01 uvod u graeansko pravo
TRANSCRIPT
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
1/41
UVOD U GRAANSKO PRAVO
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
2/41
Da ponovimo:
NAELA GRAANSKOG PRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
3/41
NAELO AUTONOMIJE (SLOBODE) VOLJE
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
4/41
NAELO JEDNAKOSTI STRANAKA IRAVNOPRAVNOSTI NJIHOVIH VOLJA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
5/41
NAELO IMOVINSKE SANKCIJE
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
6/41
NAELO PROMETLJIVOSTI SUBJEKTIVNIHGRAANSKIH PRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
7/41
MJESTO GRAANSKOG PRAVA U SISTEMU
PRAVA
Pravni sistem predstavlja skup svih pravnih
normi u jednom pravnom poretku, koji je
ustrojen po odreenim mjerilima,tako da
predstavlja jedinstvenu i neprotivrijenucjelinu.
Pravni sistem se uobiajno djeli na:meunarodno i domae (unutranje pravo),javno i privatno, i na
materijalno i formalno (procesno) pravo
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
8/41
SISTEMATIZACIJA GRAANSKOG PRAVA
Sistematizacija prava je tehnikorasporeivanje postojeih pravnih normi u
jednu jedinstvenu i neprotivrijenu
cjelinu,koje se vri s obzirom na sadrinu idrutvene odnose na koje se te normeodnose.
Graansko pravo se moe prouavati:Egzegetskisvaka norma za sebe (naputen,
koristi se kod izrade komentara zakona) , ili
Sistematski nain
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
9/41
SISTEMATIZACIJA GRAANSKOG PRAVA
Skupina pravnih normi koje imaju isti cilj, isti karakter iusklaenu sadrinu, i koje ine jednu organsku cjelinuzbog toga to reguliu jedinstven odnos, jedinstvenpredmet, nazivaju se pravnim ustanovama. Npr.Vlasnitvo, ugovor.
Daljom sistematizacijom iz vie pravnih ustanova izvlaese odnosno stvaraju u sistematskoj obradi opta pravnanaela.
Sistematizacija graanskog prava podrazumijeva nainsreivanja graansko-pravnih normi u vee cjeline(ustanove,institute,grane) na osnovu zajednikihkarakteristika,ali i razlika meu njima.
Sistematizacija graanskog prava se primjenjuje kako upravnoj nauci i teoriji tako i u zakonodavnoj praksi.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
10/41
SISTEMATIZACIJA GRAANSKOG PRAVA
Dvije najvanijesistematizacije graanskogprava su:
Institucijska i
Pandektna
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
11/41
INSTITUCIJSKA SISTEMATIZACIJA GRAANSKOG
PRAVA
Gajeve Institucije
Institucijama cjelokupno graansko pravo jepodijeljeno u tri dijela:
1. subjekti (prva knjiga- lica,personae),
2. stvari (druga i trea knjiga- res), i
3. tube (etvrta knjiga-actiones).
Code civil i OGZ i Srpski graanski zakonikiz 1844.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
12/41
PANDEKTNA SISTEMATIZACIJA GRAANSKOG
PRAVA
Imenovana po djelu Justinianove kodifikacije,nastaje krajem XVIII i poetkom XIX vijeka, azagovaraju je njemaki profesori.
Po ovoj sistematici, cjelokupno graansko pravoje podijeljeno u pet cjelina i to: Opti dio (sastavljen od zajednikih normi, pojmova i
institucija),
Stvarno pravo,
Obligaciono pravo, Porodino pravo, i Nasljedno pravo.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
13/41
PANDEKTNA SISTEMATIZACIJA GRAANSKOG
PRAVA
Primjenjuju je Saski graanski zakonik,Njemaki g.z. te u Aziji, Junoj Americi iEvropi.
Prednosti: stalnost, loginost i praktinost
Prihvaena u pravnoj nauci i u nastavnimplanovima na pravnim fakultetima.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
14/41
RAZGRANIENJE GRAANSKOG PRAVA OD
OSTALIH GRANA PRAVA
Predmet graanskog prava predstavljaju,najoptije reeno, takvi drutveniodnosi,odnosno ekonomski odnosi, u kojima
se jedno lice kao subjekat prava pojavljuje uodnosu sa drugim licem, kao subjektomprava, a povodom, u krajnjoj liniji, izvjesneekonomske vrijednosti.
Druge grane prava imaju isti metod i predmetregulisanja.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
15/41
GRAANSKO PRAVO I UPRAVNO(ADMINISTRATIVNO) PRAVO
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
16/41
GRAANSKO PRAVO I RADNO PRAVO
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
17/41
GRAANSKO PRAVO I PORODINO PRAVO
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
18/41
GRAANSKO PRAVO I PRIVREDNO(TRGOVINSKO) PRAVO
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
19/41
IZVORI GRAANSKOGPRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
20/41
IZVORI GRAANSKOG PRAVA
Na osnovu toga da li mislimo na onu snagukoja zapravo stvara pravo ili mislimo na oblik,formu u kome se izraava volja one snage
koja stvara pravo, razlikujemo:Izvore graanskog prava u
materijalnom smislu, i
Izvore graanskog prava uformalnom smislu.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
21/41
USTAV KAO IZVOR GRAANSKOG PRAVA
Ustav je hijerarhijski najviipravni akt, akt sa najviom
pravnom snagom.BiH ima izuzetno sloen ustavni
sistem.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
22/41
USTAV KAO IZVOR GRAANSKOG PRAVA
Sa aspekta znaaja odredbi Ustava BiH nagraansko pravo i mogunosti njihoveprimjenjivosti kao formalnog izvora prava
potrebno je ukazati da Ustav BiH u l.IIsadri niz odredbi bitnih za graanskopravneodnose kao to su : pravo na imovinu; pravona ivot; prava na slobodu i sigurnost
linosti; pravo na privatni i porodini ivot,dom i potu; pravo na zakljuenje braka teosnivanje obitelji. pravo na slobodu kretanja iprebivalita.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
23/41
USTAV KAO IZVOR GRAANSKOG PRAVA
Ove ustavne odredbe se razrauju u odgovarajuimzakonima i ine temelj pojedinih graanskopravnihinstituta. Meutim,posebno treba naglasiti da UstavBiH u l. II sadri i jednu generalnu odredbu kojom je
predvieno prava i slobode odreeni u Evropskojkonvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnihsloboda, te njezinim Protokolima direktno seprimjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo
pred svim drugim zakonodavstvom. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i
temeljnih slobodal1. Prot. 1 Pravo na imovinu.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
24/41
ZAKON KAO IZVOR GRAANSKOG PRAVA
Zakon je pravni akt koji u hijerarhiji dolaziodmah poslje ustava.
Zakon je pravni akt kojeg po odreenoj ipropisanoj proceduri donosi organ nadlean za
njegovo donoenje. Mora biti usaglaen saUstavom.
S obzirom na izuzetno veliku brojnostgraanskopravnih odnosa i njihovu sadrinsku
razliitost materija graanskog prava regulisanaje velikim brojem razliitih zakona. U praksi velikog broja zemalja materija
graanskog prava ureuje se posebnim,
obimnim, zakonima.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
25/41
POTREBA ZA PODZAKONSKIM AKTIMA
Brze promjene; duga i komplikovana zakonodavnaprocedura
Podzakonski akti se pojavljuju u razliitim oblicima isa razliitim nazivima meu kojima su
najkarakteristiniji : uredbe, naredbe i pravilnici. Ovi akt se mogu donositi radi primjene zakona, ili na
osnovu zakonskog ovlaenja, ili po nudi, ili naosnovu specijalnog ustavnog ovlaenja.
Pravna snaga podzakonskih pravnih akata je razliitazavisno od nadlenosti i hijerarhijskog poloaja usistemu vlasti organa koji je donio podzakonski pravniakt, a to se regulie drugim normama pozitivnogprava.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
26/41
IMPERATIVNOST I DISPOZITIVNOST PRAVNIH
NORMI
Pravne norme mogu biti:
Imperativne odnosno prinudne (ius cogens), te
Dispozitivne.
Imperativne norme su takve norme koje subjekt na
koga se odnose mora bezuslovno potovati,bezovlatenja da u njima bilo ta mijenja svojom voljom.
U pravilu se imperativnom normom zabranjujestrankama odreeno ponaanje ili se namee jednoodreeno ponaanja.
Imperativne norme nisu karakteristine za graanskopravo, jer u graanskopravnim odnosimapreovladava autonomija volja stranaka i dispozitivne
norme.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
27/41
PROSTORNO, PERSONALNO I VREMENSKO
VAENJE GRAANSKOPRAVNIH NORMI
Prostorno vaenje pravne norme
Personalno vaenje pravnihnormi
Vremensko vaenje pravnih
normiLex posterior derogat legi priori
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
28/41
DISPOZITIVNE NORME
Dispozitivne norme se razlikuju od imperativnih normipo tome to strankama u graanskopravnom odnosudaju ovlaenja da umjesto dispozicije sadrane udispozitivnoj normi same stranke donesu drugunormu i da se po njoj ponaaju.
To znai da primjena neke dispozitivne norme nijeobavezujua ve zavisi od volje stranaka na taj naindispozitivnim normama se strankama daje velikasloboda da same stranke reguliu odnose u koje
ulaze na nain kako to stranke ele. Tek u sluajuako stranke ne ele drugaije rjeenje nekog odnosabie primjenjena dispozitivna norma.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
29/41
ZAKON KAO IZVOR GRAANSKOG PRAVA U
BOSNI I HERCEGOVINI
Zakon o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ, broj : 29/87;39/85; 45/89; 57/89,. Ovaj zakon je preuzet Uredbom sazakonskom snagom ( Sl.list BiH br. 2/92 , a pravnu snagu zakonaje stekao na osnovu potvrivanja Uredbi sa zakonskom snagom (Sl.list BiH br. 13/94 )
Zakon o vlasniko-pravnim odnosima Federacije Bosne iHercegovine (Sl.novine F BiH, broj : 6/98, 29/03), Zakonu o nasljeivanju (Sl. list SRBiH, broj : 7/80,15/80
preieni tekst) Zakon o eksproprijaciji (Sl.novine F BiH, broj : 70/07) Zakon o graevinskom zemljitu FBiH (Sl.novine F BiH, broj :
25/03) Zakon o zemljinim knjigama (Sl.novine F BiH, broj : 19/03) Zakon o notarima (Sl.novine F BiH, broj : 45/02)
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
30/41
PRIMJENA PRAVNIH PRAVILA
U nekim sluajevima, ukoliko odreenigraanskopravni odnos nije regulisan pozitivnimpropisom, temeljem davno donijetog i u pravni sistemBosne i Hercegovine preuzetog Zakon o nevanostipravnih propisa donetih pre 6. IV 1941. godine i za
vreme neprijateljske okupacije (Slubeni list FNRJ86/1946) mogu se primjenjivati tkz. pravna pravila.Pravna pravila su propisi ranijih zakona i drugi pravnipropisi,koji iako su prestali da vae mogu biti
primjenjeni pod uslovom da : a) ne postoji drugipravni propis sadraan u vaeem zakonu; b) daraniji propisi (koji se izuzetno primjenjuju) nisu usuprotnosti sa ustavom,ustavnimnaelima,imperativnim propisima ili moralom drutva.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
31/41
ANGLO-SAKSONSKO PRECENDENTNO COMMON LAW - GRAANSKO PRAVO
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
32/41
OBIAJ I OBIAJNO PRAVO KAO IZVOR
GRAANSKOG PRAVA
Obiaj je drutveno pravilo o ponaanju, kojenastaje dugim ponavljanjem jednog istog
naina ponaanja nekih subjekata, u
odreenoj situaciji, iz ega u toj drutvenojgrupi nastaje miljenje,odnosno svijest kako
je takvo ponaanje obavezno za sve naredne
takve situacije. Konzervativan, trom, irok spektar sankcija
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
33/41
OBIAJ I OBIAJNO PRAVO KAO IZVOR
GRAANSKOG PRAVA
U naem pravu, kao i uopte u pravnomkrugu evropskog kontinentalnog prava,obiaj i obiajno pravo mogue je ponekad
supsidijarno primjeniti u nedostatkuodgovarajuih zakonskih rjeenja.Npr ZOO l. 21 st. 1: Sudionici u obveznim
odnosnima suni u u pravnom prometupostupati u skladu s dobrim poslovnimobiajima.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
34/41
OBIAJ NIJE FORMALNI IZVOR PRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
35/41
UZANSE - UZANCE
Kada se pravila uobiajena da se primenjuju prisklapanju pravnih poslova, dakle obiaji, u trgovini,pomorstvu, bankarstvu, osiguranju i u dugimoblastima kodifikuju, onda se takva kodifikovanapravila odnosno kodifikovani obiaji pretvaraju upravna pravila i nazivaju se uzance.
Uzanse imaju sankciju
Ope i posebne uzanse ZOO je samo izuzetno ostavio mogunost primjene
uzansi, ako nisu u suprotnosti sa imperativnimzakonskim odredbama i ako ugovorne strane nisuiskljuile njihovu primjenu.
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
36/41
TRGOVAKI OBIAJI
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
37/41
SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR GRAANSKOG
PRAVA
Sud kada donosi presudu, u pravilu, jezasniva na normi iz zakona, odnosno vritumaenje norme i primjenu prava.
Sudska praksa je zapravo primjena prava odstrane sudova.
Vrlo esto pod sudskom praksom shvatamojednako postupanje i donoenje istih presudaod strane razliitih sudova.
Pravo mrzi proizvoljnost
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
38/41
SUDSKA PRAKSA NIJE FORMALNI IZVOR PRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
39/41
PRAVNA NAUKA KAO IZVOR GRAANSKOGPRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
40/41
PRAVNA NAUKA NIJE FORMALNI IZVOR PRAVA
-
7/29/2019 01 Uvod u Graeansko Pravo
41/41
HVALA NA PANJI!
Pitanja?