037 plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-97-98-29122011-512012 1/24

Biha} • êtvrtak, 29.12.2011. i 5.1.2012. • Broj 97 i 98 • Godina II/III • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Najava odlazi, stiè Najgora

Na~elnici op}inanapisaliPrijedlog zakona

I dalje sporan Zakon o prostornomure|enju USK-a

s t r. 3.

Projekti prekogra-ni~ne suradnje

Snaènje suradnje Biha}a i Karlovca

s t r. 4.

Aferu “skuhala iza~inila” politika

OGLEDALO: Kad se u Cazinu nepristane na prijetnje i ucjene

str. 6. i 7.

Pro|e jo{ jedna. Siroma{nai bijedna do bola. Nazva{e jeNajava, zato {to joj mla|a ses-tra, koja }e uskoro nai}i, nosiime Najgora. Ruke niza se i

}uti, bilo je do sad. Kaù da }ese poneka ruka, ipak, di}i unovoj godini i re}i: “Dosta je”!Ovako se vi{e ne moè, a oninajavljuju da }e biti jo{ gore.

Pa, zar moè gore? Moè i tosu otvoreno najavili. Samo dapro|u novogodi{nji praznici.Sretna Nova godina, ma kakose ona zvala! H.A.

Ruke gore!

U Staroj je ne{to malo i bilo

[ta ostaje Novoj Neka vam, akobogda, 2012.ne donese ni{ta novo - ve}stare penzije i stare pla}e! s t r.

2.

Sportisti koji su obiljeìli godinu

Otrgli se smargina Vi{estruki prvak Bosne i Hercegovineu karateu Edin Musli} i ove godine je na~elu najuspje{nijih sportskih ambasado-ra Unsko-sanskog kantona

s t r. 2 8

. i 2 9.

Ruke gore!

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

U Biha}u je odràna Javna tribina“Posljedice velikosrpske agresije u

Bosanskoj krajini od 1992. do 1995.godine” na kojoj je govorio MujoBegi}, {ef Podru~nog ureda Institutaza nestale BiH.

Istaknut je zna~aj stalnog istraìva-nja i razgovora na ovu temu, jer dasmo pamtili i obiljeàvali na{astrati{ta u pro{lim ratovima, mo`danam se ne bi desilo ono {to nam se

desilo u ovom proteklom.- U Bosanskoj krajini je ubijeno

10.000 ljudi, raseljeno preko 200.000i ekshumirano vi{e od 120 masovnih grobnica. Kroz logore je pro{lo oko100.000 Bo{njaka, sru{eno i o{te}eno

286 dàmija i katoli~kih crkava. Dodaju li se ovim stravi~nim brojkamabrojne psiho-fizi~ke posljedice agresije iuni{tena imovina u Bosanskoj Krajini,dovoljan je povod da se stalno govori o

ovoj temi, rekao je, izme|u ostalog,uvodni~ar.

Begi} je predstavio dokument o osnivanju srpske op}ine Biha} od 21.decembra 1991. godine, kojeg je pot-pisao ratni zlo~inac Stevan Besla},dokument o osnivanju logora iz okto-bra 1991, a najvi{e pa`nje je izazvalakarta pod nazivom: “Ciljevi haubica105 mm”. Ciljevi su bili Fethija idàmije u Ribi}u i na Vinici,raskrsnice puteva, posebno raskrsni-ca “kod sata” u centru Biha}a. Ovakarta najbolje govori o pravoj namje-ri zlo~inca.Gromoglasnim aplauzom pozdra-

vljen je general Fadil Hasanagi}, star- je{ina proslavljenog Petog korpusa Armije R BiH. Prisutni su na ovaj

na~in odali veliko priznanje i iskazalipo{tovanje braniocima Bosne iHercegovine, koji nisu dozvolili da sena ovom podru~ju dogode jo{stravi~niji zlo~ini i jo{ teè posljedice.Organizator tribine je Udruènje@ivot, iz Biha}a, koje najavljujemogu}nost odràvanja ovakvih tribi-na i u drugim gradovima USK-a.

N. HOROZOVI]

“Posljedice velikosrpske agresije u Bosanskoj krajiniod 1992. do 1995. godine”

Ramiz Zahirovi} (SDP), predsjedavaju}i Administrativne komisije u Predsta- vni~kom domu Parlamenta FederacijeBosne i Hercegovine, rekao je da }e na

idu}oj sjednici te komisije traìti povla-~enje odluke o pove}anju naknada koje seprofesionalno angaìranim poslanicimakoji dolaze izvan Sarajeva ispla}uju poosnovu “odvojenog ̀ ivota”.Zahirovi} je uvjeren da }e odluka bitipovu~ena.

Pove}anje poslani~kih naknada

“Ako pita{ gdje sam sada, ne idem iz ovog grada,sve je moje ovdje ostalo, ako pita{ kako mi je, da tiroknu samo dvije sve bi ti se samo kazalo, nikome se

ne ponovilo...”Ovo je, naravno, refren popularne pjesme KemalaMontena “Pismo prijatelju” koja je nastala odmah pozavr{etku rata i postala hit u zemljama iz na{egneposrednog okruènja. Govorila je o nama u ratu, oponosu, ljubavi i, vidi molim te, o domoljublju. Kad jena{ Kemal izi{ao iz Sarajeva i do{ao u Zagreb nijeimao ama ba{ ni{ta.Njegov prijatelj Arsen Dedi} mu je rekao: “Znam sve,ni{ta ne pri~aj, evo ti para i hajde do|i sebi.” Druginjegov drug Oliver Dragojevi} se upravo vratio suspje{ne turneje, odveo ga u hotelsku sobu i tamo mupredao sav zara|eni novac. Neki dan je Oliver u svomstilu opisao Kemala: “Kad sam ga sreo nakon rataimao je 50 kila i 50 njema~kih maraka u dèpu, sadima 70 kila i 70 eura u dèpu! Kemo je ostao Kemo.”

Ho}e re}i skroman.Mi Bosanci, a manje Hercegovci, nikako da shvatimoda skromnost nije vrlina, ve} definitivno mana. Odrata je pro{lo 16 godina. [esnaest te{kih godina. Nezna se koja je gora od koje. Ustvari, sve nam je teè.Eto, nije po{teno ni pro{la ona 2011. a ve} namreko{e da }e 2012. biti najgora.Ministar financija i trezora BiH Dragan Vranki} petdana prije isteka stare godine upozoravao je da BiH,ako ne usvoji prora~un za 2011. godinu, ne}e mo}iusvojiti ni prora~un za sljede}u?! Ukoliko se prora~unne usvoji, nema ni realizacije otplate vanjskog duga,a to onda ne samo da pove}ava pla}anje kamata,nego {alje i lo{u poruku, rekao je i pozvao sve poli-ti~are “da se uozbilje i kona~no dogovore o prora-~unu i svim drugim va`nim pitanjima”, navode}i da

je BiH ve} poprili~no izgubila kredibilitet kod me|u-

narodnih institucija. Ako ne usvojimo prora~un, ne samo zbog nemogu}nosti financiranja institucija i svega {to ide kroz prora~un, {aljemo lo{u poruku o BiH danismo kredibilni i da ne moèmo donijeti jedan odosnovnih dokumenata u zemlji, rekao je Vranki}.Ukupni dug BiH iznosi 9,4 milijardi maraka {to je,generalno gledano, 33 ili 34 posto BDP-a i da BiH nijeprezaduèna zemlja. Vanjski dug je oko 6,3 milijardimaraka, odnosno 22,3 posto. Prema podacimaSarajevske Berze na{a privreda “se nalazi u blagomoporavku”!? Federalni ministar financija Ante Krajinakaè da je mogu}e smanjenje penzija! Sindikatbudètskih korisnika zaprijetio je {trajkom ako buduumanjene pla}e! Ukoliko se politi~ari ne dogovoreima}emo nove izbore...Eto tako, skromni Bosanci, a manje Hercegovci, sret-

na vam 2012. godina! Neka vam, akobogda, ne done-se ni{ta novo - ve} stare penzije i stare pla}e!Halid ALIJAGI]

Odluka }e biti povu~ena Nikola [piri}, predsje-davaju}i Savjeta mini-stara BiH, odrào je sjed-nicu Fiskalnog savjeta

BiH na kojoj je dogovoren okvir budèta za2012. godinu. Dogovore-no je da okvir budètainstitucija BiH u 2012.godini bude 980,2 miliona KM,{to je za 4,65 posto manje u

odnosu na usvojeniBudèt iz 2010. godine.S obzirom da i dalje pos-toje razlike u stavovima

o visini zahvatanja pri-hoda s jedinstvenog ra-~una Uprave za indirekt-no oporezivanje, ministrifinansija zaduèni su da

obave dodatne razgovore sciljem usagla{avanja stavova.

Fiskalni savjet BiH

Dogovoren okvir budèta za 2012.godinu

U Staroj je ne{to malo i bilo

[ta ostaje Novoj Neka vam, akobogda, 2012. nedonese ni{ta novo - ve} stare penzije i stare pla}e!

Zbog novogodi{njih praznika, naredni broj no- vina 037Plus na}i }e se na kioscima u ~etvrtak, 12. januara 2012. godine.Cijena primjerka }e biti 1 KM.Na{im ~itaocima ve} od narednog broja, uz maleoglase, besplatno }emo, na standardnom formatu,objavljivati obavijesti o smrti i sje}anje na va{enajmilije.

Uprava i menad`ment JP RTV Biha}

Obavijest ~itaocima

Ne}emo dati da la` nadglasa istinu

Na odrànom sastanku, kojem su

pored Huseina Ro{i}a, predsjedavaju}eg Skup{tine USK-a, prisu-stvovali Ivan Pr{a, zamjenik pred-sjedavaju}eg Skup{tine USK-a, teratni komadanti Hamdo Delali} iFadil Hasanagi}, utvr|ena je radna

verzija teksta Deklaracije o Petomkorpusu.Svrha Deklaracije je da se sa~uva dig-nitet Petog korpusa Armije RBiH, koji

je sve vi{e izloèn osudama. Narednisastanak, na kojem bi se trebaoutvrditi kona~an prijedlog teksta }ese odràti ove sedmice, kako bi se

Prijedlog teksta Deklaracije o Petomkorpusu na{ao na dnevnom redu

naredne sjednice Skup{tine Unsko-sanskog kantona.

Deklaracije o Petom korpusu

Utvr|ena radna verzija teksta

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


7 dana 329.12.2011. i 05.01.2012.godine

Op}ina Bosanska Krupa ispu-nila je sve uslove i obaveze zadodjelu poticajnih sredstava

Vlade USK-a. Na~elnik Halitovi}potpisao je ugovor o imple-mentaciji sa Hasom Hajrulaho-

vi}em, ministrom privrede USK.Sredstva }e biti iskori{tena stva-ranjem potrebnih uslova za otva-ranje Poslovne zone “Pilana”.

Vrijednost ugovora je 100 hilja-da KM {to }e biti utro{eno narealizaciju tri projekta.Za ure|enje gra|evinskog ze-mlji{ta, izvo|enje radova nainternoj saobra}ajnici dugoj1.170 metara, te nabavku mate-

rijala za javnu rasvjetu, VladaUSK-a je izdvojila 100 hiljadakonvertibilnih maraka. Sredstvasu osigurana iz granta za poticajmalog i srednjeg poduzetni{tva iizradnju poslovnih zona na po-dru~ju kantona. Bosanska Krupa

je prva od {est op}ina s podru~jaUSK-a koja je zavr{ila proceduru

i potpisala Ugovor o povla~enju

sredstava Vlade USK-a.Nakon potpisivanja ugovora,na~elnik i ministar su obi{li po-dru~je “Pilane”. Ministar Hajru-lahovi} je izrazio zadovoljstvozbog do sada zavr{enog posla i~injenice da }e na prostoru odoko 20 hektara biti zaposleno200 Krupljana.

osanska Krupa bila je doma-Kolegiju na~elnika USK.

min Halitovi}, ugostio je kole-

Albina Musli}a, na~elnikaine Biha}, Admila Mulali}a,elnika op}ine Velika Kladu{a,sada [ahinovi}a, na~elnikaine Buìm, Osmana ]ehaji}a,elnika op}ine Klju~ i Mustafuvdagi}a, na~elnika op}ineski Most.kladu sa zaklju~cima sa sas-

tanka Kolegija na~elnika odrà-nog 12. decembra u SanskomMostu, na~elnici su ponudilitekst Prijedloga zakona o izmje-nama i dopunama Zakona oprostornom ure|enju i gra|enjuUSK-a kojeg su svi na~elnicipodràli. Prijedlog }e biti upu}en

Skup{tini Unsko-sanskog kan-tona.Na~elnici su na znanje primili iinformaciju o dnevnom reduzakazane sjednice Predsjedni-{tva Saveza op}ina i gradovaFederacije Bosne i Hercego-

vine.

anjin Halimovi}, federalni ministar razvo-oduzeti{tva i obrta, potpisao je u Sarajevu

edstavnicima 25 op}ina iz Federacije BiHvore o poticanju lokalnih uprava za uspo-u i izgradnju poduzetni~kih zona.avni natje~aj javile su se 44 op}ine, a njihadovoljile su traène uvjete. Maksimalans s kojim se moglo aplicirati je 20.000a za infrastrukturne radove 80.000KM.

adnja poduzetni~kih zona

deracija izdvaja6 miliona KM Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt za-

kona o radu i uputila ga u parlamentarnuproceduru. Vjekoslav âmber, federalni mi-nistar rada i socijalne politike, rekao je da je

napravljena analiza postoje}eg zakona ukontekstu pobolj{anja rje{enja i njihove prak-ti~ne primjene kroz daljnju reformu radnogzakonodavstva. @eli se napredak u ostvari-

vanju ve}eg stepena socijalne pravde, ve}epokretljivosti na trì{tu rada, a u kona~nici izbog procesa evropskih integracija.

Vlada FBiH

Nacrt zakona o radu Nakon nekoliko godina pripre-me na Velikoj sceni Narodnogpozori{ta RS u Banja Luci premi-

jerno je izvedena prva banjalu~ka

opera “Safikada”. Publici se pred-stavilo oko 80 umjetnika, koji sugodinama radili na ovom projektu.Libreto za operu “Safikada” napi-sao je publicista Slavko Podgore-lec, a muziku je komponovao pro-fesor i dirigent Muharem Insani}.

Prva banjalu~ka opera

Premijera “Safikade” Dokazali smo da se moè uspjetiako se posvetimo sebi, ako ne o~eku-

jemo isklju~ivu pomo} sa strane. Akoimamo takav pristup, onda postajemo

dovoljno vidljivi i pomo} i partneristiù sami.

Ve} smo u kontaktima s dvije velikesvjetske kompanije koje èle graditi

vjetro parkove u Bosanskom Petrovcu.U su{tini, ono ~ime se Bosanski Petro-

vac ponosi su ljudi. Ne svi, naàlost.

Ponosni na na{e ljudeErmin Hajder

dalje sporan Zakon o prostornom ure|enju USK-a

Na~elnici op}ina napisali

Prijedlog zakona

Za Poslovnu zonu “Pilana”

Vlada USK-aodvojila 100.000 KM

Sabahudin ]osi}, demobili-ni borac Armije RBiH

palio se pred zgradom vladentona Sarajevo, u o~ajni-om poku{aju da skrene`nju na svoju borbu zaìvljavanje. ̂ etrdesetosmo-

di{nji nekada{nji borac se urtu ove godine ve} jednom

ku{ao spaliti ispred zgradeade Federacije BiH u znak otesta zbog izostanka svakemo}i nadle`nih.abahudinov potez oslikava{te stanje u dràvi. Gra|aniH sve ~e{}e se odlu~uju naakve korake, jer ne vide dru-g izlaza. Krajnje je vrijemese po~nemo baviti ljudima i

~nemo rje{avati njihoveobleme! U suprotnom,rajevo i ostali gradovi u BiHstat }e popri{te sli~niha{nih scena, upozorava

Dennis Gratz, predsjednik Na{e stranke.

Ovaj tragi~ni doga|aj predinstitucijom izvr{ne vlastiKantona Sarajevo samo je jo{

jedan pokazatelj potpunoguru{avanja sistema koji nijeuradio ni{ta kako bi pomogaonajugroènijim stanovnicimaovog grada.Na{a stranka poru~uje VladiFederacije i vladama kantona:Umjesto {to kupujete automo-bile u vrijednosti od 50.000 i

vi{e desetina hiljada KM itro{ite novce na silnu adminis-traciju i prate}e sadràje, zapi-tajte se da li bi ti novci moglispasiti nekome ̀ ivot ili pomo}i

Sabahudinu ]osi}u da preìvi!Na{a stranka poru~uje: vreme-na je sve manje, a “Bosanskoprolje}e” sve bliè!

•

“Bosanskoprolje}e” je sve bliè

a { a s t r a

n k a

Na podru~ju Unsko-sanskogkantona, u svim ùpnim crk-

vama su odràne mise pono-}ke. U biha}koj @upnoj crkvisv. Ante Padovanskog misupono}ku je predvodio fra AnteIvanovi}, koji je u propovijedi

naglasio da je Boì} obiteljskiblagdan. Slavi se ro|enjeIsusa Krista, koji je `rtvovaosebe da bi donio mir i ljubav me|u sve ljude ovoga svijeta.

Na misi se okupio veliki broj vjernika me|u kojima su bili ipredstavnici javnog i politi-~kog ìvota Unsko-sanskogkantona, me|u kojima i pre-mijer Hamdija Lipova~a u pra-tnji savjetnika Franje Juri}a.

êstitku svim vjernicima kojislave Boì}, kao i ljudimadobre volje, na kraju misnogslavlja uputio je biha}ki ù-pnik fra Ivica Mati}.

Nakon duge i konstruktivne raspravena 52. sjednici Op}inskog vije}a Biha},

ve}inom glasova usvojena je Odluka oizmjenama i dopunama budèta za2011. godinu i Odluka o izmjenama idopunama Odluke o izvr{avanjubudèta Op}ine Biha} za 2011. godinu.Na~elnik Musli} je pozvao vije}nike nasuradnju, kako bi svi zajedno doprini-

jeli rje{avanju krize i pobolj{anjusituacije za sve gra|ane Biha}a.Shodno tome, apelirao je da se podrìPrijedlog odluke o utvr|ivanju Nacrtaizmjena i dopuna Urbanisti~kog proje-kta “Luke - Centar”, gdje }e se vrlo brzograditi Poslovno stambeni kompleks,

kojim }e Biha} dobiti ekskluzivitet,nova radna mjesta i punjenje budèta.

Vije}nici su jednoglasno usvojli ovuOdluku, ~ijom realizacijom zaista svimoèmo o~ekivati bolje sutra.

Op}insko vije}e Biha}

Dopunjenibudèt 31,7miliona KM

Misu predvodio fra Ante Ivanovi}

U Crkvi “sv. Ante Padovanskog”

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


Biha}4

Prije potresnih ratnih doga|aja po-~etkom devedesetih godina gradoviBiha} i Karlovac bili su sna`nogeostrate{ki, infrastrukturalno i pri-

vredno povezani. Bio je to obostraniinteres i temelj dobrih odnosa.Od deblokade Biha}a do danas,nekada{nje veze se obnavljaju i ja~a-

ju u svakom pogledu i najava su boljebudu}nosti za gra|ane ovih gradova.To se prvenstveno odnosi na zajed-ni~ke prekograni~ne projekte kojimaBiha} i Karlovac, sa svojim partneri-ma, nastoje dobiti podr{ku predpris-tupnih fondova Evropske Unije.

Vo|eni tim nastojanjima, uz u~e{}eop}inskog na~elnika Albina Musli}a,pro~elnice Grada Karlovca LjubiceTròk, Tihane Bakari}, direktoriceTuristi~kog ureda TZ Karlovac,Sadete Gutli}, u ime PK USK, uBiha}u je promoviran zajedni~ki pro-

jekt “Tournet-zajedni~ki razvoj turi-sti~ke ponude”, koji je apliciranprema IPA fondu.Projekt “Zajedni~ki razvoj turisti~keponude” aplicirali su Op}ina Biha}(partner), Privredna komora USK (aplikant), PLOD Centar (partner) iOp}ina Cazin (partner) s BiH strane iTuristi~ka zajednica Grada Karlovca

(funkcionalni vode}i aplikant), GradKarlovac (partner), Centar za razvojkontinentalnog turizma (partner),

Grad Sisak (partner), Grad SlavonskiBrod (partner) i Grad Duga Resa

(partner) iz Republike Hrvatske. Vrijednost projekta je 469.317 eura,a vrijednost projekta s bh. straneiznosi 216.135 eura. Cilj projekta jeintegracija i povezivanje ekonomije upograni~nom podru~ju, povezivanjepruàtelja turisti~kih usluga, lokalnih

vrijednosti i proizvoda, poticanjeprekograni~ne suradnje i pobolj{a-njem kapaciteta u turizma, kako bi sestvorila prepoznatljiva zajedni~katuristi~ka ponuda.- Biha} ovim projektom nastoji posti}i

pobolj{anje prekograni~nih proizvodai usluga, {to obuhvata: rekonstrukcijumale turisti~ke infrastrukture, za-

tim, nabavku vanjskih fitness ma{ina za “Stens”, izgradnju pje{a~ke staze, sportskog igrali{ta, hortikulturno ure-

|enje prostora, opremanje urbanomopremom u Midì} mahali, rekao je

na~elnik Musli}.U okvirima projekta cilj je posti}iidentifikaciju ovda{njih autenti~nihproizvoda, unaprijediti kreiranjezajedni~ke baze podataka, kao ikreiranje prekograni~nog info sis-tema turisti~kih proizvoda i usluga,{to se odnosi na nabavku i instalaciju

jednog “touch screena” koji bi biopostavljen u centar Biha}a, a sluìo biza potrebe informiranja turista kojiposjete Biha}.Ovim projektom Karlovac, premarije~ima pro~elnice Tròk i direk-torice Bakari}, èli nastaviti dobrusuradnju s Biha}em, u ~emu vide

budu}nost i {irenje suradnje novimzajedni~kim projektima.037Plus

U prisustvu brojnih mje{tana u MZ Ruìca i u MZ Po-koj (naselje Halava}i) pu{tena je u rad javna rasvjeta.Kako su ovom prilikom na~elniku Musli}u kazalimje{tani Vini~ke ulice i naselja Halava}i, javnu rasvjetusu ~ekali dugo, pa su zahvalni {to je u~injeno ovegodine u njihovim mjesnim zajednicama.Govore}i o ovim projektima, na~elnik Musli} je kazaokako se u te{kim i nezavidnim ekonomskim okolnosti-ma radi ono {to je mogu}e, kako bi se ìvot gra|anapobolj{avao i u~inio sigurnijim.U ovim naseljima postavljena su ~etiri kilometra rasvje-

tne mreè, koju su ~ekali decenijama.Tokom 2011. godine napravljeno je 17 kilometara

javne rasvjete, a na~elnik Musli} je najavio da je tokom2012. godine okvirni plan izgradnja jo{ 30 kilometaraove mreè.

Snaènje suradnje Biha}a i Karlovca

Osvijetljena su naselja kod hipodroma u MZ Bak{ai{i Vrka{i}. Izgra|eni su kilometri javne rasvjete, ~ime jeizvr{eno jo{ jedno od datih obe}anja mje{tanima ovih

prigradskih naselja.Prije uklju~enja rasvjete, Albin Musli}, na~elnik op}inerazgovarao je sa mje{tanima o narednim aktivnostima.U nekoliko proteklih godina zna~ajan broj infrastru-kturnih potreba je rije{en. S obzirom da na ovom dijeluBiha}a, naselja intenzivno rastu, taj proces traì plani-ranje daljeg razvoja infrastrukture i omogu}avanje svimmje{tanima da osim javne rasvjete, imaju pitku vodu,kanalizaciju i druge uslove za ìvot. U narednom perio-du trebalo bi asfaltirati put do hipodroma i put kojispaja Vrka{i} s Kamenicom.Govore}i o dosada{njim i budu}im projektima u ovimnaseljima naglasio je kako i ova investicija, u te{kimekonomskim uslovima, pokazuje da se moè i trebapodjednako ulagati u gradske, prigradske i ruralnemjesne zajednice, u mjeri koliko je to objektivnomogu}e.

U tom pogledu, naglasio je Musli}, manje mraka, a vi{eosvijetljenih puteva zna~i vi{e sigurnosti za djecu,pje{ake i druge u~esnike u saobra}aju, {to samo moèzna~iti doprinos boljem ̀ ivotu gra|ana.

Kilometri javne rasvjete 29.12.2011. i 05.01.2012.godine

Ba{ je lijepo hodati glavnom uli-com i Gradskim trgom u danima predNovu godinu. Gledati one sjajne{arene trake i kugle u izlozima,oki}ene stupove javne rasvjete, a odponedjeljka 26. decembra obi}i {atornovogodi{njeg sajma, pri~a jedanstariji Bi{}anin. Ima svega, pi}a

’vakog i nakog, i}a ’vakog i nakog,meda i od njega sve, ukrasa raznih,mirisnih sapuna i onih safuna zadìlit, za obu}i, za nazuti, za nama iza ponijeti. Ba{ je lijepo u centru.

U narednom periodu trebalo biasfaltirati put do hipodroma i putkoji spaja Vrka{i} s Kamenicom

... Vini~koj ulici inaselju Halava}i

Bak{ai{u i Vrka{i}u...

Projekt “Zajedni~ki razvoj turisti~ke ponude”aplicirali su Op}ina Biha} (partner), Privrednakomora USK (aplikant), PLOD Centar (partner) iOp}ina Cazin (partner) s BiH strane i Turisti~kazajednica Grada Karlovca (funkcionalni vode}iaplikant), Grad Karlovac (partner), Centar za razvojkontinentalnog turizma (partner), Grad Sisak(partner), Grad Slavonski Brod (partner) i GradDuga Resa (partner) iz Republike Hrvatske

Projekti prekograni~ne

suradnje

Otvoren Novogodi{nji

Ima svega

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


Biha} 5

Mirza Omerdi} ima 14 godina i 29 medalja, {estdiploma i mnogo, mnogo èlja. Marljivi je u~enik osmog razreda O[ “Harmani I”, ~lan je Judo kluba“Una” iz Biha}a od 2003. godine.Tetka ga je, kao {estogodi{njaka, odvela svojoj pri-

jateljici Jasni Halilagi}, koja mu je bila prva trenerica.Kasnije je napredovao pod budnim okom HuseinaRami}a i Fikreta Be~i}a - Fi}e. O svim svojim sport-skim u~iteljima, o drugaricama i drugovima iz Kluba

ima samo rije~i hvale. Drugarstvo i ̀ elja za sportskimnapredovanjem su spone koje su ga, kako kaè,doìvotno vezale za ovaj sport i Judo klub “Una”.Medalje i diplome je osvajao u Zagrebu, Karlovcu,Dugoj Resi, Jastrebarskom, Rijeci, Kopru, Banjaluci,Lakta{ima, Lukavcu, Sanskom Mostu i naravnoBiha}u. Tri puta je u svojim uzrasnim kategorijamabio prvak Federacije BiH, dva puta Unsko-sanskogkantona, a dva puta je osvajao 5. mjesto na dràvnomprvenstvu.

Vlasnik je sme|eg pojasa. Do crnog, sna svakog jud-iste, dijeli ga samo korak. Nije mali. Uslovi su osvojitidràvno prvenstvo i poloìti ispit pred majstorimaovog sporta, nosiocima crnog pojasa.U~inilo mu se da je prilika za usavr{avanje vje{tine ipribliàvanje cilju - kamp u talijanskom olimpijskomcentru u mjestu Liguano. Ovdje se od 2. do 5. januaraokupljaju perspektivni judisti iz gotovo svih evropskihzemalja. Put, smje{taj, kotizacija su prihvatljivih 135eura. Za mnoge, ali ne i za Mirzu. Njegovi roditeljiHalid i Minka Omerdi} su odavno bez zaposlenja.Mirza je kamp u Italiji ve} prekriìo, ali ne odustaje.Kaè da mu je uzor Amel Meki}, evropski prvak inajbolji sportista Bosne i Hercegovine u 2011. godini.On mladim pokazuje da se samo radom, bez obzira na

uslove, moè do}i do vrha. A, Mirza èli ba{ na vrh,svemu uprkos.Nemamo odgovore na pitanja za{to, kao dru{tvo, nepomaèmo ovakvim mladim uspje{nim ljudima daostvare svoje snove, ni kada }emo po~eti. M. KALIMAN

Mladi, uspje{ni ljudi29.12.2011. i 05.01.2012.godine

n lijepe pjesme i igrokaza kojegvela djeca iz vrti}a, sajam jeio Albin Musli}, na~elnik op}ine,e sugra|anima uputio ~estitke za

i~ki i pravoslavni Boì}, te novunu. Poèlio im je puno zdravlja,a u rahatluku do~ekaju 2012.nu, iako ekonomski stru~njacida ne}e biti zahvalna. H.A.

organizaciji Foruma sindikalnih

vista i aktivistica SDP BiH Biha},as je u uprili~en Okrugli sto nau integrativnog politi~kog djelo-a za ja~anje poloàja radni{tva uru{tvu.

m skupom, kojem su pored ruko-stva, ~lanova, simpatizera, op}i-h vije}nika, u~e{}e uzeli i pred-nici nevladinog sektora, ̀ eljelo seednom ukazati na sloènu eko-sku situaciju u BiH, potrebunijeg sindikalnog djelovanja uti prava radnika, a samim tim iezadovoljavaju}i poloàj radnikau{tvu i dràvi.

aru{avanje

dni~kih pravama rije~ima uvodni~ara na ovoj, Sulejmana Pa~i}a i Azerine Ju-

ovi}, ono {to se u protekle dvijenije desilo sa radni{tvom i radni-

m pravima u na{oj zemlji, a sa-tim i Biha}u, je sistematsko na-

vanje radni~kih prava uz ru{enjeignutog nivoa razvoja, {to je pro-kovalo trajne posljedice za dru- privredu i budu}nost generacijazemlje.àvanje skupa biranim rije~imadravio je Mahmut Alagi}, pred-nik OO SDP BiH Biha}, kazav{i

e|u ostalog kako SDP BiH pred-ja jednu od rijetkih politi~kiha koja se istinski bori, zastupa i

zalaè za obespravljene radnike, ali iza nova radna mjesta koja su uslov zapo{ljavanja. Kako je kazao Alagi}SDP BiH ne govori jezikom u kojem

je nacija glavna tema, ve} pravo narad, standard ìvota radnika i budu-}nost radnika, posebno u realnomsektoru u kojem se proizvodi dru{tve-na vrijednost.Govore}i o sloènoj ekonomskoj situ-aciji op}inski na~elnik Albin Musli} jenaglasio potrebu mijenjanja i uskla-|ivanja zakonske regulative koja bi

pobolj{ala ìvotni standard najugro-ènijih populacija stanovni{tva, aposebno radni~kih porodica koje sukatastrofalnom privatizacijom dove-dene na rub o~aja i gladi. Tako|er,

veliku {ansu Musli} vidi u boljimzakonskim rje{enjima za poduzetni-~ke zone i sve resurse u kojima semogu otvarati nova radna mjesta,kao jedini odgovor narastaju}ojekonomskoj krizi i siroma{tvu.

Posljedice plja~ka{keprivatizacije

Siroma{tvo je jednim velikim dijelom

proizvod propasti velikih nekada{njitvornica u BiH, a samim tim i u Biha-}u, kazala je Mira Ljubijanki}, parla-

mentarna zastupnica SDP BiH, nag-lasiv{i posebno s kakvim se ìvotnimneda}ama svakodnevno susre}u svioni radnici koji su u minulih 20 godi-na obespravljeni zbog ratnih, a kasni-

je i okolnosti plja~ka{ke privatizacije.O radni{tvu i sindikalnoj borbi zaradni~ka prava u Biha}u govorio je i@eljko Mirkovi} - Grga, predsjedava-

ju}i OV Biha}, kazav{i da je na ovom,ali i u drugim podru~jima BiH svjes-no uni{tavana i uni{tena privreda zainteres odre|enih tajkuna.

Kada je u pitanju prijeratna i postrat-na stvarnost Biha}a, Mirkovi} jekazao kako je ostalo vrlo malouposlenih radnika od nekada{njih 10hiljada koji su svoj ìvot oslanjali na

vlastiti rad u Kombiteksu, Krajina-metalu i drugim, tada jakim pre-duze}ima. Uni{tena je proizvodnaosnova i uni{tena je snaga Biha}a, za{to, na ̀ alost, niko nije odgovorao.Prema rije~ima Aide Behrem, u imeUdruènja “@ene sa Une” i nevladi-nog sektora, jedna od najzna~ajnijihpromjena koja je nu`na odnosi se naosnaìvanje socijalnog dijaloga sindi-kata, vlasti i onih faktora koji mogu

doprinijeti zna~ajnijem zapo{ljava-nju, ili rje{avanju egzistencijalnihpitanja radni{tva. 037Plus

NNeezzaaddoo v vooll j jaa v vaa j juu}}ii poloàj radnika u dru{tvu

iga i socijalna osjetljivost za probleme radni{tva

SDP BiH ne govori jezikom u kojem je nacija glavna

tema, ve} pravo na rad, standard ìvota radnika ibudu}nost radnika, posebno u realnom sektoru u kojemse stvara novoproizvedena vrijednost

ama svega, pi}a ’vakog ig, i}a ’vakog i nakog,a i od njega sve, ukrasah, mirisnih sapuna i onihna za dìlit, za obu}i, zati, za nama i za ponijeti

Judista i135 eura Vlasnik je sme|eg pojasa. Do crnog,

sna svakog judiste, dijeli ga samo ko-rak. Nije mali. Uslovi su osvojiti dràvnoprvenstvo i poloìti ispit pred majstori-ma ovog sporta, nosiocima crnogpojasa. Za{to, kao dru{tvo, ne poma-èmo ovim mladim uspje{nim ljudima?

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


Nakon dugo vremena Cazin jesude}i po svemu dobio svojunovu politi~ku aferu. Stvorena jenedavno na na~in {to je “cazins-ka politika” teret vlastitih gre-{aka i proma{aja u poslovima

vezanim za rekonstrukciju va`negradske raskrsnice i trga poku-{ala i jo{ poku{ava svaliti na le|acazinske firme “Elektrometal”.Sve je, naime, po~elo prijedvadesetak dana kada su pred-stavnici Komunalnog stambenogfonda op}ine Cazin, uz logisti~ku

podr{ku nekih medija, po~eli javno prozivati spomenutu cazi-nsku firmu zbog navodnog pre-kora~enja dogovorenih i ugovo-renih rokova do kojih su radovina kru`noj cazinskoj raskrsnicisa pripadaju}im Trgom AlijeIzetbegovi}a, prvog predsjednikaPredsjedni{tva BiH, trebala bitiokon~ani.Kako su javno tvrdili svi ti radovimorali su biti zavr{eni od 7. julado 17. oktobra 2011. godine. To

je bio glavni razlog ovim iovakvim prozivkama s ciljem dase u njihovoj “argumentaciji”prona|u razlozi da se izvo|a~u

radova ne plati ugovorena cije-na. Uz javne diskvalifikacije iprozivke izvo|a~a radova zbogneizvr{avanja ugovorenih oba-

veza odgovorni iz Komunalnogfonda uz (ne)skrivenu podr{kuop}inskih zvani~nika javno sutvrdili kako su oni kao investitorsve stvorene nov~ane obavezeizmirili te da su osigurali sredst-

va za nesmetan nastavak pre-ostalih radova na ovom projektu.Na sve ovo uprava i mena-d`ment poznate cazinske firmenisu medijski reagirali najvjero-

vatnije znaju}i ko stoji iza svegai {ta se iza brda valja.

[ta kaù~injenice?

Umjesto u pisanje saop}enja za javnost i u javno medijsko pole-miziranje menad`ment i uprava

Elektrometala, veoma ozbiljne ifirme sa zavidnom reputacijom,svoje su vrijeme i energiju utro-{ila na pisanje opse`ne Informa-cije o trenutnom stanju projekta“Rekonstrukcija i modernizacijaTrga prvog predsjednika Predsje-dni{tva BiH Alije Izetbegovi}a” uCazinu i projekta “Bora~ka zgra-da”. Kako su uvjereni da samonaivni vjeruju da iza javnihdiskvalifikacija i prozivki zanavodni neprofesionalizam ialjkavost nema “politike i poli-tikantstva” iz Elektrometala suspomenutu informaciju dostavilina adresu Op}inskog vije}a u

kojem parlamentarnu ve}inu~ine vije}nici A sda i DNZ-a.Sumnjaju}i zbog toga da }e seovaj materijal uop}e i na}i udnevnom redu naredne sjedniceupu}eni u cazinska zbivanjakaù da }e rasprave biti makar ikroz vije}ni~ka pitanja. Upravo

je to razlog {to se vjeruje da }e seafera{ko klupko “zapetljano”

oko radova na Trgu Alije Izetbe-govi}a raspetljavati narednihmjeseci u 2012. godini. Kako je“politika” sve zamrsila red bi bioi da odmrsi. Ukoliko ne budehtjela, mogla i znala sve }e, izvje-sno je, postati stvar pravosu|a

jer gdje po~inje pravo prestajepolitika.Sa èljom da vije}nike, kaozakonodavnu vlast, informirajuo problemima s kojima susuo~eni i o razlozima zastoja nazavr{etku spomenutih radova u

dostavljenom “materijalu” izfirme Elektrometal ~injeni~no sudokumentirali da je ugovor sinvestitorom potpisan 7. jula.2011. godine. Nakon toga, zaizvo|enje radova na ugovore-nom projektu angaìrano je elit-

29.12.2011. i 05.01.2012.godinepolitika6

Aferu “skuhala i

Kad se u Cazinu ne pristane na prijetnje i ucjene

U op{irnom intervjuu {to ga je nedavno dao jednim banjalu-~kim novinama, SulejmanTihi}, predsjednik SDA BiH,odgovorio je i na pitanja koja seti~u odnosa izme|u stranakaokupljenih oko Platforme. Osimna makro planu, lider SDA jeodgovorima na pitanje {ta zam-

jera SDP-u i o navodnoj pod~i-njenosti SDA Socijaldemokra-tskoj partiji BiH posrednopokazao kako stvari stoje ume|ustrana~kim odnosima i naniìm razinama.[to se ti~e zamjerki na ra~unSDP-a Tihi} je rekao: “Morali su

nuditi rje{enja. I oni i SNSD.Moraju praviti kompromise. Mibismo ga napravili, kao {to smouvijek radili, kad je SDA bilapobjedni~ka stranka, mi smo

uvijek formirali Savjet min-istara”.Nakon ovoga, novinar je posta-

vio pitanje u kojem je konstati-rao da neki mediji i politi~arigovore da je SDA potpunopod~injena SDP-u i da zbogtoga ni SDA, ni njen lider, na

njih nemaju uticaj kao {to oniimaju na njih.Na ovo, Tihi} je odgovorio:“Ma, taman posla. Mi imamo

ve}i uticaj na SDP nego oni na

nas. U strukturi vlasti mi smo tikoji nosimo posao. Na{i ministri su sa daleko ve}im iskustvom iradnim i profesionalnim negonjihovi. Kod njih imamo prob-lem da oni nikako da se prestro-

je da su pozicija, a ne opozicija. Kad je u pitanju Savjet ministara, ja sam vi{e uticao na gospodina Lagumdìju, nego ikodrugi. Njegova pozicija je bila datreba predsjedavaju}i da bude izSDP-a, a ipak je na kraju pristaoda bude iz HDZ-a, isto kao {to jeinsistirao na jednom minista-rstvu. Tu sam ja imao uticaj nanjega. Me|u nama postoji korek-

tna suradnja, ali i razlike, kao io Zakonu o unutra{njim poslovi-ma. Te razlike mi ne èlimo damanifestujemo u javnosti, iakoone postoje. Ali, ipak je ta koali-

cija ja~a nego koalicija sa S BiH”.Tihi} je rekao, {to je rekao i otome neka svako sudi za sebe.Ukoliko bi se po analogijigledalo na odnose unutarstranaka Platforme u Unsko-sanskom kantonu, zanimljivo jeda i ovdje ima dosta politi~arakoji tvrde da se kadrovi SDA na

svojim ministarskim pozicijamamnogo bolje snalaze od kolegaiz koalicionog SDP-a.Oni, kaù, znaju struku i razu-miju se u politiku. Ovi drugi

znaju struku, a politiku kako ko.S druge strane dominatno jemi{ljenje da Esad Ba{agi}, liderSDA USK-a jo{ nije dorastao dabi se mogao hvaliti da je poli-ti~ki dominantan u odnosu naSDP-ovog kantonalnog pred-sjednika Hamdiju Lipova~u.Budu}i da i kalendarski ulazi-mo u izbornu godinu i ovo su

~injenice koje }e zasigurnoimati upotrebnu vrijednost uo~ekivano preuranjenom loka-lnom predizbornom udvaranjubira~ima. S. H.

Iskreni Sulejman Tihi}

SDA nije pod~injena SDP-u Mi imamo ve}i utjecaj na SDP nego oni nanas. U strukturi vlasti mi smo ti koji nosimoposao. Na{i ministri su sa daleko ve}imiskustvom i radnim i profesionalnim nego nji-

hovi. Kod njih imamo problem da oni nikako dase prestroje da su pozicija, a ne opozicija. Kad je u pitanju Savjet ministara, ja sam vi{e utje-cao na gospodina Lagumdìju, nego iko drugi,tvrdi Tihi}

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


stru~no ljudstvo i najmode-a mehanizacija i tehnika. U

mom startu uo~ene su brojnenjkavosti projektne doku-ntacije i nedostatak stru~nihliza. U radu s tim hendikepi-nepotrebno je potro{eno 20a. I pored toga, optimizmamanjkalo. Sve je, me|utim,

elo neprofesionalnim odno-m investitora i nadzornogana koji su od izvo|a~a rado-raìli da mimo ugovora i bez

|evinske dozvole izmjestemenike NOB-a i Patriotske. Vi{e od mjesec trajala je|usobna prepiska. I tada su uktrometalu postali svjesni dabiti u nemilosti. Zbog toga sue}nicima napisali: “Od mo-nta kada nismo pristali ni podenama i prijetnjama raskidavora od strane Investitora izornog organa, pa ~ak ielnika op}ine Nerminae{evi}a, da razbojni~ki, huli-ski u 4 sata ujutro sru{imomenike u centru grada, kadao odbili da u~estvujemo uminalu kojeg danas istraùje

tonalno tuìla{tvo, znali smo}emo osjetiti sav bijes vlada-e garniture. Bili smo togasni i to se danas de{ava, ig toga od 12. augusta 2011.

godine niti jedna konvertibilnamarka nije upla}ena na na{ra~un od strane JU Komunalno-stambeni fond Cazin za izvedeneradove”. Dalje je navedeno da jeod ukupno ugovorene vrijednos-

ti posla od nepunih 1,9 milionaKM izvedeno radova u vrijednos-ti od oko 1,6 miliona KM. Dodanas Investitor je Elektrome-talu uplatio oko 800.000 KMdakle polovinu od ura|enog.Nespornu polovinu odbija platitii to je razlog {to je Elektrometalzapao u probleme koje je na svo-

joj koì moralo osjetiti 120otpu{tenih radnika.

Bora~ka zgradaKada je u pitanju bora~ka zgra-da, ~iji je investitor tako|er JUKomunalni stambeni fond,

vije}nicima u OV Cazin napisano

je da su iz Elektrometala svojimpravnim zastupnicima dostavilisvu dokumentaciju radi tuènjaJU Komunalno stambeni fondCazin radi naplate dospjelih po-traìvanja u iznosu 383.752,83

KM, te da je u skladu s ugovo-renim radovima i zahtjevima

Investitora (odustajanje od radova ure|enja okoli{a, ure|enjaposlovnih prostora te nabavkeopreme za centralno grijanje)ista zavr{ena o ~emu je

Investitor pismeno obavije{tenodgovaraju}im aktom. U zavr-{nici vije}nicima je napisano:“Ne èle}i stvarati sliku krivca ili

̀ rtve, o bilo kome, ve} isklju~ivo snamjerom da dostavimo pravu

informaciju nadle`nim organima,napominjemo da nismo i ne ̀ elimo se medijski sukobljavati sa Investitorom jer smatramo da se sve moè dogovoriti i rije{iti ljuds-ki dostojanstveno i civilizacijski

profesionalno”. Za svaki slu~ajnapisano je da }e u izostanku

dogovora uslijediti tu`ba idokazivanje ~injenica na sudu.Na kraju je navedeno: “Na ̀ alost,

zbog neprofesionalnog odnosa prema nama, zbog li~nog

obra~una prema na{em dru{tvu,najvi{e ispa{ta 120 radnika i nji-hovih porodica, jer zbog ~injeniceda u ovom momentu imamo

potraìvanja ve}a od 1,1 milion KM od Javne ustanove Komu-

nalno stambeni fond u Cazinu ida nismo dobili ni jednu KM ravno ~etiri mjeseca, sve gra|evi-nske radnike smo otpustili i nismoisplatili plate za tri mjeseca” . OdOV kao osniva~a spomenute JU

zatraèno je da prona|e rje{enjeuz konstataciju da i pored svega

menad`ment i uprava Elektro-metala od Cazinjana svakodne-

vno dobivaju podr{ku, zahvalu i~estitke za ura|eni posao.

S. HRNJICA

29.12.2011. i 05.01.2012.godine politika 7

Sudeæi prema ocjenama koje su o radu kantonalne zakono-davne i izvršne vlasti “stigle” izCentra civilnih inicijativa slo-bodno se moè reæi da je uUnsko-sanskom kantonu pre-

stalo vrijediti pravilo koje je uminulih 16 godina potvrðivalo

da je svaka dolazeæa kantonal-na vlast bila gora od prethodne. Prema pozitivnim i afirmativn-im ocjenama, što su ih od objek-tivnih promatraèa CCI dobileVlada i Skupština Unsko-san-

skog kantona sasvim je izvjesnoda je na politièku scenunapokon došla poslanièka iministarska garnitura koja

znajuæi šta hoæe i sebi i drugima pokazuje i šta moè. Radeæi godinu dana, skupštins-ki poslanici iz SDP-a, SDA i

Narodne stranke Radom zaboljitak svoje dobre namjere

pokazali su na samom poèetku

svojih mandata kada su zamnogo manje vremena izabraliVladu na èelu s Hamdijom

Lipovaèom, premijerom, koja jeu samo 11 mjeseci rada nadnevni red stavila i poèela rješa-

vati i ona pitanja od kojih æeuskoro koristi imati i sami

graðani. Za razliku od svojih prethodnika, sadašnja VladaUSK-a se uhvatila ukoštac i saonim problemima koji su ranijebili nedodirljivi.

Prije svega to je uvoðenje reda uoblasti koncesija èime æe se na

ùlj stati i nekim od stranaèkih

«simpatizera» i financijera.Slièno je i sa tematiziranjem pitanja brojnih neuspjelih primjera privatizacija ovdašnjih pre-duzeæa u kojima su jedini gubit-nici bili njihovi bivši radnici.Ostali su bez zaraðenih plaæa iradnih mjesta.Sve u svemu, èini se da su aktu-alna zakonodavna i izvršnakantonalna vlast napokon

zaplovile pravim smjerom. S pravom oèekuju “vjetar u le|a” i od onih koji do sada to nisu

znali ili nisu htjeli pokazati.Upravo zbog toga s mnogo višeoptimizma trebalo bi uæi u novu

2012. godinu i pored toga štoekonomski analitièari prog-noziraju da bi mogla bitimnogo gora od godine kojuuskoro ispraæamo.

Komentar

Vjetaru le|a

Safet HRNJICA

za~inila” politika Sve je po~elo neprofesionalnim odnosom investitora i nadzornogorgana koji su od izvo|a~a radova traìli da mimo ugovora i bezgra|evinske dozvole izmjeste spomenike NOB-a i Patriotske lige. Vi{e od mjesec trajala je me|usobna prepiska. I tada su u“Elektrometalu” postali svjesni da }e biti u nemilosti.

Ne sumnjaju}i da u svemuovome najvi{e ima politike,upu}eni Cazinjani kaù da uinformaciji koja je dostavljena

vije}nicima nije navedena,primjera radi, ~injenica da jetender za cazinski “Kru`ni tok”

raspisivan tri puta te da je nasvakom od njih pobijedioElektrometal.Kako poni{tavanja nije vi{emoglo biti, posao je dobila ovafirma {to je, tvrdi se, raàlostilo

mnoge u A-sda i njihoveekonomski mo}ne financijere.S druge strane, Cazinjani tvrde,politi~ka elita ove stranke na taj

je na~in do~ekala priliku damenad`mentu Elektrometalazagor~a ìvot zbog izjava koje

su u medijima davali prijenekoliko godina o nezakonitompostupanju u oblastima u koji-ma najvi{e dodirnih ta~aka ima

vlast i oni {to ih narod naj~e{}edovodi u vezu s mafijom.

Tri tendera

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godinekanton8

Vi{esatna, konstruktivna i iscr-pna rasprava tokom 53. sjednice

Vlade USK u njenom drugomdijelu, rezultirala je usvajanjemOdluke o privremenom financi-

ranju budètskih korisnika uprva tri mjeseca 2012.godine.Iako je Vlada USK na stolu imalai Nacrt budèta za 2012.godinukao i Zakon o izvr{enju budètaza 2012., ministri su donijeliOdluku o privremenom finaci-ranju budètskih korisnika, kakobi ve} na narednoj sjednici, jo{

jednom detaljno analiziralifinancijske potrebe za 2012.godinu i kvalitetno ugradili sveprijedloge i sugestije.Kako je nakon vi{esatne sjednicepojasnio premijer Lipova~a, raz-lika izme|u prihodovne stranebudèta i potreba budètskih

korisnika kre}e se oko 40 mili-ona maraka.- To je situacija u kojoj ima samodva mogu}a pravca djelovanja, dausvojimo budèt takav kakav je i

krenemo u radikalne rezove koji}e zahvatiti sve korisnike budèta,ili da usvojimo „prenapuhan“ budèt koji }e obezbjediti finan-ciranje u nekoliko prvih mjeseci, a

nakon toga Unsko-sanski kantondovesti u situaciju koja bi unajcrnjim prognozama mogla

voditi u bankrot.Optimizma nema ni u dijelu ukojem moèmo o~ekivati bilokakve financijske injekcije sa vi{ihnivoa vlasti. No, taj posao je prednama i ve} na narednoj sjedniciVlade jo{ jednom }emo realno

pogledati situaciji u o~i i poku{atiizna}i najrealnije i jedino mogu}erje{enje, koje u svakom slu~ajune}e zadovoljiti nikoga, ali }emo}i obezbjediti funkcioniranjeinstitucija i financiranje budè-tskih korisnika. Stav Vlade USK je

jedinstven da provedemo u djeloobe}anja koja smo dali i iza kojih

stojimo, ali financijski okvir ukojem se kre}emo, odredi}ebudu}e korake, rekao je, izme|u

ostalog, premijer Lipova~a.U prvom dijelu sjednice VladaUSK je razmotrila dvadesetak ta~aka dnevnog reda, me|u koji-ma je i Prijedlog zakona o sred-njem obrazovanju. Vlada jeutvrdila i Prijedlog zakona opravima nacionalnih manjina.

Vlada je utvrdila i Prijedlogodluke o izvr{enju budèta USK za period od 1. januara do 30.septembra 2011.godine.Ukupno ostvareni izvorni priho-di i financiranje u ovom periodu

iznose 132,753.613 KM odnosno89,18 posto planiranih prihodaza izvje{tajni period.Naplata prihoda u istom perioduu odnosu na prethodne godine je

manja za 1,208.085 KM ili 0,90posto.Utvr|en je i Prijedlog Odluke oosnivanju Javne ustanove razvo-

jna agencija USK.Ova agencija provodi}e progra-me, projekte i aktivnosti u obla-stima definiranja razvojne strate-gije i razvojnih mogu}nosti,privla~enja direktnih stranih ula-ganja, uspostavljanja poduzetni-~kih zona, uspostave suradnje sadoma}im i me|unarodnim insti-tucijama u cilju razvoja i ja~anja

konkurentnosti doma}eg podu-zetni{tva itd.Utvr|en je i Prijedlog odluke odavanju saglasnosti o usposta-

vljanju fonda za podr{ku drvo-

prera|iva~ima u Unsko-sanskomkantonu. Osnovni cilj ovog fonda

je podr{ka drvoprera|iva~ima uprocesu pripreme za certifikacijupotrebnih standarda kvaliteta,kako bi se pove}ao izvoz i udiona doma}em trì{tu. Time jeispo{tovano Pismo namjerekojeg je Vlada USK potpisala sFirma projektom USAID-SidaBiH 18. juna 2011.godine.

Vlada USK je utvrdila Prijedlogodluke o davanju saglasnostiMinistarstvu privrede za pokre-

tanje likvidacionog postupka uprivrednom dru{tvu “Izgradnja”d.o.o. kao i ste~ajnog postupka uprivrednom dru{tvu GP “Sana”d.d. Klju~. 037Plus

Turisti~ko vije}e Turisti~kezajednice Unsko - sanskog kanto-na jednoglasno je usvojilo izmje-ne i dopune plana prihoda irashoda Turisti~ke zajednice

USK-a za 2011. godinu, Plan pri-hoda i rashoda Turisti~ke zajed-nice USK-a za 2012., te Programrada za 2012. godinu.Turisti~ko vije}e je pripremilo iIzmjene i dopune Statuta Turisti-~ke zajednice USK-a, koje }etako|er biti proslije|ene Skup{ti-ni Turisti~ke zajednice USK -a nausvajanje.Dugovanja Turisti~koj zajedniciUSK-a po osnovu turisti~ke ~la-narine prema{uju dva milionaKM i blokiraju njen rad. ^laniceTuristi~ke zajednice nisu reagi-rale na obavijesti o dugovanjimakoje je Turisti~ki ured u protekloj

godini uputio na vi{e od 700adresa.Skup{tini USK-a upu}en jeFinansijski izvje{taj turisti~ko -sportske manifestacije 39. inter-

nacionalne Una regate, s ciljemda se Vlada USK-a blagovremenoo~ituje o tome da li }e Turisti~kazajednica biti organizator jubi-larne 40. Una regate, ili }e orga-nizacija ove manifestacije bitipovjerena nekom drugom. Istimzaklju~kom, utvr|eno je da se

poslanicima u Skup{tini USK-auputi i pregled dugovanja poosnovu turisti~ke ~lanarine poop}inama i ~lanicama Turisti~kezajednice USK-a.

Turisti~ka zajednica Unsko - sanskog kantona

Vlada Unsko-sanskog kantona

Iako je Vlada USK na stolu imala i Nacrt budèta za 2012. godinukao i Zakon o izvr{enju budèta za 2012., ministri su donijeli Odlukuo privremenom finaciranju budètskih korisnika, kako bi ve} na

narednoj sjednici, jo{ jednom detaljno analizirali financijske potrebeza 2012. godinu i kvalitetno ugradili sve prijedloge i sugestije

Odluka o privremenom financiranju

^lanarinu niko ne pla}a

Dugovanja Turisti~kojzajednici USK-a po osnovuturisti~ke ~lanarineprema{uju dva miliona KMi blokiraju rad Turisti~kezajednice USK-a. ^laniceTuristi~ke zajednice nisureagirale na obavijesti o

dugovanjima koje jeTuristi~ki ured u proteklojgodini uputio na vi{e od700 adresa. Upitna i orga-nizacija 40. Une regate.

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine kanton 9

Pove}anje premije zdravstvenog osiguranja, s 15 na25 maraka, izazvalo je burne reakcije, no kako odlukai pored javnih ogla{avanja najvi{ih zvani~nika kan-tona nije povu~ena, oni koji upla}uju premiju ~ine topo cijeni od 25 maraka. Odziv gra|ana je zanemariv uodnosu na prethodne godine, a oni koji èle platitipremiju, ali se nadaju da }e cijena biti vra}ena, nema-

ju puno vremena, jer se ona pla}a za kalendarsku go-dinu.

Od 1. decembra ove godine gra|ani Unsko-sanskogkantona, ta~nije osigurana lica, mogu uplatiti premijui tako u narednoj godini izbje}i pla}anje participacijeodnosno u~e{}a za pojedina~ne zdravstene uslugekoje su propisane Odlukom o neposrednom u~e{}uosiguranih lica u tro{kovima zdravstvene za{tite u

USK-u.U Zavodu zdravstvenog osiguranja su pravdalipove}anim tro{kovima zdravstvene za{tite i ~injeni-com da visina premije nije mijenjana ve} {est godina.Mada su u Zavodu isticali kako je odluka donesenalegalno, uslijedile su burne reakcije gra|ana i najvi{ihzvani~nika kantona, pa je tako, podsjetimo, i sam pre-mijer javno prozvao odgovorne u Zavodu zdra-

vstvenog osiguranja zbog pove}anja cijene.Ponovo se oglasio i premijer Lipova~a, koji je u pismuZavodu zdravstvenog osiguranja USK zatraìo dapreispitaju odluku o cijeni premije za 2012. godinu ida obrazloènje pove}avanja premije po{alju na raz-matranje Vladi i Skup{tini, isti~u}i kako je iznos od25 maraka neprihvatljiv za ve}inu gra|ana Unsko-sanskog kantona.

Pla}anje zdravstvene premije

Slab odazivgra|ana Oni koji su ̀ eljeli uplatiti premiju moralisu to u~initi po cijeni od 25 maraka jer jeona, nakon svega, trenutno jedina vaè}a.

Oni koju ~ekaju eventualno vra}anje starecijene, svjesni su i sami, vremena za ~eka-nje nemaju jo{ puno jer se premija moèuplatiti do 30. aprila naredne godine.

lada USK, u pro{irenom sastavuna~elnicima op}ina ili njihovimanicima, predstavnicima strana-

Platforme, v.d. direktorice Age-e za privatizaciju USK, Kantona-

m pravobranila{tvom i predsjedni-Saveza samostalnih sindikata

, na sjednici odrànoj 21. decem-razgovarala o privatizaciji na

ru~ju USK.

on uvodnih izlaganja Zineterovi}, v.d.direktorice Agencije zaatizaciju USK Zinete Im{irovi} ie Hajrulahovi}a, ministra privre-uslijedila je izuzetno kvalitetnarava u kojoj su u~estvovali pred-nici op}ina, ministri u Vladi USK,

dstavnici poslani~kih klubova ihamed Mahmutovi}, predsjednik

eza sindikata USK.akonommogu}iti reviziju

o je rekla Sinha Kurbegovi}, min-ca gra|enja, prostornog ure|enja{tite okoli{a, koja je i predsje-ala sjednicom, neki od va`nijihu~aka sjednice su da se ponovorene inicijativa prema Vladieracije BiH da se usvoji zakon oziji privatizacije u onom dijelu um je to realno mogu}e, zatim daizvr{i popuna menad`mentancije za privatizaciju USK, koja jeutno u vrlo te{kom poloàju, te

e Agencija stru~no i kadrovskia.avno, jedan od zaklju~aka je da

budètu za 2012.godinu osigu-sredstva za njen rad.

Tako|er je predloèno da se u orga-nizaciji Ministarstva privrede, formi-ra radna grupa koja bi obi{la sva pri-

vatizirana preduze}a, kako bi utvrdi-la ~injeni~no stanje u privatiziranimpreduze}ima i Vladi USK podnijelaizvje{taj u roku 90 dana.Zaklju~eno je da se uputi inicijativaprema ovda{njim sudovima da seste~ajni postupci stave u prioritet

rje{avanja, s obzirom da se u ovimpreduze}ima ne moè ni{ta poduzi-mati do okon~anja ste~aja.

Zadovoljstvou savezu sindikata

Ministar Hajrulahovi} je posebnoistaknuo zainteresiranost lokalnih

vlasti da se ovaj problem {to kvalitet-nije rije{i, jer je veliki broj onih kojisu lo{om privatizacijom ostali bezposla i sada “priti{}u” du`nosnike nalokalnoj razini.Lo{e provedena privatizacija pokaza-la je da je veliki broj radnika, nakonprivatizacije, ostao na ulici, bezposla, osiguranja, uvezanog staà...- Izraàvam zadovoljstvo {to je prvi

put, od po~etka privatizacije, Vlada smogla snage i volje da raspravlja onjenim efektima na podru~ju USK. Miu sindikatu o~ekujemo da }e sekona~no po~eti ra{~i{}avati problemikada su u pitanju privatizirana pre-duze}a, da }e se oja~ati kontrole u

onim preduze}ima u kojima nisuispunjene ugovorene obaveze i da }ekona~no sudstvo staviti u prioritetrje{avanje sudskih procesa kada je u

pitanju raskidanje kupoprodajnih

ugovora u preduze}ima u kojima je Agencija podnijela takav zahtjev. Mi u sindikatu smo davno upozoravali nanepravilnosti u privatizaciji i da se nas

slu{alo danas bi ovih problema bilo sigurno manje. Nezadovoljni smo {toovaj proces nije davno zapo~eo, ali

smo ipak zadovoljni da je po~eo, rekao je Muhamed Mahmutovi}, predsje-dnik Saveza samostalnih sindikataUSK-a. 037Plus

matska sjednica Vlade USK-a

Prvi put otvorenoo privatizaciji

Predloèno da se, uorganizaciji Ministarstvaprivrede, formira radnagrupa koja bi obi{la svaprivatizirana preduze}a,kako bi utvrdila ~injeni-~no stanje i Vladi USK

podnijela izvje{taj u roku90 dana. Prema ovda-{njim sudovima bi}eupu}ena inicijativa da seste~ajni postupci stave uprioritet rje{avanja, sobzirom da se u ovimpreduze}ima ne moèni{ta poduzimati dookon~anja ste~aja.Prema Vladi FederacijeBiH ponovo }e bitipokrenuta inicijativa da

se usvoji zakon o revizijiprivatizacije, u onomdijelu u kojem je torealno mogu}e

Pu{tanju u upotrebu videonadzora na gradskim sao-bra}ajnicama u SanskomMostu, prisustvovali su StevoTrnini}, v. d. komesara polici-

je USK, Mustafa Avdagi},na~elnik op}ine, te FeridPijali} i Vehbija Huzejtovi},~elni ljudi Tre}e policijskeuprave i Policijske staniceSanski Most.U okviru projekta “Sigurnost

u zajednici”, postavljeno jedevet kamera. Projekt je rea-lizirao Forum za bezbjednostu op}ini Sanski Most, a finan-ciran je sredstvima Razvojnog

fonda Ujedinjenih nacija.- Sanski Most je prvi grad uUSK-u u kojem je realiziranovaj projekat, a slijedi potpisi-

vanje dokumenta o demokra-

tskim procedurama primjene video nadzora, rekao je Besim[eki}, predsjednik Foruma zabezbjednost op}ine SanskiMost.

Sanski Most

Postavljen video nadzor U okviru projekta“Sigurnost u zajedni-ci”, postavljeno jedevet kamera. Projekt

je realizirao Forum zabezbjednost u op}iniSanski Most, a fina-nciran je sredstvimaRazvojnog fondaUjedinjenih nacija.

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godineintervju10

U tri godine mandata ArminHalitovi}, na~elnik op}ineBosanska Krupa, preporodio jeovaj grad i brojna naselja napodru~ju op}ine. Njegov rad idoprinos obnovi i razvoju pre-poznat je i van Unsko-sanskogkantona. Posebno uspje{nabila je godina koju ispra}amo.Progla{en je za “Najna~elnika2011. godine”.

Voljom gra|anana pro{lim

izborima pobijedili ste kaonezavisni kandidat. U samotri godine ostvarili ste

zna~ajne rezultate. Ovo jeprilika da istaknete ono {tosmatrate da se najvi{eodrazilo na bolji ìvot va{ihsugra|ana.HALITOVI]: Realizirali smo

poprili~no dosta projekata. Ne}ure}i da sam prezadovoljan, jer bito djelovalo neambiciozno.Uvijek èlim vi{e, jo{ bolje. Ono

{to najiskrenije mogu izjaviti, jeste to da smo iskoristili svakumarku na pravi na~in, odnosnoda smo radili koliko je bilo una{oj mo}i. Zadovoljan sam sradom uprave, to uvijek kaèm.

Ali, to je proces stalnog

usavr{avanja i edukacije kojimora biti kontinuiran. Trebalo

je vremena da se stvari poslaù

u tom smislu. Do otvaranja nove zgrade Op}ine, slu`be su bilera{trkane, smje{tene na vi{elokacija. Sada su na jednommjestu, uvezane i krajnje pristu-

pa~ne. Naravno, otvoren je i

Centar za usluge gra|anima, gdje se vrlo brzo i jednostavnomoè dobiti sve potrebno.

Kada govorim o projektima, uvijek na prvo mjesto stavljam

Poslovnu zonu “Pilana”, bezobzira {to nije najskuplji. Pro-

jekt je to koji, iz mog ugla gledanja, najvi{e obe}ava. Sosam privrednih subjekata,

Op}ina je kupila kompletnuimovinu [IP “Una”, nekada-

{njeg giganta, a danas firme u ste~aju. U toku je administrati- vna i tehni~ka procedura zaobezbje|ivanje uslova kako bi se

na prostoru od oko 170 hiljadakvadratnih metara izgradila

Poslovna zona „Pilana“ i u njoj zaposlilo stotine Krupljana. Inicijativa za to krenula je

najvi{e zbog rje{avanja dugovanja biv{im radnicima “Une”. Moram re}i kako sve ide pred- vi|enom dinamikom i imam punu podr{ku Op}inskog vije}a,

{to je dosta bitno. Vrlo je bitan i podatak da se op}ina Bosanska Krupa kreditno zaduìla da bina tom prostoru stvorili ambi-

jent za zapo{ljavanje na{ih sugra|ana, a ne zbog ostvari-

vanja profita. Spomenut }u vodovod Jezerski-Pi{taline- Mahmi} Selo i dio Ljusine. To jenajskuplji poslijeratni projekt

vrijedan oko pet miliona KM.

Ostalo je jo{ da doma}instva,koja nikada nisu imala pitku

vodu, priklju~imo i da imomogu}imo sigurno kori{tenje.

Nije to jedini vodovod. Gradi se i

za podgrme~ka sela. Po~etak gradnje obiljeìle su Ameri~kakomanda u Evropi US EUCOM i

Ambasada SAD u BiH. Vrije-dnost ovog zajedni~kog poduh-

vata je oko dva miliona KM. Finasira}e ga, uz Ameri~kukomandu i Ministarstvo odbra-ne BiH, te Op}ina Bosanska

Krupa. Dalje bih izdvojio izgra-dnju zgrade Gimnazije za ~iju je

prvu fazu utro{eno 850 hiljada KM. Asfaltirani su putevi u dese-tak naselja, ure|eni trgovi,

{etali{te u centru grada. Za sveto treba mnogo novca. Mi ih, uz

partnere, nekako uspijevamoosigurati. Vodimo ra~una i drugim {kolama, Domu zdravlja, studentima, |acima, penzioneri-ma, ugroènoj populaciji itd. U

zadovoljavanje njihovih oprav-danih potreba izdvaja se na sto-tine hiljada maraka.

Do kraja manda-ta ostala je jo{

jedna ~etvrtina. [ta u tomrazdoblju planirate uraditi ukorist op}eg dobra i svojihKrupljana?HALITOVI]: Ono za {ta

pripremam teren od samog po~etka. Dovo|enje investitora i

zapo{ljavanje gra|ana. Trudi}u se svim silama da ostvarim svoju viziju, da se uskoro u Poslovnoj zoni “Pilana” po~ne graditi i zapo{ljavati. Svjestan sam da u

Bosanskoj Krupi ima mnogonezaposlenih i da zbog toga ne

vlada sklad i zadovoljstvo kakvobi trebalo, ali se to ne moèmijenjati preko no}i. Treba nam

vi{e vremena. Moramo se strpiti.Siguran sam da }e uskoro ovaj

grad ̀ ivjeti druga~iji ̀ ivot. Ne bi privrednici kupovali zemlji{tada na njima ne misle graditi iraditi. Ne bih ulazio u sve ovoda nisam optimista. Osim toga,realizirat }emo jo{ mnogo infra-

strukturalnih projekata. Nikadnisam obe}avao ono za {tanisam u potpunosti bio siguranda mogu ispuniti. Moèmo nas-taviti ovim ili jo{ brìm tempom.

Ne planiram da se vra}amounazad.

Mnogi Vas ve}

sada smatrajunajozbiljnijim kandidatom za jo{ jedan na~elni~ki mandat.[ta nam o tome moètere}i?HALITOVI]: Moram neke

stvari rije{iti sam sa sobom. Ne znam, zaista ne znam. Mislimda imam podr{ku mnogih Kru-

pljana, ali vidjet }u. Samo onikoji su bili na ~elu op}ine znajukoliko je to stresno i zahtjevno.

Mene mo`da guraju naprijedoni radosni momenti, kada serealizira projekt, kada dobijemo

podr{ku za novi, kada su gra|a-ni zadovoljni. Bi}ete informi-

sani na vrijeme, odnosno kaddefinitivno odlu~im. Veliko hva-la onima koji me smatraju zaozbiljnog kandidata.

Razgovarao: Safet HRNJICA

Armin Halitovi}, na~elnik op}ine Bosanska Krupa

Bosanska Krupa se kreditno zaduìlakako bi na prostoru od oko 170 hiljadakvadratnih metara izgradila Poslovnu zonu“Pilana” i stvorila ambijent za zapo{ljava-nje, a ne zbog ostvarivanja profita

Uvijek èlim vi{e, bolje

Arminu Halitovi}u, na~elniku op}ine priznanje “Najna~elnik 2011”, ~estitala je delegacija Doma zdravlja Bosanska Krupa, na~elu s direktorom dr. Muhidinom [ertovi}em. Zdravstveni rad-nici uru~ili su na~elniku op}ine prigodne poklone.Posjeta je iskori{tena i za sumiranje rezultata i aktivnosti kojesu Dom zdravlja i op}ina, uz pomo} Ministarstva zdravstva isocijalne politike USK i Ministarstva prostornog ure|enja

Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, realizirali u proteklojgodini.

Rukovodstvo ove zdravstvene ustanove upoznalo je na~elnikaHalitovi}a s potrebom sanacija pojedinih dijelova objekta Domazdravlja, kako bi se pruàla adekvatna usluga gra|anima.

Zdravstveni radnici - ~estitari

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine Biha} 11

Dobili k}erkuVahida i Aldin Zuli}, Irma i ErdnanLipova~a, Mirela i Pa{aga Kasupovi}.

Dobili sinaAnela i Haris Kozlica, Harisa i Samir Dizdarevi}, Nermina i Sanel Dizdari},Nejra i Aldin [ahinovi}, Medàna

Sijamhodì} i Dènan Muharemovi}.

Vjen~aniEdina Huji} i Denijal @drali}, AsimaReki} i Hasan Ju{i}, Amela Hadì} iAnes Redì}, Medina Sumbuljevi} iAsmir Feli}, Nusreta Alijagi} i

Branimir Pr{a, Belma Ramaki} iIbrahim Remi}, Elvira Krupi} i Elvisâvkunovi}, Emina Gu{i} i DenisPelak, Nata{a Kulenovi} i MuhamedGveri}, Selma Sedi} i Aldin Ðulki},Mirzeta Kadi} i Ervin Duratovi}.

Umrli

Hata Mili~evi} (1931.), Ljuba Velja~a(1924.), Aj{a Suljanovi} (1928.),Arif Hrnji} (1936.), Ibrahim Eminovi}(1935.), [uhreta Salihovi} (1937.),Rabija Muminovi} (1935.), IbrahimPali} (1931.).

Mati~ni ured Biha}, 19.12. - 24.12.2011. godine Vjen~ani

Medina Sumbuljevi} i Asmir Feli} Amela Hadì} i Anes Redì}

Belma Ramaki} i Ibrahim Remi} Elvira Krupi} i Elvis ̂ avkunovi}

Emina Gu{i} i Denis Pelak Selma Sedi} i Aldin \ulki}

Nata{a Kulenovi} i Muhamed Gver i} Nusreta Al ijag i} i Branimir Pr{a

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


12 29.12.2011. i 05.01.2012.godine

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


2129.12.2011. i 05.01.2012.godine

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine22

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine reportaà 23

Vijest da je neki dan grupamje{tana velikokladu{kog na-selja Crvarevac sprije~ila lopo-

ve da s hale nekada{nje farme Agrokomerca odnesu lim, gra-|ane Unsko-sanskog kantona

je iznenadila jer se to dosadnije doga|alo. Dràvnu imov-inu niko nije ~uvao, pa senarod ~udom nije mogaona~uditi da ima i takvih koji }eorganizirano stati pred “koko-{are” koji su do{li da raznose.Desilo se to desetak dana prijenego {to smo mi krenuli na tustranu. Da preko Skokova

krenemo gori, doli, gori, doli,gori...Ona fiskija skoro na vrhu brdana kojem se nalazi legendarnoselo gdje je sve po~elo, pardon,korito i voda s pravo izvorskom

vodom, sad su ure|eni i milinaih vidjeti. Naselje se sakrilo umaglu pa nismo ni vidjeli {ta sede{ava u onih pedesetak ku}ananizanih uz put. Kad smo sesmandrljali s onu stranu brda,

kao da smo ne{to predosje}ali,zaustavimo se da fotografi-ramo napu{tenu farmu uCrvarevcu. ûdili smo se {to jekompleks jo{ uvijek u komadu.

Vidi, koliko lima za prodati,

nehote nam se otelo, ba{ kaoonom slasti~aru koji je do{av{iprvi put na more uzviknuo:“Koljika voda za bozu”.Nakon obavljenog posla u

Velikoj Kladu{i ku}i smokrenuli desnim putem, prekoJohovice. I dok smo se ponovo

vozili gori, doli, gori, doli, sje-tim se anegdote od prije neko-liko godina. Tog dana vrijeme,na{ automobil i raspoloènje,

bili su isti, gnjili. Padala je lede-na zimska ki{a. Svoju “plavupticu” parkirali smo ispredzgrade op}ine Velika Kladu{a.Prilazi ~uvar parkinga, a nassramota. Jedva smo nakupili

onih ̀ utih.Po{to na{ prvi ugovoreni sasta-nak po~inje za sat vremena,odlu~ili smo malo prohodati pogradu. Pitamo ~uvara, koji je

jo{ uvijek prebrojavao oneùte, gdje se nalazi kancelarijaDNZ-a. ôvjek se trgnu, odeneka dva metra od nas, papromrlja da on nije ~lan testranke. Kaèmo da nismo nimi, te da smo novinari “na

zadatku”. Na to se on iznenadasjeti: “To vam je ta~no prekoputa crkve, odmah do Domakulture”. Odemo tamo i fakat,

ta~no preko puta crkve, odmahuz Dom kulture, kancelarija.

Velikim slovima pi{e: SDA!U povratku navratimo do~uvara, pa mu kaèmo da se

vjerovatno preziva Suki}.Smiju}i se zagonetno kaè danas nije namjerno sukn’o i daga ne petljamo u te strana~kezajebancije. Bilo je to davno i

puno se toga promijenilo. Prvosmo zavirili u nekad dobrostoje}u firmu, a nije Agro-komerc, koja je nakon uàsneprivatizacije kako-tako radila.Izgubili su dah s inozemnomkonkurencijom, a najgori subili “poslovni partneri” iz neka-

da{nje zajedni~ke dràve.Nakratko su pomislili da jeomalovaàvanjima, ucjenama ikra|ama do{ao kraj kad su

nai{li “pravi” stranci. Zakratko, jer su svi redom uz onaj lako

prepoznatljivi poslovni smije-{ak odbijali bilo kakve razgo-

vore pokazuju}i stavku “isplatali~nih dohodaka radnicima na~ekanju”. [ta vam je to, prvo biupitali, a zatim dali i odgovor:“To su nezaposlene osobe imjesto im je na burzi rada!” A

~injenica da moraju nekomisplatiti plate dok nije radiodovodila ih je do ludila. Va{i susindikati nekakav gemi{t kojeg~ine drugovi i dèntlmeni.Nema ni jednih ni drugih,samo zaposleni radnici. I nar-avno gospoda menadèri kao{to smo mi, zaklju~i{e i odo{e.Ki{a i dalje pada. S izloga mno-gobrojnih prodavnica smijenam se poznati lik, a nikako dase sjetimo ko je. Pi{e samo“Uskoro u va{em gradu!” Na

vrh jezika mi, al’ ne bi odap’o.Stari se grad zamotao u obla-ke. Samo ponekad i nakratko

odozgo proviri kula sa svojomcrnom kapom. Kao da nekog~eka...Magle je bilo i kad smo silaziliniz ju`nu stranu Johovice. Odmjesta istog imena do Tr`ca, uzsamu granicu s RepublikomHrvatskom, nekad je postojalosedam agrokomercovih farmi!Sedam kompleksa od kojih sesvaki prostirao na nekoliko hil-

jada kvadratnih metara ogra-|enih visokom ìcom. Hale sunestale, a od prate}ih objekataostale su samo zidine. Stra{noza vidjeti! Gdje li su bile one

juna~ine iz Crvarevca?Halid ALIJAGI]

Skokovima gori, doli, gori, doli, gori... Vidi, koliko lima za prodati!

Izgubili su dah s inozemnom konkure-

ncijom, a najgori su bili “poslovni partneri”iz nekada{nje zajedni~ke dràve Va{i su sindikati nekakav gemi{t kojeg~ine drugovi i dèntlmeni. Nema ni jednihni drugih, samo zaposleni radnici. I naravno gospoda menadèri kao {to smo mi

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godinedru{tvena hronika24

Pi{e: Jusuf LONI]

“...Ajna, pa Ajna... nekada

naj~e{}e spominjana èna uBiha}u i malo dalje, a danasostala samo u pri~i i legendi. Nijeni ~udo. Ajna je bila za{titni znak za kafanu zanatlija u centruBiha}a, nad samom Unom, gdje

je ona pekla kafu, i to onu tucanuu stupi, ~iji se miris {irio i dokonkurencije u Paviljonu.Bio je to veoma ~udan ambijent.

Tri stepenice pravo i pet stepeni-ca strogo desno i na{ao si se podzemljom. Ulazna vrata oniska idovratak nije prijetio samo onimanièg rasta.S lijeve strane omanja kuhinja,

odakle po~inju tri reda stolova uprostoru koji je bio mnogo duìnego {iri, tik uz samu Unu koja semogla vidjeti kroz tri mala prozo-ra, nikad otvorena i uvijek musa-

va. Una se najbolje vidjelazarana, jer se kasnije odsilnog dima, koji se mogao nakri{ke sje}i, malo {ta moglo

vidjeti. Ventilator, obavijenpau~inom, nije davao znakeìvota. Hodalo se po podu,uvijek namazanom ne~imcrnim. Strop nizak, rukom daga dohvati{. Dvije sijalice,obje bez lustera, dajumjese~evu, a ne sun~evu

svjetlost. Kad nestane svjetla,{to se, istini za volju, de{avalorje|e nego danas, ~ulo sesamo ono: Ruke sebi!Sve je to li~ilo na pravu pod-mornicu, pa se Ajna moglamalo odmoriti, jer se ~e{}egovorilo: Idem u “podmor-nicu”. Kasnije }e se nekodosjetiti da se, s desnestrane, probiju vrata i nadUnom napravi povelikaterasa. Tako su gosti, bar zalijepih dana, mogli ja~e udahnuti,do}i do ~iste have.

K’o u kafu,k’o za paru

Kod Ajne, odnosno u “podmornici”,nudila se kafa, ~aj i himber. Igraose {e{-be{, preferans, domina i{ah, k’o u kafu, k’o za paru. Gostisu svih fela i zanimanja. Ulaskom u“podmornicu” prestao si bitizanatlija, piljar, mesar, ~inovnik,politi~ar, ljekar, sudija, advokat ilinovinar... Do{ao si da se zabavi{ izanimanje pohrani k’o u garderobu.Naj~e{}i gosti su penzioneri, uz njihoni na bolovanju, oni pred penzijomod kojih je i {ef digao ruku i oni kojisu zaboravili oti}i s pauze.

Svaki dan “podmornica” je dupkepuna, mjesta samo za stajanje.Osipanje po~inje tek u kasnim

ve~ernjim satima. Oni koji su izgu-bili prosto bjeè, a oni koji su na

dobitku, navrati}e na pravo pi}e,pa ùrno ku}i. Ponedjeljkom, kada

je pazarni dan, u “podmornicu” sunavra}ali i oni sa sela da zamole~inovnika da prekine s pauzom,kako bi do{li do traènog papira.Ako se ne{to nepredvi|eno dogodi-

lo kod ku}e, onda se do babe krozdim probija dijete da mu na uho{apne da poùri ku}i.Pardon! Navra}ali su i oni koji su na

nekom drugom mjestu postali veseli, jer Ajna nije to~ila ni{ta odèstokog. Ina~e, nije bilo vike idernjave, a jo{ manje sva|a i pre-pirke. Onaj koji se, zbog ne~egaèstoko naljutio, nije, radi hakanja,rizikovao da to pokaè na licu mjes-ta, ve} je ùrnim korakom odlazioda se vani dobro ispu{e i odljuti, pase smiren vra}ao.

Goste znala u du{uAjna je svoje goste znala u du{u,pa je ve} njihovom pojavom na

vratima donosila ono {to ih sle-duje. Onim slabijeg srca donijelabi dvije dèzve, u jednoj tanka

kafa, a u drugoj vru}a voda, pa}e doti~ni sam sebi praviti doli-

va~u. Bila je uslu`na, ali stroga ipravedna. Svi jednaki i za svakog rije~ k’o sablja o{tra. Ko je ne{to

prigovorio, taj je dobio dvostrukuporciju. One, koji su zaboravili

platiti piksu i popijeno, zausta- vljala je tek na posljednjem ste-peniku izlaza i to rije~ima: A,platiti...? Bilo je to vi{e odopomene, ne samo za doti~nog,

ve} i za ostale goste.Ve}ina Ajnu pamti u njezinimpoznijim godinama. Povisokak’o vita jela, {to je bila stari-

ja, to je uspravnije hodala.Uvijek ùrnog koraka, uvijek u dimijama, u baloneru golu-bije boje, sa {arenom mara-mom na glavi, rukama poza-di i vje~ito s cigaretom uustima. Dugog lica, pravilnog nosa i jakih obrva, mora da

je kao djevojka bila veomalijepa i nao~ita ̀ enska. Pravadama u dimijama. Uvaèna iradina èna. Prijatelj i sago-

vornik svih podjednako, biloda je zanatlija, politi~ar,diplomata... Svi su je voljeli,

jer je voljela i {ale zbijati,nikad nikom du`na ostati.Za ve}inu gostiju, pa i zapisca ovih napomena, ina~e~estog gosta u “podmorni-

ci”, osta}e tajnom Ajninabiografija, pa ~ak i to po ~emu jeba{ ta kafana njezina. Da li jeona bila {ef ili joj je neko {efo-

vao? Ne zna se. Da se {efovskipona{ala, to je svakom biloznano. Poslije Ajne u toj su kafanii druge ène pekle dobru kafu,me|u njima i Lazarka, ali je bila iostala samo jedna Ajna. Kad sezapalilo potkrovlje “podmornice”,a bilo je to kada Ajne nije bilome|u ìvima, gradom je prostru-

jala vijest: - Gori Ajna”.Ovako je svojevremeno atmosfe-ru u kojoj se u Biha}u igrao {e{-be{ opisao novinar Bo{ko Majra-novi}.Ova drevna igra privla~ila je iprivla~i generacije Bi{}ana, alisamo pominjanje imena Ajna,

asocira na {e{-be{, ili tavlu, kako je jo{ zovu u drugim krajevima.Ne ~udi zato {to se i [e{-be{ klubu Biha}u zove po ovoj èni.

(Nastavi}e se)

“Zimske radosti” ironi~an jekomentar na zale|ene ulice,napadali snijeg, ka{njenje naposao i neuspje{ne poku{aje dase kontroliraju vlastite noge nazale|enom tlu. Takve kome-ntare ignoriram. Umjesto toga,u ovo godi{nje doba nastojim sezaista veseliti dje~jim zimskimradostima. Snijeg me podsje}ana djetinjstvo, na sankanje iklizanje, promrzle ruke i obraze, vrijeme kada su ku}emirisale na tople {trudle i pe~ene krompire. To suzaista bile lijepe zime. Radovali smo se prvim pahulja-ma, a roditelji su na posao i{li pje{ice. Nisu se ̀ alili nagu`ve u saobra}aju i neo~i{}ene ulice. Sad se to sve

promjenilo. Odrasli gun|aju zbog snijega, zbog zatr-panih ulica, zatrpanog auta. âk i djeci smeta snijeg ihladno}a, umjesto da uìvaju u zimskim sportovimaoni ra|e gledaju filmove i igraju igrice.Za ve}inu je zima emocionalno i fizi~ki stresna sezona.Niske temperature, kratki dani i veliki broj sezonskihbolesti. Me|utim, zima se moè iskoristiti za pobolj{a-nje zdravlja, mentalne stabilnosti i pronalazak vlasti-tog zadovoljstva. Zimski sumrak nam pruà ve}emogu}nosti za introspekciju i mir. To je vrijeme odmo-ra i podmla|ivanja. Sva se priroda odmara i sakupljaenergiju za procvat koji donosi prolje}e. Sli~an ciklusimaju i ljudi. U ovom periodu trebaju akumuliratienergiju za vlastiti procvat u prolje}e.Nemojte misliti da su frustracije koje donose sezonskepromjene samo u va{oj glavi. Kratki zimski dani inedostatak svjetla mogu uticati na hormonalni balans

i dovesti do sezonskog afektivnog poreme}aja. Svjetlorazli~ito uti~e na ljude, ali ve}ina nas se osje}a boljekad su dani sun~ani i dugi. Moèmo se osje}ati umo-rno, iritabilno, pospano. Tako|er se moè javiti nedo-statak interesa za socijalne aktivnosti. Zimske promje-ne mogu uticati na na{e raspoloènje i kako se osje}a-mo. Pored nedostatka svjetlosti, zimska depresija semoè javiti i kao rezultat neispunjenih o~ekivanja za

vrijeme praznika, nemogu}nosti ili nedostatka moti- vacije za fizi~kom aktivnosti ili jednostavno frustraci- jom koju proizvodi hladno vrijeme. Postoje razli~ite mo-gu}nosti da se uspje{no odupremo zimskoj depresiji.Pomaknimo se s ta~ke odbojnosti prema prihvatanjuzime i pridajmo vi{e pa`nje prirodi. Kako u jednomtrenutku priroda po~inje da se odmara tako bi i mi tre-bali. Me|utim, mi se obi~no odupiremo. Vrijeme je da

nau~imo da prihvatimo zimu i prona|emo mir, str-pljenje i energiju koju nam hladni zimski dani pruàju. Veoma brzo }emo biti spremni da uìvamo u prolje}usa obnovljenim duhom za novu godinu.Iskoristite ovo vrijeme da meditirate, pogledate dubo-ko u sebe i prona|ete svoj kreativni centar. Uraditene{to o ~emu ste sanjali, pi{ite, crtajte, u~ite strane

jezike, u~ite plesti ili pravite ru~ne radove. Zimsko vrijeme je isto idealan period za ~itanje svih onih knjigakoje ste pa`ljivo redali na police. Sezonske promjenesu vrijeme reorganizacije, vrijeme za pove}anje samoi-nformiranosti i definiranje prioriteta. Istovremeno jeto i vrijeme velikog stresa, potencijalnih bolesti i fizi-~kih pote{ko}a.Nau~imo prona}i ljepote svake sezone i prihvatiti ih spozitivnim stavovima. Vrijeme je da nau~imo da prih-

vatimo zimu, napunimo se pozitivnom energijom i

spremno do~ekamo ljepote prolje}a. Neki od na~inana koje planiram uìvati u zimskoj sezoni su provodi-ti vi{e vremena sa porodicom, sjediti ispred vatre,~itati knjige, igrati se vani, sankati, skijati i nakon togauìvati u toploti doma. Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (1)

Socijalni kutak

Zimske radosti Odrasli gun|aju zbog snijega, zbog zatrpanihulica, zatrpanog auta. âk i djeci smeta snijeg ihladno}a, umjesto da uìvaju u zimskim sporto- vima oni radije gledaju filmove i igraju igrice. Vrijeme je da nau~imo da prihvatimo zimu,napunimo se pozitivnom energijom i spremnodo~ekamo ljepote prolje}a.

Ajna, dama u dimijama Ajna je bila za{titni znak za kafanu zanatlija ucentru Biha}a, nad samom Unom, gdje je ona

pekla kafu, i to onu tucanu u stupi, ~iji se miris{irio i do konkurencije u Paviljonu. Ajna je svojegoste znala u du{u, pa je ve} njihovom pojavomna vratima donosila ono {to ih sleduje. Onimslabijeg srca donijela bi dvije dèzve, u jednojtanka kafa, a u drugoj vru}a voda, pa }e doti~nisam sebi praviti doliva~u. Bila je uslu`na, alistroga i pravedna. Svi jednaki i za svakog rije~k’o sablja o{tra. Ko je ne{to prigovorio, taj jedobio dvostruku porciju.

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine dosje 25

Bio je to podatak, u toku zas-

jedanja nezapaèn, o kontra- verznom odnosu u centru jugo-slavenskog NOP-a prema drà-

vnom statusu Bosne i Hercego- vine. Za Drugo zasjedanjeZAVNOBiH-a od su{tinskogzna~aja je ~injenica da pret-

varanje ZAVNOBiH-a u najvi{ezakonodavno i izvr{no pred-stavni~ko tijelo federalneBosne i Hercegovine nije bilosamo sebi svrhom, da je ~inobnavljanja dràvnosti traìo idobio definiciju o karakterufederalne Bosne i Hercegovine.Stoga je skup{tina ZAVNOBiH-

a zajedno sa odlukom o konsti-tuiranju federalne Bosne iHercegovine donijela Deklara-ciju o pravima njenih gra|ana.Stavovima Deklaracije formuli-rano je ure|enje Bosne i Herce-govine u kojoj je zajam~enaravnopravnost njenih naroda idemokratska prava gra|ana daizgra|uju uslove ìvota u slo-bodi, miru, blagostanju i ljud-

skom dostojanstvu. U Deklara-ciji su sadràni principi budu-}eg ustava federalne Bosne iHercegovine kojima su garan-

tovane slobode i demokratsketekovine ~ovje~anstva: politi-~ke slobode, sloboda vjerskogispovijedanja, sloboda {tampe,zbora, dogovora i udruìvanja,

jednakopravnost gra|ana predzakonom.

Deklaracija opravima gra|ana

Prvi ustav Narodne RepublikeBosne i Hercegovine, donesen31. decembra 1946, utemeljen

je na principima Delelaracije opravima gra|ana Bosne iHercegovine. Politi~ko iskustvo

i praksa, kako do kraja ratatako i poslije oslobo|enja zem-lje, nisu uvijek bili u skladu i nanivou principa Deklaracije iUstava, ~iji je ona temelj ~inila.

Bila je to posljedica nedemo-kratskih tendencija u dru{tve-nom i politi~kom sistemu kojise izgra|ivao na ideologiji ina~elima KP.

Pokazalo se da su demokratskiprincipi za koje se zalagala utoku NOP-a bili takti~ki ufunkciji strategije KP da kon-

trolira mehanizam vlasti, da bimonopolno upravljala razvo- jem politi~kih i dru{tvenihodnosa i kretanja u zemlji. Ova~injenica vezana za periodNOP-a, kao i razdoblje odnepunih pet decenija opstojan-

ja i razvoja Narodne, odnosnoSocijalisti~ke Republike Bosne iHercegovine isti~u epohalnizna~aj odluka Drugog zasje-danja ZAVNOBiH-a - progla{e-nja federalne Bosne i Hercego-

vine, ~ije je jedinstveno i nepo-novljivo djelo bila Deklaracija opravima gra|ana.Nesposobnost i nespremnost

organa da slijede na~ela i opre-djeljenja Deklaracije nikako neumanjuju njen izuzetni, povi-

jesni zna~aj. Naprotiv, iznevjer-avanje duha ZAVNOBiH-a,

izvorno izraènog Deklaraci- jom, stvaralo je pretpostavkeza udes koji je stigao BiH agre-sijom i ratom 1992-1995. Inegativne posljedice razvojamogu na svoj na~in biti potvr-da neosporno pozitivnog zna-~aja jednog historijskog doku-menta.

Nacionalizam

umjestodemokratije

Pad socijalisti~kog poretka uBosni i Hercegovini nije biopra}en demokratijom, ve} jesmijenjen srpskim nacionaliz-mom, koji je na svoj na~in,radio protiv dràvnog integri-teta Bosne i Hercegovine, nanjenoj nacionalno-politi~kojdezintegraciji. Ni me|unarod-no priznanje dràvne samostal-nosti i nezavisnosti Bosne iHercegovine nije bilo pra}enopozitivnim nastojanjem da se

dràva BiH o~uva, Bosna iHercegovina se na{la predoruànom ekspanzijom sus-

jednog velikodràvlja da buderazorena i uni{tena. Najva`nije~injenice su poznate, iako punaistina zahtijeva utemeljenostna primarnim vjerodostojnimdokazima svih relevantnihprovenijencija, nacionalnih ime|unarodnih subjekata.Ugledaju}i se na ~etni~ki “sve-tosavski” Ravnogorski kongresu selu Ba krajem januara 1944.godine, koji je proglasio ni{ta-

vnim odluke Drugog zasjeda-nja AVNOJ-a, Karadì} je u

Mrkonji}-Gradu krajem 1993.sazvao Srpsku Narodnu sku-p{tinu da bi ukinula odlukeZAVNOBiH-a o uspostavljanjufederalne Bosne i Hercegovine.

O osnivanju ZAVNOBiH-a od-lu~ili su predstavnici svih naro-da Bosne i Hercegovine, pa jeKaradì}eva skup{tina i poli-ti~ki i nacionalno bila nekom-petentna da rje{ava o ZAVNO-BiH-ovim odlukama. Progla{a-

vanjem ni{tavnim odluke AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a DraàMihailovi} i Radovan Karadì}preduzeli su apsurdne politi~ke

akte da mijenjaju pro{lost, kojase moè razli~ito tuma~iti, alikao historijska zbilja ne moèukidati, AVNOJ-evska Jugosla-

vija i ZAVNOBiH-ovska Bosna iHercegovina su povijesne ~inje-nice polustoljetnog opstojanjakoje se mogu svi|ati ili ne svi-|ati, cijeniti ili omaloàvti, ali

je njihova egzistentnost histori- jski, kao i politi~ki neupitna.Svojom filozofijom i duhomZAVNOBiH i poslije pet deceni-

ja osmi{ljava geopoliti~ki pros-tor Bosne i Hercegovine. Smi-sao Karadì}eve skup{tine je

upravo u tome da onemogu}izavnobihovsko osmi{ljavanjepoliti~kih odnosa i ìvota uBosni i Hercegovini, da bi veli-kosrpski nacionalizam okon~aonjeno razaranje i uni{tenje.Me|utim, ako konstituiranjeentiteta Republike Srpske pre-dstavlja priznanje teritorijalno-nacionalne podjele Bosne iHercegovine, ona istovremeno~injenicom da se radi o jednomod entiteta dràve Bosne iHercegovine dokazuje dràvnuegzistenciju Bosne i Hercego-

vine. Republika Srpska egzisti-ra u okviru me|unarodno priz-

nate dràve Bosne i Hercego- vine. Ideje i principi ZAVNO-BiH-a nadìvljavaju oblike des-trukcije i dezintegracije Bosne iHercegovine. (Nastavi}e se)

Od ZAVNOBiH-a do Dejtona (3)

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

Kontraverzni odnosi

Stavovima Dekla-racije formulirano jeure|enje Bosne iHercegovine u kojoj

je zajam~ena ravno-

pravnost njenihnaroda i demokrats-ka prava gra|ana daizgra|uju usloveìvota u slobodi,miru, blagostanju iljudskom dosto-

janstvu Pad socijalisti-~kog poretka uBosni i Hercegovininije bio pra}en

demokratijom, ve} je smijenjen srpskimnacionalizmom, koji

je na svoj na~in, ra-dio protiv dràvnogintegriteta Bosne iHercegovine, na nje-noj nacionalno-poli-ti~koj dezintegraciji Ugledaju}i se na~etni~ki “svetosa-

vski” Ravnogorski

kongres u selu Bakrajem januara1944. godine, koji jeproglasio ni{tavnimodluke Drugogzasjedanja AVNOJ-a,Karadì} je uMrkonji}-Gradukrajem 1993.sazvao SrpskuNarodnu skup{tinuda bi ukinula odluke

ZAVNOBiH-a ouspostavljanjufederalne Bosnei Hercegovine

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine037 extra26

Bosnu i Hercegovinu }e na 57. takmi~enju za pjesmuEurovizije, narednog maja u Azerbejdànu, predstavl-

jati mlada kantautorica Maya Sar.Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, je na osnovuPravila takmi~enja za pjesmu Eurovizije 2012, odlu~ilada za predstavnicu Bosne i Hercegovine angaùjeumjetnicu, koja je osebujnim muzi~kim stilom i talen-tom, za kratko vrijeme ostvarila vrhunske rezultate ipostigla zna~ajne uspjehe na bosansko-hercegova~koj i

regionalnoj muzi~koj sceni.Maya Sar }e u Bakuu, u maju 2012. godine pjevati vlastitu kompoziciju, koja }e biti premijerno objavljenapo~etkom naredne godine.Maya Sar je diplomirana profesorica klavira. Dugi nizgodina, kao studijski muzi~ar, aktivan je prate}i vokal.Stalna je ~lanica prate}eg benda Dine Merlina.

Sabina MUJAGI]

U prepunom Me|unarodnomateljeu “Ismet Mujezinovi}” Tuzla,14.decembra je otvorena izlo`baturisti~kih fotografija “Bosna iHercegovina u hiljadu rije~i”.Na izlo`bi su progla{ene prve trinagra|ene fotografije po ocjenistru~nog ̀ irija. Tako je prema ocje-

nama ìrija i glasovima ~itateljaportala, prvo mjesto i do~ek Novegodine na Vla{i}u osvojilafotografija “Rafting” autorice MajeTop~agi}, iz Biha}a. Drugo mjestoi vikend za dvije osobe na Bjela-{nici osvojila je fotografija “Skija-nje” autora Edina Durme, a tre}e i

vikend za dvije osobe na Palamapripalo je autoru Mirzi Agi}u zafotografiju ”Skija{, Bjela{nica”.Na peti natje~aj za najbolju turi-sti~ku fotografiju pristiglo je 613fotografija koje oslikavaju priro-dne ljepote Bosne i Hercegovine.

Sabina MUJAGI]

Natje~aj za najbolju turisti~ku fotografiju BiH

Pobijedila fotografija

“Rafting” Na petom natje~aju za najbolju turisti~ku

fotografiju, izme|u 613 fotografija koje oslikavaju prirodne ljepote Bosne i Hercegovine,prvo mjesto osvojila Maja Top~agi} iz Biha}a

Predstavlja Maya SarBosnu i Hercegovinu na Eurosongu

Biha}ka grupa “Storia” nakon koncerata odrànih uBosanskoj Krupi i Cazinu obradovala je svoje poklonikeu Biha}u. Kao idealna lokacija za urnebesnu svirkupokazao se klub ârdak koji je omiljeno okupljali{temladih Bi{}ana. Uzavrela atmosfera vladala je tokomcijelog dvosatnog koncerta grupe koja velikim koracimaide naprijed ka realizaciji svog albuma prvijenca.

Sva tri singla “Iza zida”, “Ima Boga”, i “Nestani” odli~nosu primljena od strane publike na prostoru USK. Uzautorske radove momci iz biha}kog benda ve} su sepotvrdili kao vrsni muzi~ari sa zavidnim repertoarompjesama tako da je u prepunom ârdaku tokom nji-

hovog koncerta vladala fantasti~na atmosfera u kojoj susvi uìvali do kasno u no}. Storia na ovaj na~inpriprema svoje brojne fanove za album prvijenac koji }eako sve bude i{lo po planu svijetlo dana ugledati naprolje}e. Emira Glumac

Matea Pajazetovi}, u~enica~etvrtog razreda Ekonomske {kole

u Biha}u, kraj 2011. godine vje~no }e pamtiti. [armantnaosamnaestogodi{njakinja, kojuosim ljepote krasi i divan smisaoza humor, preko no}i je postala“glavna” u gradu zahvaljuju}ipredizboru Kryolan za “Miss pla-nete Zemlje BiH 2012”.Matea je uz Hatidù Bilajac izKlju~a i Edu Harba{ iz BosanskeOtoke, jedna od tri najljep{edjevojke Bosanske krajine, koje suse plasirale u zavr{nicu ovog eli-tnog takmi~enja, ~ije finale slijediidu}e godine. @ivot joj se, nakonte ve~eri “okrenuo naglavce” u

pozitivnom smislu.- Nikad prije nisam bila na nekomizboru ljepote, niti se bavila ne~im

sli~nim, ali sam od malih noguma{tala o tome da jednog dana

postanem manekenka. Mislim da jeto san ve}ine djevoj~ica koji serijetko kad ostvari. Po prirodi sam

veliki pani~ar i vjerovatno se nimoji snovi nikada ne bi ni realizi-rali da sestri~na Tea nije “upetljala”

svoje prste u pri~u i prijavila me na Izbor. Na internetu je prona{la web stranicu, poslala moje slike i povratka jednostavno nije bilo! Kad je to “prelomljeno” ostatak ènske strane familije me uzeo pod svoje i

nije mi dozvolio da se predomislim. Danas sam im zahvalna zbog toga {to su u mene vjerovale do samogkraja, kaè uz osmijeh lijepaMatea.

Doju~era{nja “pani~arka” brzo seoslobodila treme i shvatila da sena pisti osje}a kao riba u vodi,iako su pripreme bile veomakratke. Tek nekoliko dana prije

samog izbora. Uz dragocijene sa- vjete organizatorice Emine Hadì-pa{i}, pro{logodi{nje Miss Vode iMiss tv Pink, lijepa Bi{}anka seoslobodila treme. Podigla je

samopouzdanje i uìva u svakomtrenutku. Skromno kaè - pobjedunisam o~ekivala. Reakcije su usli-

jedile jo{ iste ve~eri sa svih stranai jo{ uvijek stiù.

Slijedi takmi~enje Miss BiH zaMiss Planete Zemlje. Pripremepo~inju u martu i trajat }e {estmjeseci. Emira GLUMAC

Foto: Samir BRKI]

Maya Sar }e u Bakuu, u maju slijede}egodine, nastupiti s vlastitom kompozicijom

Biha}ki bend “Storia”

Objavili video spotza pjesmu “Nestani”

Missica Matea Pajazetovi} iz Biha}a

“Upetljala” se sestri~na Tea Po prirodi sam veliki pani~ar i vjerovatno se ni mojisnovi nikada ne bi ni realizirali da sestri~na Tea nije“upetljala” svoje prste u pri~u i prijavila me na Izbor.Na internetu je prona{la web stranicu, poslala mojeslike i povratka jednostavno nije bilo! Kad je to“prelomljeno” ostatak ̀ enske strane familije me uzeopod svoje i nije mi dozvolio da se predomislim. Danassam im zahvalna zbog toga {to su u mene vjerovale dosamog kraja, kaè uz osmijeh lijepa Matea.

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine 037 extra 27

Poruke zvijezda29.12.2011. - 05.01.2012.

Sedmi~ni horoskop Autor:Ljubi{a

MARKOVI]

Ljubav: Razdoblje blagdana za vas jepoprili~no stresno razdoblje u kojem

imate osje}aj kako se morate posvetiti voljenima osobama ~ak i ako nisteraspoloèni za to. Mars u Djevici poseb-

no utje~e na va{e ideje. @elite da sve bude kakotreba, makar to zna~ilo biti prora~unat i u ljubavi.Posao: Sunce u Jarcu i va{ vladar Mars u Djevici~ine vas nestrpljivima kad je posao u pitanju. @elitedovr{iti sve poslove do kraja godine kako biste uNovu krenuli s ~istim rukama. S obzirom na Merkur,komunikacija je teà nego ina~e pa }ete se moratipuno vi{e truditi kako biste postigli ono {to èlite.Zdravlje: Opustite se sad kad imate vremena.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Venera, va{ vladar, natjerat }e vas na prili~no strastveno pona{anje.înit }e vam se kao da ste jedna hoda- ju}a seks ma{ina. U svemu {to radite

pronalazit }ete strastvenu konotaciju pa se samonemojte zabuniti i zamijeniti voljenu osobomnekom koja samo sli~i na nju/njega!Posao: Zavr{etak ne~eg va`nog dogodit }e sepo~etkom godine, stoga za sad moète biti samostrpljivi i ~ekati s osmijehom na licu kako nitko nebi vidio koliko vas to ~ekanje nervira. Hladna glavai pokera{ko lice, dobitna su kombinacija!Zdravlje: Zdravlje }e biti odli~no pa se slobodnoprepustite zabavama i uìvanju.

Ljubav: Merkur u poravnanju s Jupiterem i nepredvidljivim Ura-nom donijet }e vam iznenadne promjene na koje niste nikakora~unali. Budite strpljivi, to ne mora nu`no zna~iti ni{ta lo{e za vas. Ispo~etka svakome promjene smetaju jer se volimo uljuljatiu rutinu, ali ono {to vam donose dat }e vam puno optimisti~niji

pogled na svijet.Posao: êsto se odri~ete svog zadovoljstva kako biste rije{ili sve problemepa ~ak i one koji nemaju nikakve veze s vama. Vi zapravo volite taj osje}aj

sva~ije `rtve, ali morat }ete izboriti neke bitke kako ne biste i doslovnopostali ne~iji rob. Potrebno vam je vrijeme odmora.Zdravlje: Iskoristite praznike kako biste se dodatno naspavali.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Va{ vladar Merkur do krajagodine }e vam omogu}iti manje proble-ma u komunikaciji s voljenim osobama i /ili partnerom. To ne zna~i da se ne}ete

zabavljati ili imati dovoljno zanimljivih pri~ica zadru{tvo, nego samo da se morate malo strpjeti

kako biste ih ispri~ali drugima.Posao: Sunce u prizemljenom Jarcu donosi vammir barem u poslovnom smislu. S Merkurom nesmijete se nikamo ùriti, a mo}no Sunce dat }e vam dovoljno energije kako biste dobro razmislili osvim potezima koji vas ~ekaju idu}e godine.Zdravlje: Morat }ete malo pripaziti s alkoholom,mogu}e su mu~nine i viroze.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Nije pretjerano re}i da trenutno va{a sudbina ba{ i nije samo u va{imrukama. Sunce koje prolazi kroz znak

Jarca i podru~je vezano uz partnerstvo, biloposlovno, bilo privatno, donosi vam snaàn uticajtu|ih odluka na va{ ìvot. To bi vas moglo zabrinuti,ali nema razloga jer osobe koje }e odlu~ivati su pot-puno na va{oj strani i u~init }e sve za va{u dobrobit.

Posao: Povjerenje nije ne{to {to je kod vas lakodobiti i odràti, ali ~ini se kako ne}ete imati previ{emogu}nosti nego se predati u tu|e ruke. Uzmitesvaki dan onakav kakav je, sam za sebe. Odbijteono {to je nevjerojatno i ostat }e vam i daljeprili~no dobrih mogu}nosti za poslove.Zdravlje: Trebali biste se malo vi{e odmarati.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: îm netko malo promijeni va{aplanove vi ste u stanju dignuti dramu iodbiti bilo koju suradnju. Naàlost, vezane ide tako. Da biste imali kvalitetan

odnos morat }ete pristati i na neke kompromise,kao i na promjene u zadnji ~as ako su potrebneradi mira u ku}i.Posao: Nemojte biti pretjerano naprasiti i radoz-nali kad su tu|i poslovi u pitanju. Drìte se svojeg

posla jer biste zabadanjem nosa u tu|e poslovemogli nanijeti {tetu svom poslovnom ugledu!Svima je jasno da ste vi vjerojatno ve} odavnodovr{ili sve svoje poslove, ali ne morate to nikomenabijati na nos.Zdravlje: Osje}ate se odli~no.

LAV - (21.07. - 21.08.)

U novu godinu zakora~ite u velikom stilu. Pripazite na detaljepoput nakita, odje}e, obu}e te frizure i {minke koji }e vas dovestido osobnog stila. Sve to u cilju kako bi bili {to ljep{i, pa samim timei sretniji zakora~ili u narednu godinu. Izgled gradi samopouzdanje.Dakle, samouvjereno u 2012.

Odje}a i obu}aIako je ovo zasigurno najglamuroznija no} u godini, to ne zna~i datrebate postati ono {to niste. Zasigurno vam ne treba pritisak neu-dobnih cipela koje }ete nakon pono}i prebaciti preko ramena ipokazivati svijetu svoje krvave ùljeve. Uostalom, ovo je no} za ple-sanje, a ne sjedenje!Obucite ono u ~emu }ete se osje}ati ugodno. Tek nakon {to steodabrali odje}u, po~nite razmi{ljati o {minki i frizuri.

FrizuraBudite druga~iji! Zaboravite na frizure za mladenke, neinventivne

uvojke i natapirani profil. Ostavite dojam samosvjesne i misti~neène originalnom idejom. Glatko i upe~atljivo u~init }e da izgledateglamurozno i ènstveno. Magi~nu no} moète u~initi jo{ bajkovi-tijom stavite li u kosu crvene, zlatne ili srebrne {ljokice. Izgledat }eotka~eno, ali u isti trenutak sve~ano. Va{a frizura obavezno morabiti u skladu s odje}om.

[minkaZa najlu|u no} savjetujemo vam sve ono na {to se niste odvaìlitokom cijele godine. Bitno je da se osjeti smjelost i radost nasvakom licu {to }ete posti}i jakom {minkom: {ljokice, tu{ ineizostavan crveni ru` na usnama.Ukoliko niste za ovu varijantu predlaèmo ne{to otka~eno, intenzi-

vno i blje{tavo. Obavezne su umjetne trepavice u boji ili one sa {ljo-kicama, nagla{ene usnice uz obavezan zavr{ni {tih sjajilom, dija-manti}i na podru~ju o~iju i ne{to sjajniji puder od onog koji obi~no

upotrebljavate. U toj mladena~koj igri je neizostavno ruì~astorumenilo na obrazima i ruì~asti ru` na usnama.

Modni detaljiS obzirom na to da je u ovoj no}i najva`nije blje-{tavilo na licu i odje}i, pripazite da ne pretjerate szavr{nim detaljima. Odaberite otmjen i diskretankomad nakita ~ija je uloga efektnost, ali nikakonametljivost. Velike torbe ostavite kod ku}e i ovu

ve~er upotpunite malom koja }e vam ujednoposluìti kao kozmeti~ka torbica. S.MUJAGI]

Najlu|a no} u godini

Izgled gradi samopouzdanje

Ljubav: Uz Veneru u svom znaku,ovo je idealno razdoblje da se stis-nete uz voljenu osobu i prepustitezajedni~kom uìvanju. Mogu}a su

i neka ozbiljnija obe}anja, ponude, a nijeisklju~iv niti pomladak. Nemojte samoprevi{e pri~ati, radije djelujte!Posao: Sve {to kaète vjerojatno }e se

krivo razumjeti pa }ete morati biti posebnooprezni kad su poslovni pregovori u pitanju.Izjavljujte samo umjerene izjave za kojeimate debelo pokri}e. Trenutno je situacijaprili~no napeta pa emocionalni ispadi ne}epro}i ba{ najbolje.Zdravlje: Odli~no!

Ljubav: Na ovom podru~jusituacija se popravlja svakimdanom sve vi{e i vi{e tako da jedva moète vjerovati da se to

sve doga|a vama. Sunce u va{em znakudonosi vam optimizam i samopouzdanje nasvim poljima pa tako i ljubavnom.Posao: Imate velike planove u koje ulaètedosta energije. Dugoro~no va{i planoviizgledaju odli~no, ali nemojte poku{avati

ostvariti ~udo preko no}i! Financijskasituacija je odli~na i bit }e sve bolja.Zdravlje: Osje}ate se izvrsno, puni steenergije i spremni na sve!

Ljubav: Moè se re}i kako igrateigru strpljenja. Budete li najmirnijiosvojit }ete glavnu nagradu. Nijesve tako jednostavno jer su neke

stvari i situacije toliko izvan va{eg dohvata ipogleda da vam se ~ini kako ni{ta ne ovisio vama. U vama se samo mnoè pi tanja, alina njih }ete dobiti odgovor tek po~etkomsljede}e godine.Posao: Ovo je vrijeme u kojem se svi moguzbliìti sa svojim kolegama ili nadre|enima.Komunikacija nije najbolja, ali to samo zna~i

da tjeranja maka na konac ne}e nikome i}iod ruke. Vi ste vrlo vrijedan i promi{ljen rad-nik tako da imate odre|en ugled na svomradnom mjestu. Sad im pokaìte i svoju pri- jateljsku, nasmije{enu stranu.Zdravlje: Pripazite na grlo i di{ne puteve.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: îni se kako vas uvijek svi vide kao sanjara i nerealnu osobupa vam poku{avaju kontrolirati

ìvot, a to je upravo ono {to najvi{e mrzite!Zbog toga biste mogli imati problema sodnosima u obitelji i/ili partnerom.Posao: Zbog napete situacije koja vladaoko vas ne}ete biti raspoloèni niti naposlovnom podru~ju. Najradije biste

nekome platili da neke stvari odradiumjesto vas! S obzirom da je ovo vrlo malamogu}nost, morat }ete stisnuti zube ipre{utjeti neke stvari koje biste najradijesasuli nekome u lice.Zdravlje: Bit }ete pod poja~anim stresom.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Uz Merkur do kraja godineosje}at }ete se zbunjeno i izgu-bljeno, ali to }e vam se lako opros-

titi. Odre|eni pojedinci htjet }e vam ureditiìvot i privesti neke va{e planove kraju nasvoj na~in. Va{ na~in pomnog planiranjasvega i sva~ega nije lo{, ali i intuicija i iskustvo vam govore da to ba{ i ne}e biti mogu}e.Posao: Uzimajte svaki dan onakav kakav jei izbje}i }ete frustriranje oko problema na

poslu koje trenutno ne moète rije{iti. Sobzirom na va{u promi{ljenu i uravnoteènuposlovnu narav, ovo }e biti jedna vrijednalekcija koja }e vam pomo}i nositi se sasvime {to }e vas jo{ ~ekati u ìvotu.Zdravlje: Pripazite na unos kalorija.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Va{ {arm i uro|ena gracioznost razlog su mnogimljubomornim emocijama koje vam ljudi pokazuju. Zbog toga seuvijek osje}ate obveznima svima donijeti pravdu i harmoniju~ak i u slu~aju kad to ide na va{u {tetu.

Posao: Na poslovnom planu moglo bi do}i do iznenadnih pote{ko}a nakoje niste ra~unali. âk }ete mo`da morati raditi na dane kad ste planiralibiti slobodni. Nemojte zbog toga odmah dizati preveliku paniku, stvari poputovih se doga|aju.Zdravlje: ûvajte se kliskog tla!

VAGA - (23.09. - 22.10.)

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godinesport28

Brojimo zadnje dane 2011.godine. Brzo i ona pro|e, a kaoni nekoliko prethodnih, nedonese senzacionalnu sportskupri~u. Kako se ono kaè, kod nasni{ta novo! Sportska frustracijakao produkt dru{tvene neima-{tine, postala je na{a svakod-nevnica. Mnogi sportski kolektivi

jedva preìvljavaju, a bolja vre-mena se naàlost ne naziru. Zatosvaki respektabilan rezultat

ovda{njih sportista bri`no ~uva-mo i s ponosom isti~emo. Makars nekoliko, perom ispisanihredova!Samo nekada talenat i pobjed-ni~ka èlja nadja~aju praznedèpove! To najbolje znajusportisti iz ovog kraja Bosne iHercegovine. Nekoliko ih se“othrvalo” financijskim nevolja-ma i vinulo ka nacionalnimtronovima i elitnim takmi~a-rskim rangovima. Zato je neo-phodno, posljednje novinske stu-pce sportskih rubrika u ovojgodini, ispisati pohvalnim rije~i-ma i ~estitkama onima koji su se

otrgnuli marginama.

Najuspje{nijisportskiambasadori

Kako ne po~eti s “dominatorom”u kimonu?! Vi{estruki prvak Bosne i Hercegovine u karateuEdin Musli} i ove godine je na~elu najuspje{nijih sportskihambasadora Unsko-sanskog kan-

tona. Odbranio je titulu nacio-nalnog prvaka, donio priznanja sbrojnih me|unarodnih natjecan-

ja i s uspjehom nastupao zareprezentaciju. Ukratko, ba{ kaoi prethodnih godina, zasluìopriznanje za najboljeg sportistugodine.[ta tek re}i za boksera Ismeta@eri}a, koji je pet godina zaredom osvajao titulu seniorskog{ampiona. Najuspje{niji Bi{}anin

me|u konopcima, nastupio je nanekoliko smotri najvje{tijihevropskih, ali i svjetskih boksera.

Naàlost, @eri} vi{e nije umogu}nosti redovno trenirati sprijateljima iz Kluba. Biha}kirazara~ u rukavicama ne moèobezbijediti ìvotnu egzistencijuu ringu, pa ga je razo~aran i

napustio. Tu`no, ali kod nas jetako uobi~ajena ova drugastrana sportske pri~e!Impozantna zbirka medalja ipriznanja smje{tena je i u vitrinibosanskohercegova~kog atlet-skog prvaka na 10 hiljadametara Enesa Zuli}a. Posebnostove sportske pri~e, je danedosti`ni trka~ iz grada na Uni,na pobjedni~ka postolja se penjeu opremi sarajevske Bosne, a s

atletskim prugama se susre}esamo na klupskim pripremama itakmi~enjima.

Stru~njaci smatraju da bi Enesbrzo dostigao vrhunski takmi-~arski nivo i najbolje evropskerezultate, da ima adekvatnijeuslove, ozbiljniji klupski anga-`man, ali i mogu}nost da otputu-

Sportisti koji su obiljeìli godinu na izmaku

Otrgli se s

Na posljednjem ovogodi{njemnatjecanju u Dugoj Resi najmla|itakmi~ari Une su osvojili {est sre-brenih i osam bronzanih meda-lja. Amar Smailagi}, InaDedi}, Dàna Kova~evi},Nino Kurtovi}, Alem âu{e-

vi} i Haris Tuti} osvojili su sre-brene medalje, dok su IsmarDizdarevi}, Aid Me{i}, Ana-

marija Franji}, Kenan Ke-~anovi}, Alan Im{irovi},Kenan Begi}, Elvir Rahma-novi} i Amil Mujagi} uzelibron~ana odli~ja.

Na tradicionalnom dùdo natje-canju nastupilo je 160 dùdistaiz 14 klubova. Mladi takmi~ari izHrvatske, Srbije, Slovenije i BiH

jo{ jednom su prezentirali zavid-nu vje{tinu. Treneri Dùdo klubaUna Fikret Be~i} i Husein Rami}zadovoljni su godinom iza njih,iako se radilo u najteìm uslovi-ma od postanka Kluba.

U ovoj godini osvojene su 73 me-dalje. Biha}ki dùdisti su pono-sni na 12 zlatnih, 27 srebrenih i34 bronzana odli~ja, iako jebesparica uvjetovala ne{to slabiji

rezultatski u~inak u odnosu naprethodne godine. Posebno seistakao Harun Sadikovi}, koji

je na prvenstvu Balkana uGr~koj, osvojio zlatnu medalju ukonkurenciji kadeta, preko 90kg. Nezanemarivo je i sedmomjesto na Olimpijadi mladih -EYOF-u u turskom Trabzonu.Medalje na dràvnim prvenstvi-

ma u svim kategorijama osvojilisu Adema Dervi{evi}, HarisTuti}, Hadis Rami}, HarunSadikovi} i Seadet i Ibra-him Kurtovi}.

Biha}ki dùdisti u Hrvatskoj

Medalje za kraj godine U ovoj godini osvojene su 73 medalje. Biha}ki dùdisti su ponosni na12 zlatnih, 27 srebrenih i 34 bronzana odli~ja, iako je besparica uvjetovala ne{to slabiji rezultatski u~inak u odnosu na prethodne godine.

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


sport 2929.12.2011. i 05.01.2012.godine

Ko{arka{ki klub Biha} je i dalje neporaèn. Petaovosezonska pobjeda ostvarena je u Kaknju. TimBahrije Kosatice je trijumfovao u duelu sa Srednjo{ko-lcem 84:76. Najbolji u redovima pobjedni~kog tima bilisu Halki} s 27 i kapiten Kulenovi} s 26 uba~enih ko{eva.

Izuzetna podr{ka je bio i ovosezonski timski lider Sini{aProti}, koji je utakmicu zavr{io s 22 poena.

Bi{}ani u narednu godinu ulaze s maksimalnimu~inkom od pet pobjeda. Sini{a Proti} nastavak prven-

stva ~eka na liderskom mjestu ljestvice najboljihko{getera. Amir Kulenovi} je tako|er u dru{tvunajboljih strijelaca. Prvenstvo se nastavlja 14. januara,kada u sportskoj dvorani Luke gostuje Litva izBanovi}a.

Ko{arka{ka A2 liga Federacije BiH

na vi{emjese~ne pripreme uiku. Za sada neostvarivo, pa sej atleti~ar mora zadovoljiti titula-na nacionalnim {ampionatima i

nim trkama, ali i nastupima zab iz drugog grada.

dbojka{icee|u elitom

u o kolektivima, po~injemo naojka{kom parketu. @enski odbo-

{ki klub Biha}-Preminger igravim solidnu premijerliga{ku sezo-Da ne zaboravimo, ve} druga

ina me|u nacionalnom odbojka-m elitom. Nakon prvog dijelaenstva, Bi{}anke su na diobivrtog mjesta sa {est pobjeda i petaza. Ne{to slabiji start je uvjeto-o mo`da i neplanirani gubitak

bodova u nekim me~evima. Ipak,Uprava i stru~ni stoèr vjeruju u kva-litetu ovog igra~kog rostera i ispu-njenje ovosezonskog cilja. Ne sumnj-amo da }e biha}ke “studentice” pono-

vo uhvatiti {ampionsko doigravanje.Najneobi~nija sportska storija vezana

je za @enski kugla{ki klub Una.Ina~e, uz odbojka{ice jedine pred-stavnice kantona u najvi{em takmi-~arskom razredu. Biha}ke kugla{icetreniraju u svom gradu, dok premi-

jerliga{ke utakmice igraju u susjed-noj Hrvatskoj. Sve ~estitke, uz èljuda se {to prije ponovi rezultat odprije nekoliko godina, kada suBi{}anke bile na tronu kugla{kePremijer lige BiH.

Upitna kraji{kasklonostka “loptanju”

Ova godina nam je donijela inogometnu jesen za brzi zaborav.Negledljiv prvoliga{ki nogomet, kaoda iz sezone u sezonu juri silaznomputanjom. Jedinstvo i Kraji{nik su jo{

jednom razo~arali, dok je Krajina iz

Cazina uhvatila titulu jesenjeg prva-ka. Vrlo dobra cazinska ekipa nekrije premijerliga{ke ambicije. Nekabarem cazinski “sinovi” pokaùkraji{ku sklonost ka “loptanju”.

Vi{e od dvije hiljade osvojenihmedalja svrstavaju Judo klub Uname|u najuspje{nije bosanskoherce-gova~ke klubove. Brojni dràvniprvaci i nacionalni reprezentativciunazad trideset godina vje`baju nabiha}kim strunja~ama. Tek da vas

podsjetimo. Hadis Rami} i HarunSadikovi} su vjerovatno me|u naju-spje{nijim mladim dùdistima uBosni i Hercegovini. Nacionalniprvaci, ve} nekoliko godina osvajajubrojna priznanja. Pred njima dvoji-com i ostatkom podmla|enog tima,tek su najve}i izazovi.Ne smijemo zaboraviti Invalidskiko{arka{ki klub Sana iz SanskogMosta. Dominantni u bosansko-hercegova~kim natjecanjima, ve}dvije godine za redom nepobjedivi uregionalnoj NLB ligi. Bez premcanajuspje{niji kolektiv u invalidskomsportu.Tu nekako zavr{ava na{a ovogo-

di{nja pri~a. Neka ovi rezultati budupodstrek ostalima. Ba{ su oni primjerda se moè nadvisiti tmurni prosjek.[ta poèljeti u Novoj godini? Mo`daadekvatne uslove za rad, financijskestimulanse, prave ljude na pravommjestu, ili posebnu pa`nju odgojunajmla|ih sportista? Naravno sve tobi dobro do{lo, pa da kona~nobezbri`no i s osmijehom pohrlimo nasportske terene.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Va`napobjedau Kaknju

Va`napobjedau Kaknju Najbolji u redovima pobjedni~kogtima bili su Halki} s 27 i kapitenKulenovi} s 26 uba~enih ko{eva.Izuzetna podr{ka je bio i ovosezonskitimski lider Sini{a Proti}, koji je uta-kmicu zavr{io s 22 poena.

Srednjo{kolac 76Biha} 84

Sportska dvorana u Kaknju. Sudije: T. Kavazovi}, N.Pelja i M. Marjanovi} (Zenica) Komesar: Z. Boji}(Kakanj). Tehni~ka gre{ka: D. Ale{evi}(Srednjo{kolac), Zvonar (Biha}). Pet li~nih gre{aka:Ale{evi}, Merdanovi}, Josipovi} (Srednjo{kolac).Rezultat po periodima: 76:84 (11:24, 18:15,

17:18, 32:27).Srednjo{kolac: A. Neimarlija 9, Merdanovi} 8,Ale{evi} 14, Josipovi} 10, [ahinovi} 13, Be{i},[kulj, Jerki} 10, Mu{ija 14, Kajtazovi}, Brodlija.Trener: D. TraupBiha}: Ljuca, Hadì}, Fazlijan, Kulenovi} 26, Bosni},Keranovi}, Proti} 22, Juri~i} 2, Halki} 27, Mlinarevi}4, Zvonar 3. Trener: B. Kosatica

Tabela A2 ko{arka{ke lige FBiH1. @ivinice 78 6 5 1 112. Travnik 6 5 1 113. Biha} 5 5 0 104. OKK Sloboda 5 4 1 95. Odàk 5 4 1 96. Litva 6 2 4 87. Salinas Falcons 6 2 4 88. Grada~ac 5 2 3 79. Gradina Koteks 5 1 4 610. Srednjo{kolac 6 0 6 611. OKK Zenica 5 0 5 5

Rezultati 6. kola (23/24.12.2011):Kakanj: Srednjo{kolac - Biha} 76:84Banovi}i: Litva - Gradina Koteks Trica 100:67Zenica: OKK Zenica - @ivinice 78 75:83Odàk: Odàk - Salinas Falcons 80:67

Tuzla: OKK Sloboda - Travnik 106:56Grada~ac - slobodan

Parovi 7. kola 14/15.01.2012.Student Falcons - OKK Sloboda

@ivinice 78 - Odàk Gradina Koteks - OKK ZenicaBiha} - LitvaGrada~ac - Srednjo{kolac

Travnik slobodan

margina

Biha}ki malonogometni turnir jeao u najzanimljiviju natjecateljskuu. Brojni posjetitelji su pretho-og vikenda uìvali u interesa-nim i atraktivnim duelima. Ipak,rbi dosada{njeg dijela takmi~enjae odigran zbog nestanka elektri-e energije, tek nekoliko minutaje 18 sati u nedjelju.akmica izme|u MNK Clio i Boceniors, igra}e se vjerovatno poslijevogodi{njih praznika. Mo`dakvalitetniji i najujedna~enijinir u posljednjih nekoliko godi-u gradu na Uni privla~i veliku

`nju. Posebnost ovogodi{njegnirskog izdanja je i veliki brojadih igra~a, koji su u potpunostisjenili nekada dominantne veter-e, majstore malonogometne igre.

Ka finalnoj zavr{nici turnira pro{li

su Caffe Centar, Iza~i}, Caffe Picollo,Gata, MNK Pro{i}i, ali najvi{e se{anse daje suprostavljenim ekipamau prvom kolu, ~iji duel jo{ nije odi-gran. Clio i ove godine predvode

najzvu~nija imena poput Me{a-

novi}a, Dujmovi}a, âhtarevi}a iMehadì}a, dok u dresu BoceJuniors igraju najbolji pojedincipro{logodi{njeg turnira SanidHalilovi} i Arnes Be{i}.

Kako ne po~eti s “domi-natorom” u kimonu?!

Vi{estruki prvak Bosne iHercegovine u karateuEdin Musli} i ove godine

je na ~elu najuspje{nijihsportskih ambasadoraUnsko-sanskog kantona.Odbranio je titulunacionalnog prvaka, doniopriznanja s brojnihme|unarodnih natjecanja is uspjehom nastupao zareprezentaciju. Ukratko,ba{ kao i prethodnih godi-na, zasluìo priznanje zanajboljeg sportistu godine.

ovogodi{nji malonogometni turnir “Preminger 2011”

Nestanak elektri~ne energije

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


30 29.12.2011. i 05.01.2012.godine

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinugra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828 ili061/137-556.

Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740. Odgajiva~nica Bullmastiffa "Zoombull" prodaje {tence iz {ampionskog legla extra

kvaliteta, dva mu`jaka i pet ̀ enki, oko}eni 1. novembra. [tenci su vakcinisani,revakcinisani, o~i{}eni od parazita. [tenci su s pedigreom. Kontakt telefon:063/248-521.

Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436. Prodajem ~etiri zimske gume “DUNLOP” 195x65x15 - polovne.

GSM: 066/909-574. Prodajem ku}u sa tri etaè iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje,

namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828. POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191.

Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan po

cijeni 200 KM. Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.

Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra;

dva zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm.

GSM: 061/526-476. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; tele-

foni: 061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem sobe za studentice; centralno grijanje, kablovska TV, poseban ulaz.

GSM: 061/162-765 Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Midì} mahali br. 49. Odvojen ulaz.

Telefon: 070/216-337. Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi.

Kontakt telefoni: 311-888 i 312-431. Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. Zvati na broj 061/446-208. Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV,

veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili063/915-828.

Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva. Informacije: 350-660. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 062/857-049.

Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u GSM: 061/928-147. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za stu-

dente; super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476

IZNAJMLJUJEM

PRODAJAmali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ili

dostavite li~no na adresu:Marketing slu`ba

RTV Biha}, Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

B O S N A I H E R E C E G O V I N AFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

UNSKO - SANSKI KANTONOP]INA BIHA]

OP]INSKI NAÊLNIK Slu`ba urbanog ure|enja i gra|enja

O B A V I J E S TO JAVNOM UVIDU I JAVNOJ RASPRAVI NA

NACRT IZMJENA I DOPUNAURBANISTI^KOG PROJEKTA “LUKE - CENTAR”

Cijenjeni gra|ani,

Obavje{tavamo vas da }e se javni uvid na Nacrt izmjena i dopunaUrbanisti~kog projekta “Luke - centar” odràti prema slijede}em rasporedu:

- u periodu od 26.12.2011. do 16.01.2012. godine u kancelariji Slu`beurbanog ure|enja i gra|enja u {alter sali Op}ine Biha}

- u periodu od 11.01. do 13.01.2012. godine u prostorijama Mjesnezajednice “Luke”.

Nakon Javnog uvida odràt }e se Javna rasprava dana 18.01.2012. godine uSalonu za vjen~anja Op}ine Biha} sa po~etkom u 13.00 sati.

Pozivamo sve zainteresirane gra|ane i pravne subjekte da svojim primjedba-ma, sugestijama, mi{ljenjima i prijedlozima daju svoj doprinos. O~ekujemomnogo dobrih ideja, ali i zalaganje za realizaciju projekta u ~ijem kreiranju stei sami u~estvovali.

(vi{e informacija o Nacrtu izmjena i dopuna urbanisti~kog projekta nawww.bihac.org )

Op}inski na~elnik mr.sci. Albin Musli}

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.

POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


29.12.2011. i 05.01.2012.godine 31

8/3/2019 037 Plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]


Druènjem uposlenika biha-}ke firme Berlina doo i poslo-

vnih partnera u hotelu Koste-lski Buk, obiljeèna je deseto-godi{njica statusa eksluzivnogovla{tenog partnera Volkswa-

gen putni~kih i privrednih vozi-la za podru~je Unsko-sanskogkantona. Bila je ovo prilika zakratko podsje}anje na protek-lih deset godina uspje{neposlovne saradnje sa Asa Autod.o.o Sarajevo, generalnimuvoznikom VW-AUDI AG kon-cerna za Bosnu i Hercegovinu,ali i za dodjelu priznanja ovojkompaniji, ali, i radnicima zadugogodi{nju vjernost. Tako jeza deset godina rada u Berlinid.o.o sat s posvetom dobioSabahudin Selimovi}, servisnitehni~ar VW i Audi.

Ina~e, Berlina Biha} je osno- vana temeljem odluke vlasnika

Irfana Bali}a 28. septembra1995. godine, a registracijadru{tva je okon~ana dva mjese-ca kasnije. U po~etku je firmaposlovala kao dru{tvo jednoglica, da bi 2000. godine izvr{ilo

transformaciju u Berlina d.o.o.Biha}.Berlina je od samih po~etakautemeljila poslovnu strategijuna ~injenici da je svaki klijent ipotencijalni kupac vozila jed-

nako vaàn i poseban. Osobljeku}e gradi povjerenje kroz li~nikontakt, stru~no savjetovanje,kako predmeta kupovine tako ibudu}eg njegovanja i odrà-

vanja istog, uvaàvaju}i u pot-punosti njegove specifi~neèlje, {to se povezuje uz glavneodlike osniva~a i vlasnikaIrfana Bali}a i uposlenih, aodnose se na preciznost, kreati-

vnost, disciplinu, stru~nost kaoi ispunjenje o~ekivanja klijena-ta. Sve ovo, tvrde u ovoj uspje-{noj firmi, ~ini preduvjet zakvalitetan posao, u potpunosti

uskla|en s evropskim, a u tompravcu su se obu~avali svi

uposlenici.Osnovna djelatnost dru{tva jetrgovina, saobra}aj i usluge, aod svojih ranih dana bavi setrgovinom i servisiranjem mo-tornih vozila. Berlina danas

zapo{ljava trideset, ve}inom visokokvalificiranih djelatnika. Valja podsjetiti da je u perioduod osnivanja pa do polovinedecembra 2001. godine,Berlina imala eskluzivni ugo-

vor o poslovnoj suradnji saOPEL-ovim koncesionarom, a

zahvaljuju}i ispunjenju odre-|enih zahtjeva i standarda kojepropisuje proizvo|a~ VW vozi-la i to vrhunskom kvalitetuusluga, dru{tvo Berlina d.o.oBiha} 19. decembra 2001.

godine potpisuje s Upravom Asa Auto d.o.o Sarajevo, gene-ralnim uvoznikom VW-AUDI

AG koncerna za BiH, Pismonamjere za ovla{tenog trgovcaza VW proizvode (putni~ki i

privredni program). Krajem2002. godine, Pismo namjereprerasta u “Ugovor o poslovnotehni~koj saradnji”, koji je idanas aktuelan uz odre|eneizmjene i dopune koje ga prate,te dobija status eskluzivnogovla{tenog partnera Volkswa-gen putni~kih i privrednih vozi-la za podru~je USK.Od svog nastanka pa do 25.decembra 2011. godine plasi-rano je ukupno 1.665 novih

vozila, 652 rabljena vozila,servisirano preko 50.000 vozi-la, a vi{e od 35.000 je pro{lokroz stanicu za tehni~ki pre-

gled. Volksfagenovih vozila jeprodano 1.070 i to 220 teret-nog programa i 850 putni~kih.Kroz servisnu slu`bu Berlinegodi{nje pro|e nekoliko hilja-da vozila iz cijele BiH i

Hrvatske. Klijenti imaju naizboru nova vozila, originalnedijelove, ugradnju dodatneopreme, klima ure|aje i opre-me protiv kra|e.Prodajno - servisni centar Berli-

na izgra|en je i opremljensavremenom opremom, a unjegovom okviru su:• izlo`beni saloni• servisna radionica• skladi{te rezervnih dijelova• skladi{te novih i rabljenih

vozila• stanica za tehni~ki pregled

vozilaKupci i korisnici usluga poklo-nili su povjerenje uposlenicimaBerline koji slijede jedinstvenuposlovnu politiku zasnovanuna zadovoljstvu i sigurnosti kli-

jenata. @ele}i se ista}i profe-sionalno{}u i kvalitetom svojih

usluga u poslovnom svijetuBERLINA d.o.o. Biha} 2007.godine uvodi sistem upravlja-nja kvalitetom poslovanja uskladu sa zahtjevima standa-rda ISO 9001:2000. PP

U restoranu Kostelski Buk,uprili~ena je promocija idegustacija vina slovena~ke

vinarije Vipava, koja jo{ od

1894. godine ba{tini bogatuenolo{ku tradiciju. U ugodnoj iprijatnoj atmosferi okupio se

veliki broj poznavalaca i lju-bitelja vina, a vje{to i iskusnoosoblje restorana potrudilo seugo|aj upotpuniti bogatomgastronomskom ponudom.Me|u gostima iz Slovenije bio

je i Klaudije Skirt, direktor pro-daje vinarije Vipava, koji jepohvalio ljubaznost doma}ina.Posebno je bio prijatno izne-na|en koliko se ljudi u Bosni iHercegovini zanimaju za vina ikako ih dobro poznaju.

Vipava godi{nje proizvede 18

miliona litara vina koje izvozina trì{te EU, Kine, Rusije,

Amerike, a u tom ciklusu Bo-sna i Hercegovina je izuzetno

prisutna je vi{e od 16 godina. Vipava proizvodi 38 vrsta vina,

od toga 70 posto bijelih.Direktor Skirt isti~e da se nji-hova vina prave isklju~ivo od

vrhunskih sorti gro`|a a

Refik Asanovi}, somelijer kom-panije Vipava s dugogodi{njim

iskustvom, gostima je na pose-ban na~in do~arao ukuse imirise vrhunskih vipavskih

vina Predstavljeno je pet

Sivi Pinot, Savignon, Zelen,Pjenu{ac Zelen i Merlot.Najponosniji su na svojepolusuho vino Zelen, kaè

somelijer Asanovi} i dodaje damu je posebno drago kada vidida gosti uìvaju u vinima, a uzto ne{to o njima i nau~e.Da ljepota i vino obavezno iduzajedno pokazala je AndrejaErèti}, aktuelna vinska kralji-ca Slovenije, koja uspje{no pro-movi{e Vipavina vina. Nakon140 javnih nastupa, do{la je ina promociju u Biha}. Andreja,ina~e apsolventica agronomije,kaè da dolazi iz vinogradarskeobitelji i da uìva u razvijanjusvijesti o kulturi pijenja vina.

Vipavina vina bez sumnje su jedan od najprepoznatljivijih

slovena~kih brendova i u Bosnii Hercegovini. Zato Vipavaplanira promocije u svim ve}imbosanskohercegova~kim gra

Promocija vina Vipava u Biha}u

Najponosniji na polusuho vino Zelen Vipava godi{njeproizvede 18 milio-na litara vina kojeizvozi na trì{te EU,Kine, Rusije, Amerike, a u tomciklusu Bosna iHercegovina jeizuzetno va`notrì{te. Na na{emtrì{tu prisutna je vi{e od 16 godina.

Berlina Biha} ovla{teni partner Volkswagena

Deset godina uspje{ne saradnje Berlina je od samihpo~etaka utemeljilaposlovnu strategiju na~injenici da je svakiklijent i potencijalnikupac vozila jednako vaàn i poseban Proteklih deset

godina obiljeìla jeuspje{na poslovnasaradnja sa Asa Autod.o.o Sarajevo,generalnim uvoznikom VW-AUDI AGkoncerna za Bosnu iHercegovinu

037 plus [broj 97-98, 29.12.2011-5.1.2012]

Documents