vrlo važno pozive smjestiti po prioritetima, a određene pozive za pomoći proslijediti Crvenom križu ili drugim službama (HEP, Vodovod, i sl.). No problem se u ovakvoj situaciji javlja i kod tih službi jer iste nisu u mogućnosti probijati se u sve dijelove Grada i Doline, tako da smo u nekoliko navrata s našim terenskim vozilom Mazda BT50 4x4 prevozili njihove radnike na mjesta intervencije.

No pošto se vrijeme nije smirivalo i prema prognoza-ma se čekao drugi val snježnog nevremena, intervencije su se zaredale takvim tempom da smo konstantno imali dvije do tri smjene vani po cijele dane. Pored prijevoza bolesnika kojima smo dali najveći prioritet, odrađivane su intervencije poput:

• vađenja osobnih vozila i kamiona zametenih u snijegu• čišćenja kritičnih objekata od snijega s krovova

zbog opasnosti od urušavanja• skidanja i fiksiranja napuklih ili urušenih dimnjaka

s krovova• uklanjane puknutih grana s prometnica• pilanje napuklih grana sa stabala• prijevoz i pomoć pri posipanju soli na najkritični-

jim mjestima u gradu• skidanje leda s oluka i krovova objekata po cijelom

gradu• čišćenje lokalnih prometnica uz pomoć vatrogasne

ralice JVP Gruda Konavle-kojima se ovom prili-kom iskreno zahvaljujemo na pomoći

Također jedna od najvažnijih akcija bila je sudjelovanje u spašavanju krova gradske športske dvorane koji se pod velikim teretom snijega počeo urušavati. Naime, glavna nosiva željezna greda počela se savijati pod teretom te se uvila oko 15 cm što je bio signal za hitnu akciju koja je i provedena. Za cijelo vrijeme ovih padalina određeni broj ljudi čistio je krov kako bi se dvorana sačuvala u čemu se na kraju i uspjelo.

Kao što se vidi iz opisa intervencija, većina je odrađena s vatrogasnom auto ljestvom i auto platformom,tj. radom na visini što je, kako znamo, izuzetno zahtjevno i opasno, no pripadnici JVP-a Metković uspješno su odradili sve te intervencije bez ijednog incidenta. Tome je zasigurno doprinijela činjenica da su dva naša pripadnika tijekom prošle godine bila na osposobljavanju za spašavanje sa visina i iz dubina u JVP-u Rijeka.

U ovih 15 dana snijega u gradu Metkoviću ukupno su odrađene 134 intervencije. Ako, uzmemo u obzir da je godišnji prosjek intervencija postrojbe Metković između 250-300 dolazimo do saznanja da je tijekom pola mjeseca odrađen skoro polugodišnji broj ukupnih intervencija.

Na kraju moram zaključno reći da i kroz ovo iskustvo, a i iskustvo dviju velikih poplava 2010. g. zaključak ostaje isti: Ne postoji organiziranija, stručnija i mul-tidiscipliniranija snaga koja može djelovati trenutno na određenom području u ovakvim situacijama od vatrogasaca.

Dubrovačko-neretvanska županija

BROJNE INTERVENCIJE

Tekst i foto: Jure Pilj dipl.inž – zapovjednik JVP Metković

Na grad Metković je palo 88 cm snijegaNajveća intervencija je bilo spašavanje krova dvorane

koji se pod teretom snijega počeo urušavati

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Hladna zima u prvoj polo-vici veljače 2012. godi-ne zaledila je gotovo sve

hrvatske rijeke, pa tako i Mrežnicu u općini Generalski Stol. Hladan sjevernoistočni vjetar uz višednev-ne temperature zraka koje su pada-le i dvadeset stupnjeva ispod ništice okovali su ledom rijeku u svoj njenoj širini. Palo je puno snijega i krajolik je prekriven bjelinom u kojoj se više nije raspoznavalo riječno korito od obale i okolnog prostora. Stariji ljudi vezani životom uz Mrežnicu pamte malo takvih godina kada se preko ri-

jeke moglo hodajući. Neki se još sje-ćaju da je sredinom prošlog stoljeća i vesela svatovska zaprega saonicama prešla s jedne na drugu stranu. I dje-ca su išla u školu, a zaposleni na vlak i na posao. Ove zime nije bilo sva-tova, djeci je sada škola blizu, zapo-slenih je malo, ali na zaleđenu rijeku morali su jedino vatrogasci DVD – a Bukovlje. U okolnim selima nema

vodovoda, a kod ljudi koji još drže stoku po-javila se nestašica vode za njeno napajanje. Kiše već dugo nije bilo, dvo-rišni bunari za skuplja-nje kišnice su presušili,

a niske temperature, dubok snijeg, nizbrdica i zaleđena rijeka onemo-gućili su pristup stoci do pojila kao nekada. Žeđali su i ljudi i blago, a spas se tražio u topljenju snijega na kućnim pećima ili vani u velikim ko-tlovima. U takvoj situaciji nije bilo druge mogućnosti do intervencije dragovoljaca iz Bukovlja već znanih po požrtvovnosti i složnosti. Glav-

ni teret podnijeli su predsjednik DVD – a Ivan Fudurić, zapo-vjednik Davor Krivačić, te Mar-ko Stojković i Darko Domšić. Dodatno se angažirala i zimska služba kako bi snažnom ralicom prokrčila put do rijeke. Unatoč hladnoći nije zatajio ni trideset godina stari vatrogasni kamion s cisternom zapremnine od pet tisuća litara. Na nekoliko meta-ra od obale pokraj pontonskog mosta u Zvečaju razbijen je dva-desetak centimetara debeli led i

uz pomoć pumpe za vodu punjena je cisterna. Zaslugom vatrogasaca op-skrba najpotrebnijima je tako uspo-stavljena i trajat će sve do nastanka povoljnijih vremenskih okolnosti.

Vatrogasci iz Bukovlja na zaleđenoj Mrežnici

Obilan snijeg i izuzetno niske temperature u veljači značile su i pojačanu aktivnost za

pripadnike Javne vatrogasne postrojbe grada Kar-lovca. U razdoblju od 8. pa do 12. veljače ta je po-strojba intervenirala čak 19 puta, najviše na ukla-njanju ledenih siga s krovova. Osim sa stambenih zgrada s kojih je prijetila opasnost prolaznicima, led se uklanjao i sa zgrada Gradskog poglavarstva i Ureda za obranu.

Led se s krovova zgrada skidao u nekoliko gradskih ulica i to kroz šest intervencija, kazao je Robert Hranilović, zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca. Tehničke intervencije te vrste bile su u Domobranskoj ulici, Zrinskom trgu, ulici Banija, Senjskoj te ulicama Vlatka Mačeka i Vatroslava Lisinskog.

- Od ostalih intervencija profesionalni gasitelji spašavali su i labudove na rijeci Korani, četiri su puta intervenirali zbog požara na dimnjacima, isto toliko bilo je i gašenja požara na građevinskim objektima. Imali smo i jednu intervenciju zbog prometne nezgode, a po vatrodojavi smo izlazili tri puta na teren – kaže Robert Hranilović.

Intervencije karlovačkih vatrogasaca

Djelatnici JVP-a uklanjali led s krovova

Sige su predstavljale veliku opasnost za prolaznikeTekst i foto: Zdenko Pomoravec

Preko Mrežnice se moglo hodajući, a riječno se korito po ničemu nije razlikovalo od obale

Dvadesetak centimetara debeli led je razbijen kako bi se došlo do vode

kojom je punjena cisterna

Tekst i foto: Ante Jozo Ramić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Državni hidrometeorološki zavod u analizi tempera-

turnih anomalija za siječanj 2012. godine pokazuje da su u najvećem dijelu Hrvatske srednje mjesečne temperature zraka bile više od više-godišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Temperaturna odstupanja bila su u rasponu od -1.0 °C na Zavižanu do 3.3 °C u Bjelovaru, Osijeku, Zagre-bu (Grič) i Varaždinu.

Slične anomalije odnosile su se i na količinu oborina, odnosno na sušno razdoblje koje je obilježilo čitavu 2011. godinu i početak nove godine što je svoju špicu imalo na području Šibenika gdje je oborina bilo i do 70 % manje nego u razdo-blju (1961.-1990.). Manifestacija vrlo neobičnog sušnog vremena su požari i intervencije na početku ve-ljače kada su gorjele velike travnate površine uz južnu osječku zaobila-znicu.

Vrijeme se stubokom izmijenilo već za nekoliko dana! Snijeg i niski pad tem-peratura zraka konkretizirao se u punom obimu 3.veljače 2012. Snijeg je na područ-ju grada Osijeka padao pet uzastopnih dana, a nakon toga sporadično još desetak dana. Tehničke intervencije na građevinskim objektima počele su se nazirati već na-kon nekoliko hladnih dana.

Prvo su počela prokišnjavati pot-krovlja stambenih i drugih objekata, a zatim su uslijedile i „ozbiljnije“ tehničke intervencije na industrij-skim, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, upravnim i ostalim objektima na području operativnog djelovanja JPVP Grada Osijeka.

Razvrstavajući intervencije po vrstama za promatrano razdoblje u veljači 2012., razvidno je da od ukupno 72 odrađene tehničke in-tervencije njih 69 bilo na građevin-skim objektima. Kroz to razdoblje sva raspoloživa tehnika i vatrogasci bili su u neprekidnom radnom pogo-nu. Od vatrogasnih vozila najčešće se upotrebljavala auto-ljestva L-32, auto-ljestva L-53, zglobna platfor-ma TJ 420 F i tehničko vozilo. Što se tiče manualne opreme, za skida-nje ogromnih ledenica i oslobađanje oluka od leda najviše su se koristile različite vrste lopata, sjekira, čaklji i

pijuka. Led je najveću štetu pravio na blago položenim limenim krovo-vima s postavljenim snjegobranima. Tamo gdje je prostor bio nepristupa-čan za vatrogasna vozila primjenji-vale su se tehnike SUS-a. Koristila su se statička i dinamička užad, ra-zni stoperi, sprave za osiguravanje, karabineri, zamke i standardni va-trogasni pojas. Ovakav način rada zahtijevao je vrlo dobru psiho-fi-zičku kondiciju jer se danima odvi-jao na temperaturama do -10°C sa snijegom, vjetrom i ledom. Većina toga posla odrađena je na krovovi-ma višekatnih objekata visine do 15 m i površine od više stotina m2. Vatrogasci grada Osijeka nastavno i praktično bili su pripremljeni za rad na hladnoći i zdravstvene posljedice koje nepropisno izvođenje rada na hladnoći može prouzročiti kao i za kretanje po zaleđenim površinama.

Profesionalnim i predanim ra-dom vatrogasci JPVP Grada Osijeka odradili su sve ove pomalo netipič-ne intervencije u ledenim i stude-nim uvjetima kakvi su posljednji put tako oštri bili još davne 1986. godine!

I osječki vatrogasci u borbi s ledom

Tekst i foto: Dario Majetić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Uslijed obilnih snježnih padalina i neuobičajeno niskih temperatura, načelnik Općine Đulovac

Drago Hodak organizirao je opskrbu osnovnim život-nim potrepštinama za više od dvadesetak domaćinstava smještenih u nekoliko okolnih naselja udaljenih od pro-metnica.

Tri grupe općinskih zaposlenika i pripadnika dobro-voljnog vatrogasnog društva Đulovac, u nekoliko su navrata obišli obiteljske kuće sa starijim i nemoćnim osobama. Osim dostave hrane i lijekova, pomogli su u čišćenju snijega, donošenju vode i drva. Najteže pri-stupačna domaćinstva obišli su Božidar Nikolić, Franjo Starčević i Dragan Tunić, zaposlenici Javne vatrogasne postrojbe Daruvar, a u obilasku svojih susjeda poslužili su se navalnim vozilom DVD Đulovac.

Vatrogasci pomažu

Humanost na djelu

Tekst i foto: Željko Horvat

Ovoj vatrogasnoj intervenciji pridružili su se i županijski vatrogasni zapovjednik Željko Jambrek, tajnik DVD-a Branislav Bijelić, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Bjelovar Marijan Radoš, te načelnik Odjela Danko Stavinoha. Obišli su 72-godišnjeg Simu Božića, koji živi usamljeničkim životom u šumi, udaljenom više od 2 kilometra od najbližeg susjeda i 700 metara od prometnice

Đulovac – Suhopolje.

Veliki požar koji je 11. veljače 2012.

sredinom dana izbio na Ćićariji, između Sluma i Genetskog centra, loka-liziran je u nedjelju 12. veljače u 4 sata. Izgorje-lo je više od 100 hektara bjelogorične šume, ni-skog raslinja i trave. Pret-postavlja se da je uslijed jake, na udare olujne bure, puknuo vez na da-lekovodu, a iskra zapalila suho raslinje. U gašenju požara sudjelovalo je 220 vatrogasaca, policajaca, djelatnika Uprave šuma Podružnice Buzet i bu-zetskog pogona Elektro-istre te cestara. Na licu mjesta bilo je 85 vatrogasaca s 22 vatrogasna vozila iz JVP-a Umag, Buzet, Poreč, Rovinj, Labin, Pula i Pazin te DVD-a Buzet i Lanišće. Na zgarištu je dežuralo 20 vatro-gasaca iz JVP-a Buzet, Umag, Pazin i Labin zajedno s 50 djelatnika Hrvatskih šuma.

-Gašenje požara na Ćićariji odvijalo se u vrlo teškim uvjetima, ali smo vrlo zadovoljni intervencijom tijekom

koje nitko nije stradao, nitko nije ozlijeđen, no imali smo dosta kvaro-va na vozilima i opremi. Vatrogasci su obranili objekte Genetskog cen-tra na Nugljanskom kra-su i omanju vikendicu. Vatra se vrlo brzo širila i bilo je evakuirano ne-koliko konja nedaleko od Sluma i u jednom trenutku približila se je farmi obitelji Zlatić koja ima 120 ovaca i 50-ak ja-njaca. Gasitelji su među-tim bili vrlo učinkoviti i uspješno riješili tu situa-ciju. Noću se živa spusti-la na minus 12 stupnjeva Celzija, a udari bure do-

sizali su do 130 kilometara na sat. Voda se ledila u mla-znicama, pucale su cijevi i oštećene su pumpe za vodu i sustavi za kočenje, rekao je Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik i zamjenik načelnika Stožera za-štite i spašavanja Istarske županije.

NA ĆIĆARIJI IZGORJELO VIŠE OD STO HEKTARA ŠUME, NISKOG RASLINJA I TRAVE

ORKANSKA BURA OTEŽAVALA GAŠENJE

Niske temperature dovele se do zaleđivanja vode u mlaznicama te do pucanja cijevi

Tekst i foto: Asim Čabaravdić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Dana 6.veljače u popodnevnim satima pripadnik vatrogasne

postrojbe DVD-a Oriovac dobio je dojavu da u četverokatnoj stambenoj zgradi u Oriovcu gori dimnjak koji se zapalio dužinom sva četiri kata te zgrade. Na intervenciju su izašla 4 va-trogasca s jednim vozilom te je utvr-đeno da vatra izbija kroz otvore za peć u svim stanovima koji su spojeni na dimnjak. Nakon čišćenja centralne peći te čišćenja dimnjaka u stanu na prvom katu, vatrogasci su ostali dežu-rati u zgradi dok u dimnjaku ne izgori preostala količina čađe i smole. Tem-peratura dimnjaka je bila toliko inten-zivna da je pukao zid u stanu na četvr-tome katu. Srećom, stanar na prvome katu je zamijetio da dimnjak isijava veliku toplinu pa je stigao odmaknuti namještaj od užarenog dimnjaka te je svojim pozivom uspio spriječiti veću materijalnu štetu, kako u svome, tako i u ostalim stanovima.

Druga intervencija se dogodila 8.veljače oko 8:30 sati na pružnom pri-jelazu županijske ceste Nova Gradiška-Slavonski Brod u mjestu Malino gdje se kombi vozilo Fiat nije zaustavilo prilikom spuštanja rampe te se sudarilo sa specijalnim vozilom HŽ-a. Kombi vozilo Fiat u potpunosti je bilo smr-skano, a vozač je ostao na mjestu ostao mrtav. Pripadnici DVD-a Oriovac su morali hidrauličkim alatom oslobodi-ti smrskano tijelo vozača radi policij-skog uviđaja. Na istom željezničkom prijelazu zbog oštećene signalizacije

nekoliko dana kasnije vlak HŽ je udario u dostavno vozilo, ali srećom vozač nije ozli-jeđen.

Isti tjedan, dana 11.veljače u prijepod-nevnim satima, preko DUZS-a vatrogasci DVD-a Oriovac bili su upućeni na požar uredskih prostora lokalnog tapetarskog obrta u mjestu Malino. Požar je uzrokovan gorenjem plinskog topa koji je služio za grijanje uredskih prostorija. Plamen je za-hvatio parketni pod ureda, uredski stol sa računalom te je gorjela plinska boca. Brzom intervencijom vatrogasaca plinska boca te plinski top se odstranjuju iz prostorija te gašenjem vatrom zahvaćenog namještaja sprječava se širenje požara na ostatak tape-tarskog obrta.

Tri zahtjevne intervencije DVD-a Oriovac u jednom tjednu

Požar dimnjaka

Izvlačenje unesrećenog na pružnom prijelazu

Tekst i foto: Mario Vlk

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



ZAHTJEVNA PROTUPOŽARNA INTERVENCIJA U TVORNICI „STUDENAC“ U LIPIKU

Složeni postupci gašenja• Ova je godina za pripadnike više DVD-a s područja VZ Pakrac-Lipik, te za članove

JVP Daruvar i JVP Garešnica započela prvoga radnoga dana u jutarnjim satima, nakon dojave o požaru u skladištu tvornice „Studenac“ Lipik

• Višesatnom borbom s vatrenom stihijom spriječena katastrofa širih razmjera, a unatoč uspješnom suprotstavljanju vatri, pričinjena je golema materijalna

šteta

Nova 2012. godina nije dobro započela za va-trogasce s područja VZ

Pakrac-Lipik u Požeško-slavonskoj županiji. Prvoga radnoga dana, rano ujutro, stigla je dojava putem Centra 112 da je došlo do požara u skladi-štu tvornice „Studenac“ u Lipiku. Odmah je objavljena protupožarna uzbuna za pripadnike operativne postrojbe DVD Lipik koju je po-veo zapovjednik DVD-a i područni vatrogasni zapovjednik, vatrogasni časnik 1. klase Tomislav Stokić. U veoma kratkom vremenu, zbog ve-ličine i jačine požara, te zbog opa-snosti od mogućeg širenja vatre na susjedne objekte, na intervenciju su pozvani operativci još nekoliko DVD-a, kao i pripadnici JVP Daru-var i JVP Garešnica, te je zatražena

doprema do-datnih ko-ličina pjene od JVP Po-žega. Tako je u saniranju z a h t j e v n e protupožarne intervencije u tvornici „Stu-denac“ u Li-piku sudjelo-valo ukupno 70 vatrogasa-ca s 18 vozi-la, pomoć je pružilo i tri-desetak rad-nika tvornice, a uključeni su i radni stroje-

vi s vozačima tvrtke „Straga-

trans“ iz Lipika. Ubrzo su na loka-ciju požara pristigli gradonačelnik

Lipika Antun Haramija, te odgovor-ne osobe iz tvrtke „Podravka“ u či-jem sastavu posluje lipička tvornice „Studenac“.

Opis objekta

Objekt u kojemu je došlo do po-žara dio je tvornice „Studenac“, me-đuprostor između proizvodnog po-gona i skladišta gotove robe, na koje je fizički vezan. Površina objekta je 1200 četvornih metara (40x30 m) s ulazima i izlazima prema sjeveru i jugu, te manjim otvorima (većina otvora blokirana je složenim paleta-ma s proizvodima) prema skladištu od 2000 četvornih metara na istoč-noj strani, te proizvodnim pogoni-ma sa zapadne strane. Konstrukcija je od armiranog betona sa zidovima od aluminijskih panela (sendvič lim), dok je krovna konstrukcija od armiranog betona prekrivena lime-nim pokrovom. Unutarnja visina

Bagerima se probijaju zidovi i uklanja gorivi materijal

S vilicarima se osiguravalo brže odimljavanje i prilaz žarištu požara

Pripremili: Tomislav Stokić i Boris Ožanić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



objekta je šest metara. Na objekt su ugrađena sekcijska industrijska vra-ta površine 20 četvornih metara. Ci-jeli prostor je jedna cjelina po čijoj sredini prolazi (smjer zapad-istok) 'transporter'-traka za prijevoz proi-zvoda u skladište. Uz to u navede-nom prostoru nalazilo se sljedeće: velike količine praznih galona za vodu na paletama, velike količine PVC-ampula (od kojih se puhanjem dobivaju plastične boce), drvene pa-lete, kartonska ambalaža i dva vili-čara s pogonom na ukapljeni naftni plin u bocama (propan-butan).

Dojava požara

U ponedjeljak, 2 siječnja 2012. godine u 07,23 sata dežurni u DVD-u Lipik dobiva dojavu iz Centra 112 da gori dio pogona u tvornici „Stu-denac“ u Lipiku. Ostale informaci-je nisu proslijeđene dojavom. Us-poredo s dojavom dežurnom članu DVD Lipik, sirenama se uzbunjuju ostali operativci DVD-a Lipik, koji u 07,28 sati izlaze na intervenciju s navalnim vozilo i autocisternom sa sedam (7) vatrogasaca.

Dolazak na mjesto

događaja, prva zapovijed

Pri dolasku u tvornicu „Stude-nac“ u 07,31 sati, izvana je vidljivo sljedeće:

- zadimljena je gotovo cijela tvornica, teški gusti dim smanju-je vidljivost i otežava disanje i na otvorenom prostoru (u krugu oko sto metara), zadimljen je prostor od oko deset tisuća četvornih metara

- plamen iz-bija iz sjevernog dijela opisanog prostora (među-skladište) i jasno je da požar ulazi u razbuktalu fazu, prisutno je veliko isijavanje topline

- požar su po-čeli gasiti radnici „Studenca“, naj-prije aparatima za početno gašenje požara, a zatim i iz hidrantske mreže iz koje su povukli tri C-mlaza vode- radnici od-

mah izvještavaju za-povjednika da su energenti isključe-ni

- jedan je radnik otrovan di-mom i odvoze ga kola hitne pomoći

Zbog opasnosti za radnike, zapo-vjednik izdaje trenutnu zapovijed po kojoj navalna i vodna grupa naval-noga vozila pripremaju dva mlaza vode za gašenje i kreću s gašenjem da bi radnici koji nisu odgovaraju-će zaštićeni mogli odstupiti s mjesta gdje je za njih preopasno. Vatrogas-ci s autocisternom pristupaju napa-janju navalnog vozila vodom. Cijevi s hidranata koje su služile za gaše-nje, prebacuju na napajanje vozila. Odmah su zatražene dodatne snage s obzirom na veličinu požara. Prvi su uzbunjeni operativci DVD Pakrac, a potom tijekom izviđanja i pripadnici DVD Dobrovac i DVD Poljana.

IzviđanjeIzviđanjem je utvrđeno sljedeće:

- gori plastika galona i ampula na plastičnim i drvenim paletama, vatra prijeti okolnim objektima, dim

onemogućava precizno izviđanje- u požaru su dvije plinske

boce na dva viličara (pogonski plin) i vrlo brzo se zagrijavaju

- susjedni skladišni objekt (istočno) potpuno je napunjen pro-izvodima (sokovi, voda), čime su blokirani prilazi objektu u kojemu gori

- proizvodni pogoni su na sre-ću samo zadimljeni, u njima nema požara i prema njima (smjer zapad) požar se sporo širi

- otežano je disanje u tim dije-lovima tvornice

- sekcijska vrata koja se otva-raju i zatvaraju imaju pogon na električni motor, nakon isključiva-nja struje ne mogu se otvarati ručno, već se moraju kidati limeni paneli i njihova nosiva konstrukcija

- limeni paneli zidova opoža-renog objekta počinju se savijati i pucati, pri čemu omogućavaju ula-zak zraka u opožareni prostor

- vjetar raspiruje plamen iz smjera juga prema sjeveru, zbog čega je najteže djelovati na sjever-noj strani

- hidranti su dobro raspoređe-ni, ali kada se većina aktivira tlak vode pada ispod dva bara

- zapovjednik je upoznat s teh-nološkim procesima, rasporedom prostorija i ulaza prema požaru od strane zaposlenika i voditelja tvor-nice

- zapovjednik je upoznat s rad-nim strojevima i ljudstvom koji su na raspolaganju prilikom protupo-žarne intervencije

- tvornica „Studenac“ raspola-

že s dva izolacijska aparata sa zra-kom

- do kraja izviđanja požar je na gotovo cijeloj površini prostora od oko tisuću četvornih metara

Pripreme za ulazak u skladište

Izgorjeli materijal nakon požara

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Tijek intervencije

Faza 1. Zbog bolje kontrole i organizacije rada na intervencije, požarište se dijeli na četiri sekto-ra rada: sjever, istok, zapad i jug, a svaki sektor preuzima jedan vodi-telj. Zapad privremeno kontroliraju djelatnici „Studenca“ (jer se požar ne širi u tom smjeru), na sjeveru su operativci DVD-a Lipik i DVD-a Pakrac, na istoku DVD-a Dobrovac i DVD-a Poljana, a na jugu iz DVD-a Pakrac. Radnike koji rade na vili-čarima koriste se za otkidanje panela zidova, nasilno otvaranje sekcijskih vrata što učinkovito obavljaju vili-ce na viličarima. Također se odmah kreće s uklanjanjem paleta s goto-vim proizvodima, što će omogućiti potpuni prilaz sektoru istok. Ovaj postupak je veoma dugotrajan i po-trajao je gotovo sve vrijeme inter-vencije. Potom se kreće u unutarnju navalu, čim se minimalno smanjila količina dima i snizila temperatu-ra. Prvo se uklanjaju plinske boce i iznutra se gasi žarište požara, te hla-de dimovi raspršenim mlazovima vode, dok se izvana hlade ugrijani zidovi i nabacuje voda na udaljenije skupine gorivih tvari punim mlazo-vima vode. Navalne grupe na sjeve-ru, koje djeluju u unutarnjoj navali, polijevaju se vodom kako bi uspjeli odraditi svoje zadaće. Rasterećuju se hidranti i osigurava dovoz vode cisternama DVD-a Lipik, DVD-a Pakrac i DVD-a Poljana iz drugih dijelova grada. Uspostavlja se pu-njenje boca zrakom (DVD Pakrac s kompresorom VZ Pakrac-Lipik) u zgradi Šumarije Lipik, objektu nasuprot tvornice „Studenac“ zbog dostupnosti električne energije, ne-zadimljenog prostora i stanovite količine alata koje može pomoći u intervenciji. Dva vatrogasca otrova-na su dimom (jedan zbog kvara na izolacijskom aparatu, s drugi zbog udisanja zatrovanog zraka na otvo-renom prostoru), preuzima ih služba hitne medicinske pomoći (nazočni od početka) i odmah su obojica pre-vezena u pakračku bolnicu.

Faza 2. Pripadnici JVP Požega dovezli su dodatne količine pjenila po zahtjevu zapovjednika interven-cije. Pristižu naknadno pozvani ope-rativci JVP Daruvar i JVP Garešni-ca i preuzimaju sektor zapad. JVP Daruvar djeluje s jednim mlazom

CAFS-a, a JVP Garešnica jednim C-mlazom vode unutarnjom nava-lom. Prebacivanjem vatrogasaca i autocisterne DVD Poljana poja-čava se sektor sjever, na kojemu je intenzitet požara najjači. S istoka je otvoren minimum prolaza i člano-vi DVD Dobrovac probijaju se do bočnog zida na istočnom sektoru. Raspodjelom ljudstva i tehnike (u 10,05 sati) požar je u cijelosti zao-kružen i snage se sve više približa-vaju jedne drugima. Nadležnim tije-lima poslana je poruka da je požar lokaliziran – stavljen pod kontrolu.

Faza 3. Teški radni strojevi tvrt-ke „Stragatrans“ (bager i utovari-vač) uključuju se u intervenciju i sa sektora jug počinju s rušenjem po-sljednjih panela zidova (za vrijeme rada ih se hladi vodom) i počinju s izvlačenjem gorivih tvari, pa ih se vani u potpunosti gasi. Vatrogasci su gotovo ugasili plamen, ali i dalje najviše gori na sjevernom sektoru. Članovi JVP Daruvar pripremaju ventilatore i kreću s prisilnom venti-lacijom iz smjera juga prema sjeveru i omogućavaju još bolje i pregledni-je gašenje preostalog dijela požara. Pripadnici JVP Garešnica pridru-žuju se ventiliranju i posljednjim probijanjem iz skladišta pospješuju odimljavanje iz smjera istoka prema sjeveroistoku. Na taj se način obav-lja potpuno odimljavanje požarišta u objektu. Na sjevernom se dijelu bitno popravlja vidljivost, pa jedan radni stroj kreće u razgrtanje žarišta s te strane i obavlja dodatno gašenje. U 12,40 sati svi sektori se spajaju u jedan – požar je ugašen. Iz pakračke bolnice javljaju da su svi otrovani

dimom stabilno.Faza 4. Do 14,30 sati obavlja

se posprema i svi sudionici ove za-htjevne protupožarne intervencije vraćaju se u svoje postaje. Čuva-nje zgarišta preuzimaju pripadnici DVD Veliki Banovac s navalnim vozilom i šest vatrogasaca, dok u 21,30 sati dežurstvo preuzimaju pri-padnici DVD Antunovac s navalnim vozilom i četiri vatrogasca i dežura-ju do 03,00 sata drugoga dana.

Završna faza gašenja

O silini vatre govori isparavanjes operativca

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Sudionici intervencije (vatrogasci i vozila)

U akciji gašenja velikog i zahtjevnog požara na objektu tvornice „Studenac“ u Lipiku sudjelo-vao je veći broj pripadnika DVD-a s područja Vatrogasne zajednice Pakrac-Lipik, profesional-ci iz nekoliko JVP-a, kao i zaposlenici tvrtke, te osoblje i radni strojevi iz nekoliko lipičkih tvrtki, a to su bili:

DVD Lipik - 2 vozila i 7 vatrogasacaDVD Pakrac - 3 vozila i 20 vatrogasacaDVD Dobrovac - 2 vozila i 6 vatrogasacaDVD Poljana- 3 vozila i 14 vatrogasacaJVP Daruvar- 2 vozila i 6 vatrogasacaJVP Garešnica - 2 vozila i 5 vatrogasacaJVP Požega - 1 vozilo i 2 vatrogascaDVD Veliki Banovac - 2 vozila i 6 vatro-

gasacaDVD Antunovac - 1 vozilo i 4 vatrogasca Ukupno je na intervenciji sudjelovalo 70

operativnih vatrogasaca s ukupno 18 vozila, a također su u određenim trenucima izravnu pomoć u saniranju stanja na požarištu pružili zaposlenici tvornice „Studenac“, njih 30 sa šest viličara, kao i dva radna stroja tvrtke „Straga-trans“ Lipik (bager i utovarivač) s vozačima. Također je u logističkoj potpori i u dežurstvima u DVD-ima bilo još tridesetak vatrogasaca, od čega u središnjem DVD Lipik još 16 pripadni-ka društva.

Kratke izjave o požaruJoš u tijeku vatrogasne intervencije na poža-

rištu su se okupili brojni građani, zatim gradona-čelnik Lipika Antun Haramija, kao i odgovorne osobe iz koprivničke „Podravke“, Prehrambene industrije u čijem sastavu djeluje i tvornica „Stu-denac“ iz Lipika. Tom je prilikom gradonačelnik A. Haramija naglasio kako se visoki stup dima vidio kilometrima daleko, što je jasno upućivalo na veličinu požara, a osobno je svjedočio kako su vatrogasci od samoga početka, nakon što su izuzetno brzo prispjeli na mjesto događaja, čini-li ogromne napore da obuzdaju vatrenu stihiju i spriječe širenje vatre na susjedne pogone. Tako-đer je u kraćoj izjavi Miroslav Vitković, pred-sjednik Uprave tvrtke „Podravka“ naglasio kako je prisebnošću zaposlenika koji su se u trenutku požara nalazili na svojim radnim mjestima i od-mah pristupili gašenju, te brzom intervencijom vatrogasnih snaga spriječeno da požar zahvati proizvodni pogon. Istina, šteta je golema, ali je uvjerenje kako će za relativno kratko vrijeme uslijediti nastavak proizvodnje, jer nisu stradala temeljna proizvodna postrojenja.

Zapovjednik DVD Lipik i područni vatroga-sni zapovjednik VZ Pakrac-Lipik Tomislav Sto-kić iskazao je svoje veliko zadovoljstvo što su svi sudionici u intervenciji pokazali visoku obuče-nost i umješnost u svladavanju vatrene stihije. To je osobito značajno kada se zna da najveći broj dobrovoljnih vatrogasaca, unatoč višegodišnjem stažu u vatrogastvu, nikada do sada nije imalo priliku da gasi tako zahtjevan i velik požar, ali su na koncu u relativno kratkom vremenskom peri-odu uspjeli obuzdati vatru i učiniti maksimum u sprječavanju nastanka još veće štete.

Spomenimo i kratku izjavu dr. Marijano-vića iz Opće bolnice Pakrac, kamo su odveze-na trojica otrovanih sudionika u gašenju požara (zaposlenik "Studenca" i dva vatrogasca) da su u potpunosti zbrinuti, te su dvojica odmah potom upućena na kućnu njegu, dok je treći otrovani za-držan do sljedećeg jutra i zatim pušten iz bolnice.

Uzrok požara i nastala šteta

Naknadnim istražnim radnjama nadležnih tijela i stručnjaka, utvrđeno je kako je požar prouzročio kratki spoj na neonskoj rasvjetnoj lampi u prostoru međuskladišta između proizvodnog pogona i skladišta gotove robe. Nastala šteta procijenjena je na oko 17 milijuna kuna, ali će točan iznos biti tek naknadno utvrđen, kada se pri-kupe točni podaci o količinama plastične ambalaže i granula, paleta i kartonske ambalaže, kao i nastale štete na zidovima, vratima, krovištu i instalacijama u izgorjelom međuskladištu. I u nalazu je istaknuto kako je zahvalju-jući brzoj i učinkovitoj intervenciji spriječena i daleko veća šteta.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Sažeti zaključak o cijeloj veoma uspješno izve-denoj intervenciji gašenja požara u tvornici „Studenac“ mogao bi se svesti na dio pozitivnih i dio negativnih konstatacija, a to u konačnici znači sljedeće:

- za ovakve intervencije, zbog velike količine dima, potrebna je znatno bolja zaštita vatrogasaca na otvore-nom prostoru, čega u navedenim dobrovoljnim vatro-gasnim postrojbama nedostaje

- vatrogasci na unutarnjoj navali ne smiju se oslanjati na signalnu zviždaljku izolacijskih aparata, već redovi-to kontrolirati tlak u boci na pripadajućem manometru

- pjena nije pokazala dobre rezultate gašenja jer se pod hrpama rastresitog materijala (ampule) i dalje na-lazilo dovoljno zraka i požar se nastavljao odvijati pod površinom, pa iako se radilo o PVC-materijalu, vodom se gasilo brže

- zapovjedni lanac nije popustio niti u jednom trenut-ku zbog savjesnog rada vođasektora, koji su brzo i re-dovito prosljeđivali sve informacije

- dvostruka radio-veza (na dvije različite frekvencije) pojednostavila je sustav, koji stoga nije bio preoptere-ćen, što bi u protivnom utjecalo na kašnjenje informa-cija

- dobro su bili organizirani, očito s puno znanja, pot-kovani zaposlenici tvrtke „Studenac“, koji su vatroga-snoj operativi stavljeni na raspolaganje i odradili su sve što se od njih tražilo, savjesno i predano, uz punu sigurnost rada

- pokazalo se da tlak i protok vode u hidrantskoj mre-ži postaje nedovoljan kada je većina hidranata otvorena

- hidranti i ostali uređaji za gašenje dobro su raspore-đeni u tvorničkom krugu, a na iznenađenje vatrogasaca, „Studenac“ raspolaže s dva nova izolacijska aparata sa zrakom. Njih su koristili radnici, na potom i vatrogasci – vrlo pozitivan primjer

- konstrukcija od armiranog betona dobro podnosi požar, ali kroz istovjetnu krovnu konstrukciju ne mogu se načiniti otvori za odimljavanje, što je bilo nužno u osom slučaju, a kao rezultat stoga je nastalo izgaranje dimova – flashower

- pretrpanost skladišta i skladištenje roba na puto-vima prolaza, pa čak i blokiranje vrata gotovim proi-zvodima usporilo je intervenciju i produžilo gašenje. Takvo nesavjesno korištenje prostora može dovesti do daleko veće katastrofe.

Zaključak

Zaposlenici tvrke pomagali su vatrogascima Prenatrpanost skladišta otežavalo je gašenje

Dodatno se gasi izgorjeli materijal

Niske temperature otežale su intervenciju

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Društva Donji Vidovec i Sveta Marija su 4. veljače 2012. godine u 4 sata i 35 mi-

nuta zaprimila dojavu iz dispečerskog centra JVP-a Čakovec da gori kuća u Donjem Vi-dovcu. Vatrogasci Svete Marije sa 6 članova i s navalnim vozilom marke „Magirus Deutz“ odlaze već u 4 sata i 42 minuta u 5 km udaljen D. Vidovec pri čemu su im je skliska cesta i snježne padaline otežavale put. Dolaskom na lice mjesta ovdje su već zatekli 4 vatrogasca DVD-a Donji Vidovec koji su gasili plamteći krov sa svojom autocisternom. Desetak vatro-gasaca dalo se u borbu s vatrom koja je bila u razbuktanoj fazi, a zapaljeno krovište je prije-tilo da zahvati i susjedne gospodarske zgrade. Zajedničkom akcijom oba DVD-a ubrzo je požar stavljen pod nadzor.

Intervencija završava u 5 sati i 45 minuta, a utrošeno je 5000 l vode. Uzrok požara utvrdit će se naknadno. Treba spomenuti da je u kući živio stariji muškarac koji je na vrijeme napu-stio goruću kuću i prošao bez povreda.

SPRIJEČENA VEĆA NESREĆAZajedničkom akcijom dvaju društava požar stavljen pod kontrolu

Posljedice požaraTekst i foto: Mladen Grubić

Dojavom županijskog vatroga-snog operativnog centra u ne-

delju 12. veljače 2012. u 11:25 sati zapovjedniku VZO Pisarovina o po-žaru obiteljske kuće u Bratini uzbu-njuje se domicilna postrojba DVD-a te izlazi na intervenciju.

Požar čađe u nepravilno izve-denom dimnjaku brzo se proširio vršnim dijelom krovne kostrukcije

kuće. Brzim djelova-njem 13 vatrogasaca sa 1 vozilom DVD-a Bratine kojima je za-povjednik VZO Pisa-rovina u ispomoć po-slao postrojbe DVD-a Pisarovina sa 11 va-trogasaca i 2 vozila te DVD Donje Kupčine sa 7 vatrogasaca i jed-nim vozilom, požar je ubrzo lokaliziran te se krenulo u otvaranje krovne konstrukcije i s početkom ventilacije.

Intervencija koju je dodatno otežalo 30-tak cm snijega te tempera-

tura od -8 ° C završila je u 13:45 h,a na njoj su upotrebljena 3 protupo-žarna aparata te minimalna količina (oko 500 litara) vode.

Brzom i uspješnom intervenci-jom vatrogasaca spašena je obitelj-ska kuća, a u požaru je oštećeno oko 15 m2 krovne konstrukcije te je vla-snik procijenio štetu na 10.000 kuna.

Pokazalo se korisno i učinkovito

dežurstvo vatrogasaca VZO Pisaro-vina kod grijanja spremišta i garaža (4 grijane garaže sa 7 vozila) tije-kom izuzetno hladnih tjedana, odr-žavajući operativnu spremnost na visokoj razini.

Neispravan dimnjak prouzročio požarNAJVEĆE ŠTETE NA KROVNOJ KONSTRUKCIJI

Niske temperature otežale su intervenciju

Nakon gašenja, pristupilo se ventilaciji krovišta

Tekst i foto: Tomislav Stepić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



U prijepodnevnim satima 4. veljače došlo je do požara

obiteljske kuće u Vinogradskoj ulici u Repušnici. Temeljem dojave koju je dežurni vatrogasac u Vatrogasnoj postrojbi Kutina zaprimio u 11.57 sati, na intervenciju se upućuju dva vatrogasna vozila i četiri vatrogasca. U popunu se poziva smjena iz pri-pravnosti, a na mjesto intervencije se poziva zapovjednika Vatrogasne postrojbe. Dežurni u vatrogasnoj postrojbi istovremeno obavještava i predsjednika DVD-a Repušnica o in-tervenciji te ubrzo na požarište stiže ekipa od pet članova DVD Repušni-ca s jednim vatrogasnim vozilom.

Nakon što je izviđanjem utvrđeno da je požarom zahvaćena kupaonica u prizemlju, pristupa se gašenju kom-biniranom unutarnjom i vanjskom navalom. Jedan vatrogasac smanju-je intenzitet požara gašenjem kroz prozor i hlađenjem dima, a navalna se grupa opremljena izolacijskim aparatima, i uz korištenje ventilatora za taktičku ventilaciju, probija kroz objekt do prostorije zahvaćene po-žarom i vrši potpuno gašenje požara. Nakon gašenja pristupa se sanaciji požarišta i zaostalih žarišta.

Zahvaljujući brzoj i učinkovitoj intervenciji vatrogasaca kutinske po-strojbe i dobrovoljnog vatrogasnog društva Repušnica, unatoč niskoj temperaturi i nevremenu praćenom jakim vjetrom i snježnim oborinama, spriječeno je širenje požara iz pro-storije u kojoj je nastao. Spašena je imovina velike materijalne vrijedno-sti, a članovima obitelji osiguran je ostanak u vlastitom domu.

SPAŠENA OBITELJSKA KUĆA

Posljedice požara u Repušnici

Tekst i foto: Franjo Lipšanski

Zapovjednik DVD-a Donji Andrijevci Ivan Vukaši-

nović zaprimio je 30. siječnja u 15.00 sati dojavu građanina o po-žaru otvorenog prostora na rudini Kućište južno od naselja Donji Andrijevci. Brzom intervecijom andrijevačkih vatrogasaca požar je ugašen u samom začetku tako

da je izgorjelo cca 100m2 trave i drugog niskog raslinja. Nažalost, u neposrednoj blizini požarišta nalazio se i stari hrast koji je dje-limično izgorio. U gašenju prvog ovogodišnjeg požara sudjelovala su četiri vatrogasca, istaknuo je zapovjednik Ivan Vukašinović.

U požaru otvorenog prostora izgorio stari hrast

POŽARI I INTERVENCIJE KUTINSKIH VATROGASACA U 2011. GODINI

Na području VZG Ku-tina u 2011. godini

kutinski su vatrogasci odra-dili 120 intervencija, u koji-ma je sudjelovalo preko 400 vatrogasaca, te je utrošeno 142050 m3 vode, 54 kg pra-ha za početno gašenje požara, 140 litara pjenila i 5 kg CO2. Ukupna nastala šteta pro-cjenjuje se na 1.312.600,00

ODRAĐENO 120 INTEREVENCIJA

Tekst i foto:Milan Šulter

Tekst i foto: Franjo Lipšanski

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



Od početka ove godine do 10. veljače, JVP Umag imao je 33 intervencije, a tijekom prošle godine 356 od kojih na područja Uma-ga 227, Buja 34, Novi-grada 43, Grožnjana 8, te po 22 intervencije u Oprtlju i Brtonigli. Za prošlogodišnju sezonu, uz 36 profesionalnih vatrogasaca, bio je još i 71 operativno sposoban dobrovoljni vatrogasa-ca u DVD-ima Bujštine. U JVP Umag računaju da su dobrim održava-njem voznog parka i osta-le vatrogasne opreme s vlastitim snagama uštedjeli oko 75.000 kuna.

Prema riječima zapovjednika JVP Umag i zapo-vjednika Područne vatrogasne zajednice Umag Marina Alessia, najviše zadaća su obavili u srpnju lani (51 in-tervencija), a najmanje krajem godine, točnije u prosin-cu (10). Požara otvorenog prostora na području grada Umaga bilo je lani 14 s izgorjelom površinom od 2,75 hektara, ali su umaški vatrogasci gasili vatru i na stam-benim objektima (3), industrijskim (3), prometnim sred-stvima (5) te požare smeća i kontejnera (14), dimnjaka (12), a zabilježili i 9 tehničkih intervencija u prometu i 127 ostalih tehničkih intervencija (ispumpavanje vode, piljenje grana, oslobađanje prometnica i ostalo u ukupno 227 intervencija). Među njima je i spašavanje lovačkog psa iz 15 metara duboke jame, osiguranje kod uništava-nja eksplozivnih naprava, traganje za nestalim osobama te pružanje pomoći Hitnoj medicinskoj pomoći kod no-šenja bolesnika i nepokretnih osoba, spašavanje osoba

u prometnim i ostalim nezgodama.

JVP Umag je pro-tekle godine realizirao 1.810 sati rada, a utro-šeno je sredstava za gašenje: 648 kubičnih metara vode, 400 lita-ra pjenila te 12 kilo-grama praha. Vozilima JVP Umag prijeđeno je 9.680 kilometara i pri tom potrošeno 5.231li-stra goriva.

JVP Umag je lani ostvario više zapaženih aktivnosti na preventiv-nom planu. U suradnji s

lovačkim društvima i spe-leološkim društvom umaški su vatrogasci obišli terene na cijeloj Bujštini i evidentirali jame opasne za gasitelje požara i sve ostale koji se kreću na tim prostorima. O tome su odgovarajući popisi upućeni jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima), tako da se svaka lokalna samouprava može pobrinuti o njihovom ozna-čavanju i ograđivanju. Veoma je važno da će jame biti ucrtane u karte, a sa speleološkim društvom dogovorit će se pokazne zajedničke vježbe zbog potreba mogućih zajedničkih intervencija. Osim intervencija, redovitog uvježbavanja djelatnika i održavanja voznog parka vla-stitim su radom umaški vatrogasci obavili više građevin-skih, strojarskih i ostalih poslova, tako da je umješnošću i zalaganjem zaposlenika ušteđeno oko 75.000,00 kuna. Pripadnici JVP Umag mogu se pohvaliti i uspješnim su-djelovanjem i osvojenim drugim mjestom na Županij-skom natjecanju istarskih vatrogasaca čime su osigurali nastup i na Državnom natjecanju ove godine u Zadru.

Analiza prošlogodišnjih intervencija

PREVENCIJA U PRVOM PLANU

Djelatnici JVP-a Umag redovito provode vježbe


VZ Koprivničko-križevačke županije

ANALIZA PROŠLOGODIŠNJIH AKTIVNOSTI

Tijekom prošle godine na području tri grada Kopriv-ničko-križevačke županije: Koprivnice, Križevca

i Đurđevca te 22 općine, bila je ukupno 691 intervenci-ja. Od toga je najviše bilo požara - ukupno 315, a broj tehničkih i ostalih intervencija koje su u porastu svake godine bilo je ukupno 292. Najviše intervencija imala je Javna vatrogasna postrojba grada Koprivnice, ukupno 294 u gradu i na području 11 općina gdje su djelovali za-jedno s domicilnim vatrogasnim društvima. Đurđevački profesionalci na svom požarnom području na kojem se nalazi sedam općina, imali su ukupno 218 intervencija, a profesionalci Križevaca na području grada i četiri općine ukupno 179 intervencija.

KOPRIVNICANa području djelovanja JVP grada Koprivnice bilo je

ukupno 294 intervencija, tehničkih intervencija 155, dok je požara bilo 132.

- Najviše intervencija imali smo u mjesecu ožujku 2011. godine, ukupno 47 intervencija. Ukupna materijalna šte-ta prouzročena požarima i ostalim tijekom prošle godine bila je nešto veća od 440 tisuća kuna prema izračunu PU Koprivničko-križevačke, rekao nam je zapovjednik JVP grada Koprivnice Slavko Tucaković.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e



KRIŽEVCIJavna vatrogasna postrojba grada Križevaca koja djelu-

je na području grada i općina: Sveti Petar Orehovec, Sveti Ivan Žabno, Gornja Rijeka i Kalnik zajedno s domicilnim vatrogascima imali su ukupno 179 intervencija. Od toga broja raznih tehničkih intervencija bilo je 73, dok je po-žara bilo ukupno 87.

- Imali smo dva veća požara u središtu grada koji su bili namjerno podmetnuti, a koje smo uspjeli ugasiti za samo nekoliko minuta. Kada govorim o vremenu intervencija ističem da je prosjek dolaska mojih profesionalaca na mjesta događanja u prosjeku sedam minuta, a s dolaskom i gašenjem prosjek je 32 minute, zadovoljno je rekao za-povjednik JVP grada Križevaca Valent Furmeg.

ĐURĐEVAC

- Kod nas, kao i na području PP Koprivnice, najviše in-tervencija bilo je u mjesecu ožujku - ukupno 31. U prošloj godini najveći broj požara bilo je na otvorenom prostoru 65, a sveukupno 96 požara koje smo uspješno ugasili i sanirali. Raznih tehničkih intervencija bilo je 64, od toga najviše u prometu njih 35, a taj broj iz godine u godinu se

povećava, “zahvaljujući” sudionicima u prometu koji ima sve više, a sve manje poštuju prometne propise, rekao je zapovjednik JVP grada Đurđevca Marijan Kicivoj.

Jedna od vatrogasnih akcija na raščišćavanju terena nakon nevremena

Tekst i foto: Dragutin Rendić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


ISPITIVANJE VATROGASNIH ZAŠTITNIH ODIJELA

Tekst: Damir Knežević, dipl.ing.

Cilj je ovoga rada opisati vatrogasna odijela i dati prikaz svih ispitivanja koja se provode na njima. Kroz taj prikaz omogućit će se bolje razumijevanje svojstava i kvalitete tih odijela. Koriste se podaci iz hrvatske norme HRN EN 469:2006 (EN 469:2005), koja je usklađena norma za osobnu zaštitnu opremu i prema kojoj su izrađena sva vatrogasna odijela koja se koriste u Hrvatskoj kod gašenja požara građevina.

1. Vatrogasna odijela

Vatrogasci se tijekom gašenja po-žara susreću s raznim opasnostima: visoka temperatura u području rada, visoko toplinsko zračenje, dodir sa zagrijanim objektima, izlaganje pla-mena do plamenog udara (flasho-vera). Pored opasnosti od opeklina, javljaju se i velika fizikalna napre-zanjima vatrogasca. Visok sadržaj vodene pare u zraku i znojenje va-trogasca smanjuju zaštitna (izolacij-ska) svojstva odjeće. Više od 80% topline koja se iz požara prenosi na vatrogasca dolazi zračenjem, što pri gašenju požara u prosjeku iznosi 5-10 kW/m2. U pojedinim prilikama u požarima u industriji, npr. nedavni požar u rafineriji nafte u Sisku, kreće se do 200 kW/m2.

Vatrogasna zaštitna odjeća treba zaštiti vatrogasca od topline, zagri-janih tekućina, kemikalija i meha-ničkih ozljeda. Zadnjih nekoliko desetljeća vatrogasna su odijela zna-čajno unaprijeđena. U početku su se koristila kožna odijela s vunenom podstavom. Koža je razmjerno teš-ka te se znala skvrčiti pod utjecajem topline. Vuna upija vlagu što bitno narušava udobnost pri nošenju odi-jela. Poslije su se na tržištu pojavile PVC jakne u kombinaciji s vunenom podstavom. PVC ne propušta vode-nu paru što mu je težak nedostatak jer sprječava odvođenje vodene pare. Odijelo u kojemu je zarobljena para pogoduje nastanku opeklina.

Pojavom višeslojnih odijela koje sadrže membranu propusnu za vode-nu paru ostvaren je značajni napre-dak. Višeslojna odijela omogućuju bolju zaštitu jer zrak između slojeva odijela pruža dodatnu izolaciju.

Današnja odijela su višeslojna, uglavnom od četiri sloja:

• vanjska tkanina (aramid) – štiti od svih oblika topline i mehaničkih ozljeda

• prepreka za vlagu – propusna membrana za zaštitu od vode i drugih tekućina

• toplinski uložak – izolator od topline

• unutarnja tkanina – štiti top-linski uložak od habanja (abrazije).

Vatrogasna odijela nose se preko rublja ili preko rublja i radne odore. Takav sustav omogućuje vatrogascu vrlo visoku izolaciju od topline, tako da vatrogasac može prići vrlo blizu vatri. Toplinu obično osjete po uši-ma, što je znak da su izloženi visokoj temperaturi.

Dizajn odijelaVatrogasno odijelo omogućuje za-

štitu trupa, vrata, ruku do zapešća i nogu do gležnja tijekom gašenja po-žara. Ne zaštićuje glavu, šake i stopa-la. Ne štiti od kemijskih, bioloških, radioloških i električnih opasnosti.

Kada se radi o kombinaciji jakne i hlača, tada jakna mora prekrivati hlače tijekom propisanih radnji. Me-talni dijelovi koji prolaze kroz vanj-sku tkaninu ne smiju doći do zadnjeg sloja odijela.

Kada se u odijela ugrađuju pojase-vi za zaštitu od pada s visine, razina zaštite odijela ne smije se promijeniti.

2. Zahtjevi kvalitete

2.1. Širenje plamena

Materijali iz kojeg je izrađeno odi-jelo ispituju se posebnom metodom u kojoj se na njih izravno djeluje plamenom 10 s. Nakon uklanjanja plamenika, materijal mora prestati gorjeti u roku od 2 s (indeks zašti-te 3 – najveći indeks). Ni u jednom sloju materijala ne smije nastati rupa (osim u vodonepropusnoj membra-ni). Isti se zahtjev postavlja i za ša-vove koji se pri ispitivanju ne smiju otvoriti.

Slika 1: Vatrogasno odijelo za gašenje požara građevina

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

2.2. Prijenos topline plamenomMaterijal iz kojeg je izrađeno odijelo ispituje se pla-

menom na prolaz topline s jedne na drugu stranu mate-rijala. S donje strane plamen daje toplinu od 80 kWm-2, a s gornje strane bakreni kalorimetar mjeri toplinu koja prođe kroz materijal. Riječ je o izolaciji materijala pri čemu su utvrđene dvije razine izolacije. Razina 1 pred-stavlja slabiju izolaciju (v. tablicu ). HTI12 odgovara pr-vom stupnju opeklina (bol i crvenilo na koži), dok HTI24 odgovara drugom stupnju opeklina. Dakle, razina zaštite 1 omogućuje izolaciju do 2. stupnja opeklina ne kraću od 9 s, odnosno izolaciju od 1. do 2. stupnja opeklina ne kraću od 3 s.

2.3. Prijenos topline zračenjem

Materijal iz kojeg je izrađeno odijelo ispituje se na to-plinski tok gustoće 40 kWm-2 iz posebnog izvora zrače-nja. Mjeri se vrijeme tijekom kojega temperatura pora-ste na drugoj strani ispitnog materijala za 12oC odnosno 24oC (RHTI indeks), slično kao i kod prijenosa topline plamenom.

2.4. Čvrstoća materijala nakon izla-ganja toplinskom zračenju

Materijal iz kojeg je izrađeno odijelo izlaže se toplin-skom toku gustoće 10 kWm-2, slično kao i kod ispitiva-nja prijenosa topline zračenjem. Nakon toga ispituje se na vlačnu čvrstoću, gdje ne smiju zabilježiti vrijednost manju od 450 N.

Tablica 1: Razine izolacije materijala na prolaz topline plamenom

Indeks prijenosa topline

Razina 1 Razina 2

HTI 24 ≥ 9,0 ≥ 13,0HTI24-HTI12 ≥ 3,0 ≥ 4,0

Slika 3: Ispitivanje materijala na prijenos topline pla-menom

Indeks prijenosa topline

Razina 1 Razina 2

RHTI 24 ≥ 10,0 ≥ 18,0

RHTI24-RHTI12 ≥ 3,0 ≥ 4,0

Tablica 2: Razine izolacije materijala na prolaz topline zračenjem

Slika 4: Ispitivanje materijala na prijenos topline zračenjem

Slika 2: Ispitivanje materijala na djelovanje plamena

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


2.5. Otpornost na toplinu

Materijal iz kojeg je izrađeno odijelo ispituje otpornost na toplinu izlaganjem toplome zraku koji kruži u poseb-noj peći. Izlaže se temperaturi od 180 oC tijekom 5 min. Pri tome se ne smije zapaliti, rastaliti ili skvrčiti više od 5%. Svaki se sloj ispituje posebno. Čvrsti dijelovi odjeće moraju ispravno raditi nakon ispitivanja.

2.6. Vlačna čvrstoća materijala

Vanjska tkanina iz koje je izrađeno odijelo pri ispiti-vanju na vlačnu čvrstoću ne smije zabilježiti vrijednost manju od 450 N. Glavni šav na tom materijalu ne smije puknuti na vrijednosti manjoj od 225 N.

2.7. Čvrstoća na trganje

Vanjska tkanina iz koje je izrađeno odijelo pri ispiti-vanju na trganje ne smije zabilježiti vrijednost manju od 25 N, ni u smjeru potke niti u smjeru osnove. Tkanina se prije izlaganja sili početno zareže.

2.8. Površinsko močenje

Vanjska tkanina iz koje je izrađeno odijelo treba odbija-ti raspršenu vodu koja dospije na nju. To se svojstvo pro-vjerava na posebnoj aparaturi i na materijalu koji se prije toga opere i osuši. Indeks odbijanja raspršene tekućine ne smije biti manji od 4.

Slika 6: Peć za ispitivanje otpornosti na toplinu

Slika 7: Ispitivanje čvrstoće na trganje

Slika 8: Aparatura za ispitivanje odbijanja raspršene tekućine

Slika 5: Ispitivanje vlačne čvrstoće materijala

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

2.9. Promjene dimenzija

Nakon pranja i sušenja, materijali iz kojih je izrađeno odijelo ne smiju se skupljati više 3%.

2.10. Otpornost na propuštanje tekućih kemikalija

Sloj materijala iz kojih je izrađeno odijelo, pri izlaganju 10 mL kemikalije u trajanju od 10 s, ne smije propusti-ti kemikaliju do zadnjeg od tih slojeva. Omjer odbijanja kemikalija mora biti veći od 80%, tj. najviše 20% kemi-kalije smije se upiti u slojeve materijala.

2.11. Otpornost na propuštanje vode

Sloj materija odijela, uključujući i šav, mora zadovoljiti na propuštanje vode koja je u sloju kojem se povisuje tlak brzinom (0,98 ± 0,05) kPa/min. Razina zaštite 1 odgo-vara vrijednostima tlaka manjim od 20 kPa (odjeća bez

membrane). Razna zaštite 2 odgovara vrijednostima tla-ka od najmanje 20 kPa (odjeća s membranom).

2.12. Otpornost na propuštanje vodene pare

Sloj materijala iz kojih je izrađeno odijelo ispituje se na propuštanje vodene pare. Razna zaštite 1 odgovara vri-jednostima otpora većim od 30 m2Pa/W. Razina zaštite 2 odgovara vrijednostima otpora do 30 m2Pa/W. Dakle, što je veći otpor na propuštanje vodene pare, veći je i rizik od opeklina vodenom parom.

2.13. Ergonomska svojstvaVatrogasno odijelo mora imati zadovoljavajuća ergo-

nomska svojstva. Ocjenitelji oblače odijelo, provjeravaju ima li dijelova koji bi mogli ozlijediti korisnika, može li se odijelo lako obući i svući, funkcioniraju li zatvarači i regulatori, može li se u odijelu normalno disati, kreta-ti, raditi i saginjati, pokriva li odijelo sve dijelove tijela koji trebaju biti zaštićeni, je li odijelo uskladivo s drugom osobno zaštitnom opremom itd.

Kemikalija Koncentracija (mas%)

Temperatura kemikalije ±2

(oC) NaOH 40 20

HCl 36 20

H2SO4 30 20

o-ksilen 100 20

Tablica 3: Kemikalije kojima se izlažu materijali odijela

Slika 9: Aparatura za ispitivanje propuštanja tekućih kemikalija

Slika 10: Aparatura za ispitivanje otpornosti na propuštanje vode pod tlakom

Slika 11: Uređaj za ispitivanje otpora na propuštanje vodene pare

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


2.14. Vidljivost

Vatrogasno odijelo mora biti uočljivo tijekom noći i loše vidljivosti. Na njega se našivaju retroreflektivne ili fluores-centne trake ili njihova kombinacija. Površina retroreflektivnih traka ne smije biti manja od 0,13 m2. Površina fluores-centnih traka ili njihove kombinacije s retroreflektivnim trakama ne smije biti manja od 0,2 m2. Trake se postavljaju oko rukava, nogavica i trupa.

3. Označivanje odijela

Na etiketi odijela ističe se piktogram vatrogasca, oznaka norme (EN 469:2005) i četiri oznake za razinu zaštite:

• Xf1 ili Xf2 (razina zaštite od djelovanja plamena)

• Xr1 ili Xr2 (razina zaštite od djelovanja toplinskog zračenja)

• Y1 ili Y2 (razina zaštite od kroz otpornost na propuštanje vode)

• Z1 ili Z2 (razina zaštite od kroz otpornost na propuštanje vodene pare).

2.15. Ispitivanje cijelog odijela na djelovanje plamenog udara uz procjenu opeklina

Vatrogasno odijelo može se ispitati na djelovanje pla-menog udara, koji se iz plamenika usmjeruje na odijelo koje je obučeno na lutku. Toplinski tok plamenog udara je 84 kW/m2, u trajanju od 8 s. Plamenici su ravnomjerno

raspoređeni oko lutke kako bi se postigao zadani toplin-ski tok. Na površini lutke (ispod odijela) postavlja se naj-manje 100 mjernih osjetila toplinskog toka, raspoređenih po cijeloj lutki. Mjerna osjetila povezana su s računalom, a računalni program daje podatke o površini lutke koja će pretrpjeti opekline 2. i 3. stupnja.

Slika 12: Odijelo na lutki izloženo plamenom udaru Slika 13: Odijelo od pamuka (lijevo) i aramidnog materi-jala (desno) nakon izlaganja plamenom udaru

Slika 14: Piktogram vatrogasca s ozna-kom norme i razine svojstava odjeće

Slika 15: Piktogram zaštite od statičkog elektriciteta s oznakom norme

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

Iznenadni događaji koji ugrožavaju zdravlje i život osoba zahtijevaju brzu i smirenu reakciju vatrogasaca. Zadaci vatrogasaca se uvelike mogu olakšati ako su ljudi bar minimalno pripremljeni na krizne situacije i ponaša-nje tijekom gašenja požara ili evakuacije iz raznih građe-vina ili dijelova građevina.

Prijenosne vatrogasne ljestve spadaju u opremu za pe-njanje i spašavanje. Koriste se za penjanje, rad na visini, rad u jamama i spašavanje (evakuaciju ljudi iz ugroženog područja). U obavljanju radnih zadataka vatrogasci se koriste različitim vrstama prijenosnih vatrogasnih ljestvi. Uporaba ljestvi uvjetovana je konkretnom situacijom na samom mjestu intervencije.

Uvriježene vrste prijenosnih vatrogasnih ljestava su:- prislanjače- sastavljače- rastegače- kukače- univerzalne ljestve - mornarske ljestve.

Prislanjače su ljestve koje se sastoje od jednog ljestve-nika koji čine dvije bočne stranice međusobno povezane prečkama. Izrađuju se u različitim duljinama, ovisno o tipu. Najčešće su duljina 3, 4 i 5 m, širine cca 30 cm. Osim običnih prislanjača postoje i sklopive i teleskop-ske prislanjače. Sklopive se prislanjače mogu sklopiti u motku, a teleskopske prislanjače sklapaju se uzdužno tako da se prečnici međusobno dodirnu. Obje sklopive ljestve imaju sigurnosnu napravu koja sprječava sklapa-nje ljestve nakon što se postave u radni položaj. Prednost takvih ljestvi u odnosu na obične prislanjače je u tome što zauzimaju manje prostora u transportnom položaju. Prislanjače se, kao i sve ljestve koje su u radnom položaju naslonjene na neki objekt, postavljaju pod kutom između 65° i 75°.

Sastavljače su ljestve sastavljene od više ljestvenika koji se prilikom uporabe međusobno spoje (može biti do četiri ljestvenika). Spajanje ljestvenika postiže se tako da se bočne stranice ljestvenika provuku kroz utičnice (obujmice) na bočnim stranicama drugog ljestvenika. Međusobni spoj ljestvenika osiguran je automatskom bravom s čeličnim trnom i oprugom. Duljine i izvedbe svih četiri elemenata (ljestvenika) sastavljače su jednake. Duljina jednog ljestvenika je 2,7 m. Kada su spojena sva četiri ljestvenika, duljina ljestvi je 8,5 m.

Rastegače se izrađuju kao dvodjelne ili trodjelne. Dvodjelne su duljine do 10 m, a trodjelne do 14 m. Po-stavljaju se u radni položaj tako da se gornji ljestvenik

(ljestvenici), vodi po donjem pomoću metalnih vodilica na oba ljestvenika. Izvlačenje (rastezanje) ljestvi postiže se sistemom kolotura i užadi. Trodjelne ljestve rastega-če obavezno se izrađuju s podupiračima (koji su zglobno pričvršćeni na donji ljestvenik), a dvodjelne mogu biti izrađene sa ili bez njih.

Kukače su ljestve kojima je maksimalna duljina do 5 m, no najčešće su u izvedbi od 4,4 do 4,8 m, a široke su 30 cm. Mogu biti izvedene s dvije zakrivljene kuke ili jednom ravnom nazubljenom kukom. Materijal od kojeg se izrađuju kuke je čelik, neovisno o tome da li je ljestve-nik drveni ili od aluminijskih profila.

Univerzalnim ljestvama se nazivaju one ljestve koje se mogu koristiti s naslonom ili bez njega tj. mogu biti samostojeće ili naslonjone na zid. Sastoje se od tri lje-stvenika, od kojih su dva međusobno zglobno povezana. Kad se koriste bez naslona, prvi ljestvenik služi kao na-slonjač za ostala dva i tada su duljine 3,8 m. U položaju poput ljestvi prislanjača duljine su 5,5 m. Ljestve imaju i dvije zaobljene kuke te se stavljanjem u radni položaj mogu koristiti i kao ljestve kukače (izvlačenjem kuka, skidanjem trećeg ljestvenika i postavljanjem prva dva ljestvenika pod kut od 180°).

Mornarske ljestve se koriste za spuštanje i spašavanje iz dubina. Prečke su im drvene, a užad služi kao bočne stranice. Mornarske ljestve mogu se namotati u kolut. Duljine su do 20 m.

Materijali za izradu ljestava mogu biti: laki metali ( npr. legure aluminija ) i drvo.

Metalne ljestve danas se više nabavljaju od drvenih, jer su lakše u radu ( za trećinu su lakše od drvenih ) i održava-nju. Bočne stranice i prečke proizvode se od aluminijskih profila i čvrsto su međusobno spojene. Na vrhove bočnih stranica postavljene su papuče (stopice) od umjetnog ma-terijala radi povećanja stabilnosti ljestava i izbjegavanja klizanja. Prečke ljestava oblažu se plastičnim rebrastim materijalom da se izbjegne mogućnost klizanja.

Drvene ljestve danas se manje proizvode od metalnih, ali ih ima još dosta u uporabi. Njihova najveća prednost je što su puno otpornije na isijavanje topline od metalnih ljestvi. Bočne stranice izrađivale su se od jasena, a prečke od bora, omorike, tise, jele, pinije itd. Drvo od kojih su izrađene ljestve mora biti zdravo, imati ravna vlakna i ne smije biti oštećeno od plijesni, insekata ili štetočina, a lakirano je bezbojnim lakom.

Danas se prijenosne vatrogasne ljestve izrađuju i dijele i prema sljedećim značajkama:

- dozvoljenom maksimalnom broju osoba na ljestvi ( 1, 2 ili 3 osobe istovremeno)

NAMJENA, ZNAČAJKE I UPORABA PRIJENOSNIH VATROGASNIH LJESTVI

Tekst: Zlatko Posavec, dipl.ing.

Općenito o prijenosnim vatrogasnim ljestvama

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


- dozvoljenom načinu uporabe ( ljestve koje služe samo za pristup - po njima je dozvoljeno samo penjanje ili spu-štanje vatrogasaca da bi nekud pristupili; ljestve koje slu-že za pristup i spašavanje - po njima je dozvoljeno spa-šavanje drugih osoba tako da ih vatrogasci nose gore ili dolje).

Prijenosne vatrogasne ljestve izvedene prema EN 1147

Prijenosne vatrogasne ljestve definirane su europskom normom EN 1147:2010,. Navedenu normu tehnički od-bor CEN/TC 192 - “vatrogasna oprema” Europskog od-bora za normizaciju (CEN) je objavio još 2000. godine, te ponovno, nakon određenih izmjena 2010. godine. Norma je objavljena u tri službena izdanja i to na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku (službeni jezici Eu-ropskog odbora za normizaciju). Nakon objave CEN-a, Hrvatski zavod za norme HZN iste godine prihvatio je europsku normu u izvorniku kao hrvatsku normu, čime je ona postala hrvatska norma HRN EN 1147:2010; Prije-nosne vatrogasne ljestve. Za napomenu europsku normu EN 1147:2000 Hrvatski zavod za norme prihvatio je kao hrvatsku normu HRN EN 1147:2005, 2005. godine. Pri-hvaćanjem norme HRN EN 1147:2010, norma HRN EN 2005 prestaje važiti. Na isti tj. sličan način i ostala su nor-mizacijska tijela europskih zemalja prihvatila navedenu normu kao nacionalnu normu. Npr., u Njemačkoj norma je objavljena na njemačkom jeziku i ima naziv DIN EN 1147:2010; Tragbare Leitern für den Einsatz bei der Feu-erwehr, u Velikoj Britaniji norma je objavljena na engle-skom jeziku i ima naziv BS 1147:2010; Portable ladders for fire service use.

Važno je napomenuti da prijenosne vatrogasne ljestve tj., ljestve koje se trebaju i moraju koristiti u vatrogasnoj djelatnosti, nikako se ne smije zamjenjivati (što je kod nas nažalost slučaj) prijenosnim ljestvama definirani nor-mama EN 131-1:2007 + A1:2011 i EN 131-2:2010, odno-sno HRN EN 131-1:2011; Ljestve-1. dio: nazivi, tipovi,

funkcionalne veličine i HRN EN 131-2:2011; Ljestve-2.dio:Zahtjevi, ispitivanje, označivanje. Ljestve definirane navedenim normama su ljestve koje se koriste u drugim službama, za kućanstvo i slobodno vrijeme.

Norma EN 1147 temelji se na performansama prijeno-snim vatrogasnih ljestvi pri normalnoj uporabi i uključu-je sigurnosne zahtjeve. Korišten je faktor sigurnosti 3:1, a masa vatrogasaca uključujući osobnu opremu i izola-cijski aparat sa stlačenim zrakom uzeta je kao 108 kg. Navedena norma prikazuje minimalne i/ili maksimalne vrijednosti unutar kojih korisnik ljestvi može precizirati svoje zahtjeve. Kako operativna uporaba prijenosnih va-trogasnih ljestvi varira diljem Europe, što je primijećeno prilikom izrade ove norme, ostavljena je mogućnost izra-de dodatnih zahtjeva za svaku pojedinu državu. Dodat-ni zahtjevi koji nisu pokriveni normom, a traženi su od kupca, moraju biti uključeni u sporazum između kupca i proizvođača.

Osnovni pojmovi i definicijePristupna ljestva-ljestva kojom se omogućuje pristup.

Ne preporuča se za spašavanje drugih osoba tako da ih vatrogasci nose gore ili dolje.

Kut naslanjanja - kut između horizontalne podloge i donje strane ljestve kada je ljestva postavljena u položaj u kojem će se koristiti.

Kabel - čelično uže koje se koristi kod mehaničkog produženja ili skraćenja rastegače.

Nošenje gore ili dolje - je kada jedna osoba (vatroga-sac) na sebe preuzme cijelu težinu osobe koju nosi.

Ljestva s obaveznim podupiračima - ljestva kod koje se podupirači za stabilnost koriste obavezno.

Udaljenost između prečaka - udaljenost koja se mjeri

Slika 1. Ukupna i radna duljina prijenosnih vatrogasnih ljestvi

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

na središnjoj liniji između bočnih stranica ljestve od gor-njeg ruba prečke do donjeg ruba slijedeće prečke.

Rastegača - ljestva koja se sastoji od dva ili više kli-zećih ljestvenika.

Uže za produživanje - uže za ručno izvlačenje ili sku-pljanje ljestvenika.

Protuklizna naprava (papuča) - naprava pričvršćena za dno ljestve koja služi za sprječavanje klizanja.

Kukača - ljestva koja ima kuku ( kuke) s koje visi pri korištenju.

Unutrašnja ljestva - uska ljestva koja se prvenstveno koristi u zgradama ili na ograničenom prostoru.

Ukupna duljina - udaljenost mjerena od dna papuče do vrha ljestve pri maksimalnom izduženju ljestve.

Mehanički upravljana rastegača - rastegača kod koje se gornji dijelovi izvlače mehanički npr. pomoću užadi ili kablova.

Univerzalna ljestva - ljestva koja se može prilagoditi za više načina uporabe.

Jednodijelna ljestva - ljestva koja se sastoji od jednog ljestvenika

Zapinjač - mehanizam koji nosi teret ljestvenika lje-stve rastegače u rastegnutom položaju.

Podupirač - naprava koja se koristi za rukovanje i/ili podupiranje, te za poboljšanje stabilnosti ljestve.

Kolotur - kotač sa žlijebom za uže ili kabel.

Ručna rastegača - rastegača kojoj se gornji ljestvenici rastežu ručno.

Spasilačka ljestva - ljestva konstruirana za spašava-njem nošenjem gore ili dolje.

Krovna ljestva - ljestva koja prati površinu krova i ima kuku koja se zakači preko sljemena krova.

Prečka - vodoravni dio ljestve po kojem se penje, s gaznom površinom, pričvršćen (zavaren ili uprešan) za bočne stranice ljestve.

Sastavljača-ljestva sastavljena od više ljestvenika koji se zajedno spajaju napravama za spajanje, ali im se duži-na može mijenjati samo za dužinu pojedinog ljestvenika.

Sredstva stabilizacije - bilo koja naprava ili dio lje-stve čija je zadaća poboljšavanje stabilnosti ljestve dok se ona koristi.

Sklopiva ljestva - ljestva čija je konstrukcija takva da omogućuje sklapanje bočnih stranica.

Kategorizacija

Prijenosne vatrogasne ljestve se kategoriziraju prema tipu, maksimalno dopuštenom broju osoba na ljestvi te prema načinima uporabe.

Važno je napomenuti da bi za univerzalne ljestve tj. ljestve s više funkcija, sam proizvođač trebao prepo-ručiti načine korištenja same ljestve kao i maksimalan broj osoba kod različitih načina uporabe. Također, valja naglasiti da je pretpostavka da se u budućnosti očekuje daljnji razvoj prijenosnih vatrogasnih ljestvi, te se nove ljestve mogu dodati u navedenu tablicu.

Dimenzije i mase ljestviKod ljestvi kukača maksimalna dužina smije iznositi

5 m.

Minimalni razmak između bočnih stranica ljestve (mjereno s unutarnje strane) za različite tipove ljestve smije biti: za ljestve kukače 170 mm, za krovne ljestve 240 mm, za sklopive prislanjače 230 mm, a za sve ostale prijenosne vatrogasne ljestve 295 mm. Za ljestve kuka-če se definira i maksimalni razmak bočnih stranica i on smije iznositi 250 mm.

Masa pojedinih tipova prijenosnih vatrogasnih ljestvi ne smije biti veća od: 25 kg za ljestve kojima rukuje je-dan čovjek, 15 kg za ljestve kukače te 8 kg/m ukupne duljine za sve ostale tipove ljestvi.

Zahtjevi za prečke ljestviRazmak između prečki mora biti konstantan po cijeloj

dužini ljestve osim na mjestima gdje su kuke pričvršćene na ljestvu kukaču. Kod kukača maksimalno dozvoljen razmak između prečaka je 365 mm, a minimalan 280 mm, osim za prečke koje podupiru kuke, gdje se razmak smanjuje na 180 mm. Za sve druge tipove prijenosnih vatrogasnih ljestvi razmak između prečaka je maksimal-no 305 mm, a minimalno 205 mm.

Tip ljestve Maksimalan broj osoba Namjena

Rastegača3 Pristup i spašavanje2 Pristup i spašavanje1 Pristup

Kukača 1 Pristup

Prislanjača3 Pristup i spašavanje2 Pristup i spašavanje1 Pristup

Krovna ljestva 1 Pristup

Sastavljača3 Pristup i spašavanje2 Pristup i spašavanje1 Pristup

Sklopiva prisljanjača 1 Pristup

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


Prečke moraju imati plosnatu ili zakrivljenu, protukli-znu gaznu površinu. Tamo gdje je gazna površina oblo-žena plastičnim rebrastim materijalom, taj materijal se ne smije pomicati. Krovne ljestve na prečkama moraju imati plosnatu ili zakrivljenu gaznu površinu po cijelom obodu.

Minimalna širina/promjer prečnika mora biti 25 mm, osim kod drvenih prečaka kod kojih je minimum 20 mm.

Na mjestima gdje se ljestvenici preklapaju, maksimal-na debljina preklapanja između središta susjednih preča-ka smije biti 90 mm.

Prečke moraju biti zavarene ili uprešane na bočne stra-nice tako da je gazna površina okomita na os stranice. Za ljestve kukače i krovne ljestve, minimalni razmak izme-đu prečaka i ravne površine krova ili zida u uspravnom položaju mora 50 mm.

Zahtjevi za ljestve rastegačeSila potrebna za potpuno razvlačenje ljestve ne smije

biti veća od 500 N kod mehanički upravljanih ljestvi, od-nosno 260 N kod ručno upravljanih.

Minimalni promjer užeta za razvlačene ljestve mora biti 8 mm za ručno i 14 mm za mehanički upravljane rastegače. Čelični kabeli moraju imati spojeve u obliku ušica, a uklanjanje kabela mora se moći ukloniti jedino povlačenjem preko kolotura.

Ljestva mora biti konstruirana i izvedena tako da se ne može prekomjerno izvući, te tako da ako se tijekom ru-kovanja ispusti uže ljestva se zaustavlja ili se ljestvenici sklapaju kontinuirano.

Zapinjači se postavljaju u paru da bi držali ljestvu raste-gnutu u bilo kojem položaju na kojem se prečke ljestve-nika preklapaju.

Sve ljestve preko 11 m dužine moraju biti opremljene uređajima za stabilizaciju tj. podupiračima. Kada je lje-stva s podupiračima u radnom položaju gornji dio ljestve obavezno mora biti naslonjen na zid.

Obilježavanje ljestviBroj osoba kojima je dozvoljeno istovremeno biti na

ljestvi (jedna, dvije ili tri) mora biti preciziran i jasno naznačen na ljestvi. Kao dodatak tim oznakama koje su propisane normom može postojati potreba za dodatnim označavanjem pojedinih ljestvi. Posebna pažnja mora se posvetiti označavanju pojedinih ljestvenika da bi se izbjeglo preopterećenje.

Pristupne ljestve moraju biti označene tako da jasno pokazuju da spašavanje nošenjem nije preporučljivo. Oznake na ljestvi moraju biti jasno vidljive i moraju biti postavljene na visinu između 1,5 i 2 m od podnožja lje-stve. Sve prijenosne vatrogasne ljestve trajno moraju biti

označene i normom po kojoj su napravljene, godinom izdanja norme, identifikacijskom oznakom proizvođača, tipom ljestve kao i godinom proizvodnje.

Slika 2. Obilježavanje ljestvi u ovisnosti o maksimal-nom opterećenju(boje: crne figure i bijela pozadina)

Slika 3. Obilježavanje pristupnih ljestvi(boje: crne figure, bijela pozadina i crveni križ)

Slika 4. Oznake prema normi na ljestvi kukači

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

Uporaba prijenosnih vatrogasnih ljestvi

Gaseći požar vatrogasci trebaju znati da postoje sekundarna sredstva za spašavanje ( uz postojeće auto-ljestve i platforme) koja im stoje na raspolaganju za izlaz iz opasnog po-dručja prije nego što požar zahvati cijelo područje. Upravo su prijeno-sne vatrogasne ljestve pouzdan, brz i jednostavan način za pružanje tako-ve sekundarne pomoći u slučaju šire-nja požara i izlaska iz opasne situa-cije. Prijenosne vatrogasne ljestve se

prvenstveno koriste za vrijeme ga-šenja požara u obiteljskim kućama, apartmanskim naseljima, te manjim poslovnim zgradama ili trgovinama. Izvedbe ljestve su napravljene tako da odgovaraju određenoj svrsi, kao i da se mogu postaviti u različit polo-žaj ovisno o vrsti građevine.

Ako je moguće, prilikom gašenja požara u jednokatnim objektima u nizu (npr. trgovačkim kućama ili

apartmanskim naseljima) potrebno je postaviti dvije prijenosne vatro-gasne ljestve na suprotnim strana-ma zgrade. Takvim postavljanjem ljestava vatrogascima se omoguću-je sekundarna mogućnost izlaska iz zgrade u slučaju opasnosti. Ako se postavlja samo jedna ljestva, ona bi trebala biti smještena na stražnji dio zgrade, čime se vatrogascima omo-gućuje izlaz na krov zgrade u slučaju nužde. Vatrogasci moraju biti svje-sni, da u slučaju potrebe penjanja na krov ne smiju uvijek ići najkraćim, već moraju ići najsigurnijim putem.

Prilikom dolaska na krov objekta vatrogasci ulaze u košaru autoljestve ili platforme, te se udaljuju iz ugro-ženog područja.

Prilikom gašenja požara u dvokat-nim poslovnim ili trgovačkim objek-tima prijenosna vatrogasna ljestva trebala bi biti smještena na drugom katu. Drugi kat takve zgrade često sadrži urede, dječje igraonice ili skladišta robe. Većina od tih prostora

ima ograničen pristup, pa se samim time podrazumijeva da je i izlaz iz tih prostora otežan. Samim time bo-ravak u tim prostorijama u slučaju požara postaje opasan, pa evakuaci-ja mora početi što prije. Ako je pro-cjena da za evakuaciju treba više od jedne prijenosne vatrogasne ljestve, nakon što se prva ljestva postavi što je prije moguće, postavljaju se i dru-ga i treća itd.

Kod požara apartmanskih zgrada u nizu, prijenosne vatrogasne lje-stve potrebno je postaviti na kat na

kojem je izbio požar, a također i kat iznad ako vatrogasci namjeravaju pretraživati to područje ili operativ-no djeluju na tom području. Prije-nosne vatrogasne ljestve trebale bi biti smještene i u području u blizini požara (susjedstvu) kao i u blizini gdje vatrogasci obavljaju svoje za-daće. Ako je moguće, ljestvu tre-ba postaviti na mjestu suprotno od vrata apartmana, tako da vatrogasci imaju mogućnost izlaska na obje

Slika 4. Postavljanje ljestvi kod požara u jednokatnim objektima

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


strane u slučaju potrebe. Jedne prijenosne vatrogasne lje-stve potrebno je postaviti i na prozor koji nije obuhvaćen požarom, te tako omogućiti gašenje požara izvana. Ako se vatra proširi iz apartmana u ostale apartmane u nizu potrebno je imati jednu prijenosnu vatrogasnu ljestvu koja bi smanjila prenapučenost oko opožarenog područja tj. pomoću koje bi se evakuiralo stanovništvo. Također, tako postavljena ljestva omogućuje i vatrogascima izlaz u slučaju potrebe. Vatrogasac ili grupa zadužena za po-stavljanje ljestve možda će morati prvo postaviti ljestvu za spašavanje, a tek onda za gašenje, što ovisi o situaciji na požarištu. U slučaju nemogućnosti postavljanja lje-stvi unutar građevine mora biti obaviješten i zapovjednik intervencije i vatrogasci koji se nalaze unutar građevine glede odabira nove taktike.

Kod požara obiteljskih kuća, prijenosne vatrogasne lje-stve trebale bi biti postavljene na barem dvije strane kuće, kao i na katu na kojem je izbio požar, te ako je potrebno i na katu iznad. Ljestve postavljene izvan kuće služe i za primarno pretraživanje unesrećenih. Prilikom postav-ljanja ljestvi na prozor obiteljske kuće potrebno je po mogućnosti postaviti ljestvu tako da se vrh ljestve na rub prozora ili malo ispod. Takva pozicija ljestvi na požaru je najbolja jer onemogućuje osobu da zapne za prečku i od-gurne ljestvu prilikom spuštanja ili penjanja kroz prozor. Kad su ljestve koje služe za spašavanje postavljene na mjesto, potrebno je lokaciju ljestvi dojaviti vatrogascima u unutrašnjosti kuće.

Mjesto postavljanja prijenosnih vatrogasnih ljestvi koje služe za ulaz u objekt drugačije je od mjesta postavljanja ljestvi koje služe za spašavanje iz objekta. Kad je ljestva postavljena za ulaz, mi smo planirali mjesto koje je naj-pogodnije za primarno pretraživanje ( npr. tamo gdje su

spavaće sobe). Prozor nam služi kao vrata kroz koja ula-zimo preko ljestve i počinjemo primarno pretraživanje. Nakon obavljenog pretraživanja vraćamo se istim putem (pomoću ljestva na prozoru koja su u našem slučaju vra-ta). Ako to ne bi bio slučaj, nego bismo tražili vrata unu-tar objekta možemo se dezorijentirati, naročito ako je u objektu gusti dim. Kroz vrata sobe možemo izaći u hod-nik samo ako smo sigurni da nema nikakvih opasnosti u unutrašnjosti kuće do sigurnog izlaska iz kuće. Mjesto postavljanja prijenosnih vatrogasnih ljestvi koja služe za izlaz tj. spašavanje iz objekta ovisi o mjestu nastanka po-žara u objektu i njegovom širenju. Ljestve se postavljaju na mjestu suprotnom od nastanka i širenja požara tj. tamo gdje vatra i dim još nisu zahvatili prostor vodeći računa o ponašanju vatre unutar građevine i izvedenom sustavu ventilacije.

Slika 5. Postavljanje ljestvi kod požara obiteljske kuće

Zaključak Postavljanje prijenosne vatrogasne ljestve za izlaz iz opasnog područja je neophodna

radnja pri svakom požaru. Vatrogasci i članovi spasilačkih ekipa moraju znati da

se ljestve trebaju postaviti što je prije moguće. Isto tako, potrebno je znati da

je mjesto postavljanja prijenosnih vatro-gasnih ljestvi različito za različite tipove zgrada (jednokatnice, dvokatnice, apart-

mani u nizu, trgovačke zgrade itd.). Nikada se ne smije zaboraviti da i kod naizgled

jednostavnih situacija uvijek nešto može krenuti po krivu i izmaknuti kontroli, pa

zato uvijek moramo imati pripremljen plan spašavanja.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

1. Uvod

Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/2006) propisani su zahtjevi koji se postavljaju na hidrantske mreže te su određeni slučajevi u kojima se hi-drantske mreže obvezno primjenjuju.

Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, raznih uređaja i opreme pomoću kojih se voda od nekog sigurnosnog izvora dovodi do određenih štićenih prosto-ra i građevina. Razlikujemo vanjske i unutarnje te suhe i mokre hidrantske mreže. Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža izvedena izvan građe-vine koja se štiti od požara. Ona završava nadzemnim ili podzemnim hidrantima. Hidranti koji se koriste u vanj-skim hidrantskim mrežama propisani su hrvatskim nor-mama.

Nadzemni hidranti određeni su normom HRN EN 14384:2007, a podzemni hidranti normom HRN EN 14339:2007. Navedene norme Hrvatski zavod za norme prihvatio je u izvorniku temeljem europskih normi EN 14384:2005 i EN 14339:2005. Prihvaćanjem navedenih normi istodobno je povučena norma za nadzemne i pod-zemne hidrante HRN DIN 3222:1998. Inače, objavom europskih normi DIN je odmah nacionalizirao te norme nakon čega su one postale DIN EN 14384:2005 i DIN EN 14339:2005. Njihovim prihvaćanjem također je istodob-no povučena norma DIN 3222:1986.

Navedene hrvatske norme specificiraju minimalne za-htijeve, metode ispitivanja te označavanje i vrednovanje sukladnosti hidranata koji se upotrebljavaju u vatrogasne svrhe. Namjera ovog teksta je dati kratak pregled norma-tivnih osnova hidranata pa su zbog toga ovdje navedeni samo osnovni zahtijevi koji se postavljaju na nadzemne i podzemne hidrante, a izuzeto je detaljno opisivanje me-toda ispitivanja te postupci vrednovanja sukladnosti hi-dranata.

Svrha hidrantske mreže prema važećim hrvatskim nor-mama je osigurati spajanje hidranata na glavni vod po-moću koji vatrogasci mogu prikljućiti vatrogasnu opre-mu. Nadzemni i podzemni hidranti se osim u vatrogasne svrhe mogu također upotrebljavati u sustavu vodoopskr-be i odvodnje. Oni se prvenstveno primjenjuju za sustave opskrbe vode pri upotrebi s pitkom, nepitkom i filtrira-nom vodom.

2. Zajednički zahtijevi za dizajniranje, nazivi i definicije

Hidrant je prema navednim normama definiran kao priključak na sustav opskrbe vodom uključujući armatu-ru za spajanje. Vatrogasni hidrant je hidrant dizajniran za opskrbu vodom za gašenje požara tijekom svih faza požara.

Zatvarač – glavni ventil (naprava za otvaranje i zatva-ranje hidranta) je pokretni dio čiji položaj na putu protje-canja fluida dozvoljava, ograničava ili sprečava njegovo protijecanje (vidi HRN EN 736-2). On može biti dizaj-niran tako da je učvršćen na donji dio vretena hidranta odnosno da je vezan ili da je neovisan o vretenu hidranta tj. slobodan. Vezan zatvarač je naprava za kontrolu pro-toka izvan cijevovoda i u cijevovodu. Slobodan zatvarač je naprava za kontrolu protoka izvan cijevovoda, ali koja sprečava protok vode u cijevovod. Zatvarač može biti izveden u različitim oblicima odnosno tipovima. Najče-šće je to upravo kuglasti oblik, oblik klipa, kružni disk ili sl. Međutim neovisno o tipu te naprave, donji dio hi-dranta koji se spaja na hidrantsku mrežu gotovo uvijek je izveden tako da je protok vode vertikalan u odnosu na položaj zatvarača. Kako takav položaj vode u odnosu na zaporni dio elementa određuje ventile kao elemente za regulaciju protoka u praksi se za taj dio hidranta vrlo često upotrojebljava naziv ‘ventil’.

Oplata hidranta predstavlja tlakom ispunjen omotač hi-dranta. Ona obuhvaća tijelo i, ukoliko je uključeno u diza-jn, kućište vretena ventila ili poklopac te spojeve kućišta vretena ventila ili spojeve kućišta poklopca (vidi HRN

NORMATIVNA OSNOVA HIDRANATA ZA GAŠENJE POŽARA

VANJSKIM HIDRANTSKIM MREŽAMA Tekst: Igor Župančić, dipl.ing.

Neki primjeri izvedbe zatvarača-glavnog ventila

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


EN 736-2). Materijal oplate hidranta mora biti izabran iz materijala na bazi lijevanog željeza sukladno normi HRN EN 1503-3 i čelika sukladno normi HRN EN 1503-1.

Nadzemni i podzemni hidranti mogu biti izrađeni sa ili bez uređaja za drenažu. Suhi hidranti imaju ugrađen sustav za drenažu koji automatski prilikom zatvaranja hidranta iz njegove unutrašnjosti omogućuje pražnjenje vode. Mokri hidranti nakon svog zatvaranja u unutraš-njosti hidranta ostaju ispunjeni vodom. Ukoliko se uz hidrant nalazi uređaj za drenažu proizvođač hidranta, u dostavljenoj dokumentaciji mora deklarirati volumen za-držane vode i vrijeme drenaže. Također ako je kod nad-zemnih hidranata predviđen i ulazni odzračni sistem on se mora automatski zatvoriti kada je nadzemlje hidranta ispunjeno tlakom vode i mora biti otvoren kada je glavni ventil odnosno zatvarač zatvoren.

Hidranti u vanjskim hidrantskim mrežama imaju verti-kalne ili horizontalne prirubnice pomoću kojih se spajaju na hidrantsku mrežu. Ulazne prirubnice moraju biti pri-lagođene za spajanje sa drugim prirubnicama u skladu sa HRN EN 1092-1 ili HRN EN 1092-2 ovisno o materijalu tijela hidranta. Ovisno o zahtijevu naručitelja, prirubnice se mogu dodatno prilagoditi starijim modelima prirub-nica.

U slučaju da je proizvođač ulaz u hidrant dizajnirao takve veličine da on nije zakonom ili nekim drugim pro-pisom određen, proizvođač te veličine mora jasno dekla-rirati.

Unutarnja površina hidranta koja je u neprekidnom do-diru sa vodom i sve vanjske površine hidranta koje su u neprekidnom dodiru sa solnom okolinom, vodom ili okolnom atmosferom moraju biti otporne na koroziju i starenje. To se postiže odabirom odgovarajućeg materija-la i načina izrade. Svi dijelovi od lijevanog željeza mora-ju biti premazani tako da površinu unutar hidranta zaštite od korozije, a također i da zaštite vodu namijenjenu ljud-skoj potrošnji. Međutim čak i u slučaju gdje hidranti ne koriste vodu namijenjenu ljudskoj upotrebi, proizvođači hidranata moraju garantirati da niti jedan materijal upo-trijebljen u hidrantu (gdje god on dolazi u dodir sa vo-dom) ne može na vodu negativno utjecati. Ostali dijelovi hidranta moraju biti proizvedeni od materijala koji će im omogućavati otpornost na koroziju tijekom predviđenog vijeka trajanja pod uvjetom upotrebe hidranta u svrhu za koju je namijenjen.

Smjer zatvaranja hidranta, gledano sa njegove gornje strane, treba biti zakretanjem naprave, ključa ili glave hi-dranta u desnu stranu. Radni mehanizam mora jednako lako otvarati hidrant bez obzira da li se hidrant otvara ključem ili direktno rukom.

Svi materijali u konstrukciji hidranta, uključujući ma-ziva, koji će vjerojatno doći u dodir sa vodom za ljudsku upotrebu moraju se uskladiti sa nacionalnim propisima.

3. Nadzemni hidranti (HRN EN 14384)

Nadzemni vatrogasni hidranti sadrže jedan ili više ven-tila i izlaznih priključaka duž njihova stupastog oblika, koji izlazi ispod razine tla i koji je prvenstveno namije-njen opskrbi vatrogasaca vodom. Izrađuju se u veličina-ma DN 80, DN 100 i DN 150. DN (mm) predstavlja na-zivni promjer prirubnice hidranta pomoću koje se hidrant spaja na hidrantsku mrežu.

Broj i veličina tlačnih izlaza moraju biti određeni uz uvjet da je DN hidranta jednak ili veći od DN tlačnog izlaza te da je broj tlačnih izlaza za hidrante sa DN 150 najmanje dva (to ne vrijedi za ostale veličine DN). Di-zajn tlačnih izlaza sukladno hrvatskoj normi mora biti u skaldu s nacionalnim zahtjevima. Budući da se Republici Hrvatskoj sukladno važećim normama izrađuju spojni-ce tipa ‘Storz’, prema njihovim normiranim veličinama ovisno o izvedbi nadzemnih hidranata za tlačne otvore uglavnom se koriste veličine A, B i C.

Boje hidranata moraju se uskladiti s nacionalnim pro-pisima ukoliko oni postoje. Međutim ukoliko boje nisu određene propisima odabir boja može biti dogovor izme-đu korisnika/kupca i proizvođača.

Stvaran broj okreta (N, sa tolerancijom ± 1) za potpuno otvaranje hidranta, minimalno zajedno sa oznakom smje-ra otvaranja mora biti jasno označen na gornjem dijelu hidranta kao što je to prikazano na donjoj slici. U slučaju suhog nadzemnog hidranta, oznake moraju biti blizu sva-ke naprave za otvaranje. Proizvođač će u tehničkoj do-kumentaciji deklarirati broj okreta naprave za otvaranje od početka protoka do potpunog otvaranja i broj okreta naprave za otvaranje prije početka protoka (prazni okreti) i njegovi dodatni okreti (ukupan okret).

Nadzemni hidranti mogu biti izvedeni sa takozvanim prekidnim sistemom odnosno sistemom za lomljenje. Sistem za lomljenje je mehanizam koji dozvoljava od-vajanje dijela hidranta iznad razine tla od dijela hidran-ta ispod razine tla kada je hidrant izložen jakom udaru. Međutim u tom slučaju nepropusnost dijela hidranta koji ostaje ugrađen u tlu održavat će brtva zatvarača. Način ispitivanja ispravnosti sistema za lomljenje provodi se sukladno normi HRN EN 1074-6.

1 Razina tla H1 udaljenost od razine tla do tlačnog izlaza2 Točka spajanja na sustav opskrbe vodom H2 udaljenost od vrha hidranta do točke a nazivni kut tlačnog izlaza opskrbe vodomb nazivni izlazi uvažavajući kuteve

Primjer označavanja otvaranja hidranta

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

Kao što je to označeno na gornjoj slici, navedene ve-ličine moraju biti određene uz uvjet da je H ≥ 300 mm. Nazivni izlazni kut α mora biti unutar vrijednosti 60 º ≤ α ≤ 90º. Svi tlačni izlazi moraju biti unutar nazivnog kuta β od 180º i oni moraju svim cijevnim spojnicama omogući-ti bezuvjetno istovremeno spajanje. Odstupanje nazivnih kuteva smije biti unutar ± 5º.

Nadzemni hidranti moraju biti prikladni za upotrebu pri odgovarajućim tlakovima navedenim u Tablici 1.

PN (bar) predstavlja nazivni radni tlak hidranta.

PFA (bar) je dozvoljeni radni tlak i definiran je kao maksimalan hidrostatski tlak kojim dijelovi hidranta mogu biti izloženi, a da pri tome mogu kontinuirano iz-držati u upotrebi.

PMA (bar) predstavlja dozvoljeni maksimalni radni tlak i on je određen kao maksimalan hidrostatski tlak, uk-ljučujući udar, takav da dijelovi hidranta mogu određeno vrijeme izdržati u upotrebi.

PEA (bar) predstavlja dozvoljeni ispitni tlak i on je maksimalan hidrostatički tlak koji novoinstalirana opre-ma može izdržati tijekom relativno kratkog vremena kada on djeluje na bilo koji stabilni nadzemni ili položen i podzemni (zatrpan) dio kako bi se osigurali cjelovitost i nepropusnost cijevovoda.

Tijelo hidranta i svi njegovi dijelovi izloženi djelovanju tlaka (uključujući brtvu vretena) pod djelovanjem odre-

đenog hidrauličkog tlaka moraju iskazati nepropusnost na vodu te pri tome imati dovoljnu mehaničku čvrstoću. Ispitivanje nepropusnosti hidranta na vodu provodi se su-kladno normi HRN EN 1074-1, prema Annex-u A. Ispi-tivanje se provodi djelovanjem hidrauličkog tlaka PEA. Prilikom izvođenja ispitivanja niti na jednom dijelu tijela hidranta ne smiju biti vidljivi znakovi propuštanja vode. Nakon tako uspješno provedenog ispitivanja na nepropu-snost vode, na hidrantu ne smiju biti vidljivi bilo kakvi znakovi deformacija.

Zatvarač odnosno glavni ventil hidranta također se is-pituje na nepropusnost vode. Ispitivanje se provodi su-kladno normi HRN EN 1074-1, Annex-u B, pod djelova-njem tlaka u iznosu od 1,1xPFA.

Otpornost hidranta na radna opterećenja dokazuje se postupcima ispitivanja maksimalne radne torzije za rad-no opterećenje te minimalne čvrstoće torzije. Ispitivanje maksimalne radne torzije provodi se sukladno normi HRN EN 1074-6, Annex-u C. Zahtijevana radna torzija brtve hidranta mora zadovoljiti odgovarajuće vrijednosti određene u navedenoj normi.

Pri tome su specificirane tri razine torzije:

Razina 1 i 2; Promjer rukohvata ≤ 500 mm ili poluga duljine ≤ 500 mm,

Razina 3; Promjer rukohvata ˃ 500 mm ili poluga duljine ˃ 500 mm.

PNPFA

MPa (bar)PMA

MPa (bar)PEA a (1)MPa (bar)

16 1,6 (16) 2,0 (20) 2,5 (25)a PEA jedino primjenjivo na ventile koji nisu zatvoreni

Tablica 1 – tlakovi nadzemnih hidranata

Maksimalna radna torzija (Nm)

Minimalna čvrstoća torzije (Nm)

Hidrant DN 80 100 150 80 100 150Razina torzije 1 80 80 80 250 250 250Razina torzije 2 125 125 125 250 250 250Razina torzije 3 105 130 195 210 260 380

Tablica 2 – Torzija

Primjer ugradnje i općenite veličine nadzemnog hidranta prema HRN EN 14384

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

struka i praksa


Minimalna čvrstoća torzije ispituje se prema normi HRN EN 1074-2, Annex-u A. Torzija koja se zahtijeva za izdržlji-vost hidranta također mora udovoljiti adekvatnim vrijednostima navedenim u normi.

Nadzemni hidranti označavaju se velikim slovima A, B, C i D i to na način kao što je prikazano u Tablici 3. Svi hidranti na svom gornjem dijelu moraju biti trajno

obilježeni smjerom otvaranja i brojem okretaja do otvaranja. Također, svi hidranti moraju biti sigurno i trajno obilježeni normom HRN EN 14384, nazivnim promjerom DN, nazivnim radnim tlakom PN, oznakom njihova proizvođača, datumom proizvodnje, slovnom oznakom i pogodnošću za sustav vode za koji će se koristiti; ukoliko je to pitka voda smjernica je HRN EN 1074-6.

Tip hidrantaBez prekidnog

sistemaSa prekidnim

sistemomSa drenažom (suhi) A CBez drenaže (mokri) B D

Tablica 3 – Označavanje nadzemnih hidranata

Hidrauličke karakteristike mjere se ispitivanjem sukladno normi HRN EN 14384 i pri tome vrijednost koeficijenta Kv ne smije biti manja od odgovarajućih vrijednosti danih u Tablici 4.

Kv (Cv) koeficijent protoka predstavlja brzinu protoka u kubnim metrima po satu koja će unutar hidranta uzrokovati razliku tlaka od jednog bara (vidi HRN EN 736-3).

4. Podzemni hidranti (HRN EN 1339)

Podzemni vatrogasni hidranti sastoje se od jednog ili više ventila i izlaznih priključaka koji su ugrađeni u podzemno kućište s površinski ravnim poklopcem i koji su prije svega namijenjeni dopremi vode za vatrogasce. Podzemni hidranti se izrađuju u veličinama DN 80 i DN 100. DN (mm) također predstavlja nazivni promjer prirubnice hidranta pomoću koje se hidrant spaja na hidrantsku mrežu. Podzemni hidranti prikladni su za dozvoljeni radni tlak PFA od 10 bar, 16 bar ili 25 bar.

Tablica 4 – Karakteristike protoka, minimalna vrijednost Kv faktora

Veličina i broj izlaza koji se ispituju

Hidrant DN

1x37,5 mm

2x37,5 mm

1x50 mm

2x50 mm

1x65 mm

2x65 mm

1x100 mm

2x100 mm

1x150 mm

2x150 mm

80 i 100 30 60 40 60 80 140 160 (1) - - -

150 - - - - 80 140 160 280 300 -

(1) Ne primjenjuje se za DN 80- Kombinacija DN i veličina izlaza nije dozvoljena

Primjer ugradnje i potrebne veličine podzemnog hidranta prema HRN EN 14339

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


struka i praksa

1 Vertikalan ulaz DN, 7 Razina tla,

2 Horizontalan ulaz DN, 8 Visina razine tla ispod vratila,

3 Pogon za otvaranje 9 Visina razine tla ispod izlaza,

4 Izlazni priključak H Udaljenost od izlaza do vratila

5 Maksimalna veličina hidranta (Amax, Bmax) 6 Minimalno slobodan prostor površinskog poklopca (D, R1min, R2min),

Broj okretaja ‘N’ zahtijevan za potpuno otvaranje ven-tila hidranta za DN 80 mora biti između 5 i 15, a za DN 100 između 6 i 15. Maksimalan broj okretaja za početak protoka vode ne smije biti veći od 4.

Podzemni hidranti moraju biti prikladni za upotrebu pri odgovarajućim tlakovima navedenim u Tablici 5.

Tlakovi PN, PFA, PMA i PEA predstavljaju iste tlako-ve kao i kod nadzemnih hidranata.

Kao i kod nadzemnih hidranata, tijelo podzemnih hi-dranta i svi njegovi dijelovi izloženi djelovanju tlaka (uključujući brtvu vretena) pod djelovanjem određenog hidrauličkog tlaka moraju iskazati nepropusnost na vodu te pri tome imati dovoljnu mehaničku čvrstoću. I u ovom slučaju se ispitivanje nepropusnosti hidranta na vodu i mehanička čvrstoća provode istim redoslijedom i na isti način kao kod nadzemnih hidranata. Isto tako se zatvarač odnosno glavni ventil hidranta ispituje na identičan način i uz iste uvjete.

Otpornost podzemnog hidranta na radna opterećenja provjerava se također ispitivanjem na maksimalnu radnu torziju za radno opterećenje te ispitivanjem minimalne čvrstoće torzije i to na identičan način kao i kod nadze-mnog hidranta.

Hidrauličke karakteristike bilo kojeg modela podze-mnog hidranta moraju biti određene sukladno normi HRN EN 1074-6. U tu svrhu proizvođač hidranta mora deklarirati vrijednost Kv (bez obzira radi li se o hidrantu kod kojeg je zatvarač učvršćen za vreteno hidranta ili je on slobodan) s obzirom na ulaznu veličinu DN i unutarnji promjer izlaza. Minimalna vrijednost protoka za hidrant veličine DN 80 mora biti 60, a 75 za hidrant veličine DN 100. I ovdje Kv (Cv) predstavlja koeficijent protoka od-nosno brzinu protoka u kubnim metrima po satu koja će unutar hidranta uzrokovati razliku tlaka od jednog bara.

Literatura:HRN EN 14384:2007, Nadzemni vatrogasni hidranti;HRN EN 14339:2007, Podzemni vatrogasni hidranti;Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/2006)

PNPFA

MPa (bar)PMA

MPa (bar)PEA a

MPa (bar)10 1,0 (10) 1,2 (12) 1,7 (17)16 1,6 (16) 2,0 (20) 2,5 (25)25 2,5 (25) 3,5 (35) 3,75 (37,5)

a PEA jedino primjenjivo na ventile koji nisu u zatvorenom položaju

Tablica 5 – Tlakovi podzemnih hidranata

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


vježba

43

Sa stogodiš-njom povi-

ješću i tradici-jom, GENERA d.d. vodeći je p r o i z v o đ a č proizvoda za zaštitu zdrav-lja životinja u Hrvatskoj i na susjednim trži-štima. Svojim kupcima nude široki raspon proizvoda za prevenciju i li-ječenje bolesti životinja, uklju-čujući i biološke

i kemofarmace-utske pripravke. Zbog specifika-cija materijala i supstanci s ko-jima se susreću, veliku pažnju pridodaju i pro-tupožarnoj za-štiti. Stoga je u petak 27.siječnja 2012. godine održana poka-zna vježba pod radnim nazivom „Genera 2012“ u kojoj su su-djelovali članovi DVD-a Keresti-

nec, društva koje se nalazi neposredno uz samu tvrtku. Uz pretpostavku da je došlo do požara na zgradi Genera Vitamedera, a u sklopu koje se nalazi i zgrada finan-cija, u 13 sati dana je uzbuna u samoj Generi gdje su radnici polako napuštali svoja radna mjesta i izašli u krug tvorni-ce. Dok su radnici izlazili iz tvorničkih prostora, operativni dispečer 112 dao je uzbunu glavnom vatrogasnom zapo-vjedniku Nevenku Čižmešiji koji putem Alarm sustava diže interventnu postrojbu DVD-a Kerestinec. U vrlo kratkom vre-menu na intervenciju izlazi autocisterna, autoljestva i kombi vozilo te deset vatro-gasaca.

Dolaskom na mjesto intervencije i u razgovoru s dežurnim vatrogascem do-

znaje se da je do požara došlo zbog zapa-ljenja sirovina u proizvodnji dezinficijen-sa. Vatrogasac je još obavijestio voditelja službe Zaštite na radu da je došlo do ozljeđivanja radnika te se poziva služba Hitne medicinske pomoći. U koordinaci-ji glavnog zapovjednika VZG-a te zapo-vjednika DVD-a pristupa se gašenju po-žara na Generi Vitamedera. Vodna grupa polaže „B“ cijevnu prugu do razdjelnice i polaže „C“ cijevnu prugu za prvi mlaz. Za to vrijeme navalna grupa oprema se izolacijskim aparatima i pristupa gašenju s unutrašnjom navalom u prostoru dezin-ficijensa. Vodna grupa se oprema izola-cijskim aparatima i postavlja C prugu te preko ljestava ulazi u prostor 1. kata i pri-stupa gašenju. Istovremeno se uz pomoć autoljestvi vrši evakuacija djelatnika sa zgrade Financija koji su ostali na prvom katu. Uz vatrogasce na vježbi su sudjelo-vali djelatnici Hitne medicinske pomoći Samobor te policija PP Samobor.

Cilj ove vježbe je bio uvježbati načine i postupke kod gašenja požara i spašava-nja osoba, voditi računa o izbjegavanju nepotrebne štete na samom objektu kao i o predmetima u njemu te uvježbati koor-diniranost rada više vatrogasnih postrojbi na jednoj intervenciji.

Uz prisutnost predsjednika Uprave Ge-nera d.d. g. Marka Smetiška, izvršne di-rektorice Korporativnog poslovanja gđe. Ane Bagarić, izvršnog direktora Finan-cijskog poslovanja g. Janka Štefaneka, direktorice Pravnih poslova gđa. Zorice Vitez, gradonačelnika Grada Sveta Ne-delja g. Drage Prahina, glavnog župa-nijskog zapovjednika g.Josipa Novose-la, predsjednika VZG-a Sveta Nedelja g.Damira Marenića te gđe. Željke Špoljar i g. Gorana Škarića koji su zaduženi za protupožarnu preventivu u samoj Ge-neri d.d. prezentirana je brzina dolaska vatrogasaca na intervenciju, odrađenost same intervencije, a ujedno i rad sa au-toljestvom koju je Vatrogasna zajednica grada Svete Nedelje kupila krajem prošle godine. Prikazanom vježbom kerestineč-kih vatrogasaca zadovoljstvo nisu krili vodeći ljudi Genere d.d. uz nadu da do stvarnih intervencija neće doći.

POKAZNA VJEŽBA „GENERA 2012“

UVJEŽBANOST VATROGASNIH POSTROJBI

Prikazanom vježbom kerestinečkih vatrogasaca

zadovoljstvo nisu krili vodeći ljudi Genere d.d. uz

nadu da do stvarnih intervencija ipak neće doći

Tekst i foto: Damir Marenić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

zakoni i propisi


NOVINE ZAKONA O JAVNOJ NABAVIPripremila: Martina Karačić, dipl.iur.

Dodjela posebnih ili isključivih prava (članak 9.)Zakon o javnoj nabavi se primjenjuje na javne i sek-

torske naručitelje, ali i druge subjekte. Ukoliko jav-ni naručitelj (npr. Ministarstvo unutarnjih poslova RH) dodijeli posebno ili isključivo pravo na pružanje neke javne usluge subjektu koji nije javni naručitelj, u aktu kojim se to pravo dodjeljuje mora biti određeno da je taj subjekt obvezan primjenjivati Zakon o javnoj nabavi na ugovore o nabavi s trećim stranama koji su u vezi s pru-žanjem te javne usluge. Dakle uvodi se obveza primjene Zakona o javnoj nabavi za subjekte koji inače nisu obve-znici njegove primjene ako im je dodijeljeno posebno ili isključivo pravo na pružanje neke javne usluge.

Izuzeća od primjene Zakona (članak 10.)Zakon o javnoj nabavi propisuje izuzeća od primjene

Zakona koja su podijeljena u 13. točaka. Zadnja točka propisuje novu vrstu izuzeća tzv. in-house izuzeće. Pri-mjenjuje se samo na javne naručitelje. Svrha takve eu-ropske sudske prakse je da javni naručitelj može slo-bodno organizirati svoje poslovanje osnivanjem pravnih osoba koje će za njega kao vlasnika obavljati određene djelatnosti. Da bi se to izuzeće moglo primijeniti slijedeći uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Dakle, Zakon se ne primjenjuje na ugovore koje sklapa javni naručitelj s pravnom osobom, pod uvjetom da:

je ta pravna osoba osnovana za obavljanje djelatnosti iz djelokruga tog javnog naručitelja,

ta pravna osoba obavlja djelatnosti pretežno za tog jav-nog naručitelja,

je predmet ugovora vezan uz obavljanje djelatnosti iz točke a),

je javni naručitelj isključivi vlasnik poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava u toj pravnoj osobi,

nad tom pravnom osobom javni naručitelj obavlja nad-zor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedini-com, te

ta pravna osoba u cijelosti samostalno izvršava taj ugo-vor.

Sprječavanje sukoba interesa (članak 13.)Ovim člankom Zakon o javnoj nabavi se usklađuje sa

Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 26/11), te propisuje odredbe koje su specifične za postupak javne nabave.

Sukobom interesa pri sklapanju ugovora o javnoj naba-

vi smatraju se sljedeći odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata:

ako predstavnik naručitelja istovremeno obavlja uprav-ljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili

ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udje-la, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudje-luje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5%.

Predstavnikom naručitelja smatra se:čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog

tijela naručitelja,ovlašteni predstavnici naručitelja u pojedinom postup-

ku javne nabave i druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje i/ili dru-

ge radnje u vezi s pojedinim postupkom javne nabave.Naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi s

gospodarskim subjektima s kojima je predstavnik naruči-telja u svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponuditelja. Ti gospodarski subjekti ne smiju biti podizvoditelji oda-branom ponuditelju.

Zabrana sklapanja ugovora o javnoj nabavi odnosi se i na slučaj kada je u odnosu s tim gospodarskim subjek-tom i povezana osoba predstavnika naručitelja – bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre, posvojitelj, odnosno posvojenik predstav-nika naručitelja. Prethodna odredba se primjenjuje i ako je predstavnik naručitelja ili povezana osoba predstavni-ka naručitelja prenijela svoje udjele u vlasništvu na drugu osobu ili posebno tijelo (povjerenika) sukladno posebnim propisima o sprječavanju sukoba interesa.

Zabrana sklapanja ugovora ne primjenjuje se u slučaju kada je povezana osoba predstavnika naručitelja poslov-ne udjele, dionice, odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog gospodar-skog subjekta s više od 0,5 %, stekla u razdoblju od naj-manje dvije godine prije imenovanja, odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana.

Predstavnici naručitelja dužni su potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa u smislu njihova odnosa ili odnosa povezanih osoba predstavnika naručitelja s gospodarskim subjektima.

Na temelju izjava naručitelj je obvezan:1. na svojim internetskim stranicama objaviti popis

gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručite-lja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa, ili oba-vijest da takvi subjekti ne postoje.

Novi Zakon o javnoj nabavi donesen je 15. srpnja 2011. godine, objavljen u Narodnim novinama, broj 90/11 od 2. kolovoza 2011., a stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine, osim određenih odredaba koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Danas ga zovemo novi Zakon o javnoj nabavi, ali taj epitet nije pri-mjeren jer novi Zakon ustvari nije novi već stari, postojeći sa dodatnim usklađenjima, izmjenama određenih instituta i samo nekim novim institutima, koji su se pokazali u dosadašnjoj primjeni nedjelotvornima.

Zakonom o javnoj nabavi, Narodne novine, br. 90/11 (dalje u tekstu: Zakon o javnoj nabavi ili Zakon) se uređuju postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravna zaštita u vezi s tim postupcima i nadležnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave – Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za sustav javne nabave.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


zakoni i propisi

45

Ukoliko naručitelj ne posjeduje internetske stranice, navedeni popis dužan je objaviti u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili ga na drugi način učiniti stalno do-stupnim zainteresiranoj javnosti.

2. u dokumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s ko-jima je u sukobu interesa u smislu ovoga članka ili nave-sti da takvi subjekti ne postoje,

3. popis iz točke 1. stalno ažurirati u skladu s promje-nama.

Ugovor sklopljen protivno ovim odredbama je ništetan prema članku 176. Zakona.

Plan nabave (članak 20.)Plan nabave više nije uvjet za početak postupka jav-

ne nabave. Novina je obveza javnog naručitelja da plan nabave objavi na internetskim stranicama u roku 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno finan-cijskog plana. Sve izmjene i dopune plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Objavljeni plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju na internetskim stranicama biti dostupne najma-nje do 30. lipnja sljedeće godine.

Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave (Upravi za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva) odmah dostaviti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti svaku kasniju izmjenu tih podataka. Ako javni naručitelj nema mogućnost objave plana nabave na inter-netskim stranicama, dostavit će u elektroničkom obliku svoj plan nabave te sve njegove kasnije izmjene i dopu-ne središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave koje će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj.

Postupanje protivno navedenim odredbama sankcioni-rano je kao prekršaj.

Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih spora-zuma (članak 21.)

Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma je novina sustava javne nabave koja proizlazi iz uskla-đivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 77/11). Naruči-telj je obvezan voditi i objaviti na internetskim stranicama registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te podatke iz registra ažurirati najmanje svakih šest mjeseci. Podaci iz registra ugovora za pojedinačni ugovor o javnoj nabavi moraju biti dostupni u registru najmanje tri godine od datuma konačnog izvršenja tog ugovora.

Odredbe o postupanju naručitelja prema Upravi za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u svezi objave plana nabave analogno se primjenjuju i kod registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.

Ovaj članak ne primjenjuje se na ugovore koji se skla-paju sukladno propisima kojima se uređuju javno-privat-no partnerstvo i koncesije.

Početak postupka javne nabave (članak 23.)Značajna novost odnosi se na početak postupka javne

nabave. Naručitelj može i nekoliko mjeseci prije dono-

šenja proračuna ili poslovnog plana započeti postupak javne nabave. Zakon više ne propisuje planirana sredstva kao uvjet za početak postupka javne nabave. Naručitelji smiju započeti postupak bez obzira da li postoje planira-na sredstva za konkretnu nabavu. Također i dalje postoji obveza donošenja i objave plana nabave, ali niti on nije uvjet za početak postupka. Naručitelj može započeti po-stupak iako nema osiguranih sredstava i čak ako taj pred-met nabave nije naveden u planu nabave. Na ovaj način se želi omogućiti naručitelju pravodobno funkcioniranje i spriječiti nepotrebna kašnjenja.

Postupak javne nabave više ne započinje donošenjem odluke o početku postupka.

Otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom te natjecateljski dijalog započinju danom slanja poziva na nadmetanje.

Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave započinje danom slanja poziva na pregovaranje.

Postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Do-datka II. B započinje danom objave zahtjeva za pri-kupljanje ponuda, a natječaj započinje danom slanja poziva na natječaj.

U ostalim slučajevima postupak započinje danom sla-nja odgovarajuće objave ili poziva.

Točan početak postupka javne nabave je važan i zbog računanja rokova starosti dokumenata koji se dostavljaju radi dokazivanja sposobnosti gospodarskih subjekata.

Dokumenti u postupku javne nabave (članak 75., 92., 95., 102.)

Sve dokumente koje javni naručitelj zahtijeva natjeca-telji ili ponuditelji mogu dostaviti u neovjerenoj preslici. Neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elek-troničke isprave. Gospodarski subjekt može birati želi li u svojoj ponudi dostaviti obične preslike, ovjerene pre-slike ili izvornike traženih dokumenata. Ali najpovoljniji ponuditelj je obvezatan nakon rangiranja ponuda, a prije donošenja odluke o odabiru dostaviti izvornike ili ovje-rene preslike traženih dokumenata radi provjere dokaza sposobnosti. Ako je gospodarski subjekt već dostavio određene dokumente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih dužan ponovo dostavljati. Javni naručitelj nije ob-vezan zahtijevati izvornike ili ovjerene preslike ukoliko su isti već dostavljeni u drugom postupku javne naba-ve kod istog javnog naručitelja i udovoljavaju uvjetima.

Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u ostavljenom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovjerene pre-slike dokumenata i/ili ne dokaže da i dalje ispunjava uv-jete, javni naručitelj će isključiti takvog ponuditelja od-nosno odbiti njegovu ponudu. U tom slučaju će ponovo izvršiti rangiranje ponuda ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je isključio odnosno odbio te pozvati novog najpovoljnijeg ponuditelja da dostavi traženo.

Uvodi se mogućnost upotpunjavanja dokaza sposob-nosti. U postupku pregleda i ocjene ponuda javni naru-čitelj može u primjerenom roku koji ne smije biti kraći od pet niti duži od deset dana od dana dostave zahtjeva pozvati gospodarske subjekte da pojasne ili upotpune dokumente koje su predali. Pojašnjenje ili upotpunja-vanje smije se odnositi samo na nejasnoće, manje nedo-statke ili pogreške koji su uklonjivi. Ne smije rezultirati naknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem već priloženih

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

zakoni i propisi


dokumenata. Traženje pojašnjenja ili upotpunjavanja ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana gospodarskih subjekata ili pogodovanja pojedinom gos-podarskom subjektu u postupku javne nabave.

Javni naručitelj može u primjerenom roku koji ne smije biti kraći od pet niti duži od deset dana od dana dostave zahtjeva zatražiti pisano pojašnjenje ponude ako ponu-da sadrži nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni naručitelj smatra uklonjivim. Takvo pojašnjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude niti izmjenom u rangi-ranju ponuda prema kriteriju za odabir ponude.

Javni naručitelj je obvezan nakon dostave odluke o oda-biru ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe, na zahtjev ponuditelja omogućiti uvid u bilo koju ponudu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima. Ponuditelji ne smiju kopirati, umnažati, reprodu-cirati, fotografirati ili snimati podatke iz ponuda drugih ponuditelja, već ih samo ručno bilježiti.

Izvršenje ugovora o javnoj nabavi (članak 105.)Ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum

mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaci-ji za nadmetanje i odabranom ponudom. Javni naručitelj je obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj

nabavi u skladu s određenim uvjetima i odabranom ponu-dom. Ako se sklopljeni ugovor ne izvršava u skladu s tim uvjetima, naručitelj će ocijeniti jesu li izmjene ugovornih uvjeta bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora, te ako jesu provest će novi postupak javne nabave. Izmje-ne ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo odre-đuju osnovne elemente toga ugovora. Zakon taksativno navodi bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi.

U članku su navedene novine koje je predvidio zako-nodavac sa svrhom provođenja transparentnog, učinko-vitog, jednostavnog i što bržeg postupka javne nabave. Primjena Zakona će pokazati da li se i u kojoj mjeri u tome uspjelo.

Literatura: Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine, broj 90/11

Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine, broj 110/07 i 125/08 T. Kolar, A. Loboja, Z. Vuić, Javna nabava – novi sustav,

Novi informator, Zagreb, 2011.

Foto: S. Jembrih

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


reportaža

47

Zračna Luka Zagreb jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj koja ima glavnu

ulogu povezivanja grada Zagreba s ostalim dijelovima Hrvatske, te Hr-vatske s Europom i svijetom, što je od vitalnog ekonomskog i političkog značenja.

I kao što se navodi na web stra-nici Zračne luke Zagreb, jednoj od najpristupačnijih i najposjećenijih u nas, preko zračne luke iz Zagreba „moguće je stići u gotovo svaki dio Svijeta. Za samo nekoliko sati leta, moguće je osjetiti toplinu Afrike, sunčati se na Maldivima, šetati Ki-neskim zidom, ispijati nezaboravan šampanjac u francuskoj Provansi ili promatrati kitove u zaljevima Alja-ske“...

Zbog tog značaja aerodrom se smatra vratima u zemlju i grad u ko-jemu se nalazi. Služi kao prometno središte za međunarodni promet te istovremeno i kao "prozor" zemlje i

grada. Upravo zbog toga radi se na njegovom iznimnom održavanju, ali i rekonstrukciji u skladu s potrebama putnika i vremena.

Predviđeni novi putnički terminal, proširenje instaliranih kapaciteta za prihvat i otpremu zrakoplova, put-nika i tereta, tehnička opremljenost i integrirani sustav kvalitete Zrač-noj luci Zagreb osiguravaju razvojni kontinuitet i čine ju prepoznatljivom u svijetu, posebice s aspekta sigur-nosti prometa i kvalitete usluga koje pruža svojim korisnicima.

S međunarodnom zračnom lu-kom Zagreb surađuje mnogo kom-panija. Najpoznatije su Aeroflot, Air France, Austrian Airlines, Croatia Airlines, Czech AIrlines, Easyjet, Germanwings, Iberia, Lufthansa, Turkish Airlines, TAP Portugal.

Mala povjesnica zračnog prometa u Hrvatskoj

Nedugo nakon prvog povijesnog leta braće Wright 1903. godine, u Zagrebu 1909. godine izgrađeno je zrakoplovno uzletište između Sel-ske ceste i potoka Črnomerec. U to je vrijeme više pionira zrakoplovstva pokušalo izraditi letjelice i s njima letjeti, a prvi skromni letovi uspjeli su inženjeru Slavoljubu Penkali na dvokrilcu vlastite proizvodnje. Bilo je to 23. lipnja 1910. godine.

Krajem listopada iste godine, 15 metara dugi i 250 metara visoki let ostvario je i mehaničar Dragutin No-vak, a za mjesec dana pred zadivlje-nom zagrebačkom publikom uspješ-no je poletio i Edvard Rusjan.

Značajan događaj bilježi se godine 1927. kad je Charles Lindbergh, na-kon svog uspješnog leta preko Atlan-tika, sletio u Zagreb na Zračnu luku Borongaj.

Zračna luka Zagreb jedna je od devet zračnih

luka u Hrvatskoj, koja kao transferna luka

jugoistočne Europe, ima definirani dugoročni plan razvoja do 2030. godine u okviru kojeg je planirana

izgradnja suvremenog putničkog terminala

NA RAZINI MEĐUNARODNIH NORMIPripremio: Đuro Gajdek

Tijekom 2011. godine u zračnoj luci ostvarena je 21.180 slijetanja i promet od 2.319.098 putnika • Godina je protekla u znaku sigurnog prometa zašto su, pored ostalih, zaslužni i pripadnici Spasilačko-vatrogasne službe Zračne luke Zagreb • Vrijeme reagiranja

prvog spasilačko-vatrogasnog vozila ne smije biti duže od 3 minute •

PREDSTAVLJAMO Spasilačko-vatrogasna služba Zračne luke Zagreb

Foto: Đ. Gajdek, Foto-arhiva Zračne luke Zagreb

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

reportaža


Prvi zrakoplov na redovnoj do-maćoj liniji slijeće na Zračnu luku Borongaj 15. veljače 1928. godine. Zračna luka Lučko postaje 1. travnja 1947. odredište za domaće letove, a međunarodni letovi počinju iste go-dine. Najveći promet na Zračnoj luci Lučko zabilježen je 1959. godine kada su civilni zrakoplovi prevezli 167.000 putnika i 1.500 t robe.

Zračna luka Zagreb na sadašnjoj lokaciji otvorena je 20. travnja 1962. godine. Tada je posjedovala beton-sku stazu duljine 2.500 m, paralelnu rulnu stazu, putničku zgradu povr-šine 1000 m2, parkirni prostor za 5 manjih zrakoplova i razne manje ser-visne objekte.

Godine 1966. izgrađena je nova putnička zgrada površine 5000 m2, platforma je proširena na 60.000 m2, izgrađena je moderna upravna zgra-da s kontrolnim tornjem za potrebe regionalne kontrole leta, te niz dru-gih servisnih i pratećih objekata.

Rekonstrukcija uzletno-sletne sta-ze i njeno produljenje na 3.250 m, obavljeno je 1974. godine. Zadnja rekonstrukcija betonskog kolnika i asfaltnog dijela uzletno-sletne staze dovršena je 2010. godine, povećana je nosivost kolnika i omogućeno ko-rištenje za prognozirani promet slije-dećih 20, odnosno 30 godina.

Uz investicije u infrastrukturne objekte, investiralo se i u održavanje i estetsko uređenje pročelja i interi-jera putničke zgrade, kao i okoliša Zračne luke Zagreb. Zračna luka Zagreb ima definiran dugoročni plan razvoja, tzv. Master plan, do 2030. godine.

Takav plan postao je neminovnost budući da se zračni promet iznimno brzo razvija, a Hrvatska, kao budu-ća članica EU,u svakom slučaju želi imati svoje sigurno mjesto u europ-skoj prometnoj mreži.

Master plan Zračne luke Zagreb predviđa gradnju nove putničke zgrade s pripadajućom stajankom za zrakoplove, novom pristupnim pro-metnicama iz Zagreba, s parkirališti-ma, pratećom infrastrukturom. Zasi-gurno je da će Zračna luka Zagreb, kao glavna zračna luka Hrvatske koja opslužuje glavni grad, i dalje biti nositeljica redovitoga međuna-rodnog i domaćeg zračnog prometa.

Izuzetan značaj Spasilačko-vatrogasne

službe

Osnovna zadaća Spasilačko-vatro-gasne službe na Zračnoj luci Zagreb je poduzimanje planskih i preven-

tivnih radnji za izbjegavanje zrako-plovnih nesreća ili nezgoda. U sluča-ju nesreće ili nezgode zrakoplova ili helikoptera, služba spašava putnike i članove posade, gasi požare na zra-koplovu ili helikopteru, objektima i otvorenom prostoru. To se odnosi na nesreće ili nezgode zrakoplova ili helikoptera, ali i na bilo koje druge izvanredne događaje u Zračnoj luci Zagreb ili njenoj neposrednoj blizini.

Osim toga, zadaća Spasilačko-va-trogasne službe na Zračnoj luci Za-greb je i provođenje svih preventiv-nih djelovanja te pregleda površina i okoliša zračne luke, usmjerenih na sigurnost zrakoplova i helikoptera ti-jekom slijetanja, polijetanja i borav-ka na zračnoj luci.

Te visoko zahtjevne i svakodnev-ne zadaće Spasilačko-vatrogasne službe u Zračnoj luci Zagreb bile su poticaj za predstavljanje ove samo-zatajne spasilačke ekipe i povod za razgovor sa zapovjednikom i ruko-voditeljem Zlatko Domjankovićem, bacc. ing. admin.chris, koji je i ovla-šteni instruktor protupožarne zaštite zrakoplova i aerodroma.

„Obveza Spasilačko-vatrogasne službe na zračnoj luci je postizanje vremena reagiranja, što podrazumi-

jeva vrijeme proteklo od trenutka uz-bunjivanja do trenutka kada je prvo spasilačko vatrogasno vozilo pri-pravno djelovati na mjestu nesreće sa 50 % sredstava za gašenje u tre-nutno važećoj vatrogasnoj kategori-ji na bilo kojem dijelu manevarske

površine, pri optimalnim uvjetima voznih površina i dobroj meteoro-loškoj vidljivosti.“- rekao nam je zapovjednik Domjanković i nastavio predstavljanjem svoj službe:

„Vrijeme reagiranja prvog spasi-lačko-vatrogasnog vozila ne smi-je biti duže od tri minute. Sljede-će spasilačko-vatrogasno vozilo s obveznom količinom sredstava za gašenje na mjestu nesreće treba biti najkasnije jednu minutu poslije pr-vog spasilačko-vatrogasnog vozila.

Interventna grupa

Zlatko Domjanković, zapovjednik

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


reportaža

49

Propisano vrijeme reagiranja potreb-no je postići zbog kratkog vremena preživljavanja putnika u zapaljenom zrakoplovu (prema statistikama, vri-jeme preživljavanja putnika u zapa-ljenom zrakoplovu je oko 138 sekundi).

Da bi Spasilačko-vatrogasna služ-ba postizala propisano vrijeme reagi-ranja, a time brzu i efikasnu kontrolu požara kritičnog područja zrakoplo-va, organizacija i rad spasilačko va-trogasnog osoblja u smjeni je orga-niziran na način da se osigura brzo i efikasno stavljanje spasilačko-va-trogasnih vozila i opreme u funkciju spašavanja putnika i posade te gaše-nje požara.

Spasilačko-vatrogasno oso-blje dnevno izvodi praktične vježbe, obuku, teorijska pre-davanja i kondicijske vježbe sa ciljem što bolje obučenosti i spremnosti djelovanja u spa-silačko vatrogasnim intervencijama. Osoblje svake dvije godine obavlja izvedbenu provjeru stručne osposob-ljenosti kao i liječničke preglede.

U cilju provođenja gore navede-nog, Zračna luka Zagreb ima organi-ziranu Spasilačko-vatrogasnu službu u cijelosti sa spasilačko-vatrogasnim vozilima, uređajima, alatima, opre-mom i sredstvima za gašenje požara, te zaposlenim spasilačko vatroga-

snim osobljem u vlastitom organizacijskom sustavu. Naša služba na Zračnoj luci Zagreb, ustrojena je tako da zadovoljava propisane domaće i međunarodne norme. Raspolaže spasilač-ko-vatrogasnim osobljem, vozilima, sredstvima za gašenje, uređajima i alati-ma zadovoljavajući najvišu razinu zaštite spasilačko vatrogasne kategorije. U svom voznom parku ras-polaže sa spasilačko vatro-gasnim vozilima koji imaju velike kapacitete spremni-

ka sredstava za gašenje, pumpi i ba-cača, a način rukovanja i stavljanja u funkciju je u potpunosti je automa-tiziran.

U sklopu Spasilačko-vatrogasne službe na Zračnoj luci Zagreb je i odjel biološke zaštite, čija je zada-ća preventivno djelovanje na zaštiti i rastjeravanju ptica i divljači u svr-hu sprečavanja sudara zrakoplova sa pticama i divljači. Putem raznih

suvremenih metoda, sokolova i pasa, radnici odjela biološ-ke zaštite (sokolari), uspješno ostvaruju ciljeve sprečavanja sudara zrakoplova i ptica.

Isto tako, u sklopu Spasi-lačko-vatrogasne službe na Zračnoj luci Zagreb je i Hitna medicinska pomoć, koja sa dva specijalna vozila (Lift – o- mobila) i dva sanitetska vozila obavlja dnevne poslove na pri-jevozu bolesnih i hendikepi-ranih putnika iz/u zrakoplov.“ – završio je predstavljanje ove službe i njenih zahtjevnih za-daća gospodin Domjanković.

Specijalno vozilo

Praktične vježbe se provode na dnevnoj razini

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

feljton


Nakon 40 godina aktiv-nog i plodonosnog rada

u dobrovoljnom vatrogasnom društvu Sela i 30 godina sudje-lovanja u stvaranju hrvatske vatrogasne zajednice, njen prvi potpredsjednik vatrogasni voj-voda Ivan Domitrović, u svojoj 60-toj godini, povlači se u vete-ranske redove.

Na godišnjoj skupštini naci-onalne vatrogasne zajednice u Karlovcu, 13. kolovoza 1922. godine, on se oprašta od vatro-gastva kojem je od tada na čelu karlovački vatrogasni veteran Ivan Legat.

Iste godine, Ivan Domitrović najavljuje i odlazak iz sastava izvršujućih članova i svog ma-tičnog društva u Selima, u ko-jem je od osnivanja 1882. godi-

ne obnašao prve tri godine dužnost tajnika, a preostalih 37 godina dužnost zapovjednika društva i prvog vatroga-snog učitelja.

Njegove organizatorske, promidžbene, promicateljske i kulturno-prosvjetne zasluge na unapređenju vatrogastva u Hrvatskoj nisu zaboravljene, i on je, nakon utemeljite-lja Gjure Stjepana Deželića, proglašen i prvim začastnim predsjednikom Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajed-nice. Očito to priznanje, pored radnih rezultata, govori o njegovom statusu stvarnog trećeg čovjeka hrvatske vatrogasne zajednice na kraju 19. i početku 20. stoljeća.

O bogatom životnom-vatrogasnom putu, na redovitoj godišnjoj skupštini DVD-a Sela, 1922. godine, posjetio je još jednom i jedan od njegovih suradnika Franjo S. Forko.

Na tom skupu one je rekao: „Pošto se bivši vojvoda Ivan Domitrović današnjim danom rastaje s ovim društvom kao izvršujući član, nakon punih 40 godina službovanja, stoga ne smijemo mimoići da mu javno ne priznamo nje-gov zaslužni i uporan rad za čitavo vrijeme njegova služ-bovanja na polju nauke i prosvjete, kao i za ovo društvo.

Bivši vojvoda nije bio samo izvršujući član tog druš-tva, nego je on bio njegov osnivatelj, i otac njegov, koji ga je brižnom očinskom ljubavlju tetošio i odgajao kroz punih 40 godina. On je u ovom društvu bio prvi i zadnji. Makar je bio na čelu društva, nije nosio samo čast, jer je revno nosio svoje vojvodske dužnosti.“

Tako je na skupu govorio Forko, podsjetivši na prebo-gat vatrogasni put skromnog vojvode, ali i činjenicu da je osim kulturnim i stručnim uzdizanjem ljudi, vodio računa i njihovoj uvježbanosti i dokazanoj vatrogasnoj spremno-sti. Kao potvrdu tome naglasio je brz dolazak vatrogasaca na požarišta, i podsjetio:

„Sjećam se vrlo dobro da je naše društvo jednom zgo-

dom kod vatre u gradu Sisku sa svojim dičnim vojvo-dom, iz Sela (udaljenih 10 km od Siska, op.a.) u grad Si-sak na mjesto garišta prije stiglo, nego li samo domaće vatrogastvo, tom zgodom je bolje, spretnije i uspješnije štrcaljkama radilo, nego li gradski vatrogasci, a nije se ni čuditi kada je on u narodu prednjačio, na glas vatre prvi ustajao, prvi pozivao i prvi bio na mjestu garišta.“ Kako je dalje zabilježeno u zapisniku skupštine, bio je to dirljivi oproštaj s omiljenim vojvodom, koji je „skupština pozorno, sa suzama u očima ispratila.“

Domoljubna misija u ostalim hrvatskim udrugama i društvima

U jesen 1922.godine Ivan Domitrović, sa suprugom, napušta rodnu kuću u Selima i preseljava se u središte Siska, gdje stanuje u obitelji svog zeta, kraljevskog ovla-štenog advokata dr. Josipa Godlera, istaknutog sisačkog pravaša i novinara. Kao slobodouman čovjek uređuje list „Hrvatsko srce“ družeći se pri tome s nizom poznatih pisac, slikara i pjesnika. U takvom okruženju nije mogao mirovati vječni nemirni duh Ivana Domitrovića. Nakon kratkog predaha on se uskoro pojavljuje, najčešće na čel-nim dužnostima u nizu društava koja su njegovala slobo-doumlje, ali i čuvala hrvatsko nacionalno biće.

Već 1922. godine Domitrović nastavlja druženja sa svojim suseljanima koji zalaze u prostorije „Hrvatske čitaonice“, u kojoj je on bio prvi predsjednik i ostao stal-nim promicateljem njene djelatnosti. S podjednakim za-nimanjem odlazi među članove pjevačko-tamburaškog-glazbenog društva „Radost“ iz Sela, koje vodi njegov dojučerašnji vatrogasni tajnik, inače učitelj Đuro Logo-merac. Zajedno sa svojim tajnikom, odvojeno od rada društva, njeguje i rad vatrogasnog pjevačkog zbora.

Međutim mještani su svog vojvodu, kao istinskog star-ješinu sela, htjeli vidjeti i u ostalim sportskim društvima, gdje se i pojavljuje, a „Hrvatski Sokol“ Sela koji je imao i svoj konjički vod, izabrao je u jesen 1922. godine, kad je osnovan, Ivana Domitrovića za starješinu.

Agilni šezdesetogodišnjak Domitrović, zbog svog rada i nacionalnih opredjeljenja, bio je rado viđen gost, a zatim i član, te čelnik nekih sisačkih društava i udruženja. Kao pisac-urednik, nastavio je radom u svojim cehovskim udrugama. Naime, one je godine 1906. godine, bio jedan od osnivača Zemaljskog društva općinskih činovni-ka Hrvatske i Slavonije, u kojem je obnašao dužnost predsjednika od 1922. godine. Uređivao je i Kalendar Zajednice općinskih činovnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije od 1910. do 1933. godine i u njemu objavio niz šaljivih igrokaza pisanih za kazališne družine u vatroga-snim društvima. Također je bio jedan od osnivača Saveza gradskih i općinskih službenika Kraljevine Jugoslavi-je, 1930. godine, i potom njegov doživotni predsjednik

Od posebno značaja za društveni život Siska i okolice je osnivanje kulturno-političkog bloka niza društava s hr-vatskim predznakom pod nazivom „Hrvatski društveni

Treći čovjek hrvatskog vatrogastva - prosvjetitelj Ivan Domitrović, iz Selih kraj Siska (5)

NA VATROGASNOM TRAGU VOJVODE IVANA DOMITROVIĆA

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


feljton

51

dom“, 1926. godine, i to u trenutku kad počinje režim-ski odnos prema hrvatskim društvima. Među prvacima hrvatske misli i akcije, našao se od 1926. godine Ivan Do-mitrović, i nekoliko članova njegove obitelji. U vrijeme zloglasne kraljeve diktature, od 1929. do 1933. godine, Ivan Domitrović, kao jedan od odvažnih uglednika, ob-naša dužnost tajnika, glav-nog pokretača niza akcija. Tih godina pripadnici brojnih društava useljavaju se u zajed-nički društveni dom u samom središtu Siska. Na otvore-nju tih prostora, 29. kolovoza 1932. godine, predsjednik dr. Stipčić, naglasio je želju „da naš društveni dom bude potpora ostvarenju kulturnog i nacionalnog cilja našeg hrvatskog naroda“. Uz poklike: „Živila Domovina! otpje-vana je sa oduševljenjem hrvatska himna“, navodi se u ljetopisu Hrvatskog društvenog doma u Sisku.

U prostorijama doma tih najžešćih godina kraljeve ve-likosrpske diktature sastajali su se pripadnici: Čitaonice i knjižnice, Hrvatskog sokola, Hrvatske žene, obrtnič-kog društva Sloge, pjevačkog društva Danice, student-skog društva Akademičara i brojnih sportskih društava: od biciklista, planinara do nogometaša Segeste. U to teš-ko vrijeme, kućni red je sastavljao Ivan Domitrović „agi-lan čovjek, velikih sposobnosti i vrlina“ koji je i u ovom društvu, za svoj rad, posebno na kupnji stambenog objek-ta, stekao velike zasluge.

Prvi starješina vatrogasne župe Sisak

Potrebu za određenom organizacijom, kao operativnom i stručnom vezom između Hrvatsko-slavonske vatroga-sne zajednice u Zagrebu i samih dobrovoljnih vatroga-snih društava na terenu, od gradova do sela: uvidjelo je nekoliko vatrogasnih sredina i pojedinaca. Među njima nalazio se i Ivan Domitrović, tada potpredsjednik nacio-nalne vatrogasne zajednice, koji je o neminovnosti „ko-tarske vatrogasne sveze“ raspravljao uoči Prvog svjet-skog rata, na jednom od vatrogasnih skupova u Sisku, o čemu pišu i lokalne novine „Sisački glas“, 1912. godine.

Međutim do osnivanja takvih organizacija dolazi tek dvadesetak godina kasnije. Naime na konstituirajućoj sjednici Središnjeg odbora zajednice hrvatsko-slavonskih dobrovoljno vatrogasnih društava, počela je studioznija rasprava o osnivanju vatrogasnih župa, što najavljuje i službeno glasilo zajednice, „Vatrogasni vjesnik“, Za-greb, 11. rujna 1925. godine. Uskoro slijedi zaoštrava-nje političkih odnosa, posebno jačanjem velikosrpskih prijetnji, ostvarenih ljeta 1928. godine, ubojstvom i ra-njavanjem, te hrvatskih političara, među kojima i narod-nog vođe Stjepana Radića, koji je umro od posljedica tog ranjavanja. Na njegovom najmasovnijem sprovodu, sjenama velikana poklonile su se i sve delegacije vatro-gasnih društava Siska i okoline. Na sjednici Središnjeg odbora nacionalne vatrogasne zajednice, 28. prosinca 1928. godine, ponovno je raspravljeno o organiziranju vatrogasnih župa.

Na sisačkom području do osnivanja Vatrogasne župe Sisak, dolazi proljeća 1929. godine, a u sastavu župe

nalazi se 8 DVD-a sisačkog okruga i DVD Sunja. Za pr-vog starješinu župe izabran je Ivan Domitrović, koji se tih godina uključuje u rad DVD Sisak, najstarijeg društva, i osnovnog nositelja rada župe, koja je svoje prostor dobila upravo u vatrogasnom domu Siska. U sastav ove župe ulazi i njegovo matično društvo DVD Sela, koja 1929. godine, ima-ju ukupno 434 člana, od čega 160 izvršujućih, organiziranih

u vatrogasnim rojevima (ustvari mjesnim DVD-ima) u : Selima, kao matici te: Gredi, Odri, Stupnu, Drenčini, Jazveniku, Dužici, M.Gorici, Žabnu i Žažini. Nave-deni vatrogasni rojevi djeluju kao društva i nakon niza godina osnivaju se kao samostalna društva.

Vojvoda Ivan, postaje aktivan i u Gradskom pogla-varstvu Siska gdje 1930. i 1931. godine obnaša dužnost zastupnika, koji se gorljivo zalaže za promicanje vatro-gastva i vatrogasne kulture. Takav uglednik s podjedna-kom pozornošću prati rad vatrogasnih skupova na terenu u selima sisačke Posavine i dočekuje predsjednika naci-onalne vatrogasne zajednice na njegovom inspekcijskom putovanju po sisačkom kraju. Tako u njegovoj pismo-hrani nailazimo na dopis društvima za podizanje ugleda društva. Svojoj braći vatrogascima, starješina župe Sisak, pored ostalog piše da je Predsjedništvo primorano upo-zoriti:

„da se umjesto bratske sloge i ljubavi pojavljuju kod društava svadje, koja kod društvenih veselica završuju krvavim glavama…Dužnost vatrogasaca jest: Vatru gasi brata spasi. Brat se ne spašava, ako ga se lupa kolcem po glavi.“ Navodi u svom dopisu, od 22. kolovoza 1930. godine, Domitrović.

Ta ponosna starina nije se ustručavala očitati bukvicu i predsjedniku nacionalne vatrogasne zajednice, ukazuju-ći na nepravilnosti u radu ili počinjene nepravde prema ljudima na terenu. S predsjednikom Heržićem, također velikom i pravednom vatrogascu, sporio se oko potreba stvaranja povoljnih uvjeta za rad društava, olakšica od strane države i neminovnosti organiziranja tečajeva i va-trogasnih vježbi.

Čovjeka od ugleda svi su rado poslušali i zbog te pra-vičnosti, kada je preminuo, imao je jedan od najvećih sprovoda u Sisku između dva svjetska rata, organiziran 2. travnja 1933. godine.

Danas vatrogasci deset vatrogasnih rojeva iz kojih su kasnije osnovana društva te matičnog društva DVD Sela uz svesrdnu potporu VZG Siska i VZ Sisačko-mosla-vačke županije, nastoje organizirati dostojnu proslavu ovogodišnje godišnjice DVD-a ali i Ivana Domitrovića.

Sudeći prema dosadašnjim dogovorima, tu obljetnicu njegova rođenja (1862) i osnivanja DVD Sela (1882), zatim 40 godina rada u društvu i 30 godina rada u Sre-dišnjici (1922) – bit će obilježeno tiskanjem foto-mono-grafije radnog naslova „Vatrogasni prosvjetitelj Ivan Domitrović“.

Bit će to najmanje i najviše čime mu se mogu vatro-gasne generacije ovog kraja, ali i šire – s poštovanjem odužiti za neizbrisiv vatrogasni trag !

Pripremio: Đuro Gajdek

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

povijest


Tako je, nedugo nakon po-noći sa subote na nedjelju, 2. rujna 1666., iz pekare u

Puding Laneu prokuljala vatra brzo se šireći prema zapadu kroz samo središte srednjovjekovnog Londona. Neodlučnošću gradonačelnika Tho-masa Bloodwortha odugovlačilo se s pravljenjem prirodnih prepreka za širenje vatre (kao principalne pro-tupožarne tehnike tog doba), pa je u svega nekoliko sati vatra zahvatila samo srce grada. Kaos na susjednim ulicama potakle su i glasine kako su požar podmetnuli stranci – uglav-nom pripadnici zarobljenih vojnika u drugom anglo-holandskom ratu, koji se odvijalo nekako u isto vrije-me (1665-1667), postavši žrtvama linčovanja i nasilja od strane građana pogođenih požarom. Sve to nije spri-ječilo vatrenu frontu da nastavi ha-rati Londonom do konačnog obuzda-vanja u srijedu 5. rujna 1666. godine.

Razjareni se požar proširio na veći dio grada unutar rimskih zidina,

uništivši katedralu St. Paula, te je prešavši preko Fleet-Streeta, zapri-jetio samim dvorima Charlesa II u Whitehallu. Konačno je bio svladan, uglavnom iz dva bitna razloga: sla-bljenjem snažnog vjetra i ulaskom „u borbu“ profesionalnog vojnog garnizona smještenog u londonskim kulama za obranu grada. Oni su, pak, „razbili“ vatru smjesom baruta za punjenje topova čineći protupožarne prokope što su sprječavali daljnje ši-renje vatre na ostatak grada.

Rječju, veliki londonski požar progutao je 13.200 kuća, 87 župnih crkava, katedralu St. Paul, te većinu zgrada gradskih vlasti - procjenjuje se da je uništio domove nekih 70.000 do 80.000 stanovnika. Broj poginu-lih je nepoznat i općenito se smatra relativno malim, jer je zabilježeno samo nekoliko smrtnih slučajeva što se kasnije pokušalo opovrći činje-nicom da u to vrijeme ionako nitko nije vodio ozbiljnije popise stanja siromašnije populacije niže i srednje klase, a sama snaga oslobođene to-pline bila je dovoljna da „kremira“ moguće žrtve bez ostavljanja ika-kvog traga za njihovu identifikaciju.

Iskre „pobjegle“ iz Farynorove daščare upalile su bale sijena pohra-njene u dvorištu susjedne gostionice i „zapalile“ gradsko nebo. Puding Lane se nalazio u srcu jedne prena-seljene četvrti starog Londona pa se tisuće promatrača našlo na ulicama i gledalo požar. Nikome se nije učini-lo potrebnim da pristupi gašenju ili alarmiranju drugih. Manji požari su i inače bili uobičajeni u ovom gradu sagrađenom od drveta, gipsa, blata i katrana. Godinu dana prije, kralj Charles je pisao gradonačelniku kako bi valjalo uspostaviti provedbu strožijih mjera za moguće suzbijanje požara. No, kao su ovi bili redom manjeg dosega, smatralo se da nema nikakvog razloga za to.

Veliki požar u starom središtu LondonaPripremio: Ante Mamić

Skromni trgovac Thomas Farynor bio je poznat među pučanima u svojoj londonskoj četvrti kao pekar kralja Charlesa II. Jedne večeri, nakon dugog i napornog rada, otišao

je u krevet u sobicu iznad svoga dućana u Puding Laneu. Ugasio je svijeću i tiho utonuo u duboki san. Iznenada, probudio ga je plamen što se velikom žestinom počeo širiti iz pekar-nice –zaboravio je pogasiti krušne peći ...I tako je ovaj nesretni pekar izazvao požar što će

ostati zabilježen kao jedan od najstrašnjijih u svjetskoj povijesti.

Detalj slike iz 1666. godine izrađene od strane nepoznatog

umjetnika, predstavlja vatru što se bila pojavila u noći 2. rujna - desno se raspoznaje

londonski Tower, a lijevo gradski most s katedralom St. Paula u

pozadini

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


povijest

53

Puding Lane je služio i kao neka vrsta odlagališta smeća iz obližnjeg Eastcheapa gdje su živjeli siromaš-niji građani. Njegova blizina glavnoj arteriji što vodi do London Bridgea, bila je dovoljna nekima da upozore gradonačelnika na potencijalnu va-trenu opasnost za grad. Ipak, kada je i nastao opisani požarni udes, ovaj je ostao indiferentan.

Ni sam kroničar tog vremena Sa-muel Pepys nije pokazao više emoci-je. Probuđen od svoje služavke oko 3 ujutro u svom domu u blizini Tower Hilla, oko kilometar od mjesta prvog stratišta, zapisao je u svom dnevni-ku: "Ustao sam, stavio ogrtač i otišao do prozora. Mislio sam da je vatra nastala iza Mark Lanea (spomenute gradske tržnice, op. a.), pa sam legao i opet zaspao... "

Vijest o ogromnom požaru Pepys je dojavio kralju tek sutradan, u po-nedjeljak. Nitko se o tome prije nije usudio izvjestiti suverena - po onoj: „ne diraj lava dok spava“ nedjeljom! Do ranog popodneva, bilo je očito da su sve nade za (zakašnjelo) gašenje požara bile uzaludne: vatra je stigla do Temze i do skladišta zapretanih drvom, uljem, rumom i ugljenom, koja su eksplodirala poput bombe, jedno za drugim.

Nemilosrdno je puhao istočni vje-tar tako da, nakon što je jedva mimo-išla kuću narečenog kraljevog korni-čara, vatra se počela streloviti širiti ka zapadu grada. Možda je i bio neki tračak nade za ograničavanjem poža-ra, no vatrogasci su se radije odlučili na pristup kanalizacijskim odvodima radi punjenja kanti vodom i tako po-kušali prekinuti prolaz vatrene fronte po tom dijelu Londona. Uzalud.

Vatreni se pakao „pušten s lanca“ razgoropadio nesmanjenim intenzi-tetom, paleći od nedjelje do srijede sve što mu je bilo na putu – u pla-menovima su nestajale trgovine, stambene kuće, crkve i druge grad-ske javne zgrade; prešavši Temzu sručio se na Southwark, Guildhall i Royal Exchange, financijsko sre-dište grada, od kojih je ostao samo pepeo. Najsnažniji požar zahvatio je katedralu St. Paula, gdje je toplina raspolučila vanjske kamene blokove i harala drevnim grobnicama, otkri-vajući mumificirane ostatke. Rasta-ljen je olovni krov katedrale, a slitine topljenog olova preplavile su okolne ulice.

Čudesno, veliki požar Londona

imao je, kako smo i prije naveli, sve-ga osam ljudskih žrtava. Većina sta-novnika imala je vremena za bijeg. Ulice su bile zakrčene kolicima pre-krcanim osobnim predmetima i prt-ljagom, a cilj uspaničenih London-čana bio je dohvatiti obližnje zaselke kao jedan veliki izbjeglički logor.

I Pepys se našao među onima koji su napustili grad. Pritom je zapisao: "Licem izloženi vjetru, bili ste prak-tično opečeni „kišom“ plamenova što su se iskradali iz nagorjelih osta-taka grada, nešto strašno, nešto ne-opisivo zlokobno, gotovo demonsko ..., štoviše dim je bio tako crn da je zacrnio podnevno sunce, a kad bi se ono i probilo kroz tmaste zavjese vatrenih oblaka, činilo se crveno kao krv.“

U noći od utorka na srijedu, vatra je gotovo stavljena pod nadzor, prije svega zahvaljujući osobnoj interven-ciji kralja koji je naredio smišljeno rušenje pojedinih zgrada kako bi se prekinuo koridor prolaska požarnih plamenova. No, valja reći da su na-slage žari i dalje tinjale tjednima, a pojedini podrumi dogorijevali su mjesecima. Pekareva nepažnja, me-đutim, imala je i svoju dobru stranu: sramne sirotinjske četvrti središta Londona „izbrisane“ su u vatri u samo sedam dana, a požar je uništio i posljednje tragove pošasti iz pret-hodne godine, velike kuge, koja je odnijela 100.000 žrtava.

No, gospodarske i socijalne poslje-dice požara bile su neprocijenjive. Kralj Charles II sveudilj živahno je zagovarao i pozivao na evakuaciju

Londona od preostalih stradalnika koji su pretrpjeli vatreni egzodus. Bojao se, naime, njihovog mogućeg nezadovoljstva građana pretvorenih u beskućnike i lutalice. Zato je i po-žurivao gradsku rekonstrukciju ino-vativnim projektima, no iz jednog ili drugog razloga, London je obnavljan navrat-nanos gotovo se pridržavaju-ći starog plana i vraćajući život na (uske) ulice grada kakve su građani poznavali prije strašnog požara.

London sredinom sedamnaestog stoljeća - Populacijom od približno pola milijuna ljudi, London je već u to doba bio najveći grad u Velikoj Britaniji, s više stanovnika nego pe-desetak ostalih naselja Kraljevstva zajedno.

Uspoređujući ga s veličanstveno-šću baroknog Pariza, engleski knji-ževnik, pejsažist i memorijalist John Evelyn opisao ga je kao "anarhični agregat nordijske drvene kuće", pri-zivajući na pogibelji od požara otvo-renog prostora velikih razmjera koje predstavlja drvena građa i gustoća urbane naseljenosti. Pod "anarhič-nim" (neprirodnim), Evelyn je sma-trao "neplaniran i improviziran", kao rezultat rasta stanovništva i nereguli-rane urbane raštrkanosti. London je postajao sve više „prekrcan“ življem unutar svojih zidina, fenomenom što datira još iz rimskog doba. Zatim se grad počinje znatno širiti izvan svojih zidina poprimajući sve više izgled prljavih sirotinjskim četvrti kao što su Shoreditch, Holborn ili

Plan grada iz 1666.; roza bojom je obilježen prostor devastiran velikim požarom

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


suradnja

55

Hrvatske šume d.o.o. danas su troslojno orga-

nizirano trgovačko druš-tvo u vlasništvu države s Direkcijom u Zagrebu, a u svom sastavu imaju 16 uprava šuma-podružnica (sa 171 šumarijom). Jed-na od tih je Uprava šuma Podružnica Buzet s devet šumarija i 182 djelatnika. Najmanja je po obimu i po broju djelatnika, a pro-stire se na području dviju županija: Istarske i Pri-morsko-goranske (sedam Šumarija je u Istri te dvije u susjednoj županiji na području Opatije, do Kla-ne, te na otocima Cres, Unije, Ilovik i Lošinj). Buzetska Uprava gospo-dari s oko 75 tisuća ha dr-žavnih i sa 106 tisuća ha privatnih šuma, a na cije-lom tom terenu šumovi-

tost je oko 42 posto. Istra ima oko 55 tisuća ha dr-žavnih i oko 80 tisuća ha privatnih šuma. U okvi-ru Uprave su i dopunske djelatnosti, u Lanišću je Tvornica ambalaže (koja od bora, smreke i bukve izrađuje elemente za sto-lice i pilovinu građu), a kraj Savudrije se nalazi Radna jedinica rasadnik „Frančeskija“, koja po-sluje zajedno s Rasadni-kom Šijana kraj Pule.

Rasadnik Frančeskija utemeljen je 1970. i bavi se proizvodnjom i pro-dajom šumskih sadnica i ukrasnog bilja te vrši us-luge projektiranja, izvo-đenja i održavanja pri-vatnih vrtova, okućnica i okoliša poslovnih objeka-ta. Tamo se nalaze i trajni nasadi smokava i masli-na, podignuti u suradnji sa Županijom i rovinj-

skom tvrtkom SKINK dr. Željka Prgometa, a kraj Pazina (Rijavec) su ma-tični nasadi pitomog ke-stena. Gotovo sav šumski sadni materijal proizvodi se u kontejnerima, na po-vršini od 1500 kvadrat-nih metara, što šumarima olakšava i omogućuje sadnju tijekom cijele go-dine. Do 2009. to je pre-težito bio crni, primorski i brucijski bor, a proizvo-dilo se 415 tisuća sadnica koje su preuzimale šuma-rije s područja domicilne buzetske Uprave. Sada je asortiman proširen sa sadnicama bukve, cera, crnike, medunca, lužnja-ka. Izvješća s terena po-kazuju vrlo dobar uspjeh u pošumljavanju hrasto-vim sadnicama.

-Desetljećima traje vrlo kvalitetna, uzorna suradnja istarskih vatro-

UZORNA SURADNJA ISTARSKIH VATROGASACA S HRVATSKIM ŠUMAMA

Hrvatske šume su nesumnjivo od posebnog društvenog interesa za našu zemlju i izravno su uključene u sustav zaštite od požara, kako na razini države, tako i u županijama. Kako

se odvija ta suradnja u Istri saznali smo u razgovoru sa županijskim zapovjednikom Dinom Kozlevcem i voditeljem Uprave šuma Podružnice Buzet Ivanom Pentekom te njegovim

suradnicima Borisom Černehom, Predragom Tropeom i Ester Brajković Vladilo


Posebna je vrijednost naših

šumato što su 90 posto prirodne

i posjeduju autohtonu šumsku

zajednicu (što većina država

našeg kontinenta to nema). Time se smanjuje požarna

ugroženost te osigurava prirodno

pomlađivanje i brza revitalizacija

šumskog fonda

Nasadi maslina u Frančeskiji

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

suradnja


gasaca sa Hrvatskim šumama, toč-nije Vatrogasne zajednice Istarske županije (VZIŽ), sedam područnih vatrogasnih zajednica (PVZ), sedam JVP-ova i 33 DVD-a. Odvija se ta suradnja kroz raznovrsne aktivnosti radi zaštite otvorenog prostora, po-čevši od sustava motrenja i dojave do izgradnje protupožarnih prosjeka i zajedničkog aktivnog sudjelovanja u gašenju požara. Zanimljivo je i da je organizacija Hrvatskih šuma na te-ritorijalnom planu gotovo identična s organizacijom istarskog vatrogastva – s područnim vatrogasnim zajed-nicama. Zadnjih je godina suradnja značajno obogaćena zajedničkim pilot-projektom instaliranja sustava videonadzora otvorenog prostora sa 29 kamera. Spomenuti projekt uspješno se potvrdio na području Istarske županije i postoje izgledi da se implementira na cijelom prioba-lju RH. Zaključno želim naglasiti da istarski vatrogasci za Hrvatske šume imaju samo riječi pohvale za veliki doprinos koji daju u sustavu zaštite od požara otvorenog prostora, ista-knuo je Dino Kozlevac.

Podsjetimo da reljefna i klimat-ska različitost HR uvjetuje i njenu raskošnu vegetacijsku raznolikost. Od blizu 2.485.611 milijuna ha šuma i šumskog zemljišta u HR, koje po-krivaju 37 posto ukupne površine države, 95 posto su prirodne šume i to je ono čime se hrvatski šumari ponose. Šumom obrasle površine iznose 2.078.289 ha, neobraslo šum-sko zemljište zauzima 345.952 ha, te neplodno šumsko zemljište 61.370 ha. Bjelogorične šume prevladavaju

na 84 posto šumskog područja dok crnogorične šume zauzimaju 16 po-sto područja. Glavne vrste drveća su bukva (35 posto), hrast (27 posto), obični grab (8 posto), obični jasen (3 posto), ostale tvrde bjelogorične vrste (7 posto), meke bjelogorice (4 posto), jela i smreka (13 posto), bor (2 posto) i druge crnogorične vrste (1 posto). Svake godine u Hrvatskim šumama priraste 9,6 milijuna kubič-nih metara drvne mase, a godišnje se sječe 5,4 milijuna kubičnih me-tara bruto. Od ukupnih površina po šumama i šumskim zemljištem, na krške šume i zemljišta otpada oko milijun hektara (42 posto svih šuma u RH). Njihova je osnovna vrijed-nost sadržana i njihovim općekori-snim funkcijama, u čuvanju tla od erozija, u oblikovanju krajolika, u promociji turizma.

I dok se u unutrašnjosti zemlje nalaze najkva-litetnije vrste drveta, na krše-vitim predjelima zemlje je neka druga šumska priča i drugačije su zadaće Hrvat-skih šuma. Po-sebna je vrijed-nost naših šuma, istaknimo po-novno, da su 90 posto prirodne i posjeduju au-tohtonu šumsku zajednicu (što većina država našeg kontinen-

ta to nema), koja smanjuje požarnu ugroženost te osigurava prirodno po-mlađivanje i brzu revitalizaciju šum-skog fonda.

Požari za hrvatske šume predstav-ljaju najveće zlo, a u sklopu toga najveću opasnost predstavljaju za-puštene poljoprivredne površine. Jer u pravilu, nikada požar ne izbija u šumi, nego se širi sa zapuštenih po-ljoprivrednih površina (bivših voć-njaka, nasada vinograda). Kako se u Upravi šuma Podružnice Buzet ocje-njuje suradnja s istarskim vatroga-stvom saznali smo od voditelja bu-zetske Uprave, mr.sc. Ivana Penteka, dipl. ing. šumarstva.

-Hrvatske šume već godinama besprijekorno surađuju s istarskim vatrogascima i zajedničko ostvare-nje Projekta sustava videonadzora otvorenog prostora upravo je plod te uzorne suradnje. Ona se iz godine u

U sustavu videonazora instalirano je 29 kamera Zahvaljujući videonazoru vatrogasci imaju dobar pregled stanja na terenu

Nasadi kestena

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


suradnja

57

godinu sve više i bolje potvrđuje u kvalitetnoj zaštiti šuma od požara. Hrvatske šume su stalno radile i na modernizaciji sustava motrenja i do-jave (osobito u ljetnim mjesecima), a instaliranje videonadzora bio je novi veliki iskorak. Riječ je o pilot-pro-jektu, prvom takve vrste u RH, koji se dalje razvija i usavršava na području Istarske županije, a u njega su Hr-vatske šume uložile 5 milijuna kuna. Uprava šuma Podružnice Buzet ima uzornu suradnju ne samo s istarskim vatrogascima (VZIŽ,sedam PVZ i 33 DVD-a), nego i s jedinicama lo-kalne samouprave Istarske županije. Jednako tako dobro surađujemo i s Vatrogasnom zajednicom Primor-sko-goranske županije na području koje djeluju dvije šumarije, u Opatiji i na otocima Cres-Lošinj. Prema sta-tističkim podacima šumski požari na području buzetske Uprave, odno-sno Istarske županije, pokazuju trend pada njihovog broja zadnjih godina, kao i trend pada opožarene površine po pojedinom požaru. Za razdoblje od 2001. do 2005. u Istri je eviden-tirano ukupno 217 šumskih požara s opožarenom površinom od 6. 394,90 ha (prosječno 29,47 ha po požaru). Za razdoblje od 2006. do 2010. za-bilježeno je ukupno 78 požara s opo-

žarenom površinom od 573,48 ha (prosječno 7,35 ha po požaru), rekao je Pentek.

Sustav videonadzora u Istri dopu-njava se i službom motrenja i dojave koju organiziraju Hrvatske šume i lokalna samouprava putem područ-nih DVD-a, a 29 kamera ne samo da otkriva požare, nego djeluje preven-tivno na cjelokupnom terenu. Vatre se pale u kontroliranim uvjetima i ri-jetko se događa da netko pali korov i travu bez dozvole i posebice tijekom zabrane paljenja vatre na otvorenom od 1. lipnja do 31. listopada.

Hrvatske šume izdvajaju velika sredstva za zaštitu našeg šumskog fonda i u sklopu toga posebno za iz-gradnju protupožarnih prosjeka tako da vatrogasci i svi ostali gasitelji

mogu što prije doći do mjesta izbija-nja požara. Lani su u Istri obavljeni radovi na 61 km i pri tom se ne radi samo o državnom šumskom fon-du, nego se vodi briga i o privatnim šumama (uređen je 31 km putova u vrijednosti dva milijuna kuna), i kroz njih se probijaju protupožarni putovi radi eventualnih intervencija, kao i nadzora i gospodarenja šuma-ma. Zadnjih šest godina buzetska Uprava šuma nije nikada poslovala negativno, a u protekle dvije godine je investirala 5,5 milijuna kuna u iz-gradnju Šumarije Poreč, u trajne na-sade u Rasadniku Frančeskija te za uređenje Šumarije Buje i prostora u vojarni Pazin.

Prema statističkim podacima, šumski požari na području Istar-ske županije pokazuju trend pada njihovog broja zadnjih godina, kao i trend pada opožarene površine

po pojedinom požaru

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

foto reportaža


Neopreznost kapetana broda dovela do velike nesreće

Havarija broda Costa ConcordiaPripremio: Ante Mamić

Luksuzni prekooceanski brod za turistička krstarenja Costa Concordia sredinom siječnja udario je punom snagom desnim bokom u podvodne stijene, svega pet-stotinjak metara od spruda talijanskog otoka Giglio. Bilanca: 17 mrtvih putnika i članova posade, a u trenu-cima prekida spašavanja još se petnaestak putnika vodi nestalim.

Kapetan broda Francesco Schettino dao je u među-vremenu obašnjenje istražnom sucu zašto je zanemario

neposrednu opasnost približavajući se plitkom otočnom sprudu i s velikim zakašnjenjem dao znak za uzbunu i napuštanje broda. Prijeti mu doživotna zatvorska kazna.

Zvučni zapis jednog od njegovih razgovora s lučkom kapetanijom u trenutku nesreće teško ga optužuje: nje-gova vlastita kompanija ga krivi za namjerno skretanje s putanje broda radi „parade“ - oklade s jednim od kono-bara brodskog salona (!?) da će proći mimo rodnog mu otoka pod „punim osvjetljenjem“ paluba.

U trenutku havarije, u petak 14. siječnja oko 21h i 30 minu-ta, na brodu se nalazilo ukupno 4229 osoba, od kojih 3200 tu-rista 60 različitih nacionalnosti (989 Talijana, 569 Nijemaca, 462 Francuza, 177 Španjolaca, 129 Amerikanaca i 177 Hrvata) te oko tisuću članova posade.

Spašavanje i pretraga nasukanog plo-vila postaje sve teže zbog velikog nagi-ba broda koji leži na boku nagnut do 90 stupnjeva, zbog opasnosti odsklizavanja niz strmu stijenu i konačnog potonuća, a sve to u otežanim uvjetima velikih va-lova i jakog vjetra što se diže nad Tiren-skim morem.

Fotografije što su na površinu donijeli ronioci govore o teškom oštećenju trupa kroz koji je na-

diralo more.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e


foto reportaža

59

Mnogi su se putnici u panici i očaju bacali u more, za njima i članovi posade da bi ih izvlačili na „suho“.

U spašavanju je sudjelovao velik broj vatrogasaca. Nakon noći nemilosrdnog pretraživanja, spasitelji ot-

krivaju šesto tijelo u utrobi Costa Concordie; petnaest putnika još uvijek nedostaje.

Talijanski ministar okoliša strahuje i od ekološke katastrofe zbog mogućeg izlije-vanja ogromnih količina pogonskog go-riva u more - brod ima pune spremnike nafte, pa postoji prijetnja da gusto i teško dizelsko gorivo prekrije dno mora i plaže.

U nedjelju, tvrtka vlasnika broda optužuje kapetana da je počinio "teške greške", kako u odabiru plovne putanje, tako u poduzimanju nužnih koraka pri stanju uzbune neposredno nakon nasukavanja. Kapetan je osumnjičen za višestruki homicid i napuštanje broda te mu prijeti doživotna zatvorska kazna.

1. BROD UDARA U STIJENU 2. POČINJE SE NAGINJATI

Voda počinje ulaziti kroz oštećeni trup

3. POTOM SE NAGINJE NA SUPROTNU STRANUNavala vode vjerojatno

uzrokuje nagnuće broda na desnu stranu

4. BROD POČINJE TONUTI

Spasioci počinju sa spašavanjem

preživjelih

KRONOLOGIJA NESREĆE

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

skloništa


SKLONIŠTA U FUNKCIJI ZAŠTITE OD POŽARAAtomska skloništa izgrađena su kao zaštita od mogućih eksplozija i

kataklizmičkih požara. Danas ti prostori imaju drugačiju namjenu pa samim time i sami postaju potencijalna opasnost od požara

Tekst: Petar Listeš, prof.

Još od pradavnih vremena osnovni uvjet preživlja-vanja bio je pronalaženje

prirodnih zaklona prikladnih za sklanjanje i zaštitu. U tu su svrhu poslužile i pećine u kojima je pračo-vjek pronalazio zaklon i kakvu-ta-kvu sigurnost od svih opasnosti koje su ga ugrožavale. Na višem stupnju razvoja gradile su se razne primitiv-ne nastambe, podzemne, prizemne i nadzemne, koje su sklanjanje i si-gurnost podizale na znatno višu razi-nu. Kroz duga vremenska razdoblja razvile su se mnoge stare civilizaci-je pa su se gradila utvrđena naselja/tvrđave, fortifikacije i sl./, čime se je sklanjanje i sigurnost podizano na još višu razinu. Tragove tih tvo-revina nalazimo i danas, a one nas još uvijek, osobito one iz antičkog doba, fasciniraju svojom monumen-talnošću.

Kao i u ranijim razdobljima, i u no-vije doba mnoge su države često ra-tovale pa se zaštita i spašavanje sta-novništva postavljalo kao imperativ. Naime, pored postojećeg, razvilo se i atomsko oružje, čija mogućnost ra-zaranja i uništavanja mnogostruko nadmašuje sva klasična oružja. Od tog oružja zapravo i ne postoji za-štita, zbog čega su se i počela graditi tzv. „atomska skloništa“.

Cijeneći brojna iskustva iz ranijih ratova, a naročito iz I. i II. svjetskog rata kada su države kao što su En-gleska, Francuska, Njemačka, Ja-pan i dr. trpjele najteža razaranja i nebrojene ljudske žrtve, gradile su brojna skloništa i prilagođavale sve prikladne prostore, pretežno podze-mne, za sklanjanje ugroženog sta-novništva. Kako je II. svjetski rat iznjedrio do tada nepostojeće atom-sko oružje, oružje stravične razorne moći koje može izazvati katakliz-mičke požare i radijaciju, njegova primjena je nalagala neodgodivu izgradnju takvih skloništa koja bi mogla, makar na određeno vrijeme i pouzdano, zaštititi ljude.

Objektivno, današnji svijet i ne

mora strahovati od upotrebe atom-skog oružja, jer njegova obostrana upotreba prijeti totalnim uništenjem svakog oblika života, pa je aktualna tzv. „ravnoteža straha“. Ali, ni takva se opcija ne isključuje. U mirno-dopsko vrijeme moramo strahovati najviše od požara koji su se najče-šće javljali kao posljedica djelova-nja prirodnih elemenata, a najviše od potresa i zračnih pražnjenja, kao i od mnogobrojnih tehničkih akci-denata i neopreznog djelovanja ljudi koji se mogu desiti na kopnu, moru, pa i u zraku. Povijest je prepuna po-dataka o požarnim katastrofama od Rima, Dubrovnika, Londona, To-kija... Tko može garantirati da se

nešto slično ne može opet dogoditi bilo gdje u svijetu, pa i kod nas, od čega naročito moraju strahovati ve-liki gradovi kao što su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Sisak i dr.

KORIŠTENJE SKLONIŠTA

Prva reakcija ljudi po izbijanju ne-kog požara je hitna evakuacija i uda-ljavanje na neko sigurnije područje. Moramo, međutim, imati u vidu da se dio ljudi, kao što su invalidi, stari i nemoćni te djeca, ne mogu udaljiti bez tuđe pomoći. Njih se mora ma-kar privremeno smjestiti u prikladne prostore, od kojih su ipak najpouz-danija „atomska skloništa“.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

skloništa


Svjesna mogućih ratnih sukoba u drugoj polovici prošloga stolje-ća, pa i upotrebe atomskog oružja, i Republika Hrvatska je 70-tih i 80-tih godina prošloga stoljeća u nizu gradova izgradila veći broj takvih skloništa. Njihovo projektiranje, iz-gradnja i opremanje vršilo se po naj-višim znanstvenim standardima jer je japansko iskustvo nakon primjene dviju prvih atomskih bombi 1945. godine bila pouka za čitav svijet. Ne treba ni napominjati da su se za nji-hovu izgradnju i opremanje trošila ogromna financijska sredstva, jer se radi o izuzetno skupim objektima.

Split, drugi grad po veličini u RH s preko 200.000 stanovnika, ima izgra-đena atomska skloništa po posebnom planu. Njima je raspolagao tadašnji Općinski štab Civilne Zaštite koji se je brinuo o svim aspektima njihova lociranja, opremanja, održavanja i organizacije njihova korištenja. Sva ta skloništa i niz drugih prikladnih prostora maksimalno su i korištena tijekom napada na Split u Domovin-skom ratu od 1991. do 1995. godine. Ona su u potpunosti opravdala svoju svrhu zaštite i spašavanja stanovniš-tva, iako nije bilo opasnosti od upo-trebe atomskog, nego samo od razor-nog konvencionalnog oružja. U tim dramatičnim trenucima stvarani su solidni životni i sigurnosni uvjeti za desetke tisuća građana, čime su se i kod nas stekla dragocjena iskustva u njihovu korištenju.

ZAŠTITA OD POŽARA

Umjesno je pitanje: što je s tim vrlo skupim objektima danas, 17 godina nakon završetka Domovinskog rata?

O tome smo niz pojedinosti saznali od Zdenka Radovnikovića, voditelja Odsjeka zaštite i spašavanja Grada Splita. Napomenuo je da su i danas na snazi isti propisi iz bivše Države koji reguliraju ovu materiju, ali da je u pripremi donošenje novoga Zako-na o zaštiti i spašavanju RH.

Radovniković nas je upoznao s či-njenicom da se oko 60% tih skloništa daje u najam u razne korisne svrhe pa tako služe kao skladišta posebnih roba, poslovni prostori, noćni klubo-vi, prostori za rekreaciju i sl. Naime, danas na nivou Grada Splita postoji Odsjek zaštite i spašavanja, koji se bavi organizacijom korištenja i odr-žavanja skloništa. Poznato je da su takva skloništa opremljena nizom

tehničkih susta-va i instalacija, a zbog njiho-ve osjetljivosti mnogi segmenti tih postrojenja (strojarski, elek-trični i dr.) mo-raju se redovito održavati kako bi im se osigu-rala trajna funk-cionalnost.

I danas u mir-nodopsko vrije-me, kao i u rat-nim uvjetima, u

tim skloništima

realno prijeti opasnost od požara. U njima se deponiraju različite vrste robe što nalaže striktno pridržavanje strogih propisa sigurnosti, kako bi se spriječilo nastajanje požara, te ako se to i dogodilo, ona moraju biti opskr-bljena odgovarajućim sredstvima za gašenje. Stoga redovno održavanje i financiranje korištenja skloništa i sredstava za gašenje snose njihovi korisnici, o čemu rečeni Odsjek vodi urednu evidenciju. A skloništa koja se ne koriste na brizi su Grada koji snosi svu brigu i izdvaja financijska sredstva za njihovo održavanje, kao i sredstava za gašenje.

Budući da su skloništa opremljena nizom osjetljivih tehničkih sredstava bez kojih se zaštita i spašavanje u nji-ma ne može ni zamisliti, kao što su sredstva za filtriranje zraka, rasvjetne instalacije vodovodna i kanalizacij-ska mreža, sredstva za pružanje prve medicinske pomoći, gašenje požara i dr., njihova pravilna upotreba nalaže odgovarajuću edukaciju osoblja za pravilno korištenje sklonišnih uređa-ja. Danas se voditelji skloništa i nji-hovi zamjenici određuju po principu dobrovoljnosti. Oni će uskoro biti i imenovani, a za njihovu edukaciju nadležna je Državna prava za zaštitu i spašavanje (DUZS).

Potrebno je istaknuti i teškoće oko održavanja skloništa. Naime, pozna-to je da su njihovo opremanje vršile razne tadašnje tvrtke iz drugih kraje-va bivše države stoga je shvatljivo da se danas vrlo teško mogu održavati i najjednostavniji sklopovi jer takvih rezervnih dijelova na tržištu napro-sto nema. Sve te teškoće moraju se otklanjati u hodu, uz pomoć brojnih stručnjaka.

I da zaključimo: „atomska sklo-ništa“ su u vrijeme mira zapravo nužno zlo. To su vrlo skupi objekti, koji danas, srećom, nisu u namije-njenoj funkciji. To pak nalaže da im se mora dati neka drukčija namjena, od kojih smo neke i naveli, ali koja ne smije ni na koji način umanjivati njihovu osnovnu namjenu. Time bi se osigurao makar dio financijskih sredstava za njihovo tehničko odr-žavanje inače bi moglo doći njihova zapuštanja, a time i postupnog i si-gurnog propadanja što, nadamo se, vlasti ipak neće dopustiti.

Napušteno sklonište na otoku Visu ukopano je 60 metara ispod zemlje. Može primiti oko 200 ljudi koji tu

mogu preživjeti mjesecima

Atomska skloništa danas su dobila svoju prenamjenu pa tako služe kao skladišta, poslovni prostori, noćni klubovi...

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

in memoriam


Franjo Talan

ANTUN POSAVEC (1934.-2012.)

VLADIMIR IVANEK(1939.-2012.)

Asim Čabaravdić

Dana 26. si-ječnja 2012., nakon dulje bo-lesti, umro je Antun Posavec, dugogod i šn j i član predsjednik Dobrovoljnog v a t r o g a s n o g društva Gornje Vratno i vrijedni pripadnik vatro-gastva.

P r i g o d o m sprovoda od pokojnog Antuna oprostilo se više stotina stanovnika naselja, župljana župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan i općine Cestica te brojna rodbina i prijatelji.

U ime DVD-a Gornje Vratno, na sprovodu se od pokojnog predsjednika oprostio Darko Majhen, predsjednik DVD-a i Vatrogasne za-jednice općine Cestica, koji je u oproštajnom govoru između ostalog rekao:

Antun Posavec rođen je 19. travnja 1934. godine u Radovcu, a članom velike obitelji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gornje Vratno postaje 15. siječnja 1966. godine. Če-tiri godine kasnije, 1970. izabran je za pred-sjednika DVD-a Gornje Vratno na čijem čelu ostaje dva mandata. 2000. godine Skupština Društva proglasila ga je počasnim članom DVD-a Gornje Vratno. Za svoj rad i doprinos razvoju vatrogastva na ovom području Antun je odlikovan i nagrađen brojnim odlikovanji-ma, medaljama i pohvalama. Primio je: sre-brnu i zlatnu vatrogasnu plamenicu, srebrnu medalju, vatrogasne spomenice za 10, 20, 30 i 40 godina rada u vatrogasnoj organizaciji, a 2010. godine prilikom obilježavanja 90. go-dina DVD-a Gornje Vratno uručena mu je i zlatna vatrogasna medalja HVZ-a za doprinos vatrogastvu i zaštiti od požara.

Jednostavno premalo je riječi kojima bih mogao opisati lik i djelo našeg Antuna. Je-dinstven čovjek – čovjek za kojeg ste mogli biti sigurni da vas nikad, ni u kojim okolnosti-ma neće iznevjeriti. U ovom teškom trenutku oproštaja, suosjećamo veliki gubitak i bol, ali i ponos, jer vrijednog člana kakav je bio naš Tonček, rijetko koja sredina imala je u organi-zaciji koja se bavi humanom djelatnošću.

Nakon držanja počasne straže, lijes s pokoj-nim Antunom do posljednjeg počivališta pre-nijeli su i u grob spustili kolege vatrogasci iz njegova Društva.

Član DVD-a Pula Vladimir Ivanek pre-minuo je iznenada u Puli 1. veljače 2012. u 73. godini života. Rođen je 1. kolovoza 1939. godine u Zabo-ku, u Hrvatskom za-gorju, gdje je završio osnovu školu. Srednju obrtničku školu po-hađao je u Zagrebu, a u Istru je doselio sa svojom obitelji 1967. godine. Radio je u gra-đevinarstvu u nekoliko poduzeća do umirov-ljenja. U Dobrovoljno vatrogasno društvo Stoja učlanio se 1978. godine, a kasnije nastavio s aktivnim radom u DVD-u Pula. U 33 godine stalnog članstva obnašao je niz dužnosti kao operativac u zvanju vatrogasca I klase, isticao se u radu i kao član Upravnog i Nadzornog odbora društva.

Preminuli Vladimir Ivanek imao je veliki osjećaj od-govornosti za rad, za zajedništvo i zalaganje, te je svo-jim iskustvom i znanjem pomagao svim članovima, a posebno mladima - novim generacijama vatrogasnog kadra. Bio je revnostan na svakom postavljenom za-datku koje je obavljao s puno žara, odgovorno i kvali-tetno, pa su mu pulski i istarski vatrogasci zahvalni za sav njegov učinak i doprinos. Svojom angažiranošću, posebice zadnjih godina, pridonio je velikom napretku vatrogasne organizacije na području djelovanja dobro-voljnog vatrogasnog društva Pula, a bio je vrlo aktivan i na uspostavi suradnje s drugim vatrogasnim društvi-ma i organizacijama. Njegovao je i poticao aktivnosti na razvoju prijateljskih odnosa posebice s kolegama iz Hrvatske, kao što su kolege vatrogasci iz Komletinaca i Ravne Gore te njemačkih prijatelja iz grada Triera.

Vedri lik Vladimira Ivaneka i njegov osobni doprinos vatrogastvu zauvijek će ostati upisani u dugoj povijesti pulskog vatrogastva, a svakako se može svrstati među najvrednije članove društva. Upravo za takav višede-setljetni rad u vatrogastvu primio je brojna odlikovanja, priznanja spomenice i zahvalnice, a među njima bron-čanu, srebrnu i zlatnu medalju, medalju uzornog vatro-gasca, spomenicu za 30 godina članstva te spomenicu veterana. Osim vatrogasne aktivnosti bio je zapažen i kao dobrovoljni davatelj krvi koji je tu plemenitu duž-nost izvršio u 85 navrata, a bio je poznat i kao strastve-ni ribolovac i sudionik mnogih natjecanja na kojima je osvajao vrijedne nagrade.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


BJELOVARSKO-BILOGORSKA

Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Ivanske domaćin je vatrogasne škole za zvanje vatrogasac i pri-padnike vatrogasne mladeži. Škola je organizirana u suradnji DVD-a Ivanska, VZ Bjelovarsko-bilogor-ske županije i Javne vatrogasne postrojbe iz Čazme. Predavanja tre-nutno polazi više od 50 polaznika iz DVD-ova VZO Ivanska. Veliki broj zainteresiranih još je jedan dokaz da se na ovom području vatrogastvo smatra ozbiljnim poslom te je poka-zatelj aktivnog i kvalitetnog rada.

Nakon teoretskog i vježbovnog dijela u trajanju sedamdesetak sati polaznici će savladati osnove vatro-gasnog zvanja te će na kraju pristu-piti polaganju ispita.

-Potreba školovanog kadra u do-brovoljnom vatrogastvu je sve veća. Posebno smo ponosni na ovako veliku zainteresiranost polaznika. Veseli velik odaziv mladih jer je to garancija sigurne vatrogasne buduć-nosti u ovom kraju - ističu organiza-tori škole.

Vijesti iz Ivanske Školovanje vatrogasaca


Svečanu sjednicu Skupštine, 102. po redu, održalo je Dobro-voljno vatrogasno društvo Ivan-ska. Uz visoke dužnosnike VZ Bjelovarsko-bilogorske župa-nije, sjednici je nazočilo i dva-desetak prijateljskih društava. Načelnik općine Ivanska Šima Strmota obećao je i dalje dobru suradnju i financijsku potporu koliko je god to moguće.

Zadovoljan radom ovog Druš-tva, predsjednik županijske va-trogasne zajednice Đuro Petrić u svom obraćanju nije krio za-

dovoljstvo pogotovo zbog aktivnog rada s mladeži. Naime, muška mla-dež DVD-a Ivanska ove je godine jedini predstavnik županije koji su ušli u sustav bodovanja kupa HVZ-a.

Godišnja Skupština

POSEBNO DOBAR RAD S MLADEŽI

Ovim se putem vatrogasci Ivanske zahvaljuju svim

društvima koja su došla na nji-hovu Skupštinu unatoč lošem vremenu i mećavi, a posebno članovima DVD-a Šandorovec koji su stigli čak iz Međimurja.


BRODSKO-POSAVSKA

U dvorani društvenog doma u Di-voševcima, 12. veljače, održana je izvještajna godišnja Skupština DVD-a Divoševci, jednog od četiri društva udružena u Vatrogasnu zajednicu općine Velika Kopanica. Društvo je osnovano je 1952. godine pa će obilježavanje 60. godina postojanja i rada biti jedna od značajnih aktivno-sti u ovoj godini. Uz članove desetak dobrovoljnih vatrogasnih društava, Skupštini su nazočili općinski načel-nik Zvonimir Šimunović i zamjenik

načelnika općine Velika Kopanica Filip Mamić, predsjednik i zapovjednik VZO Velika Kopanica, Antun Petrašević i Matija Vukasović te predsjednik županijske vatrogasne za-jednice Milan Šulter.

U izvješću o radu Druš-tva za prošlu godinu, na-glašeno je da su se ak-tivnosti Društva odvijale sukladno Programu rada i

AKTIVNOSTI U SKLADU S PROGRAMOM RADA

I OLD TIMER U PROTUPOŽARNOJ ZAŠTITI

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


financijskim mogućnostima. Velika pozornost pridavala se osposobljavnju vatrogasaca te je 15 članova Društva steklo zvanje vatrogasac I klase. Društvo je punu pozornost posvetilo i popravku kombi vozila koje je registrirano kao old timer, sudjelovanju u projektu Volontiram-pomažem, kao i natjecanjima na kojima su tijekom prošle godine nastupili u Velikoj Ko-panici, Beravcima i Sikirevcima. U završnom dijelu Skupštine, prihvaćen je Program rada i Financijski plan za 2012. godinu.

Tekst i foto: Milan Šulter

PERICA ZEČEVIĆ IZABRAN ZA NOVOG ZAPOVJEDNIKA

U nedjelju 5. veljače u Velikoj Kopanici održana je 86. godišnja Skupština Dobrovoljnog vatroga-snog društva Velika Ko-panica. U izvješću o radu Društva istaknuto je da je tijekom 2011. godine va-trogasna postrojba obavi-la ukupno 14 intervencija, a od toga 12 na području općine Velika Kopanica, te po jednu na području općine Gundinci i općine Slavonski Šamac. Osim intervencija, članovi po-strojbe osposobljavali su se za zvanja vatrogasac i vatrogasac I klase, a su-djelovali su i na usavršava-nju za rad s dišnim aparatima. Također je istaknuto da je DVD Velika Kopanica kao središnja postrojba na područja op-ćine u 2011. godini raspolagalo sa cca 90.000,00 kuna što nije dostatno za sve obveze koje su propisane Zakonom o vatrogastvu.

Zbog ostavke koju je podnio zapo-vjednik Tomislav Filipović, Skupština je za novog zapovjednika vatrogasne po-strojbe izabrala vatrogasnog dočasnika I klase Pericu Zečevića koji je do sada obnašao dužnost tajnika dok je za tajni-cu Društva izabrana Svjetlana Zečević.

-U narednom periodu, prije svega, imam obvezu osposobiti se za zvanje vatrogasnog časnika, a zatim uložiti mnogo napora da se za našu središnju vatrogasnu postrojbu nabavi nedostaju-ća oprema - rekao je novoizabrani zapo-vjednik Zečević.

Skupština je održana u nazočnosti načelnika i

zamjenika načelnika općine Velika Kopanica Zvonimira

Šimunovića i Filipa Mamića, predsjednika Vatrogasne

zajednice Brodsko-posavske županije Milana

Šultera, predsjednika i zapovjednika VZO-e

Velika Kopanica Antuna Petraševića i Matije

Vukasovića te predstavnika desetak dobrovoljnih

vatrogasnih društava i drugih uzvanika


Perica Zečević

Dobrovoljno vatrogasno društvo Dragalić u petak 10. veljače, održalo je 81. redovitu godiš-nju izvještajnu kupštinu. Uz predstavnike desetak dobrovoljnih vatrogasnih društava i udruga s po-dručja općine, na Skupštini su bili nazočni pred-sjednik Vatrogasne zajednice Brodsko-posavske županije Milan Šulter i načelnik općine Dragalić Zvonimir Karlik.

-U protekloj smo godini ponosno i dostojanstve-no obilježili 80 godina humanosti i dobrovoljnog rada, izabrali smo novog predsjednika Društva te osposobljavali članove postrojbe za vatrogasne dočasnike I klase te za rad s dišnim aparatima-ista-knuo je u izvješću o radu tajnik Mario Matijević. Zamjenik zapovjenika postrojbe Marijan Peterlik izvjestio je Skupštinu da je vatrogasna postrojba u 2011. godini obavila ukupno 14 intervencija te da se prosječno po intervenciji odazvalo 9 vatroga-saca. Posebno je istaknuo veliki požar na poplav-nom pašnjaku Iva na kojem je opožarena velika površina trave i niskog raslinja. U gašenju ovog zaštićenog krajobraza sudjelovali su dobrovoljna vatrogasna društva iz Nove Gradiške, Okučana, Gornjih Bogićevaca, Dragalića, Starog Petrovog Sela, Cernika, Donjeg Varoša i Javna vatrogasna postrojba Slavonski Brod s 13 vozila. Požar su iz zraka gasila i dva zračna traktora.

Skupština je također prihvatila predloženi Plan rada i financijski plan za 2012. godinu u kojima je naglašena potreba za nabavom nedostajuće opre-me za rad vatrogasne postrojbe.

GODIŠNJA SKUPŠTINA

ANALIZA USPJEŠNE GODINE

Krajem siječnja u Vrpolju je održana izvještajna godišnja Skup-ština DVD-a Vrpolje na kojoj je podneseno Izvješće o radu u 2011. godini te predloženi Program rada i Financijski plan Društva za 2012. godinu. Radu Skupštine nazočili su predsjednik županijske vatrogasne zajednice Milan Šulter, predsjednik VZO Vrpolje Ivan Novoselović te vatrogasci iz devet dobrovoljnih vatrogasnih društa-va, a između inih iz Slavonskog Broda, Đakova, Strizivojne, Donjih Andrijevaca, Slavonskog Šamca i Garčina.

-U prošloj godini naša je vatrogasna postrojba obavila 11 inter-vencija uglavnom na požarima otvorenog prostora, s tim da smo

I S MALO NOVCA PUNO AKTIVNOSTI U 2011.

Osposobljavanje u prvom planu


Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


jednu intervenciju odradili u susjednoj općini Velika Ko-panica. Održali smo i niz radnih akcija na uređenju vatro-gasnog doma te njegova okoliša. Posebnu smo pozornost posvetili i osposobljavanju kadrova tako da smo u pro-tekloj godini jednog člana osposobili za zvanje vatroga-snog časnika, a 6 je članova osposobljeno za rad s dišnim aparatima. Na pripremne seminare za polaganje državnog stručnog ispita za vatrogasca s posebnim ovlastima upu-ćeni su zapovjednik VZO Vrpolje Josip Čivić i zapovjed-nik DVD-a Vrpolje Željko Abramović. Posebnu pozornost posvetili smo i radu s djecom i vatrogasnom mladeži koji

su nastupili na raznim vatrogasnim natjecanjima, istaknuo je u izvješću u radu Društva zapovjednik postrojbe Željko Abramović.

U financijskom izvješću je naglašeno da je Društvo u 2011. godini ostvarilo prihode u iznosu oko 123.000,00 kuna. Za 2012. godinu planirani su ukupni prihodi od 300.000,00 kuna koji bi se, ako se ostvare, prije svega utrošili za prijeko potrebnu obnovu voznog parka te druge nedostajuće skupne i osobne opreme članova vatrogasne postrojbe.


KARLOVAČKA

Karlovčani su posljednjih neko-liko mjeseci pri-kupljali novčane priloge za liječenje 12-godišnje djevoj-čice Nikol Tomičić koja boluje od po-sebne vrste tumo-ra. Krajem prošle godine uspješno je operirana u Beču, a sada se nalazi na

kućnom oporavku. No, oporavak će biti dugotrajan, a i za njega, odnosno terapije i lijekove, bit će potreban no-vac kojega obitelj nema.

Početkom siječnja, dok je Nikol još bila u Austriji, Javna vatrogasna postrojba grada Karlovca priredila je humanitarni koncert u vatrogasnom domu DVD-a Velika Jelsa. Skuplja-li su se dobrovoljni novčani prilozi kako bi se što više novca uplatilo za nastavak liječenja Nikol Tomičić. U organizaciji su sudjelovali i članovi Moto kluba „Silver Horses“ iz Samo-bora, a sve kako bi se ova djevojčica uspješno izliječila i dobila djetinjstvo kakvo zaslužuje.

I vatrogasci za Nikol

JVP grada Karlovca

organizirao je humanitarni kon-

cert kako bi se prikupili novčani prilozi za nasta-

vak liječenja Nikol Tomičić

Tekst i foto: Zdenko Pomoravec

Javna vatrogasna postrojba Gra-da Karlovca obilježila je 40 godina djelovanja prigodnom svečanosti na kojoj je o povijesti postrojbe govorio zapovjednik Miroslav Rade.

Podsjetio je da je davne 1971. go-dine osnovan Centar za zaštitu od požara, a oprema za prve intervencije preuzeta je od Dobrovoljnog vatro-gasnog društva Karlovac. Odmah se otpočinje s kadrovskim organizira-njem, uvodi rad u smjenama i osni-vaju četiri vatrogasna odjeljenja za smjene. Godine 1976. Centar mijenja ime u Profesionalnu vatrogasnu jedi-nicu koje nosi do 1994. godine. Zbog kadrovskog širenja ukazala se potre-ba i za proširenjem postojećeg pro-stora, pa je 1973. osnovana radionica za održavanje vatrogasnih aparata za početno gašenje te autohemaničarska radionica za održavanje voznog par-ka.

Karlovački vatrogasni profesio-nalci posebno su se istaknuli tijekom Domovinskog rata pa s pravom go-vore kako je od druge polovice 1991. godine počelo najteže razdoblje u njezinu postojanju.

- U teškim vremenima stvaranja Hrvatske u Domovinskom ratu vatro-gasna postrojba odrađivala je inter-vencije koje su bile najveće do tada, a u izrazito teškim i opasnim uvjetima. Osim opasnosti od vrste i veličine intervencija, najveću opasnost pred-stavljalo je neprijateljsko djelovanje. Na gašenja se izlazilo pod uzbunama i tijekom neprijateljskog granatiranja Karlovca. Unatoč tome, uspješno su odrađene sve intervencije, sačuva-ni su mnogi životi građana i spašeni mnogi stambeni i gospodarski objekti – s ponosom je istaknuo Rade.

Borba s vatrom odavno je presta-la biti jedina djelatnost vatrogasaca, iako ta zadaća ostaje primarnom. Današnje profesionalno vatrogastvo treba promatrati u širem kontekstu zaštite i spašavanja, od sve češćih elementarnih nepogoda pa do različi-tih tehničkih inetrvencija. Karlovač-kim područjem kao i županijom pro-laze svi značajni prometni pravci od sjevera ka jugu Hrvatske, a izgrad-nja auto-ceste pred JVP postavila je nove izazove. Za uspješno izvršava-nje ovih i drugih zadaća potrebna je oprema i tehnika koju zahvaljujući programu Vlade, ali i gradu Karlovcu ova postrojba ima. U zadnje vrijeme tako je nabavljeno sedam novih su-vremenih vatrogasnih vozila.

Zapovjednik JVP Grada Karlov-ca Miroslav Rade odao je priznanje svima koji su kroz 40 godina stvarali i pomagali postrojbu. Zaslužnim po-jedincima predana su vatrogasna pri-znanja, a svečanost su uveličali i na-čelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović, čelnici Vatrogasnih zajednica županije i grada Karlovca, drugih vatrogasnih zajednica i dru-štava, predstavnici vojske i policije te gradonačelnik Damir Jelić koji je postrojbi predao novu zastavu.

OBLJETNICA JVP-a Grada Karlovca

USPJEŠNI VEĆ 40 GODINA

Tekst i foto: Zdenko Pomoravec

Miroslav Rade

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

U subotu 14. siječnja u prostorijama Društve-nog doma Gotalova održana je 120. redovna iz-vještajna godišnja Skupština. U izvještaju o radu kojeg je podnio Ivan Premec, istaknute su brojne aktivnosti tijekom prošle godine kada su zabilje-žena i dva manja požara otvorenog prostora, su-djelovanje na raznim manifestacijama i natjeca-njima, školovanje članstva, nabava kombi vozila, opreme i novih odora i drugo.

Plan rada za ovu godinu obilježen je radom na pripremi obilježavanja 120. godina humanog rada Društva, radom na protupožarnoj zaštiti, pripremama za održavanje vježbe u ljetnim mje-secima, a usvojen je i novi Statut Društva.

Slavko Tucaković također je DVD-u Gotalovo uručio vatrogasnu odjeću u znak dobre i uspješne suradnje koja se planira nastaviti.

Posebno svečan bio je prijem deset novih čla-nova tako da Društvo sada ima 66 članova u mje-stu koje ima ukupno 330 stanovnika.

Na Skupštini su bili nazočni saborski zastu-pnik i načelnik općine Gola Stjepan Milinković, predstavnik Županije Stjepan Behin, županijski vatrogasni zapovjednik i zapovjednik JVP Ko-privnica Slavko Tucaković sa suradnicima, pred-sjednik Savjeta za mladež HVZ -a Nikola Sočev, predsjednik VZO Gola Stanislav Salaj, pred-stavnici 12 vatrogasnih društava te predstavnici udruga ovog mjesta.

Održana godišnja Skupština

PRIJEM NOVIH ČLANOVA Delegacija VZ Koprivničko-križe-vačke županije koju su činili zapovjed-nik JVP Koprivnica Slavko Tucaković, zapovjednik JVP Đurđevac Marijan Kicivoj i djelat-nik JVP Kopriv-nica Milan Penzar prisustvovali su u mađarskom gradu Kaposvaru prigod-noj svečanosti po-vodom odlaska u mirovinu dugogo-dišnjeg prijatelja i suradnika direktora Gyorgy Heizlera i postavljanja novog direktora za županiju Somogy Jene Horva-ta. Naime, u Republi-ci Mađarskoj je ustrojena jedinstvena Državna uprava za uprav-ljanje katastrofama pri Ministarstvu unutarnjih poslova, pa je tako naša delegacija na temelju protokola i ugovora o suradnji s našom županijom prisustvovala ovom događaju.

- Na svečanosti je bio prisutan i generalni direktor Držav-ne uprave za upravljanje katastrofama Republike Mađarske Gyorgy Bakondy s kojim su obavljeni i daljnji razgovori o na-stavku dobre i uspješne suradnje između dviju županija, a po-sebno u akcidentnim i drugim situacijama, rekao nam je Slavko Tucaković.

Nastavak dugogodišnje uspješne suradnje

Slavko Tucaković uručuje prigodan poklon prijatelju Gyorgy Heizleru

D.R.D.R.

U organizaciji VZ grada Križevaca prvi tečaje-vi za stjecanje zvanja ispitanog vatrogasca zapo-čeli su radom u Gornjoj Rijeci. Nastavu polazi 33 polaznika iz dobrovoljnih vatrogasnih društava Gornje Rijeke, Kolarca, Dropkovca i Deklešanca, a održava se u prostorijama Osnovne škole “Sido-nije Rubido Erdedy” u Gornjoj Rijeci.

Prije početka nastave koja je započela 13. si-ječnja, prisutne je pozdravio predsjednik VZO Gornja Rijeka Dragutin Srbljinović zaželjevši svima uspješan završetak tečaja. Voditelje tečaja zapovjednik VZG i JVP Križevci Valent Furmeg u svoje i u ime predavača također je pozdravio prisutne uz želju da kroz praktičnu i teoretsku na-stavu steknu dovoljno znanja i praktične vještine kako bi uspješno položili tečaj za ispitanog vatro-gasca i tako postali članom najbrojnije i najorga-niziranije organizacije u Hrvatskoj.

NASTAVA ZA BUDUĆE VATROGASCE

S početka tečajaD.R.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


S početka tečaja

Javna vatrogasna postrojba grada Koprivnice nabavila je vozilo za zaštitu i spašavanje u gradu. Naime, djelatnici ove postrojbe, osim u gašenju požara i tehničkim intervencijama, sudjeluju u spa-šavanju osoba i imovine građana. Temeljem odluke i provedene javne nabave izvršena je nabava sanitetskog vozila, a u svrhu po-moći stradalim osobama u prometu, bolesnima u transportu, ispo-moći Hitnoj medicinskoj pomoći, zbrinjavanju i evakuaciji stanov-ništva. Novo vozilo nabavljeno je po dogovoru i nalogu ovlaštenih osoba Hitne medicinske pomoći.

- Vozilo je potrebno opremiti potrebnom opremom, a koja će biti ugrađena ovisno o potrebama. Vrijednost vozila je 201.550 kuna, a kupljeno je sredstvima iz proračuna Grada i sredstvima ostvare-nim vlastitom djelatnošću JVP-a Koprivnica. Poslovi i upotreba te prava i obveze vozila će se regulirati ugovorom s Hitnom medicin-skom pomoći koji su nositelji ovih poslova, rekao nam je zapovjed-nik Slavko Tucaković.

NOVO VOZILOJVP Koprivnica nabavila je novo vozilo u dogovoru s Hitnom medicinskom pomoći

Vatrogasci DVD-a Peteranec 14. siječnja održali su u Hrvatskom vatrogasnom domu Peteranec redovnu 119. izvještajnu Skupštinu. Prije početka rada prisutne pozdra-vio je predsjednik Društva Zlatko Blažek, a među uzva-nicima bio je zamjenik načelnika općine Peteranec Ivan Posavec, županijski vatrogasni zapovjednik i zapovjed-nik JVP Koprivnica Slavko Tucaković sa suradnicima, predsjednik Savjeta za mladež HVZ Nikola Sočev, pot-predsjednik VZŽ Goran Matoničkin, predstavnici 16 va-trogasnih društava i predstavnici udruga. Istaknuto je da je bilo ukupno deset intervencija, od toga sedam požara i

tri tehničke intervencije. Istaknut je i dobar uspjeh natje-cateljskih ekipa kao i organizacija memorijalnog turnira „Ante Špiranović“. U novoj 2012. godini planom je pred-viđen daljnji rad na protupožarnoj aktivnosti, organiza-ciji memorijalnog vatrogasnog natjecanja, sudjelovanje natjecateljskih ekipa na drugim natjecanjima, rad s mla-dima, obnova članstva, edukacija članova te školovanje. Također će se nabaviti nova potrebna oprema i nastaviti uspješna suradnja s ostalim društvima u mjestu.

KVALITETAN RAD OBILJEŽIO PROTEKLU GODINU

D.R.

D.R. Primopredaja ključeva vozila

KRAPINSKO-ZAGORSKA

Puhački orkestar Vatrogasne za-jednice Općine Gornja Stubica 12. je veljače 2012. pozvan u Ptuj na 52. ‚Ptujsko kurentovanje‘. Ovaj već tra-dicionalni karneval organizira se više od 50 godina i traje gotovo tjedan dana s brojnim priredbama. U okviru karne-valskog tjedna je i Međunarodni susret puhačkih orkestara i grupa mažoret-kinja na koji je pozvano 60 grupa iz Slovenije, Italije, BiH i Hrvatske. Ove bučne, šarene i vesele grupe, više od tisuću sudionika, u povorci su krenule na gradski ptujski stadion, na kojem su svi zajedno izveli četiri zadane kom-pozicije. Ni snijeg koji nije prestajao padati nije omeo radost i veselje nastu-pa puhača i mažoretkinja. Nakon na-

stupa na stadionu svi su se našli na Gornjem gradu u velikom gri-janom šatoru za 2000 ljudi, gdje su upoznali nove prijatelje i uspo-stavili nove kontakte, a talijanska puhačka grupa Güggengand Muja iz Trsta svojim je virtuoznim polusat-nim nastupom prido-bila simpatije svih glazbenika. -Važno je napomenuti i to da je ovaj Ptujski karnevalski festival član međunarod-nog udruženja karnevalskih gradova Europe - FECC. Čast nam je bila na-stupiti na ovom susretu u Ptuju – gradu

koji je za 2012. godinu nositelj naslo-va „Prijestolnica europske kulture“- rekao nam je Željko Popović, član Pu-hačkog orkestra VZO Gornja Stubica.

Gornjojstubičani dio karnevalskog šarenila u Ptuju – Europskoj prijestolnici kulture za 2012.

KARNEVALSKI FESTIVAL

Tekst i foto: Dean Stulić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


U nedjelju 19. veljače u Mariji Bistrici je završilo osposobljavanje za zvanje vatrogasac, u organizaciji Vatrogasne zajednice KZŽ i uz suorganizaciju Vatroga-sne zajednice Općine Marija Bistrica. Na ovom osposo-bljavanju praktički i teoretski dio nastave odradila su 43 kandidata, a posebno raduje da su svi pristupili provjeri znanja i uspješno položili. Ovo je osposobljavanje po-novno donijelo i već isprobanu suradnju VZ Općine Ma-rija Bistrica i DVD-a Moravče, koje spada u VZ Grada Zagreba, ali zbog blizine Marije Bistrice dio članova i članica (njih osmero) DVD-a Moravče odlučio se upravo u Mariji Bistrici za polaganja za zvanje vatrogasac.

Voditelj osposobljavanja koje je trajalo 74 sata, bio je Tomislav Kuntić, a predavači su bili Stjepan Skuliber, Jo-sip Bosak, Tomislav Novosel, Dubravko Mokosek, Veli-mir Babić i Matija Škrlec. Samom polaganju nazočili su i predsjednik, zapovjednik i tajnik VZ KZŽ-a Ivica Glas, Marijan Lovrenčić i Rajko Jutriša.

U Mariji Bistrici uspješno završeno vatrogasno osposobljavanje

43 nova vatrogasca

Tekst: Elvis Lacković

Iza DVD-a Marija Bistrica vrlo je aktivna godina u kojoj je došlo i do iznenadne smjene na čelu Društva. Naime, krajem 2011. godine dotadašnji predsjednik Stjepan Kovačić podnio je ostavku, a za novog je iza-bran Vladimir Ozimec. Osvrt na aktivnu 2011. godinu Društvo je prezentiralo na redovnoj godišnjoj Skupštini održanoj prve subote u veljači. Jednoglasno su prihva-ćena izvješća o radu Društva u prošloj, kao i planovi za ovu godinu. Iz Izvješća o radu izdvajamo ukupno 12 intervencija, od čega većinom požara suhe trave i rasli-nja, no zabilježeni su i požari kleti i vikendice te dva požara dimnjaka. Društvo trenutno ima 81 člana, a i na ovoj Skupštini službeno je primljeno šest novih članova koji trenutno i pohađaju tečaj osposobljavanja za zvanje vatrogasac.

Intervencije i osposobljavanje nisu jedine aktivnosti vatrogasaca, pogotovo bistričkih. Oni su i u prošloj go-dini sudjelovali u brojnim događanjima u Mariji Bistrici pa i šire. Tu je već tradicionalna suradnja sa Svetištem MBB-a i Općinom Marija Bistrica u pogledu dežurstava vatrogasaca kod većih hodočašće u Mariji Bistrici, a tra-dicionalna su i sudjelovanja u vjerskim manifestacijama. Izdvajamo sudjelovanje u procesijama na Cvjetnicu, Ti-jelovo i pred Blagdan MBB-a, kao i nošenje kipa MBB-a kod većih hodočašća. Posebno važan segment djelova-nja u 2011. godini vezan je uz sušu koja je uzrokovala velike probleme u opskrbi vodom na području Općine Marija Bistrica stoga su bistrički vatrogasci odradili pre-ko 500 prijevoza vode.

Skupštinu su pozdravili načelnik Općina Marija Bi-strica Stjepan Muhek, rektor bistričkog Svetišta vlč. Zlatko Koren, zapovjednik Vatrogasne zajednica KZŽ-e Marijan Lovrenčić, predsjednik Vatrogasne zajedni-ce Općine Marija Bistrica Stjepan Skuliber, te članovi prijateljskih društava: Selnica, Laz, Tugonica-Podgrađe, Zlatar Bistrica, Sveti Matej, Zlatar, Bedekovčina, Mo-ravče, Kutina-grad, JVP Kutina i ZVJP Zabok.

Održana redovna Skupština DVD-a Marija Bistrica

Aktivna godina

Tekst: Elvis Lacković

Tečaj, a potom i ispiti za zvanje «vatrogasac prve klase» kojem je nazočio i predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas, održani su u Radoboju. Pohvalno zanimanje za rad i solidno znanje pokazalo 26 polaznika iz DVD-ova Radoboj, Gornja Še-mnica, Jazvine, Mače i Novi Golubovec.

Predavači su bili vatrogasni stručnjaci Gabrijela Klarić i Marijan Čuček, a organizaciju je proveo DVD Radoboj. Ova je grupa prošle godine završila osnovni tečaj, a slič-nost sa ovogodišnjim su gotovo iste vremenske (ne)prilike.

Uvjerenja je polaznicima uručio županijski vatrogasni zapovjednik Marijan Lovrenčić, a puno uspjeha u dalj-njem obrazovanju poželio je u ime domaćina predsjednik DVD-a Radoboj i dožupan Anđelko-Ferek Jambrek. Da je provjera znanja itekako potrebna, a stručno usavršavanje nužno kao i pravilno korištenje osobne opreme, vatrogasci DVD-a Radoboj uvjerili su se samo dan ranije na gašenju požara kada su dvojica vatrogasaca ozlijeđena. Jedan je pušten kući, a drugi s ozbiljnijim povredama zadržan na liječenju u bolnici. O snazi udarca urušenog dijela objekta najbolje svjedoči kaciga koja je njenom vlasniku sačuvala život, a ona je ostala u komadima.

Na slici: Sanja Belužić i Ivan Horvat i ostaci kacige

NOVI VATROGASCI PRVE KLASENedavna intervencija dokaz je nužnosti stalnog usavršavanja

Spomenimo da su među polaznici-ma bile i tri dame;

jedna od njih je Sanja Belužić, patronažna medicinska sestra.

Najmlađi polaznik je Ivan Horvat, student prve godine Fakulteta strojarstva, inače već 12 godina vatrogasac. Njega je ljubav prema vatrogastvu do-vela u DVD Mače, a preporuča i ostalim mladima da na ovaj način iskoriste svoje slobodno vrijeme i ogromnu energiju stave u funkciju opće koristi.

Tekst i foto: Boris Uhernik

Sanja Belužić

Ivan Horvat

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


Vatrogasci Regeneracije ne gube entuzijazamProšlogodišnji katastrofalni požar u Tvornici potvrđuje da mjera opreza nikad nije dovoljno

I nakon velikoga požara i straha od nastavka proizvod-nje i egzistencije vrijednih radnica i radnika, DVD Rege-neracija održao je svoju 55. godišnju Skupštinu. Članice i članovi Društva većinom su radnici koji rade na proi-zvodnim linijama, neposredni rukovoditelji i direktori. Uz zaposlene radnike, DVD ima i vatrogasce umirovljenike koji su radili u Regeneraciji, te su članovi vatrogasne eki-pe veterana. Dakako, nije se moglo izbjeći ružno sjećanje na veliki prošlogodišnji požar. -Bez razlike što se bavimo profesionalno i dobrovoljno zaštitom od požara i uspješno ugasimo početne požare, na žalost, postoje i situacije koje nadilaze naše mogućnosti i u kojima trebamo pomoć ZJVP Zabok i susjednih DVD-a. DVD Regeneracija Zabok 2011. godinu pamtit će kao jednu od nekoliko najtežih u svo-joj povijesti-rekao nam je Anđelko Švaljek, predsjednik Društva. Kao što je široj javnosti poznato, datum 31. srpnja 2011. bit će crnim slovima zabilježen u knjizi postojanja i dje-lovanja ove organizacije i DVD-a u cjelini. Požar koji je zahvatio uređaj za miješanje sirovine u hali 9, uništio je pogon mješaonice i postrojenje za reciklažu tekstilnog otpada. Unatoč osposobljenosti radnika i članova DVD-a za intervencije u slučaju pojave požara, ovaj je bio takvih razmjera i na takvoj lokaciji da početna intervencija radnika nije bila dovoljna. Usprkos tomu, brzom intervencijom ZJVP-a te uz svesrdnu pomoć članova susjednih DVD-a, te člano-va DVD-a Regeneracije koji su se zatekli u Tvornici ili u kratkom vremenu dojurili od svojih kuća, spriječena je još veća šteta, iako i polovica izgorjele hale 9 predstavlja ogroman gubitak kojega će teško biti nadoknaditi. -Kako je u specifičnoj proizvodnji Regeneracije teško predvidjeti baš sve prijeteće opasnosti, ipak i ovaj slučaj upozorava i potvrđuje kako nikada nije dovoljno budnosti i opreza te

da bi valjalo u skladu s materijalnim mogućnostima izna-ći još bolje i djelotvornije metode i mjere za sprječavanje ovakvih katastrofa- naglašeno je.

Veterani ne posustajuIpak, vatrogasci Regeneracije ne gube entuzijazam.

Brzo su se ‘pribrali’ i prionuli daljim usavršavanjima, a sve kako bi i u budućnosti bili spremni na sve nedaće koje ih mogu zadesiti u proizvodnji takvih osjetljivih materija-la i proizvoda. Također, bez obzira na krizu i nedostatak sredstava ustraju na pripremama za vatrogasna natjecanja. Dokaz tomu su uvijek agilni veterani, koji još uvijek ne posustaju i daju odličan primjer mladima. -Ekipa veterana Regeneracije sudjelovala je 1. svibnja 2011. u Špičkovi-

ni povodom Dana vatrogastva na natjecanju veterana u orga-nizaciji Vatrogasne zajednice grada Zaboka. Osvojila je drugo mjesto u konkurenciji 7 ekipa- . Članovi DVD-a su sudjelovali 4. svibnja 2011. na misi povodom dana Svetog Florijana – zaštitni-ka vatrogasaca u kapelici Svetog Antuna u Zaboku. DVD Rege-

neracija danas broji 78 članova, od toga broja 19 je žena. Vatrogasnu strukturu DVD-a Regeneracija čine jedan viši vatrogasni časnik I. klase, dva viša vatrogasna časnika, je-dan počasni viši vatrogasni časnik, pet vatrogasnih časni-ka I. klase, tri vatrogasna časnika, tri počasna vatrogasna časnika, sedam mlađih vatrogasnih časnika I. klase, 38 is-pitanih vatrogasaca, šest vatrogasaca I. klase i 12 neispita-nih vatrogasaca. Dva člana Društva imaju položen stručni ispit ovlaštene osobe. Uz predsjednika Anđelka Švaljeka, DVD-u Regeneracija svim članicama i članovima nadu u bolje sutra pružaju tajnik Branko Zbodulja i zapovjednik Alojz Ferdelja, ujedno i iskusni vatrogasni sudac.

Tekst i foto: Dean Stulić

Datum 31. srpnja 2011. bit će cr-nim slovima zabilježen u knjizi postoja-nja i djelovanja ove organizacije i DVD-a u cjelini. Požar koji je zahvatio uređaj za miješanje sirovine u hali 9, uništio je po-gon mješaonice i postrojenje za recikla-

žu tekstilnog otpada.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


DVD Selnica, koji djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica, održalo je redovnu godišnju Skup-štinu. Jednoglasno su prihvaćena sva izvješća o radu u proš-loj godini kao i planovi za ovu.

U 2011. godini na svom su području vatrogasci DVD-a Selnica intervenirali šest puta, a sve intervencije bile su kod požara suhe trave i raslinja bez veće štete. S obzirom da je godina bila sušna, odrađeno je i 11 prijevoza vode, redovito su održavani hidranti, a zabilježena su i 4 čišćenja buna-ra. Sve više pažnje posvećuje se i ženskoj natjecateljskoj ekipi koja je prošle godine puno vježbala, što se odrazilo i prvim mjestom na Kupu DVD-a Pavlovec Zabočki. Vatro-gasci DVD-a Selnica sudjelovali su i na vatrogasnoj vježbi u Lazu Bistričkom, a tu je i tradicionalno sudjelovanje u brojnim vjerskim manifestacijama u organizaciji Svetišta MBB-a, na čemu je zahvalu uputio i rektor Svetišta vlč. Zlatko Koren. Skupštinu su pozdravili i zamjenik načelnika Općine Marija Bistrica Ivica Krajačić, član predsjedništva Vatrogasne zajednice KZŽ-e Željko Odak i predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica Stjepan Sku-liber, kao i članovi brojnih prijateljskih društava: Marija Bistrica, Laz, Tugonica-Podgrađe, Poznanovec, Bedekov-čina, Brestovec Orehovički, Sveti Matej, Šagudovec, Gor-nja Stubica, Zlatar Bistrica, Lobor, Kašina i Moravče. Svi su gosti odali priznanje članovima DVD-a Selnica, koji su

već 84 godine središte gotovo svih zbivanja u mjestu, ali i na području cijele Općine Marija Bistrica. Dodijeljena su i priznanja članovima za 10 i 20 godina rada u Društvu.

Skupština DVD-a Selnica

SVE VIŠE PAŽNJE ŽENSKOJ NATJECATELJSKOJ EKIPI

Stjepan Skuliber dodijelio je priznanja zaslužnim članovima

Tekst i foto: Elvis Lacković

MEĐIMURSKA

Općina ne poštuje svoje obveze prema vatrogascima

U nedjelju 29. siječnja obavljeno je godišnje bodovanje rada DVD-a u VZ-u područja općina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija. Obavili su to Ivan Krištofić, županij-ski vatrogasni zapovjednik, Andreas Lisjak, predsjednik VZ-a spomenutog područja i Stanko Vugrinčić njen zapovjednik. Uvažavajući sve kriterije, najviše bodova, čak 3.303, osvo-jili su vatrogasci iz Svete Marije. Drugo mjesto pripalo je pri-padnicima DVD-a Kotoriba koji su skupili 2.601 bod. Treći su bili vatrogasci Donje Dubrave sa 2.356 bodova, četvrto mjesto pripadalo je DVD-o Donji Mihaljevec iz sastava općine Sveta Marija koji su osvojili 1.357 bodova, dok su najslabiji rezultat postigli donjevidovski vatrogasci sa 1.180 osvojenih bodova. Zajednica je definirala i termine održavanja godišnjih skupšti-na. Prvi u nizu skupštinu su 11. veljače imali vatrogasci Svete Marije, sedam dana poslije njihovi susjedi iz Donjeg Mihaljev-ca, a 25.veljače vatrogasci Kotoribe. U nedjelju 4. ožujka svoj će skup imati vatrogasci Donjeg Vidovca, dok će se posljednji sastati vatrogasci Donje Dubrave koji će godišnje okupljanje imati u nedjelju 18. ožujka. U ponedjeljak 30. siječnja zapo-čelo je dvotjedno školovanje za zvanje vatrogasac i vatrogasac I.klase. Iz spomenute zajednice školovanju je pristupilo 49 po-laznika (15 polaznika za vatrogasca I. klase i 34 za vatrogasca). Domaćin školovanja je DVD Donji Vidovec.

VATROGASNA ZAJEDNICA PODRUČJA OPĆINA KOTORIBA, DONJA DUBRAVA, DONJI VIDOVEC I SVETA MARIJA

Bodovanje, skupštine, školovanje….

Tekst i foto: Mladen Grubić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


DVD Krištanovec održao je svo-ju redovnu 87. godišnju Skupštinu na kojoj je izvještaj za rad u minuloj godini podnio predsjednik DVD-a Srećko Mrazović koji je naveo kako Društvo danas broji preko 150 po-dupirujućih članova (33 su člana sa zvanjem vatrogasac, 13 članova je sa zvanjem vatrogasac 1. klase, 5 člano-va vatrogasnih dočasnika, 7 članova vatrogasna dočasnika 1.klase, 1 va-trogasni časnik 1. klase, 2 počasna vatrogasna časnika, 1 viši počasni vatrogasni časnik, 4 vatrogasna suca te 3 vatrogasna veterana).

U 2011. godini vatrogasci DVD-a Krištanovec intervenirali su čak 8 puta. Na natjecateljskom terenu u 2011. godi-ni bili su jako aktivni i izuzetno uspješ-ni.

Što se tiče 2012. godine, brojni su planovi: nabava vatrogasne opreme, liječnički pregled vatrogasne operati-ve, preventivni preglede domaćinstva, pregled hidrantske mreže u mjestu, pri-hvat novih članova u DVD-u, stručno osposobljavanje članova, natjecanje s djecom, mladeži i seniora...

87. godišnja Skupština DVD-a Krištanovec

Promocija vatrogastva u prvome planu

U subotu 21. siječnja u Domu kul-ture Goričan održana je 124. izvanred-na izborna godišnja Skupština DVD-a Goričan čiji je predsjednik Christijan Plakalović podnio izvještaj o radu Društva za 2011. godinu. U njemu je istaknuo da je to bila najteža godina u dugogodišnjem postojanju i radu Društva. -S jedne strane Društvo i nje-govi članovi obavljaju sve preventiv-ne i operativne zadatke prema zakonu, a u interesu sigurnosti od požara mje-štana općine Goričan. S druge strane, Društvo u vezi s financiranjem rada ima probleme koji se javljaju zbog ne-poštivanja financijske obaveze općine Goričan prema zakonskim obavezama financiranja Društva iz proračuna op-ćine Goričan-istaknuo je predsjednik pa potom dodao:-Načelnik općine i

općinsko vijeće dosad su se oglušiva-li na zahtjeve Društva, a problem je došao do vrhunca koji bi čak mogao rezultirati ukidanjem mjesnog DVD-a. Na Skupštini je došlo do još jednog presedana; po prvi puta u dugoj povi-jesti Društva nitko iz općinske vlasti nije došao na njihov skup. Društvo u svojem spremištu ima dva navalna vo-zila i kombi vozilo za prijevoz vatro-gasaca te opremu koju su kao opera-tivno Društvo dužni imati po Zakonu o vatrogastvu.

Bez obzira na financijsku kri-zu Društva, na Skupštini je pri-stupnice Društvu potpisalo 15 novih članova. Trenutno u Druš-tva ima 45 članova starosti pre-ko 18 godina i 23 člana starosti od 6-18 godina.

Zapovjednik Društva Slavko Lopa-rić je iznio u svom izvješću kako su vatrogasci imali devet požarnih inter-vencija, pet dežurstva i osiguranja te dvije operativne vježbe.

Tradicionalno je proglašen najbolji operativni vatrogasac za minulu godi-nu, titula je pripala Tomislavu Gudlinu. U izboru novih rukovodećih članova na mandat od jedne godine za za-povjednika DVD Goričan je izabran Slavko Loparić, tajnika Tomislav Gu-dlin. Novi članovi Upravnog odbora su: Tomislav Loparić i Leonard Gudlin (mlađi). Rečeno je kako će Upravni odbor izabrati no-vog blagajnika, a za to mjesto predložena je Suzana Krčmar.

124. IZVANREDNA GODIŠNJA SUPŠTINA DVD-a GORIČAN

Općina ne poštuje svoje obveze prema vatrogascima

VATROGASNA ZAJEDNICA PODRUČJA OPĆINA KOTORIBA, DONJA DUBRAVA, DONJI VIDOVEC I SVETA MARIJA



Srećko Mrazović podnosi izvješće

Unatoč mogućnosti da se DVD ugasi, pristupnice je potpisalo 15 novih članova

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


POŽEŠKO-SLAVONSKA

Podosta događanja utjecalo je na odlu-ku da se prije plani-ranog vremena održi zajednička sjednica Predsjedništva i Zapo-vjedništva, te Savjeta mladeži VZ Požeško-slavonske županije. Ponajprije je na takvu odluku utjecala za-htjevna protupožarna intervencija u tvornici „Studenac“ u Lipiku, koja se zbila 2. siječ-nja 2012. godine u jutarnjim satima, te donošenje novih statuta na predstojećim godišnjim izvještajnim skupština-ma. A također je bilo govora o provođenju obuka za zva-nja i specijalnosti, o obljetnicama koje će biti proslavljene tijekom godine, o sudjelovanju ekipa mladeži u Kampu Fažana, te posebice o održavanju izvještajnih skupština u DVD-ima.

Opsežno je o tijeku uspješne intervencije na požaru u tvornici „Studenac“, uz prikaz brojnih fotografija snimlje-nih tijekom višesatne borbe s vatrom, govorio zapovjednik DVD-a Lipik i područni vatrogasni zapovjednik Tomislav Stokić. On je osobito istaknuo djelovanje na požarištu s obzirom na snagu vatrene stihije, ali i na dobru obučenost i solidnu opremljenost dobrovoljaca, koji su se unatoč dugom stažu i brojnim intervencijama do sada, prvi puta susreli s požarom ovakvih razmjera. Pokazalo se da dobro-voljci doista odgovorno pristupaju svom humanom zadat-ku, da znaju koristiti suvremenu osobnu i skupnu opremu i da mogu koordiniranim djelovanjem uspješno suzbiti sva-ku opasnost. T. Stokić se također osvrnuo na dobre i loše pojedinost u tijeku intervencije, pri čemu je istaknuo do-bru opremljenost zaposlenika (dva aparata za zaštitu diš-nih organa), te razgranatost hidrantske mreže, ali isto tako se pokazalo lošim što su golemim količinama ambalaže, paleta i gotovih proizvoda zagušeni prilazi, komunikacij-

ski putovi, vrata, pa je njihovo uklanjanje znatno usporilo gaše-nje vatre.

Druge teme o ko-jima se razgovaralo odnosile su se na za-daće koje predstoje, a odnose se na pripre-me i održavanje iz-vještajnih skupština u svim DVD-ima (prve skupštine već su odr-žane), na kojima valja prihvatiti i nove statu-

te u skladu s izmjenama i dopunama zakonskih propisa i drugih dokumenata. Također je utvrđen program brojnih obljetnica u 2012. godini, zatim upućivanje članova DVD-a, posebice operativaca na specijalističko osposobljava-nje, kao i na tečajeve za viša zvanja. Prihvaćeno je da se u Kamp HVZ-a u Fažani ove godine uputi 11 odjeljenja mla-deži, te da se uključi u dogradnju i obnovu objekta koji će vatrogascima biti na raspolaganju idućih 50 godina. Oče-kuje se da će iz predpristupnih EU-fondova biti financirano cjelovito uređenje Kampa Fažana.

Članovima tri rukovodeća tijela VZŽ Požeško-slavon-ske preneseno je i više aktualnih informacija sa sjednica tijela HVZ-a, prihvaćeni su prijedlozi o dodjeli zvanja počasni vatrogasni časnik i viši vatrogasni časnik, zatim prijedlozi za najviša vatrogasna priznanja koji još moraju ‚proći‘ verifikaciju na razini regije i u HVZ-u, istaknuta je obveza uključivanja DVD-a u „Vatrogasnu mrežu‘ (mali broj DVD-a nije uključen) bez čega neće moći dobiti pri-znanja, a istaknuto je kako će upravo putem ‚mreže‘ Odbor za priznanja i odlikovanja veoma brzo moći odlučiti o is-punjavanju traženih uvjeta, te u je u tom smislu zatraženo da se ubuduće prijedlozi iz DVD-a upućuju e-mailom za čega je pripremljen ogledni materijal i podijeljen svim čla-novima, a oni ih trebaju proslijediti u svoja društva.

ZASJEDALO PREDSJEDNIŠTVO I ZAPOVJEDNIŠTVO VZŽ POŽEŠKO-SLAVONSKE

Ocjene aktualnih zbivanja i zadaće

Tekst i foto: Boris Ožanić

Početkom 2012. godine u svih de-set vatrogasnih centara, koji kao po-moćna tijela djeluju u VZ Požeško-slavonske županije, održane su radne sjednice na kojima su se predsjednici, zapovjednici i tajnici pojedinih DVD-a suglasili o raspodjeli raspoloživih sredstava u ovoj godini. Odmah valja istaknuti kako su u općinama i grado-vima u redovitim proračunima predvi-đena uglavnom ista novčana izdvaja-

nja za vatrogastvo kao i lani, negdje su i manja, ali su stoga u pojedinim općinama i gradovima predviđena i rezervna, pa i dodatna financijska iz-dvajanja za obilježavanje značajnih obljetnica, te za dodatna ulaganja u nabavu vozila i suvremenije opreme, kao i za obnovu ili gradnju vatroga-snih spremišta i domova. U takvim okolnostima vidljivo je recesijsko po-našanje jedinica lokalne uprave, ali i

gospodarsko ponašanje DVD-a, pa će se posebna pozornost usmjeriti na mjere štednje i racionalnog trošenja raspoloživog novca.

Pripadnici DVD-a u pojedinim cen-trima također su utvrdili neposredne aktivnosti u prvom dijelu 2012. go-dine. Pri tomu je riječ o prihvaćanja ponuđenog okvirnog nacrta Statuta DVD-a, o kojima će se raspravljati i potom ih utvrđivati na izvještajnim

RASPODIJELJENA SREDSTVA ZA DVD-a U VATROGASNIM CENTRIMA

Na prošlogodišnjoj razini

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


skupštinama, zatim su utvrđeni ter-mini održavanja redovitih skupština, te zajedničke aktivnosti u proljet-nom dijelu. To se ponajprije odnosi na pripremu i održavanje općinskih i gradskih natjecanja, odnosno zdru-ženih vježbi, potom na mobilnost u proljetnoj sezoni mogućih požara otvorenog prostora. U tom segmen-tu utvrđene su i aktivnosti u pogledu obilježavanja značajnih obljetnica, pa će se dio obljetnica skromno obilježiti

u sklopu redovitih skupština, dok će se dio obljetnica posebno proslavljati. Uglavnom će odvojene proslave biti u starijim i većim‘ DVD-ima, budući da se unatoč štednji nastoji uz obljet-nice ostvariti novi pozitivan pomak u opremanju operative za još uspješnije djelovanje.

Svakako treba naglasiti da su u svim općinama i gradovima pripad-nici DVD-a vrlo cijenjeni i stoga su se čelnici i nadležna tijela jedinica

lokalne uprave najčešće odlučivali za punu potporu vatrogastvu, a šted-nju su usmjerili na druge korisnike proračuna uvažavajući značaj svake udruge, organizacije ili sportskog ko-lektiva. Zato valja očekivati da će i u 2012. godini pripadnici svih 60-tak DVD-a u Požeško-slavonskoj župani-ji na najracionalniji način raspolagati dodijeljenim novcima i ostvariti sve planirane aktivnosti tijekom godine.

Tekst: Boris Ožanić

Unatoč hladnijim danima, vodstvo i članstvo DVD Čaglin obavlja mnoge poslove kako bi proslavili 80-tu obljetnicu ute-meljenja i kontinuiranog rada, pa su već započele vrlo složene i cjelovite pripreme za proslavu jubileja. Uz potporu općine, uz sadašnji stari i dotrajali Vatrogasni dom kupljena je još jedna zemljišna parcela kako bi se izgradio novi vatrogasni objekt s većim korisnim prostorom za potrebe vatrogasaca, ali i mještana općinskog središta. U izradi je nacrt budućeg objekta, pri čemu je pozornost usmjerena na višestruku namjenu za različite potrebe, te se u tom smislu obavljaju pripreme komunalnih i drugih pri-ključaka. Ujedno se dogovara moguća suradnja s drugim subjek-tima, posebice sponzorima i donatorima kako bi do planiranog središnjeg obilježavanja jubileja sve bilo potpuno spremno. A svoj su prilog dali i članovi DVD-a Čaglin, koji su dobrovolj-nim radom uz ranije izgrađeno vatrogasno spremište s garaža-ma podigli manji objekt za okupljanje članstva. Osim za potrebe vatrogasaca, novouređena prostorija od preko pedeset četvornih metara služi i pripadnicima ostalih čaglinskih udruga za redovna ili povremena okupljanja. Kada se izgradi novi dom, bit će to kompleks sa svim sadržajima, budući da je DVD Čaglin uz proši-reno građevinsko zemljište dobio i veću zatravnjenu površinu, na kojoj će biti moguće održavanje natjecanja djece, mladeži i seni-ora. Obilježavanje 80 godina rada bit će popraćeno i izdavanjem prigodne publikacije, te je započelo prikupljanje arhivske građe, slika i povijesnih dokumenata, koji bi trebali naći svoje mjesto u jubilarnoj knjizi.

Osim što su središnje aktivnosti usmjerene na proslavu jubile-ja, nisu zanemarene niti redovite vatrogasne aktivnosti – priprema vozila i opreme za zimske uvjete, nastavlja se nabava nedostajućeg dijela uređaja i opreme za operativnu postrojbu, operativci se upu-ćuju na obvezne liječničke preglede, a obavljaju se i uobičajene zadaće za kraj kalendarske godine. Ujedno se dogovaraju termini održavanja redovitih izvještajnih skupština, s obzirom da je DVD Čaglin središnja postrojba na području općine, a uz njega još dje-luju DVD Ljeskovica, DVD Djedina Rijeka i DVD Ruševo. B.O.

U očekivanju proslaveDVD Čaglin obilježava 80 godina djelovanja, pa su

središnje aktivnosti usmjerene na proslavu velikog jubileja u povodu kojega je u planu izgradnja novoga

Vatrogasnog doma na postojećoj lokaciji Od šezdesetak DVD-a utemeljenih na po-dručju Požeško-slavonske županije, tijekom 2012. godine njih čak četvrtina proslavit će ‚prave‘ ili ‚polovične‘ obljetnice.

Kada je riječ o onim ‚pravim‘ obljetnicama, najstariji je središnji DVD Pleternica, koje će obilježiti punih 120 godina djelovanja na širem području ovoga grada. No, ništa manje razloga za slavlje neće imati ni vatrogasci DVD-a Fr-ljevci s područja Pleternice obilježavajući 90 godina od utemeljenja i stalnog rada, dok će osam desetljeća kontinuiranog djelovanja na humanim vatrogasnim zadaćama obilježiti čla-novi središnjeg DVD-a Čaglin i DVD-a Oma-novac s područja grada Pakraca. Slijede pro-slave 70-godišnjih jubileja u DVD-u Grabarje s područja grada Kutjevo i IDVD Zvečevo u istoimenoj prehrambenoj tvrtki, a popis slav-ljenika u 2012. godini zaključuju četiri DVD-a bilježeći 60 godina rada – DVD Bučje na po-dručju grada Pleternice, DVD Jaguplije u općini Brestovac, DVD Podgorje u općini Kaptol, te IDVD Orljava iz požeške tvrtke u sklopu Ka-zneno-popravnog doma, a pola stoljeća rada proslavit će pripadnici DVD Veliki Banovac s područja grada Pakraca.

Osim navedenih proslava, zasigurno će se skromno, ali s prisjećanjem na protekle godine obilježiti i ‹polovične› obljetnice u šest DVD-a. Takav jubilej obilježit će središnji DVD Jakšić uz 105 godina djelovanja. Značajno će za pri-padnike DVD-a Antunovac i DVD Poljana s područja grada Libika biti proslave u povodu 85 godina utemeljenja i kontinuiranog djelovanja, dok će DVD Ljeskovica iz općine Čaglin pro-slaviti 75. rođendan, a 55 godina rada trebalo bi obilježiti DVD Požeške Sesvete s područja grada Pleternica. B.O.

Pripreme za petnaestak obljetnica

Najviši jubilej obilježit će članovi DVD-a Pleternica koja bilježi 120 godina postojanja

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


SPLITSKO-DALMATINSKA

Klub dobrovoljnih darivatelja krvi Javne vatrogasne postrojbe grada Splita i u ovoj godini nastavlja sa svojim huma-nim akcijama. Dana 19. siječnja, u organizaciji Kluba, a u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Splitsko – dalmatinske Županije, u prostorijama JVP Split, po prvi put ove godine, održana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Uz članove kluba organizatora, u akciji su sudjelovali vatrogasci iz dobrovoljnih vatrogasnih društava šire splitske okolice. Ovom prilikom je prikupljeno 28 doza krvi za potrebe KBC-a Split, čime su vatrogasci još jednom pokazali svoju humanost i spremnost da pomognu u svim situacijama. Iduća akcija Kluba, 36. od osnutka, biti će održana u sklopu obilježavanja blagdana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca.

Vatrogasci - darivatelji krvi

Tekst: Vedran Runjić

Vatrogasci Dobro-voljnog vatrogasnog društva Supetar 16. i 17. veljače 2012. godi-ne su na vatrogasnom poligonu u Makarskoj uspješno završili semi-nar o opasnostima od plamenih udara.

Tečaju održanom u organizaciji Vatroga-sne postrojbe Makar-ska i pod zajedničkim vodstvom makarskih i vrgorskih instruktora za rad u Simulatoru za plamene udare, prisustvovali su vatro-gasci Dobrovoljnih vatrogasnih društava Supetar i Gradac. Prvoga dana seminara vatrogasci su u teorijskom dijelu istog obnovili već stečena i usvojili neka nova znanja u tzv. “čitanju požara” te prepoznavanju i načinima sprječavanja naglih razbuktavanja (tipa flashovera i backdrafta), nakon

čega je uslijedila prezentacija s flashover kutijom i praktična vježba s mlaznicama namijenjena uvježbavanju pravilnog korištenja vrste mlaza i protoka vode na mlaznici (što je od iznimne važnosti u požarima zatvorenog prostora), te u

Seminar o opasnostima plamenih udara

VATRENE KACIGE

U petak, 20. siječnja 2012. godi-ne, u zimskom kinu Omiš održana je humanitarna akcija Dobrovoljnog vatrogasnog društva Omiš povodom prikupljanja financijske pomoći za člana Društva Borbena Pavlića koji je do jučer s nama na terenu spašavao ljudske živote, da bi jedan liječnički pregled naglavce okrenuo njegov ži-vot otkrivši da boluje od leukemije.

Budući da je liječenje ove bolesti dugotrajan proces te iziskuje puno financijskih sredstava koje sam ne može pokriti, odlučili smo na ovaj na-čin u suradnji s KUU MOSOR Gata i KLAPOM „OMIŠ“, a uz pomoć svih ljudi koji su u mogućnosti ponuditi bilo kakvu pomoć odu-žiti mu se bar malo, te da vatrogasni slogan pretvorimo iz riječi u djela: VATRU GASI, BRATA SPASI !

U sklopu akcije održan je koncert klape „Omiš“, a članovi KUU „Mo-sor“ Gata izveli su dramsku predstavu „Nosi nas rijeka“ autora Elvisa Boš-njaka, a u režiji Trpimira Jurkića.

Ovim putem se zahvaljujemo“ AI Andro Internacional“, KUU MOSOR Gata, Klapi „OMIŠ“, Udruzi TOR-CIDA Omiš, svim vatrogasnim zajed-nicama i društvima, prijateljima vatro-gasaca Omiša i svim dobrim ljudima koji su prepoznali ovu hvalevrijednu akciju omiških vatrogasaca.

Svi koji mogu i/ili žele pomoći mogu svoje priloge uplatom na žiro račun

DVD-a broj: 2330003-1100047900, s naznakom opisa plaćanja: za Borbena Pavlića OIB: 98938686218

Humanitarna akcija

Tekst: Petar Kovačić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


uvježbavanju postupaka “provjere temperature” i “Flas-hover reflexa” kao zadnjeg sredstva zaštite vatrogasaca. Drugi dan tečaja odvijao se na samom poligonu u simu-latoru za plamene udare zatvorenog tipa u kojem su tije-kom četiri ulaza imali prilike doživjeti prave uvjete požara

zatvorenog prostora kao i prikazati stečena znanja i vještine u rukovanju s mlaznicom pri blokiranju plamenih udara i pretrazi požarom zahvaćenih zatvorenih prostora. Kompletna obuka odvijala se pod budnim okom makarskih i vrgor-skih instruktora koji nisu žalili truda ni napora da polaznicima tečaja što učinko-vitije prenesu nova, za njihov posao ži-votno važna znanja i tehnike djelovanja. Da je dugogodišnji aktivni rad u vatrogastvu i samim time stečena iskustva pri interven-cijama velika prednost u izvođenju 4. vježbe - pravilan ulaz u požarom zahvaćene zatvo-rene prostore i pravilno kretanje kroz njih, pokazali su dvojica “starih vukova” Toma Dragičević-Kanader i Duje Ugrin-Duks koji su s lakoćom odradili vježbu i bili pra-vim primjerom svojim mlađim kolegama. Pridodamo li da su polaznici ovog semi-nara prije nekoliko dana odradili vježbu i u tzv. “dimnoj komori” smještenoj u Va-trogasnom domu u Makarskoj, možemo

se slobodno složiti s riječima zamjenika zapovjednika DVD-a Supetar - Tončija Dragičevića da su vatrogasci na-kon ovako izvedenih vježbi “bogatiji i sigurniji u svom radu pri interveniraju u požaru zatvorenih prostora”. Tekst: Jakov Zlatar

VARAŽDINSKA

U subotu, 28. si-ječnja u prostorijama Vatrogasnog doma DVD-a Hrženica odr-žana je jubilarna 140. redovna izvještajna sjednica Skupštine DVD-a Hrženica, pod pokroviteljstvom Op-ćine Sveti Đurđ. Skup-štini su nazočili brojni gosti među kojima je potrebno izdvojiti dožupana Varaždin-ske županije Milana Pavlekovića, načelni-ka Općine Sveti Đurđ Marijana Lazara koji je ujedno i pokrovitelj ove godišnje Skupštine, predsjednika Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonka Biškupa, predsjednika Vatrogasne zajednice Opći-ne Sveti Đurđ, Krunu Meštrovića, predstavnike svih udru-

ga iz Hrženice te predstavnike 14 dobrovoljnih vatrogasnih društa-va iz sjeverozapadne Hrvatske. Nakon usvojenog dnevnog reda, zapovjednik Društva Stjepan Novak prezentirao je rad Druš-tva kroz bogat izvještaj o radu u 2011. godini. Između ostalog, potrebno je izdvojiti 14 inter-vencija vatrogasne postrojbe, od čega je 11 požara, a ostale tri su preventivno osiguranje događa-ja i ispumpavanje vode. Članovi vatrogasne postrojbe Goran Ča-naki i Mirko Stančin sudjelovali su u akciji gašenja katastrofalnog požara u Podgori kod Makarske. Također je potrebno izdvojiti i

sudjelovanje muške „A“ natjeca-teljske desetine na natjecanju va-

trogasaca Donje Austrije, na kojem su članovi s odličnim četvrtim mjestom dostojno predstavljali Hrvatsku vatroga-snu zajednicu.

140. redovna izvještajna sjednica Skupštine DVD-a Hrženica

Dobrovoljci su temelj vatrogastva

Radno Predsjedništvo

Polaznici seminara

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


Financijsko izvješće podnio je blagajnik Društva Ivan Sabol. Iz financijskog izvještaja vidljivo je da se ekonom-ska kriza osjeća na prihodima Društva, ali da se usprkos tome posluje pozitivno. Sredstva za redovnu djelatnost osigurana su od organizacije natjecanja KUP DVD-a Hr-ženica i ostalih prigodnih manifestacija, a manji dio finan-cijskih sredstava je realiziran od strane VZO Sveti Đurđ.

U Planu rada za 2011. godinu, kojeg je prezentirao taj-nik Društva Ivan Debelec, poseban naglasak stavljen je na nadolazeću proslavu 140 godina rada, kojoj će biti podre-đene sve ostale aktivnosti, a planirana je za kraj mjeseca svibnja. Središnji dio proslave biti će primopredaja novog kombi vozila koje će uvelike pomoći u radu i aktivnosti-ma u sljedećih nekoliko godina. Tajnik Društva pozvao je i nadležne institucije da se uključe u projekt nabave novog

vozila, jer bez njihove pomoći taj projekt neće biti moguće realizirati. Skupština je prihvatila prijedlog novog Statuta Društva koji će biti temelj za rad Društva u narednom raz-doblju.

Prisutnima se obratio i predsjednik Vatrogasne zajedni-ce Varaždinske županije Zvonko Biškup koji je čestitao na odličnim rezultatima te posebno napomenuo kako je do-brovoljno vatrogastvo kod nas, kao i u svijetu, temelj va-trogastva te sustava zaštite i spašavanja. Posebno je napo-menuo kako se današnje dobrovoljno vatrogastvo sastoji od operativnog kadra, koji mora biti stručan i osposobljen te zadovoljavati sve uvjete propisane zakonom, ali i onog dobrovoljnog dijela u kojem se mladež, ali i ostale struk-ture članstva uključuju u rad kroz vatrogasna natjecanja. Tekst i foto: Ivan Debelec

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vidovec jedno je od najstarijih na po-dručju Republike Hrvatske i Varaž-dinske županije, a danas okuplja 129 članova, istaknuto je na 122. sjednici Skupštine Društva održanoj 28. siječ-nja. Sjednici su prisustvovali i mnogo-brojni gosti i predstavnici dvadesetak vatrogasnih društava iz Hrvatske, od domaćih koji djeluju u sastavu VZO Vidovec (DVD Nedeljanec–Prekno i DVD Tužno), zatim gostujući iz Pi-rovca, Zagreba, Maruševca, Petrijan-ca, Vinice i drugih okolnih mjesta, do prijateljskih društava iz susjedne Slo-venije. VZO Vidovec predstavljao je predsjednik Antun Kruhek, izaslanik VZ Varaždinske županije bio je Darko Majhen, a nazočio je i načelnik Opći-ne Vidovec Bruno Hranić.

U uvodnom dijelu nazočne je po-zdravio predsjednik Društva Božidar Plečko.

Vatrogasna postrojba DVD-a Vi-dovec protekle godine sudjelovala je u 14 intervencija, a najviše izlazaka zabilježeno je u prvom dijelu godine. Natjecateljska odjeljenja sudjelovala su na županijskom vatrogasnom na-tjecanju, pri čemu su dječaci osvojili odlično 3. mjesto. Na istom natjecanju ženska A desetina i muška B desetina osvojili su brončane medalje, dok su pripadnici muške mladeži bili jedana-esti. Na sjednici su jednoglasno pri-hvaćena sva izvješća i plan rada koji za ovu godinu predviđa daljnje obrazo-vanje vatrogasnih kadrova, održava-nje i sudjelovanje na javnim vježbama i natjecanjima, nabavu i održavanje opreme i društvenih prostorija, kao i sudjelovanje na vatrogasnom hodoča-

šću na Mariju Bi-stricu te ostale ak-tivnosti. Jedan od glavnih prioriteta svakako je zamje-na navalnog vozi-la marke Magirus Deutz, proizvede-nog 1957. godine, novijim vozilom.

J e d n o g l a s n o je prihvaćen i novi Statut Društva, a potom su uručena vatrogasna prizna-nja i diplome svima koju su položili ispit za zvanje „vatrogasac 1. klase“. Spomenicu HVZ-a za 50 godina dje-lovanja u Društvu primio je Dragutin Jambres.

U završnom dijelu 122. sjednice Skupštine čestitke na uspješnom radu

DVD-u Vidovec u ime VZ Varaždin-ske županije uputio je Darko Majhen. Pomoć u nabavi novijeg navalnog va-trogasnog vozila obećao je načelnik Općine Bruno Hranić te zahvalio na dostojanstvenom ispraćaju dugogo-dišnjeg predsjednika Ivana Papeca (1921. – 2011.), preminulog u srpnju mjesecu prošle godine.

PRIORITET JE NOVO VOZILO

Tekst i foto: Franjo Talan

Dodjela priznanja

Mladež uspješno sudjeluje na natjecanjima

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


Dobra suradnja vatrogasnih društa-va s područja Varaždinske županije i susjednih društava iz Slovenije odvija se već nekoliko desetljeća, a uz posje-te vatrogasnim vježbama, sjednicama skupština i proslavama suradnja se na-stoji upotpuniti i provedbom zajednič-kih taktičkih vježbi kako bi se u slu-čaju potrebe moglo pomoći susjedu u nevolji. Posljednjih godina intenzivi-rana je suradnja i na višoj razini, pa je tako održano i nekoliko sastanaka te međusobnih posjeta rukovodstava Va-trogasne zajednice Varaždinske župa-nije i Sveta podravske regije Gasilske zveze Slovenije (sa sjedištem u Ptuju). O daljnjoj suradnji susjednih regio-nalnih saveza raspravljalo se i na za-jedničkom sastanku čelnika održanom u srijedu 18. siječnja 2012. godine u prostorijama slovenskog Prostovolj-nog gasilskog društva Zavrč.

Sastanak je vodio mr. Janez Merc, dopredsjednik Gasilske zveze Slove-nije i predsjednik Sveta Podravske regije, a dobrodošlicu i uspješan rad prisutnima je poželio Janko Lorbek, zamjenika župana Obćine Zavrč. Susretu su sa slovenske strane prisu-stvovali i Janez Liponik, član Zapo-vjedništva Gasilske zveze Slovenije i zapovjednik Sveta Podravske regije, Zvonko Glažar, zapovjednik Gasilske zveze Ptuj te članovi domaćeg Druš-tva, zapovjednik PGD-a Zavrč Bran-ko Skok i predsjednik Antun Bratuša.

Hrvatsko izaslanstvo činili su Zvonko Biškup, predsjednik Vatroga-sne zajednice Varaždinske županije, Stjepan Kovaček, županijski vatroga-sni zapovjednik te predstavnici VZO Cestica, predsjednik Darko Majhen i zapovjednik Milenko Biškup.

Kako područje Podrav-

ske regije dijelom pokriva i pogra-nična područja s granicama prema susjedne dvije hrvatske županije, na sastanku je naglašena potreba prošire-nja suradnje i na vatrogasne zajednice Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, a što bi se nastojalo organi-zirati do kraja mjeseca ožujka 2012. godine. Kolege iz Slovenije uputile su poziv za sudjelovanjem na državnom natjecanju vatrogasne mladeži koja će se 2. srpnja održati u Ptuju. S hrvat-ske strane predloženo je da jedna de-setina vatrogasne mladeži sudjeluje u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani. Zapovjednik Stjepan Kovaček predlo-žio je održavanje vatrogasnih radioni-ca u kojima bi sudjelovali vatrogasni stručnjaci iz susjednih područja, a u tom kontekstu svaka će strana predlo-žiti teme i predavače.

DVD Lovrečan-Dubrava i PGD

Zavrč zajedničke vježbe priređuju već sedam godina, stoga je Branko Skok, zapovjednik domaćeg društva zamolio za pripomoć kod organiza-cije sljedeće zajedničke vatrogasne vježbe koja će se održati u listopadu, u sklopu mjeseca zaštite od požara u Sloveniji, uz moguć angažman he-likopterskih snaga. Darko Majhen, predsjednik VZO Cestica, predložio je zajedničku izradu programa koji bi se kandidirali za sredstva iz fondova Europske unije, istaknuvši da je iz jednog od tih programa već financira-no zajedničko vatrogasno natjecanje i proslava Florijanova, uz sudjelovanje općina Mlinarci (Mađarska), Cirkula-ne (Slovenija), Heiningen (Njamačka) i Cestica iz Hrvatske, a koja je kao no-sitelj projekta bila i domaćin susreta vatrogasaca.

Sve bolja suradnja sa slovenskim vatrogascima

Tekst i foto: Franjo Talan

Najmlađem članu šest godinaNaglasak društva je na osposobljavanju članova

Šestogodišnji Marko Hudin najmlađi je član Dobro-voljnog vatrogasnog društva Višnjica. Velika želja ma-log Višnjičana da se poput djeda, tate, mame i drugih članova obitelji, pridruži i onoj vatrogasnoj, ispunjena mu je 4. veljače na 61. redovitoj godišnjoj Skupštini Do-brovoljnog vatrogasnog društva Višnjica. Brojni člano-vi Društva, kolege vatrogasci i gosti Skupštine, velikim su pljeskom pozdravili Marka koji je s ponosom i rado-šću iz ruku predsjednika DVD-a Višnjica Dušana Praš-ničkog primio majicu s vatrogasnim obilježjima čime je

i službeno postao član višnjičkog vatrogasnog društva. Uz prijem novih članova, Skupština je bila prilika za osvrt na proteklo jednogodišnje razdoblje koje će biti jedno od najznačajnijih u povijesti Društva. Naime, 2011. godine proslavljeno je 60. godina postojanja i humanog rada.

- Protekle godine zahvaljujući Gradu Lepoglavi i razumijevanju DVD-a Kamenica koje je posudilo fi-nancijska sredstva, kupljeno je od strane Grada novo vatrogasno vozilo. Najljepši je to poklon koji je Druš-tvo moglo dobiti za 60. godišnjicu djelovanja. Vozilo je

Čelnici vatrogasaca na sastanku u Ptuju

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


već sudjelovalo u nekoliko intervencija ko-jih je u protekloj godini bilo devet. Slavlje-ničku godinu obilježile su i naše vatrogasne ekipe osvajanjem prvih mjesta na nekoliko vatrogasnih natjecanja čime je potvrđen vi-sok stupanj uvježbanosti naših vatrogasa-ca – naglasio je Dušan Prašnički, predsjednik DVD-a Višnjica, podnoseći izvješće o prote-klom jednogodišnjem razdoblju rada Društva. I u ovoj godini, koja će, što se tiče finan-cijskih sredstva potrebnih za djelovanje Društva, biti sve samo ne laka, višnjič-ki će vatrogasci raditi na usavršavanju te provoditi niz preventivnih aktivnosti. - Ove će godine 20 članova osposobljenih za vatrogasno zvanje bit upućeno na liječ-nički pregled te osigurano kako bi mogli ući u operativni sastav Društva. Oni će biti naša udarna snaga i izlaziti na intervencije. Tako ćemo i dalje održavati spremnost da uspješno interveniramo u svakom trenutku – naglasio je zapovjednik Stjepan Križanec. Jedna od značajnijih točaka Dnevnog reda Skupštine bila je donošenje novog Statuta Društva. Zapravo, riječ je o usklađivanju Sta-tuta sa Zakonom o udrugama, Zakonom o va-trogastvu i podzakonskim aktima te s aktual-nim kretanjima odnosno strateškim i općim usmjerenjima razvoja vatrogasne struke, a koje je svim društvima sa svog područja predložila Vatrogasna zajednica Varaždinske županije. Višnjičkim vatrogascima podrška je stigla s najviše gradske razine. Gradonačelnik Marijan Škvarić zahvalio im se na požrtvovnosti ista-knuvši da je Grad Lepoglava nabavom vozila potvrdio kako vodi brigu o opremljenosti grad-skih vatrogasnih društava, a time i o sigurnosti građana. U tom svjetlu najavio je kupnju još jednog vatrogasnog navalnog vozila za Dobro-voljno vatrogasno društvo u Kamenici.

Jedina nagrada dobrovoljnim vatrogascima za njihov rad priznanja su koja im se uručuju u ovakvim prilikama pa su tako na Skupštini ona uručena i višnjičkim vatrogascima. Sni-jeg i hladnoća, koji nisu zaobišli ni višnjički kraj, nisu spriječili kolege vatrogasce iz okol-nih vatrogasnih društava da nazoče Skupštini i zajedno s kolegama vatrogascima u njenom neslužbenom djelu rasprave o problemima koji su zadesili vatrogasne organizacije, a koji se u najvećem broju slučajeva odnose na financi-ranje rada dobrovoljnih vatrogasnih društava. Najvećim dijelom ono je ovisno o priljevu sred-stava s lokalne razine što će s obzirom na loše financijsko stanje u zemlji, a time i u blagaj-nama lokalnih samouprava, značiti da je pred vatrogascima ne baš laka financijska godina. Kakva su na tom području iskustva slovenskih vatrogasaca domaće vatrogasne snage, doznali su iz prve ruke od slovenskih kolega, članova PGD-a Cirkulane i Stari trg pri Ložu, koji su i ove godine stigli na Skupštinu DVD-a Višnjica.

Tekst i foto: Dražen Hoćuršćak

U dvorani Društvenog doma u Vrbanovcu održana je 28. siječnja ove godine 110. po redu izvještajna godišnja Skupština mjesnog DVD-a, najstarijeg društva od njih devet učlanjenih u VZO Mar-tijanec. Osnovano je u travnju 1902. godine pa će se obilježavanje 110. godine postojanja održati 23. lipnja ove godine. Uz stotinjak domaćih članova i članova iz osam DVD-a s područja VZO Marti-janec, Skupštini su nazočili načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat i njegov zamjenik Mladen Miroslav, kao i članovi Crve-nog križa.

U izvješću koje je o radu DVD-a za prošlu godinu podnio taj-nik Mladen Špoljarić, naglašeno je da su se aktivnosti Društva odvijale sukladno programu rada te ostalim zadacima dobivenim od institucija višeg ranga. Velika pozornost pridavala se školovanju vatrogasaca, omasovljenju i okupljanju članova, provođenju protu-požarne preventive, obilježavanju Mjeseca zaštite od požara i što-vanju sv. Florijana, kao i natjecanjima na kojima su tijekom prošle godine nastupali 22 puta sa ekipama od onih najmlađih muških i ženskih desetina u starosti od 6 do 12 godina te muškim desetina-ma A i B kategorije. Vatrogasno natjecanje pod nazivom „Susret vatrogasaca Vrbanovec 2011“ organizirano je 2. srpnja, a na istom je sudjelovalo 28 desetina u četiri kategorije, a upravo su domaći natjecatelji postigli vrijedne rezultate. Uz nastupe na vatrogasnim natjecanjima u regiji i šire, muška A desetina sudjelovala je u No-vom Marofu, Leskovcu, Presečnom Visočkom, Velikom Bukovcu, Kućanu Gornjem, Varaždinbregu, Ludbregu i Zaprešiću. Kruna svih natjecanja bilo je Županijsko vatrogasno natjecanje održano u Varaždinu na kojem su nastupale tri desetine: djeca muška, muška A ekipa koja je u konkurenciji 50 ekipa osvojila šesto mjesto i muš-ka B ekipa. Vrijedno je spomenuti da su ekipe ovog DVD-a u 22 natjecanja osvojile 21 pehar: 5 prijelaznih, 7 za osvojeno prvo mje-sto, 6 za drugo i 3 pehara za treće mjesto. Gotovo svi ovi nastupi financirani su sredstvima DVD-a i samih članova ekipa, naglašeno je u izvješću.

U programu rada za 2010. godinu kojeg je podnio zapovjednik Ivan Puklavec, naglasak je stavljen na redovite vatrogasne aktiv-nosti, kao i na pripremu jubilarne 110. obljetnice DVD-a. Nakon prihvaćenih izvješća, plana rada, financijskog plana i novog Statu-ta, pohvalnim se riječima o radu ovog Društva obratio načelnik Op-ćine uz obećanje o daljnjoj moralnoj i financijskoj pomoći u okviru mogućnosti od strane općinskog proračuna.

Tijekom prošle godine sudjelovali na 22 natjecanja

Skupština DVD-a Vrbanovec zasjedala 110. put

Tekst i foto: Josip Levatić

M. Špoljarić (lijevo) je podnio izvješće o radu

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


VIROVITIČKO-PODRAVSKA

U veljači je 86. po redu Skupštinu održao je DVD Turnašica koji broji 59 aktivnih operativaca i 116 članova kojima još pribrajaju djecu. Od izvrše-nog u 2011. godini posebno su pono-sni na održano vatrogasno natjecanje 1. KUP za Štefinu, na kojem je nastu-pilo 20 odjeljenja s najboljim ekipama iz RH.

Odradili su 11 intervencija, a u ruj-nu su održali javnu vježbu gašenja otvorenog prostora. Na KUP-ovima, općinskim i županijskim natjecanjima osvojili su visoka mjesta, a s najkva-litetnijim ekipama iz svojih redova spremaju se na Državno vatrogasno natjecanje u Zadru.

Posebno se ponose s MA ekipom DVD-a Turnašica, „Biserima“, i s njihovim dvadeset i jednim natjeca-teljskim nastupom diljem Hrvatske. „Biseri“ su inicijatori pokretanja Zimskog kupa u Pitomači gdje su ove godine 29. siječnja u sportskoj dvora-ni u Pitomači osvojili pehar za prvo mjesto na super kupu što je rezultat tisuće odrađenih vježbi i skupljenih iskustava s brojnih natjecanja. Težnja im je osigurati plasman na Olimpijadu vatrogasaca od 14. do 21 srpnja 2013. u Francuskoj.

U snijegom zametenu i hladnu ve-čer, Skupštinu je 11. veljače 2012. održao DVD Stari Gradac čiji su čla-novi ponosni na pomlađivanje član-stva. Pridružilo im se 18 mladih, od 12 do 16 godina, koji su položili ispit za zvanje „pripadnik vatrogasne mla-deži“.

Redovnu godišnju Skupštinu, 82. po redu, sa svojih 70 vatrogasaca 11. veljače 2012. održalo je i DVD Otro-vanec. Na Skupštini od predstavnika općine Pitomača Marinka Barčana, delegata VZO Pitomača, Josipa Ne-meta, Zdravka Pokupića, Nevena Milanovića, zapovjednika VZO Pito-mača Zdavka Frasa i brojnih gostiju iz gotovo svih susjednih DVD-a, isticala se pohvala o napretku DVD-a Otro-vanec. Posljednjih 4 - 5 godina izdigli su se, postali društvo puno aktivno-sti i napretka u vatrogastvu. Slijede ih DVD-ovi Sedlarica, Grabrovnica i Stari Gradac. Zapažena je suradnja

na intervencijama kod požara i rezul-tati na natjecanjima. Sustižu najbolje u VZO Pitomača. Oformljuju žensko odjeljenje mladih (12 – 16 godina) i ŽA, rekao je tajnik DVD-a Mirko Pavleković. Na Skupštini je zapovjed-nik VZO Pitomača i DVD-a Kladara

Zdavko Fras uručio predsjedniku Ivi-ci Ladišiću Hanziru donaciju DVD-a Kladare: cijevi tlačne kom 6, nastavak za podzemni hidrant, 5 podkapa, 5 opasača, 5 opasača s naramenicama i 5 zaštitnih naočala.

Vatrogasne skupštine u kontinuitetuSNJEŽNE MEĆAVE I VELIKE HLADNOĆE NISU SMETALE VATROGASCIMA U PLANIRANIM AKTIVNOSTIMA

Nakon vježbi svih 46 odjeljenja, u najboljih 8 je ušlo: DVD muški „A“ Paukovec, Virje, Glavničica, Zaprešić, Lekenik, Turnašica, Deanovec i žene „A“ Zaprešić koji su se natjecali za SUPER KUP. Pobjednici super kupa 2. zimskog kupa VZO Pitomača je DVD Turnašica „Biseri“ i nositelji su pehara. U natjecateljskom dijelu (svih 46 ekipa) najviše bodova ostva-rio je DVD Paukovec i njihova ekipa ponijela je prijelazni pehar za 2012. godinu.

Natjecanje su sudili: Saša Gregar, Željko Komar, Josip Nemet i Zdravko Fras. Voditelj natjecanja bio je Neven Milanović tajnik VZO Pitomača, a voditelj tehničke i redarske službe Željko Živko, predsjednik DVD-a Pito-mača, domaćina natjecanja.

Skup je u ime VZO Pitomača i njenih 12 DVD-a pozdravio voditelj na-tjecanja Neven Milanović. Zahvalio se svim natjecateljima, koji su poka-zali svoja znanja, spretnost i vještine, svim sponzorima i svima koji su do-prinijeli uspješnosti organizacije natjecanja te najavio 3. zimski kup zadnje nedjelje u 2013. godini..

Drugi zimski kup VZO Pitomača

Najviše bodova je ostvario

DVD Paukovec

Tekst i foto: Barica Mihoković

Predsjedništvo i zapovjednik VZO Pitomača Z. Fras

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


Članice i članovi vatrogasne mladeži (12 do 16 godina) Vatrogasne zajednice općine Pitomača iz DVD-a Kladare, Turnašica, Sedlarica, Velika Črešnjevica i Stari Gradac, nakon stručnih predavanja iz ustrojstva zaštite od požara, gorenja i gašenja, vatrogasne preventive, taktike i vježbe položili su ispit i stekli zvanje PRIPADNIK VATROGA-SNE MLADEŽI. Na ispitu 15. siječnja u Velikoj Črešnje-vici pokazali su uspješnost s više od 85% na maksimalno zadovoljstvo predavača i ispitne komisije. Ispit je uspješ-no položilo 8 mladih vatrogasaca iz DVD-a Kladare, 6 iz DVD-a Sedlarica, 1 iz Turnašice i 14 iz Velike Črešnjevi-ce. Veći dio njih bit će sudionici Državnog vatrogasnog natjecanja mladeži u rujnu ove godine u Zadru. Iz VZO

Pitomača pravo na Državno natjecanje ostvarila je mla-dež DVD-a Kladare, muško odjeljenje, DVD-a Turnašica muško odjeljenje i DVD Velika Črešnjevica, muško i jedno žensko odjeljenje.

Mladi vatrogasci DVD-a Stari Gradac, u Osnovnoj školi Petra Preradovića Pitomača izabrali su za slobodnu aktiv-nost - vatrogastvo.

-Zainteresirani su, slušali su stručna predavanja i s la-koćom je njih osamnaestero uspješno položilo ispit 28. siječnja 2012. i također steklo zvanje „PRIPADNIK VA-TROGASNE MLADEŽI“- rekao je stručni voditelj Neven Milanović.

Novi pripadnici vatrogasne mladeži

Tekst i foto: Barica Mihoković

ZAGREBAČKA

Dobrovoljno vatrogasno društvo Strmec održalo je 4. veljače svoju 23. redovnu godišnju Skupštinu na kojem je prezentiran rad u 2011.godini. Iz izvješća Upravnog odbo-ra koje je bilo bogato događajima izdvojimo da su održana 48 sastanka Upravnog odbora te 5 sastanaka cjelokupnog društva, sudjelovalo se na 15 skupština prijateljskih dru-štava te su redovno sudjelovali u radu tijela VZG Sveta Nedelja. Odrađena je 31 intervencija s prosječnim odazi-vom od 4 vatrogasca po intervenciji. Od nešto zahtjevnijih intervencija spomenimo tehničku intervenciju izvlačenja unesrećene osobe iz automobila u siječnju, te dvije inter-vencije gašenja požara stambenog prostora u ožujku i svib-nju, na kojima su strmečki vatrogasci još jednom pokazali svoju požrtvovnost i spremnost u dobrovoljnom i nesebič-nom pružanju pomoći.

Posebno je za njih bio značajan Mjesec zaštite od požara koji je započeo druženjem sa gradskim čelnicima, a tom prilikom je njihov član, dozapovjednik Društva Marko Matijević proglašen vatrogascem godine dok je za najbo-lje vatrogasno društvo u prošloj godini izabran DVD Str-mec. Istog je mjeseca održana i združena pokazna vježbi VZG-a „Radin 2011“: zamišljena situacija pokazne vježbe koja se odvijala u organizaciji Vatrogasne zajednice grada Sveta Nedelja, a u kojoj su sudjelovala 4 navalna vozila, dvije autocisterne, jedne autoljestve te 35 vatrogasca. Sam događaj odvijao se na objektu tvrtke Radin koja se bavi proizvodnjom papirnatih i grafičkih materijala.

Za zaključiti je da zbog recesije i dosta teške financijske situacije nije ispunjena nabava adekvatne opreme koja im je više nego neophodna, ali ipak se našlo dobre volje te su dovršili radove na vatrogasnom spremištu te je obnov-ljena kompleta instalacija strujne mreže. - „Intervencije iz godine u godinu postaju sve zahtjevnije, ali usprkos tome sve obveze vezane za redovnu djelatnost strmečkih vatro-gasaca su odrađene kvalitetno i na visini. Pa čak i više od očekivanog“ – istaknuo je zapovjednik Društva Marko Domitrović.

Kako su učinjene neke promjene unutar strukture vođe-

nja Društva starom Upravnom i Nadzornom odboru dana je razrješnica, a u novi su izabrani: Ivica Petravić-pred-sjednik, Drago Francetić- dopredsjednik, Dean Katušić –tajnik, Mateja Gvozdanović- blagajnik, Marko Domitro-vić- zapovjednik, Marko Matijević- dozapovjednik, Matej Vlašić- dozapovjednik, Marijo Grofelnik- spremištar dok je predsjednik Nadzornog odbora postao dosadašnji doza-povjednik Hrvoje Francetić.

POVELJA O BRATIMLJENJU

Planovi za ovu godinu nisu nimalo manji od prijašnjih godina. „Uz sve navedeno što smo učinili u prošloj godi-

POTPISANA POVELJA IZMEĐU DVD-a STRMEC I PGD-a GAJEVCI PLACEROVCI

BROJNI PLANOVI ZA 2012.GODINU

Potpisivanje Povelje

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

županijske vijesti


ni još jednom se od svega srca želimo zahvaliti svim do-brovoljnim vatrogascima koji su dali svoje sudjelovanje u tome, kao i svim sponzorima i dobrim ljudima koji nam nesebično pomažu. Zahvaljujemo im na potpori i razumi-jevanju za vatrogasce i vatrogasnu djelatnost.“ – naglasio je predsjednik Petravić.

Dugogodišnje prijateljstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva Strmec i Prostovoljno gasilskog društva Gajevci Placerovci iz Slovenije zapečaćeno je svečanim činom potpisivanjem Povelje o bratimljenju u subotu 26. stude-nog u vatrogasno-društvenom domu Gajevci Placerovci, drugi dio tog čina potpisivanja učinjen je u sklopu same Skupštine. Povelju o bratimljenju, svojim potpisima potvr-dili su predsjednici društva – predsjednik DVD-a Strmec Ivica Petravić i predsjednik PGD-a Gajevci Placerovci

Slavko Rižnar, te je tako okrunjeno višegodišnje prijatelj-stvo i dobra suradnja ova dva društva. Tom su prilikom razmijenjeni prigodni pokloni te pozdravne riječi.

U svečanom dijelu podijeljena su svjedodžbe i diplome za polaznike školovanje za vatrogasna zvanja. Spomenimo da su brojni gosti prisustvovali ovoj Skupštini od grado-načelnika grada Sveta Nedelja g. Drago Prahin, dogrado-načelnik g. Drago Pentek Vinovrški, predsjednik VZG-a Damir Marenić, zapovjednik VZG-a Nevenko Čižmešija, tajnik VZG-a Goran Škarić, županijski vijećnik Damir Halužan, predstavnici DVD-a Sveta Nedelja, Rakitje, Ke-restinec, Molvice, bratsko društvo Mače te mnogobrojna delegacija PGD Gajevci Placerovci.

Tekst i foto: Damir Marenić

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

50,00 kn

280,00 kn

Zaštitne naprave za disanje

100,00 knMonografija HVZ-a

Spašavanje iz dubina i

s visina60,00 kn

Procesi gorenja i gašenja 50,00 kn

Priručnik za osposobljavanje

vatrogasaca25,00 kn

75,00 kn

iZDANJA HVZ-a DOSTUPNA U EKONOMATU

Prva pomoć u vatrogastvu

25,00 kn

Osnove gašenja požara raslinja

Vatrogasni vježbovnik55,00 kn

50,00 kn

Spašavanje u prometnim

nesrećama

Osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i

časnika75,00 kn

Pravila vatrogasne službe

25,00 kn

Spašavanje ispod vodene

površine

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

Gašenje požara raslinja

70,00 kn

iZDANJA HVZ-a DOSTUPNA U EKONOMATU

* U Ekonomatu možete kupiti i oznake zvanja, plakete, ambleme za kape, priznanja, zahvalnice i sl. Za sve dodatne informacije nazovite 01/3689-170 ili pošaljite upit putem maila na: [email protected]

50,00 kn

Osposobljavanje vatrogasne mladeži

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu50,00 kn

100,00 kn

Tehničke smjernice za preventivnu

zaštitu od požara25,00 kn

Vatrogasna vozila

Amblem za rukav

CD Puhački orkestar HVZ-a

Igla za kravatu s kutijom

*cijena na upit

11,55 kn

24,06 kn

42,90 kn

*PDV je uključen u cijene

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

(glasilo švicarskih vatrogasaca, prosinac 2011.)Swissfire

NOVOSTI iz europskih vatrogasnih glasila

Brandshutz

(glasilo bavarskih vatrogasaca, veljača 2012.)

Pripremio: mr. Mario Starčević, dipl.ing.

U d i o žena među profesio-nalnim va-trogascima Njemačke manji je od 1 %. Jedan od razlo-ga tome je nepostoja-nje odgo-varajućih (unificira-nih) ispita za fizičku spremnost vatrogasaca. Znanstvenim pri-stupom pokušava se utvrditi ispitni postu-pak, koji će rodno-neutralno provjeravati fizičke sposobnosti za zvanje profesional-nog vatrogasca. U početku je analizirano 80 ispitnih sustava profesionalnih vatro-gasnih postrojbi (od ukupno postojeće 102 profesionalne vatrogasne postrojbe u Njemačkoj). Dodatno su analizirane metode u SAD-u, Kanadi, Velikoj Bri-taniji, Novom Zelandu i Australiji. Kao mogući načini ispitivanja sposobnosti su, uz sportske sposobnosti (trčanje, skleko-vi, plivanje i ronjenje, sprint) ponuđena i zvanja specifičnih naprezanja (izolacijski aparati, spašavanje osoba, spretnost, tra-ženje, penjanje po ljestvama). Ponuđen je niz testova, koje je uspješno položilo 99 % ispitanika (profesionalnih vatro-gasaca), a kojima se ispituju motoričke sposobnosti (sklekovi, skokovi, dizanje, trčanja na 3.000 i 400 metara, ispitivanje stabilnosti i koordinacije tijela) i struci specifične sposobnosti (spašavanje osoba, penjanje po ljestvama, snalaženje s izola-cijskim aparatima u zadimljenim i uskim prostorima). Analiziraju se nesreće uzro-kovane klizanjem, zapinjanjem ili padom, koji čine veliki dio ozljeda vatrogasaca. Preventivno se može djelovati na ove ne-sreće, tako što se povećava tjelesna spre-ma vatrogasaca, čime se ujedno poziva vatrogasne postrojbe da ulažu u njihovu tjelesnu spremnost.

Njemački vatrogasci održali su završni, 13. po redu nogometni turnir u Münche-nu, na kojem su bili najuspješniji vatro-gasci Bremerhavena.

Eskalacija nasilja 10. rujna 2011. godine u Zürichu jedan je od primjera koji potvrđu-je sve veću izloženost napadima, kojima su postali meta prven-stveno hitna pomoć, ali i profesionalni va-trogasci. Agresivna mladež namjerno bira profesionalne spasi-lačke službe kao cilj, o čemu izvješćuje nad-ležna služba zaštite i spašavanja Zürich. Nakon niza događaja u Velikoj Britaniji, val nasilja je stigao i na kontinent Europe. Je-dan od vatrogasaca-aktera ističe, da dosadašnji izolirani ispadi na utakmicama ili demonstracijama nisu usporedivi s ovim ciljanim i planiranim napadom na vatrogas-ce, koji se sastojao od vrijeđanja, pljuvanja, ali i fizičkih napada. Što se dogodilo: nekoliko stoti-na, pretežno mladih ljudi, oku-pilo se u središtu Züricha, kako bi organizirali ilegalni “tulum” na otvorenom. Međutim, dola-zi do razbijanja izloga i paljenja kontejnera, tako da se pozivaju vatrogasci da pogase požar, čime ulaze u fokus opisanih događaja. Što su do sada bili samo napadi na policiju (90 % svih slučaje-va), hitnu pomoć (2011. godine pripadnici hitne pomoći bili su napadani skoro svaki tjedan!), pretvara se u napade na sve spa-silačke organizacije, koje se sma-traju produženom rukom države, koja se smatra “krivom” za nji-

hov ekonomski i socijalni status.

U Sennwaldu vatrogasci su bili na velikim isku-šenjima prilikom gašenja požara velike sušioni-ce drveta koja se zapalila uslijed udara groma. Na cjelonoćnoj inter-venciji ukupno je sudjelovalo 130

vatrogasaca, od kojih je čak 13 bilo prvi put na intervenciji. Besprijekoran rad mladih vatro-gasaca, koji do sada nisu bili na vatrogasnim intervencijama, i za koje je ovo bilo uistinu “vatreno krštenje”, dokazuje opravdanost detaljne i intenzivne obuke za zvanje vatrogasac. Ne samo da su vatrogasci spasili većinu vrlo vrijednih strojeva, nego je unatoč višemilijunskoj šteti tvrtka nasta-vila normalno poslovanje za ma-nje od tjedan dana.

Konferencija o dobrovoljnom vatrogastvu u Regensdorfu izni-jela je probleme njemačkih, en-gleskih, francuskih i švicarskih dobrovoljnih vatrogasaca, koji izražavaju bojazan o reviziji EU-smjernice o radnom vremenu (2003/88/CE). Dodatni problem predstavlja nezaustavljiva migra-cija stanovništva u gradove, kao i porast prosječne starosti stanov-ništva. Upravo ruralna područja zbog toga sve teže ostvaruju in-terventnu sposobnost vatroga-snih postrojbi.

Lauffeuer (glasilo njemačke vatrogasne mladeži, veljača 2012.)

Okruženje za snimanje vatrogasnog kalendara iza-brano je u vatrogasnom muzeju u Fuldi gdje je kalen-dar s vatrogasnom mladeži u povijesnom okruženju imao za cilj pojačati interes za posjete ovog izuzet-no opremljenog muzeja. Njemački Savjet vatrogasne mladeži svake godine dodjeljuje počasnu špangu,

koja se dodjeljuje zaslužnim osobama u poticanju rada s vatroga-snom mladeži.

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

Uvjeti sudjelovanja:

• motiv fotografije mora biti vatrogasne tematike (požari, intervencije, natjecanja, vježbe...)• svaka fotografija mora biti potpisana (npr. ivan_ivic_nazivfotografije.jpg) te mora biti navedeno kada

je i gdje nastala (word doc.)• broj prijavljenih fotografija pojedinog autora nije ograničen• Uredništvo zadržava pravo objave fotografija i u nekom drugom mediju (web, vatrogasni priručnici)• najbolje fotografije bit će objavljivane u “Vatrogasnom vjesniku”, a trojica autora čije fotografije žiri

proglasi najboljima, dobit će besplatnu godišnju pretplatu na časopis• svi autori moraju biti suglasni s time da će odabrane fotografije biti prikazane na izložbi fotografija koja

će se održati krajem godine u sklopu svečane promocije izdanja Hrvatske vatrogasne zajednice• fotografije moraju:

1. biti u jpg formatu2. imati 300 dpi3. po dužoj strani imati minimalno 2 500 piksela

Fotografije šaljite na e-mail adresu časopisa: [email protected]

s naznakom: za fotografski natječaj

U digitalnom obliku (CD) na adresu:Hrvatska vatrogasna zajednica

(redakcija Vatrogasnog vjesnika)Selska cesta 90 a

10000 Zagreb

ili

1. Dorijan Kliček, pokazna vježba, 2011.

2. Dorijan Kliček, pokazna vježba, 2011.

Foto-natječaj

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

Vlasniš

tvo H

rvatsk

e vatr

ogas

ne za

jednic

e

• snježni val u hrvatskoj • promocija broja 193

Documents