04 herbicidi u zastiti bilja

HERBICIDI U ZATITI BILJA

HERB

ICID

I U Z

ATI

TI B

ILJA

AG

RI

CO

NT

O

CLE

EN

Projekt fi nancira Europska unijaThis project is funded by the European Union

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji se nain ne moe smatra da odraava gledite Europske unije.

Europsku uniju ini 28 zemalja lanica koje su odluile postupno poveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, jekom razdoblja proirenja u trajanju vie od 50 godina, izgradile zonu stabilnos , demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih pos gnua i svojih vrijednos sa zemljama i narodima izvan svojih granica.


Osijek, 2014.

Autoriceizv. prof. dr. sc. Renata Balievi, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u OsijekuMarija Ravli, mag. ing. agr., Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku

Recenzenti:prof. dr. sc. Mira Kneevi, Poljoprivredni fakultet u Osijekuprof. dr. sc. Nada Paraikovi, Poljoprivredni fakultet u Osijekudoc. dr. sc. Dubravka Dujmovi Purgar, Agronomski fakultet u Zagrebu

Lektorica:Marija Balievi, prof.

Izdava:Poljoprivredni fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuKralja Petra Svaia 1d, HR-31000 Osijek, Hrvatska

Dizajn i tisak: Grafika d.o.o., Osijek, 2014.

Naklada: 250 komada

ISBN 978-953-7871-21-5

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem 131006083

Izdavanje ovog prirunika odobrio je Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odlukom broj 10/14 od 25. veljae 2014.

3Kazalo

Predgovor ................................................................................................................... 4

1. UVOD ................................................................................................................... 6

2. KOROVI ............................................................................................................... 122.1. Podjela korova ........................................................................................... 132.2. Za ta od korova ....................................................................................... 21

3. KRITINO RAZDOBLJE ZAKOROVLJENOSTI ......................................................... 24

4. HERBICIDI ........................................................................................................... 284.1. Mehanizmi djelovanja herbicida ................................................................ 294.2. Kemijska pripadnost herbicida .................................................................. 324.3. Nain primjene herbicida .......................................................................... 344.4. Vrijeme primjene herbicida ....................................................................... 354.5. Formulacije herbicida ................................................................................ 364.6. Proirenje na male kulture ......................................................................... 364.7. Fitotoksinost herbicida ............................................................................. 374.8. Perzistentnost herbicida ............................................................................ 424.9. Gubitci i razgradnja herbicida .................................................................... 43

5. REZIDUE PESTICIDA ............................................................................................ 465.1. Rezidue herbicida ...................................................................................... 485.2. Metode analize ostataka pes cida ............................................................ 48

Literatura .................................................................................................................. 51Saetak ..................................................................................................................... 55Summary ................................................................................................................. 56

41. Poljoprivreda u pograninome podruju Republike Hrvatske

PredgovorPrirunik Herbicidi u za bilja, predstavlja tematsku cjelinu u prikazu utjecaja po-ljoprivrede na okoli i proizvodnju hrane, gledano s aspekta za te bilja. Istraivanja se provode u okviru IPA projekta Doprinos poljoprivrede istom okoliu i zdravoj hrani (Agriculture Contribu on Towards Clean Environment and Healthy Food). Osnovni je cilj projekta povea doprinos poljoprivrede u ouvanju okolia i izgradnji sustava proizvodnje kvalitetnije hrane i poljoprivrednih proizvoda. Projekt je usmjeren poljo-privrednicima i proizvoaima hrane, savjetodavnim i strunim slubama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, obrazovnim i istraivakim ins tucijama, uenicima i studen ma, ali i svim potroaima hrane i zaljubljenicima u poljoprivredu i ouvanje okolia.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloke, nezamisliva je bez uporabe pes cida. Za ta bilja podrazumijeva primjenu pes cida, ime se ostvaruju uvje za osiguravanje dovoljnih koliina hrane. Proizvodnja hrane svakako je najvanija preo-kupacija suvremene civilizacije, u emu poljoprivredna proizvodnja predstavlja naj-znaajniju granu gospodarstva odgovornu za osiguravanje potrebnih koliina hrane. Cilj projektnog ma je utvrdi stanje u poljoprivrednoj proizvodnji Osjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske upanije s posebnim naglaskom na gnojidbu i zaitu poljopri-vrednih usjeva.


Prvi dio prirunika obuhvaa prikaz stanja poljoprivredne biljne proizvodnje u Osje-ko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji i njihov znaaj na razini Republike Hr-vatske. U drugom dijelu prirunika ukratko su prikazane osnovne karakteris ke korova i korovnih zajednica. Nadalje, u priruniku su opisani herbicidni pripravci, te pravila, naela i mjere primjene sredstava za za tu bilja u skladu s pripadajuim propisima. Prirunik je popraen izvornim fotografi jama i crteima.

Autorice ovog prirunika zahvaljuju se svim lanovima projektnog ma Poljoprivred-noga fakulteta u Osijeku i Hrvatske agencije za hranu, kao i naim partnerima u Re-publici Srbiji, lanovima projektnog ma Poljoprivrednoga fakulteta u Novom Sadu, Srednje poljoprivredno-prehrambene kole Stevan Petrovi Brile iz Rume i Regional-ne razvojne agencije Srem. Zahvaljujemo se na interesu, podrci i suradnji svim poljo-privrednim proizvoaima koji su se ukljuili u realizaciju projekta i nadamo se da e im sadraj ovoga prirunika bi koristan.

Iskazujemo i veliku zahvalnost recenzen cama prof. dr. sc. Miri Kneevi, prof. dr. sc. Nadi Paraikovi i doc. dr. sc. Dubravki Dujmovi Purgar, te lektorici Mariji Balievi, prof. na nesebinoj i dobronamjernoj pomoi kao i na savje ma kojima su doprinijeli kvalite prirunika.

Autorice

6Renata Balievi,Marija Ravli

1. UVOD

Osnovni zadatak suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih i kvali-tetnih prinosa poljoprivrednih usjeva. Time, s jedne strane, poljoprivredni proizvoa ostvaruje rentabilnu proizvodnju i prihode, a s druge strane poveava se ukupni fond hrane koja sve vie postaje strategijska sirovina dananjega svijeta.

Podruje Osjeko-baranjske upanije predstavlja jedno od najintenzivnijih pod-ruja biljne poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Prema podacima iz publikacije upanija u brojkama (2008.) Republika Hrvatska ima 1 216 000 ha po-ljoprivrednih povrina, a Osjeko-baranjska upanija 257 595 ha poljoprivrednih povrina.

Ukupne poljoprivredne povrine u Osjeko-baranjskoj upaniji iznose 257 595 ha od ega se kao oranine povrine koristi oko 81%. Prema strukturi vlasnitva oko 60% povrina nalazi se u vlasnitvu poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, a prosjena veliina posjeda iznosi 2,9 ha. U strukturi sjetvenih povrina prevladavaju itarice, industrijsko bilje i krmno bilje.

Od ukupnih poljoprivrednih povrina Osjeko-baranjske upanije najvei udio pred-stavljaju oranice i vrtovi kojih ima 95,1%, zatim vonjaci s 1,7%, livade 1,2%, panjaci 1,0% i vinogradi 1,0%. Prema podatcima u Tablici 1. vidljivo je da je u Osjeko-baranj-skoj upaniji razvijena poljoprivredna biljna proizvodnja.


Sve usjeve u bilo kojem obliku proizvodnje prate i karakteristini tetni organizmi, pa je nuno provoditi odgovarajue mjere zatite. Prije svega, uspjena biljna proizvod-nja ovisi o vrsti i broju korova u pojedinom usjevu, ali i o agroekolokim uvjetima uzgoja kulture. Za razliku od okopavinskih usjeva iji je uzgoj nezamisliv bez provedbe zatitnih mjera protiv korova, za kulture gustoga sklopa (strne itarice, uljana repica, lucerna, ljekovito bilje) smatra se da zatitu protiv korova nije nuno provoditi pri svakom stupnju zakorovljenosti. Nain uzgoja (uski redovi) i habitus biljaka (busanje i stvaranje postranih vlati) omoguuje penici i drugim strninama da se pri manjoj zakorovljenosti usjev uspjeno bori s korovom, odnosno da ga potiskuje kao kompeti-tora. Dakako, preduvjet je potivanje agrotehnikih optimalnih zahvata u tehnologiji proizvodnje, poput pripreme tla za sjetvu, sjetva u optimalnom roku, uravnoteena ishrana, pravodobna prihrana, zatita od bolesti i tetnika i dr.


Tablica 1. Struktura proljetne sjetve po kulturama u 2012. godini u Osjeko- baranj-skoj upaniji

Kultura Plan sjetve (ha)

Kukuruz merkan lni 75 000

Kukuruz sjemenski 4 000

eerna repa 12 000

Soja 18 000

Suncokret 12 000

Jare itarice 4 000

Povre 2 500

Ostale kulture 2 000

Krmno bilje 500

ukupno 130 000

Izvor: upanijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i

umarstvo


Od ukupnih poljoprivrednih povrina u Vukovarsko-srijemskoj upaniji 93,01 % odno-

si se na oranice, 2,90 % na panjake, 0,65 % na livade, te 1,38 % na vinograde i 1,72

% na vonjake (Tablica 2.).

Tablica 2. Struktura povrina prema kategoriji zemljita u Vukovarsko-srijemskoj u-paniji u 2012. godini

Kategorija zemljita Povrina (ha)

Oranice 136 627

Vonjaci 2 532

Vinogradi 2 032

Livade 948

Panjaci 4 258

UKUPNO 146 397

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske

upanije 2012.

10

1. Uvod

Prema zastupljenosti u poljoprivrednoj proizvodnji meu ratarskim kulturama glavni proizvodi su: kukuruz, penica, soja, eerna repa, suncokret, jeam i duhan (Tablica 3.). U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, proi-zvodnja itarica zauzima najznaajnije mjesto.

Tablica 3. Struktura proljetne i jesenske sjetve u 2012. godini u Vukovarsko-srijemskoj upaniji

Kultura Zasijano (ha) %

Kukuruz 29 521 36,33

eerna repa 8 950 11,01

Suncokret 9 782 12,04

Soja 18 097 22,27

Zob 790 0,97

Krumpir 168 0,21

Ostale kulture (krmno bilje, povre) 13 951 17,17

Ukupno proljetne kulture 81 259 100

Penica 35 945 85,06

Pivski jeam 1 037 2,45

Stoni jeam 3 727 8,82

Tri kale 200 0,47

Zob 790 1,87

Uljana repica 563 1,33

Ukupno jesenske kulture 42 262 100

UKUPNO 123 521

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske

upanije 2012.

Zasijanost pojedinih kultura, odnosno plodored u proizvodnoj godini ovisi o vie im-benika, a prvenstveno o tritu cijeni proizvoda, organiziranosti otkupa i rokovima plaanja.

11

1. Uvod

Tablica 4. Broj gospodarstava prema tipu u Vukovarsko-srijemskoj upaniji

Poljoprivredna gospodarstva 2010. godina 2011. godina 2012. godina

Obiteljsko gospodarstvo 9 991 9 548 9 279

Obrt 357 369 351

Trgovako drutvo 150 150 159

Zadruga 63 63 63

Ostali 15 16 14

Ukupno 10 576 10 146 9 866

Od ukupno cca 190 000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hr-vatskoj, na Vukovarsko-srijemsku upaniju otpada 9 866 to je 5,5 % (Tablica 4.).

Grafikon 1. Potronja sredstava za zatitu bilja (Izvor: Agencija za zatitu okolia (2005.))

Prema prikazanim podatcima evidentna je veinska zastupljenost biljne proizvodnje u obje upanije u kojima se provodi IPA projekt Doprinos poljoprivrede istom okoliu i zdravoj hrani. Za ostvarivanje prihvatljivih rezultata proizvodnje kvalitativno i kvantita-tivno opravdanog prinosa, nuna je upotreba sredstava za zatitu bilja. Prema podatci-ma Agencije za zatitu okolia (2005.) u Hrvatskoj se godinje potroi preko 3 000 t dje-latne tvari sredstava za zatitu bilja, od ega na herbicide otpada 50-60% (Grafikon 1.).

12

Renata Balievi,Marija Ravli

2. KOROVI

Korovi su biljke koje rastu na povrinama gdje nisu poeljne. U pravilu se razvijaju na antropogenim stanitima. Pod pojmom apsolutni korov podrazumijevamo sve biljke koje nisu predmet uzgoja i nalaze se u kompeticijskom odnosu te mogu biti tetne za sam usjev. Relativni korov predstavlja svaku biljnu vrstu na proizvodnoj povrini koja nije cilj proizvodnje, to podrazumijeva i rezidualnu kulturnu biljku, primjerice peni-ca u suncokretu.

Korovi nanose velike tete poljoprivrednim usjevima natjeui se s njima za vodu, prostor, svjetlost i hraniva. Potencijalni se gubitak prinosa procjenjuje na 34% (Oerke, 2006.). Ekonomski gubitci procjenjuju se u milijardama dolara, to zbog snienoga prinosa, te dodatnih trokova kao to su primjena herbicida, trokovi mehanikog suzbijanja i slino (Yandoc-Ables i sur., 2006.).

Korovi, osim kompeticijom, negativno utjeu na usjev i putem alelokemikalija. Tako-er oteavaju obradu, etvu ili berbu, poskupljuju proizvodnju (ienje sjemena, do-punska agrotehnika), domaini su razliitim biljnim patogenima te izvor inokuluma za potencijalne zaraze kultiviranih biljaka, domaini su tetnim kukcima i nematodama, te smanjuju kakvou priroda i poljoprivrednih proizvoda. Korovi su i ozbiljan ekoloki problem, s obzirom da su invazivne korovne vrste sposobne mijenjati ekosustave i potisnuti autohtone biljne vrste (Randall, 1996.).

13

2.1. Podjela korovaSve korovne biljke mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine (Koji i sur., 1972.):

1. korovne biljke u uem smislu2. korovne biljke u irem smislu

Korovi u uem smislu predstavljaju onu skupinu biljaka koje su svojom biologijom i ekologijom najbolje prilagoene razvojnom ciklusu pojedinih kulturnih biljaka. Ova se skupina korova naziva jo i segetalni korovi. Segetalne se biljke nalaze samo ili iskljuivo u usjevima ili nasadima, a esto samo u pojedinim usjevima, to znai da je njihov razvoj uvjetovan snanim antropogenim utjecajem. Segetalnu floru moemo podijeliti na korove strnih ita, okopavina, vinograda, vonjaka i vrtova.

Korovi u irem smislu su sve nekorisne i tetne biljne vrste koje se pojavljuju na an-tropogenim stanitima te izvan oraninih povrina. Ovoj skupini pripadaju ruderalne biljke, korovi livada i panjaka, korovi kanala, korovi uma, korovi ribnjaka i drugih stanita.

Stanite (biotop) predstavlja podruje na kojemu se nalazi skupina organizama te je pod utjecajem brojnih abiotikih i biotikih imbenika. S gledita naina i intenziteta ljudskog djelovanja, korove moemo podijeliti prema stanitu kako je prikazano u Ta-blici 5.

2. Plodnost i povi tala u pograninome podruju

14

Tablica 5. Podjela korova prema stanitu (Hulina, 1998.)

Stanite Korovi

1) Kul viranostrna ita (ozima i jara)okopavine (kukuruz, krumpir, povre...)

Plantae segetales (segetalci-agrestalci)Korovi u uem smislu: a) apsolutni i rela vni, b) specijalis i pioniri

2) Nekul viranodvorita, sajmita, nasipi, putovi, eljeznike pruge...

Plantae ruderales (ruderalci)Korovi u irem smislu

3) Polukul viranotravnjaci, usjev djeteline, lucerne, ekstezivni vinogradi i vonjaci

Segetalci i ruderalci

4) Vodeni sustaviribnjaci, kanali

Akva ni i semiakva ni a) plivajui (fl otantni) hidrofi b) uronjeni (submerzni) hidrofi c) higrofi

5) ume i ivice Korovi uma i ivica

Od priblino 350 000 biljnih vrsta ekonomski znaajnije tete ovjeanstvu nanosi oko 250 korovnih vrsta. Taksonomskom analizom utvreno je da se 70% korova razvrstava unutar 12 biljnih porodica (Tablica 6.).

Tablica 6. Taksonomska analiza najznaajnijih korova u svijetu (Maceljski i sur., 2002.)

Porodica Broj vrsta

Poaceae/trave 44

Asteraceae/glavoike 32

Cyperaceae/iljevi 12

Polygonaceae/dvornici 8

Amaranthaceae/irevi 7

Brassicaceae/krstaice, kupusnjae 7

Fabaceae/mahunarke 6

Convolvulaceae/slakovi 5

Euphorbiaceae/mljeike 5

Chenopodiaceae/lobode 4

Malvaceae/sljezovi 4

Solanaceae/pomonice 3

2. Korovi

15

Bioloka podjela korova uzima u obzir nain hranidbe, nain razmnoavanja, duinu ivota i vrijeme pojavljivanja tijekom godine (Tablica 7.).

Tablica 7. Bioloka podjela korova (Hulina, 1998.)

I) Autotrofni

A. razmnoavanje sjemenom B. razmnoavanje sjemenom i vegata vno

1. jednogodinjia) efemere (zimsko-proljetne, proljetne,

ljetne)b) jesensko-zimskic) zimsko-proljetnid) proljetni (ranoproljetni, kasnoproljetni)

2. dvogodinji

1. vrijeama2. korijenovim pupoljcima3. gomoljima4. lukovicama5. podancima6. turionima

II) Poluparazi (hemiparazi )

A. na nadzemnim organima domaina B. na podzemnim organima domaina

III) Parazi (holoparazi )

A. na nadzemnim organima domaina B. na podzemnim organima domaina

U odnosu na ivotni ciklus (duinu ivota) korove moemo podijeliti na jednogodinje (ljetne ili zimske) i dvogodinje (u prvoj godini stvaraju vegetativne organe, a u drugoj godini generativne organe) koji se razmnoavaju iskljuivo sjemenom, te viegodinje ili trajnice koji se razmnoavaju i sjemenom i vegetativno.

U praksi se korovi najee dijele na irokolisne (dvosupnice) i uskolisne (jednosu-pnice) to predstavlja podjelu korova s obzirom na znaajke lista, a toj je podjeli pri-lagoena industrija herbicida. Naime, odlike lista (poloaj, veliina, debljina, osobine kutikule, dlakavost, poloaj i broj pui) u izravnoj su vezi s osjetljivou na herbicide (Hulina, 1998.).

Zastupljenost korovnih vrsta ovisi o usjevu u kojem se pojavljuju. U odnosu na kulturu koju zakorovljuju korovi se dijele na:

1. korove kultura gustog sklopa2. korovi okopavina3. korove viegodinjih nasada4. korove nepoljoprivrednog zemljita

Najznaajnije korovne vrste u usjevima gustog sklopa (itarice, uljana repica) prikaza-ne su u Tablici 8.

2. Korovi

16

Tablica 8. Najznaajnije korovne vrste u usjevima gustog sklopa

Jednogodinje irokolisne vrste Viegodinje irokolisne vrste

Stellaria media/mijakinja Convolvulus arvensis/slak

Galium aparine/priljepaa Cirsium arvense/osjak

Sinapsis arvensis/goruica Symphytum o cinale/gavez

Raphanus raphanistrum/divlja repica Vicia spp./grahorica

Lamium purpureum/mrtva kopriva Sonchus arvensis/ostak

Myoso s arvensis/potonica Jednogodinje uskolisne vrste

Papaver rhoeas/poljski mak Apera spica-ven /slakoperka

Anthemis arvensis/jarmen Alopecurus myosuroides/maji repak

Matricaria chamomilla/kamilica Poa annua/vlasnjaa

Fumaria o cinalis/dimnjaa Avena fatua/divlja zob

Veronica persica/perzijska estoslavica A. ludoviciana/sterilna zob

V. hederifolia/brljanasta estoslavica Lolium spp./ljulj

Viola arvensis/poljska ljubica Viegodinje uskolisne vrste

Capsela bursa-pastoris/rusomaa Agropyron repens/pirika

Ranunculus arvensis/abnjak P. trivialis/obina vlasnjaa

Sve korovne vrste nisu jednako tetne i nemaju jednak znaaj kod suzbijanja. Ka-milica, jarmen, priljepaa, mijakinja, slak i osjak znaajniji su irokolisni korovi, a slakoperka, pirika, maji repak i divlja zob su uskolisne korovne vrste u strnim ita-ricama. Uljanoj repici ine najvee tete ozimi korovi koji niu i prezimljuju zajedno s njom. Iz skupine ozimih korova tetu stvaraju irokolisne vrste kao to su kamilica, jarmen i broika. tetu uljanoj repici nanose i goruica i divlja repica jer pripadaju istoj porodici (Brassicaceae) kao i uljana repica, pa su izgledom i fizioloki, posebno u ranim fazama razvoja, vrlo sline. Njihovo sjeme izmijeano sa sjemenom uljane repice, moe utjecati na kvalitetu ulja. Od uskolisnih korova u uljanoj repici najee se javljaju slakoperka, rosulje i ljulj. S obzirom da su strne itarice najei predusjevi uljanoj repici, samonikle (rezidualne) itarice kao uskolisni korovi mogu biti veliki problem.

2. Korovi

17

Slika 1. Korovna flora u penici (Foto: M. Ravli)

Slika 2. Povrina zakorovljena poljskim slakom (C. arvensis) (Foto: M. Ravli)

2. Korovi

18

Slika 3. Klijanac ira (A. retroflexus) Slika 4. Klijanac tunja (P. oleracea)

Najznaajnije korovne vrste u okopavinama (kukuruz, suncokret, eerna repa, soja) prikazane su u Tablici 9.

Slika 5. Zakorovljenost suncokreta s kotanom (Foto: A. Markulj)

Foto

: R. B

ali

evi

Foto

: R. B

ali

evi

2. Korovi

19

Tablica 9. Najznaajnije korovne vrste u okopavinskim kulturama

Jednogodinje irokolisne vrste Viegodinje irokolisne vrste

Chenopodium album/bijela loboda Convolvulus arvensis/slak

Ch. polyspermum/viesjemena loboda Cirsium arvense/osjak

Amaranthus retrofl exus/ir Rumex crispus/kiselica

Polygonum persicaria/pjegas dvornik Symphytum o cinale/gavez

Fallopia convolvulus/povijajua heljda Jednogodinje uskolisne vrste

Solanum nigrum/crna pomonica Echinochloa crus galli/kotan

Datura stramonium/kunjak Setaria glauca/crvenkas muhar

Ambrosia artemisiifolia/ambrozija S. viridis/zeleni muhar

Xanthium strumarium/dikica Digitaria sanguinalis/svraica

Abu lon theophras /mranjak Panicum milliaceum/proso

Sinapis arvensis/goruica P. capillare/vlasasto proso

Hibiscus trionum/sljezolika Viegodinje uskolisne vrste

Anagallis arvensis/kriviica Sorghum halepense/divlji sirak

Matricaria chamomilla/kamilica Agropyron repens/pirika

Stachys annua/istac Cynodon dactylon/troskot

Zakorovljenost jednogodinjim irokolisnim i uskolisnim korovima znaajna je karak-teristika okopavinskih usjeva, dok su viegodinje vrste prisutne ovisno o intenzitetu obrade tla i zakorovljenosti oranice (Kneevi i sur. 2012)

Slika 6. A. theophrasti Slika 7. X. strumarium

Foto

: A. M

arku

lj

Foto

: M. R

avli

2. Korovi

20

Najznaajnije irokolisne korovne vrste u kukuruzu su ir, bijela loboda, mjehurasta sljezolika, poljski osjak, slak i muhari. Posebnu potekou predstavljaju viegodinji irokolisni korovi kao to su slak, ladole, osjak i gavez.

Slika 8. Korovna flora vinograda (Foto: R. Balievi)

21

Korovna flora viegodinjih nasada dijeli se na zimsko-proljetne, ljetne i kasno ljet-ne, odnosno jesenske korove. Najzastupljeniji korovi u viegodinjim nasadima su otrodlakavi ir, bijela loboda, sitna konica, ptiji dvornik, srednja mijakinja, ljubi-asta svraica, obini kotan, zeleni muhar, pirika, poljski slak i poljski osjak.

2.2. Zatita od korovaSuzbijanje korova obuhvaa sve mjere zatite od korova kojima smanjujemo zako-rovljenost i kompeticiju korova prema kulturi. Pri tome je vana i ekonomska isplati-vost, odnosno opravdanost primjene mjera zatite s obzirom na smanjenje gubitka prinosa.

Prevencija je osnovni i najvaniji pristup zatiti od korova kojom sprjeavamo uno-enje novih i irenje postojeih korova na odreenom podruju. Iako kratkorono moe povisiti cijenu proizvodnje, prevencijom dugorono rjeavamo problem ko-ro va.

Preventivne mjere ukljuuju:- odravanje istoe gospodarskih dvorita i orua,- unitavanje korova na okolnim nepoljoprivrednim zemljitima

(rubovi cesta),

22

- koritenje organskog gnojiva koje ne sadri ive sjemenke korova,- sprjeavanje osjemenjivanja korova kao i vegetativnog irenja

viegodinjih korova,- zakonsku regulativu.

Slika 9. Mehaniko suzbijanje korova (Foto: R. Balievi)

Suzbijanje korova mogue je kulturnim i agrotehnikim te mehanikim mjerama. Kulturne i agrotehnike mjere obuhvaaju plodored, podusjeve (za trajne nasa-de, te enjak, luk i kupusnjae), prilagodbu vremena i gustou sjetve, kontrolu plodnosti tla. Mehanike mjere obuhvaaju obradu tla, zatravljivanje, zastiranje (maliranje etvenim ostatcima, plastinim folijama, ivim malem), plijevljenje, natapanje.

2. Korovi

23

Slika 10. Zakorovljenost usjeva paprike

(Foto: M. Ravli)

Bioloke mjere zatite od korova podra-zumijevaju koritenje ivih organizama u njihovom suzbijanju. U biolokoj bor-bi protiv korova mogu se koristiti fito-fagni kukci, nematode, mikrobioloki agensi (patogene gljive i bakterije), mi-kotoksini (metaboliti gljiva) te vie bilj-ke kompetitori.

Primjena herbicida spada u kemijske mjere suzbijanja korova. Kako bi bilo mogue to tonije odrediti treba li pro-voditi mjere suzbijanja korova i kakav e ekonomski uinak one imati, nuno je uzeti u obzir vie kriterija kojima se odreuje tetna prisutnost i kritino razdoblje zakorovljenosti usjeva.

24


Kritino razdoblje zakorovljenosti (KRZ) predstavlja vrijeme kada se prisutnost korova drastino odraava na prirod usjeva, odnosno razdoblje u razvoju kulture u kojem joj korovi nanose najvee tete te ih je potrebno suzbiti.

Prag tetnosti, odnosno kritini broj korova predstavlja broj, masu i postotak pokrov-nosti korovnih biljaka.

Na kritino razdoblje zakorovljenosti utjeu agrotehnika, sklop, sorta, tlo, vremenske prilike, vrsta i brojnost korova, vrijeme nicanja korova u odnosu na kulturu, odnosno svi oni imbenici koji mogu utjecati na kompetitivnu sposobnost kulturne biljke ili korova (Ivanek Martini, 2010.).

Kritino razdoblje zakorovljenosti u usjevu kukuruza kree se od razvijena 2-3 lista pa do 10-12 listova. U ovom razdoblju kukuruz ima spor vegetativni porast i zato ga ko-rovi lako nadvladaju. Naime, u poetku razvoja ima dovoljno prostora, hraniva, vode i svjetla i za kulturu i za korov, a nakon razvijenih 10 do 12 listova kukuruz poinje intenzivno rasti i korovi koji niknu u tom razdoblju ne nanose veliku tetu biljakama kukuruza.


3. KRITINO RAZDOBLJE ZAKOROVLJE-NOSTI

25


Shema 1. Kritino razdoblje zakorovljenosti usjeva kukuruza

26

Suncokret je najizloeniji napadu korova od nicanja pa sve do faze 4 do 6 razvijenih listova. Suncokret ima spor vegetativni porast, to je razlog osjetljivosti na prisutnost korova. Nakon estoga lista biljke suncokreta brzo razvijaju bujnu nadzemnu masu pa korovi koji niu nakon kritinog razdoblja zakorovljenosti ne nanose im izravnu tetu.

Kritino razdoblje zakorovljenosti za eernu repu traje u periodu od osam tjedana nakon nicanja, odnosno etiri tjedna nakon to repa razvije dva para pravih listova. Najvei prinos eerne repe postie se ukoliko su korovi suzbijani od treega do deve-tog tjedna nakon nicanja (Ostoji, 1987., arec, 1998.).

Kritino razdoblje zakorovljenosti krumpira traje od dva tjedna nakon nicanja pa sve do zatvaranja redova. Ahmadvand i sur. (2009.) istraivali su utjecaj sklopa krumpira na kritino razdoblje zakorovljenosti i utvrdili da kod guega sklopa (6,6 biljaka/m2) kritino razdoblje zakorovljenosti zapoinje 24 dana nakon nicanja, kada je zatvoreno 50% sklopa, a zavrava 43 dana nakon nicanja, kada je sklop zatvoren 80%. Krumpiru uzgajanom u rjeemu sklopu (5,3 biljke/m2) kritino razdoblje zakorovljenosti zapo-inje 19 dana nakon nicanja, kada je 40% sklopa zatvoreno, a zavrava 51 dan nakon nicanja, kada je sklop potpuno zatvoren.

Kritino razdoblje zakorovljenosti u usjevu soje traje dva do tri tjedna nakon nicanja, dok usjev uljane repice treba biti ist od korova do zatvaranja redova.

27

U penici kritini broj korova u jesensko-zimskom razdoblju za jednogodinje usko-lisne korove iznosi 25 biljaka/m2, za jednogodinje jesensko-zimske korove malog habitusa 20 biljaka/m2, za jednogodinje jesensko-zimske korove srednjeg habitusa 15 biljaka/m2, a za agresivne jesensko zimske jednogodinje korove 0,5-1 biljaka/m2. Kao prag za tretiranje moe se uzeti takoer i 5% povrine tla ili 70 do 80 korovnih biljaka razliitih vrsta u stadiju kotiledona ili prvoga pravog lista/m2. Za praksu je prihvatljivije uvaiti broj biljaka/m2 s obzirom da je kritino razdoblje zakorovljenosti strnih itarica od poetka do kraja busanja.

Shema 2. Kritino razdoblje zakorovljenosti penice

Da bi se izbjegao gubitak prinosa zbog korova usjevu je potrebno osigurati odreeni dio ivotnog ciklusa bez korova. Penici je potrebno osigurati 19% ivotnoga ciklusa bez korova, kukuruzu 25%, eernoj repi 42%, a enjaku, mrkvi i luku preko 50% tra-janja vegetacije (Van Heemst, 1985.).

3. Kri no razdoblje zakorovljenos

28


4. HERBICIDI

Herbicidi su kemijska sredstva koja su sposobna suzbiti ili zaustaviti rast pojedinih bi-ljaka. Njihovom se primjenom postie suzbijanje nekih ili svih vrsta korova. Herbicidi mogu posjedovati selektivno djelovanje, tj. da unitavaju samo pojedine vrste korova ili totalno djelovanje, da suzbijaju sve vrste korova.

Izbor herbicida ovisi o vrsti usjeva, stanju zakorovljenosti i stupnju razvoja korova. Svaki herbicid ima odreeni spektar djelovanja na korovne vrste pa je poznavanje za-stupljenih vrsta korova odreenog stanita jedan od osnovnih preduvjeta za pravilan izbor herbicida, vremena i naina njegove primjene. Kako su floristiki sastav i graa korovnih zajednica vrlo heterogeni i ovise o usjevu i agroekolokim uvjetima stanita, praktino je nemogue pronai jedan herbicid kojim bi uinkovito suzbili sve korovne vrste. Tako je izbor herbicida i njihova primjena specifina na svakom stanitu i prije svega ovisi o zastupljenosti korovnih vrsta. Na pozitivan uinak primjenjenih herbicida veliku ulogu imaju vremenske prilike tijekom primjene herbicida i u periodu aktivnoga djelovanja pripravka. Osim toga uspjeh primjenjenog herbicida ovisi o mehanikim, fizikim, kemijskim i drugim osobinama tla. U poljoprivrednoj proizvodnji, pri rjeava-nju problema zakorovljenosti na obradivim povrinama, ekonomski i ekoloki razlozi usmjeravaju panju na vanost poznavanja biologije pojedinih korovnih vrsta i njihove reakcije na agrotehnike mjere.

29

4.1. Mehanizmi djelovanja herbicida

Herbicid u biljku moe dospijeti:

1. kroz list2. kroz korijen3. kroz list i korijen.

Djelovanje herbicida putem lista odvija se kada sredstvo dolazi na povrinu lista te kroz kutikulu, epidermu i palisadni parenhim prodire sve do floema. Tu se preko asi-milata (krob) sistemino translocira do mjesta djelovanja.

Djelovanje herbicida kroz korijen odvija se kada se sredstvo primjenjuje putem tla, tj. prskanjem po povrini ili unoenjem u tlo. Za aktivaciju sredstva potrebne su oborine. Kia s povrine tla premjeta herbicid u zonu korijena korovne biljke koja ga potom usvaja u vodi. S vodom herbicid prodire kroz epidermu u endodermu primarne kore te dospijeva u ksilem, odakle uzlaznim kretanjem vode u biljci dospijeva do mjesta djelovanja.

2. Plodnost i povi tala u pograninome podruju

30

4. Herbicidi

Herbicidi su sposobni zaustaviti ili usporiti neke ivotno vane fizioloke procese bilj-ke kada dospiju do mjesta molekularnog djelovanja. S gledita utjecaja na fizioloke procese herbicidi se mogu podijeliti u sljedee grupe:

1. Inhibitori acetyl CoA karboksilaze (ACCase) 2. Inhibitori acetolaktat sintaze (ALS) 3. Inhibitori fotosinteze u fotosustavu II 4. Inhibitori fotosinteze u fotosustavu I 5. Inhibitori protoporfirinogen oksidaze (PPO) 6. Inhibitori biosinteze karotenoida 7. Inhibitori EPSP sintaze 8. Inhibitori glutamin sintetaze 9. Inhibitori DHP (dihidropteroat) sintaze 10. Inhibitori diobe stanica 11. Inhibitori sinteze stanine stjenke (celuloze) 12. Inhibitori sinteze lipida 13. Sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)

Inhibitori acetyl CoA karboksilaze prekidaju sintezu masnih kiselina te uzrokuju izosta-janje razvoja novih listova, dok razvijeno lie poprima crvenkastu boju. Biljke ugibaju za 10 14 dana.

Inhibitori acetolaktat sintaze (ALS) zaustavljaju sintezu proteina i nukleinskih kiselina te uzrokuju prestanak rasta i klorozu. Nakon 1 do 4 tjedna dolazi do pojave nekroza.

Mehanizam djelovanja inhibitora fotosinteze u fotosustavu II temelji se na ometanju prijenosa elektrona u fotosustavu II. Posljedica djelovanja oituje se u pojavi kloroze na rubovima listova, te u konanici do nekroze.

Inhibitori fotosinteze u fotosustavu I ometaju prijenos elektrona u fotosustavu I.

Inhibitori protoporfirinogen oksidaze (PPO) oksidiraju protoporfirinogen IX u proto-porfirin IX koji u prisutnosti svjetla stvara kisikove radikale. Uslijed toga dolazi do klo-roze, a kasnije i do nekroze.

Inhibitori biosinteze karotenoida inhibicijom sinteze dovode do destrukcije klorofila te uslijed toga dolazi do blijeenja biljaka, zaostajanja u rastu i ugibanja.

Inhibitori EPSP sintaze inhibicijom enzima 5-enolipiruvil ikimat-3-fosfat sintaze sprje-avaju sintezu aromatskih aminokiselina to zaustavlja rast, uzrokuje klorozu na listo-vima, dok starije lie pocrveni, a biljka na kraju ugiba.

31


Inhibitori glutamin sintetaze inhibicijom enzima u biljci uzrokuju nakupljanje amoni-jevih iona to dovodi do unitenja stanine membrane. Posljedica su pojava kloroze i nekroze.

Inhibicija DHP (dihidropteroat) sintaze uzrokuje prekid sinteze folne kiseline te prekia rasta i stvara nekroze na biljkama. Uslijed toga biljka ugiba nakon 1 do 2 tjedna.

Inhibitori diobe stanica djeluju na blokiranje sinteze tubulina, onemoguuju razdvaja-nje diobenog vretena ili inhibiraju sintezu masnih kiselina.

Inhibicijom sinteze stanine stijenke (celuloze) prekida se rast biljke, pupovi pocrve-ne, a biljke se sue.

Inhibitori sinteze lipida ometaju proces produljivanja masnih kiselina. Biljke kao po-sljedica toga esto niti ne niknu, klijanci su deformirani, a lie slijepljeno.

Sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi) smanjuju djelovanje indo-loctene kiseline. Uzrokuju nenormalan rast, deformacije i devijacije biljnih organa.

Prema aktivnosti herbicidi se dijele na:1. kontaktne herbicide 2. sistemine herbicide

32

Kontaktni herbicidi unitavaju tkiva biljke koja dou u kontakt s njima. Openito to su herbicidi s najbrim djelovanjem. Manje su uinkoviti kod biljnih vrsta koje imaju sposobnost obnavljanja iz korijenja.

Sistemini herbicidi djeluju putem lista ili korijena tretirane biljke. Oni su sposobni kontrolirati biljke koje se obnavljaju iz korijena, te imaju neto sporije, ali uinkovitije djelovanje na korovne vrste.

4.2. Kemijska pripadnost herbicida

Herbicidi su prema kemijskoj pripadnosti, grai, strukturi i zajednikim svojstvima razvrstani u 30 skupina, bez obzira na mehanizam djelovanja i vrijeme i nain primje-ne (Tablica 10.). Razvrstavanje herbicida u skupine po kemijskoj pripadnosti zasniva se na kemijskoj slinosti pojedinih herbicidno aktivnih molekula.

Tablica 10. Podjela herbicida prema kemijskim skupinama (Cvjetkovi i sur., 2013.)

Kemijska skupina Mehanizam djelovanja Ak vne tvari

Deriva fenoksi karboksilnih kiselina

13. 2,4 D, MCPA, mekoprop i mekoprop-P, diklorprop-P

Piridin-karboksilne kiseline

13. pikloram, dikamba, klopiralid, fl uroksipir ester, aminopiralid

Kinolin karboksilne kiseline

13. kinmerak

Ariloksifenoksi propiona

1. fl uazifop-p-bu l, kizalofop-p, fenoksaprop-P-e l, propakizafop

Cikloheksadinoni 1. cikloksidim, kletodim

Fenilpirazolini 1. pinoksaden

Aminofosfona 7. glifosat

8. glufosinat

Nitrili 3. bromoksinil oktanoat, joksinil

Benzo adiazinoni 3. bentazon

Dipiridili 4. dikvat

4. Herbicidi

33

Sups tuirani deriva fenilureje

3. linuron, klortoluron, izoproturon

Karbama 3. fenmedifam, dezmedifam

9. asulam

12. prosulfokarb

Benzofurani 12. etofumesat

Triazini 3. terbu lazin

Triazinoni 3. metribuzin, metamitron

Uracili 3. lenacil

Piridazinoni 3. kloridazon

Sulfonilureja herbicidi 2. triasulfuron, tribenuron, fensulfuron-me l, amidosulfuron, nikosulfuron, rimsulfuron, oksasulfuron, jodsulfuron, trifl usulfuron, prosulfuron, foramsulfuron, tritosulfuron, fl azasulfuron, metsulfuron-me l

Imidazolinoni 2. imazamoks

Triazolpirimidini 2. metosulam, fl orasulam

Triazoloni 2. propoksikarbazon

Dinitroanilini 10. pendimetalin

Kloracetamidi 10. (S)-metolaklor, metazaklor, (s)-dimetenamid, acetoklor, propizoklor, dimetaklor, petoksamid

Amidi 10. fl ufenacet, propizamid, napropamid

6. difl ufenikan, fl ukloridon, befl ubutamid

Izoksazoli i izoksazolidinoni

6. izoksafl utol, klomazon

Triketoni 6. mezotrion, tembotrion

N-fenil alamidi 5. fl umioksazin

Difenil eteri 5. oksifl uorfen, bifenoks

Oksidiazoli 5. oksadiargil

4. Herbicidi

34

4.3. Nain primjene herbicida

Herbicidi se mogu primijeniti na dva naina:1. selektivna primjena2. totalna (neselektivna) primjena

Selektivni herbicidi djeluju fitocidno (unitavaju) na neke vrste korovnih i kulturnih bi-ljaka dok su prema drugim vrstama selektivni. Primjena selektivnih herbicida vezana je za odreeni razvojni stadij biljke. Selektivni uinak zasniva se na razliitom stupnju usvajanja, razliitom intenzitetu translokacije, metabolizmu i biokemijskom djelova-nju izmeu kulture i korova.

Kod sisteminih selektivnih herbicida djelatna se tvar premjeta (translocira) kroz sta-nija biljke do mjesta djelovanja. Kod kontaktnih selektivnih herbicida djelatna se tvar nakon primjene ne translocira (ili je translokacija ograniena) te dolazi do oteenja onih biljnih dijelova s kojima je kropivo dolo u dodir.

Totalni ili neselektivni herbicidi djeluju neselektivno, odnosno unitavaju sve biljke koje se nalaze na povrini koja se tretira. Totalni hebicidi primjenjuju se:

- prije pripreme tla za sjetvu/sadnju usjeva i nasada,- nakon sjetve, a prije nicanja usjeva,- na povrinama izmeu dvije sjetve/sadnje kultura,- u viegodinjim nasadima podignutih uzgojnih oblika (kada kora voaka nije

zelena),- na strnitima nakon etve,

- za obnovu travnjaka, livada i panjaka,- na neobraenim povrinama,- na nepoljoprivrednim povrinama,- na eljeznikim prugama, putovima, igralitima, na bankinama,- na kanalima za odvodnju i navodnjavanje.

Desikanti i defolijanti su sredstva za unitavanje nadzemnih zelenih dijelova biljaka, izazivaju uvenue i suenje kulturnih biljaka zbog sprjeavanja prelaska sisteminih bolesti u podzemne organe i ujednaavanja zriobe, odnosno olakavanja etve ili ber-be sjemenskog krumpira, uljane repice, soje, suncokreta i slino.

4. Herbicidi

35

4.4. Vrijeme primjene herbicida

Selektivno herbicide moemo primijeniti u tri roka (Tablica 11.):

1. prije sjetve odnosno sadnje kulture (pre-sowing)2. nakon sjetve, a prije nicanja (pre-emergence)3. nakon nicanja (post-emergence).

Tablica 11. Podjela herbicida prema nainu i vremenu primjene

Herbicidi

Selek vna aplikacija

1) prije sjetve/sadnje (pre-sowing)

tre ranje po tlu sa ili bez inkorporacije rezidualni herbicidi

tre ranje po listu korova folijarni herbicidi

2) nakon sjetve, a prije nicanja (pre-em)

tre ranje po tlu rezidualni herbicidi


3) nakon nicanja (post-em)



Totalna aplikacija

1) prije sjetve/sadnje (pre-sowing)



2) nakon nicanja (post-em) tre ranje po listu korova folijarni herbicidi

Prije sjetve ili sadnje kulture (pre-sowing) mogu se primijeniti rezidualni herbicidi i to tretiranjem po tlu sa ili bez inkorporacije. U ovoj fazi korovi jo nisu niknuli te e se aplicirani herbicid nakon nicanja usvojiti putem korijena. Ukoliko je povrina koju tretiramo ve zakorovljena, primjenjuju se lisni (folijarni) herbicidi.

Nakon sjetve, a prije nicanja (pre-em) takoer se mogu primijeniti rezidualni i folijarni herbicidi. Rezidualne herbicide koristimo tretiranjem po tlu dok korov i usjev nisu nikli, a folijarne tretiranjem po listu izniklih korova.

4. Herbicidi

36

Nakon nicanja (post-em) usjeva i korova primjenjuju se folijarni (kontaktni ili sistemi-ni) herbicidi. Ukoliko korovi jo nisu iznikli, mogu se primijeniti i zemljini rezidualni herbicidi.

Totalne herbicide primjenjujemo prije sjetve usjeva tretiranjem tla rezidualnim her-bicidima. Takoer koristimo i kontaktne herbicide nakon nicanja korova. U viegodi-njim nasadima totalni herbicidi se mogu primijeniti tretiranjem u trake.

4.5. Formulacije herbicidaHerbicidna sredstva ili pripravci na trite dolaze u razliitim formulacijama.

Razlikujemo herbicide

A. u krutom obliku:1. praiva za suspenziju (WP) ili moiva praiva2. dispergirajue granule (DF, WDF, WG)3. granule (G)4. praiva (P ili D)5. pjenuave tablete (T)

B. u tekuem obliku:1. koncentrirana emulzija (EC)2. tekua koncentrirana emulzija u vodi (EW)3. koncentrirana suspenzija (KS, F ili FL)4. mikrokapsulirana forma (MC, CS)5. vodotopivi koncentrat (SL)6. uljna koncentrirana suspenzija (OD)

7. suspoemulzija (SE).

Potrebna dozacija kod tekuih oblika mjeri se zapreminom (volumenom) po jedinici povrine, a kod krutih pripravaka vaganjem.

4.6. Proirenje na male kulture

Prema Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (NN 70/2005) lankom 33. predvia se do-zvola za proirenje primjene sredstva za zatitu bilja na male kulture/male namjene. Sredstava za zatitu bilja kojima se proiruje primjena na male kulture i male namjene smiju upotrebljavati svi korisnici sredstava za zatitu bilja u Republici Hrvatskoj su-

4. Herbicidi

37

kladno odobrenim namjenama, primjenama, ogranienjima i drugim uvjetima, te u skladu s uputama, upozorenjima, obavijestima, mjerama opreza i drugim podatcima koji su navedeni na etiketama svakog pojedinog sredstva za zatitu bilja.

Budui da se za izdavanje dozvole za proirenje primjene na male kulture i male na-mjene ne trae podatci o uinkovitosti kao i ostali podatci i informacije o moebitnim tetnim, nepovoljnim ili ograniavajuim uincima sredstava za zatitu bilja, niti se oni ocjenjuju, korisnici snose odgovornost za eventualni rizik pri uporabi sredstava za zatitu bilja po rjeenju o dozvoli za proirenje primjene na male kulture i male namjene.

4.7. Fitotoksinost herbicida

Fitotoksinost predstavlja negativan utjecaj sredstva za zatitu bilja na fizioloke pro-cese u biljkama, odnosno oteenja na tretiranim biljkama i to najee uslijed nepra-vilne primjene pesticida. Veliki broj herbicida zbog svojih kemijskih i biolokih svojsta-va izaziva neeljene promjene na biljnim organima nakon primjene.

Oteenja na biljkama oituju se na liu, cvjetovima, plodovima ili cijelim biljkama. Vidljivi simptomi fitotoksinosti na biljkama javljaju se kao opekotine, klorotine i ne-

38

krotine pjege, suenje dijelova biljaka, otpadanje listova, deformacije biljnih organa i u konanici propadanje itave biljke.

Oteenja nastala uslijed fitotoksinosti mogu biti prolazna ili trajna. Postoje tri grupe biljaka koje moemo otetiti, a to su biljke koje tretiramo, susjedne biljke ako u trenut-ku tretiranja pue vjetar i sljedee biljke koje e biti uzgajane na istom tlu.

Fitotoksinost moe biti uzrokovana:- primjenom prevelike doze ili koncentracije,- prilikom zanoenja (drift),- primjenom herbicida pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, - primjenom u pogrenoj fenofazi,- prilikom interakcije s drugim sredstvima (kombinacija sredstava),- aplikacijom na tlo i dospijevanjem na biljke,- osjetljivou sorte,- primjenom neispravnog sredstva,- primjenom sredstva neregistriranom za odreenu kulturu,- rezidualnim djelovanjem ostataka herbicida (perzistentnost).

39

Slika 11. Fitotoksinost na liu ljive uslijed zanoenja herbicida sa susjedne parcele (Foto: M. Ravli)

Slika 12. Fitotoksinost na listu ljive (Foto: M. Ravli)

4. Herbicidi

40

Do pojave fitotoksinosti dolazi uslijed primjene prevelike doze ili koncentracije od-nosno primjene herbicida u koliinama veim od onih koje su preporuene. Primjena prevelike doze ili koncentracije moe biti posljedica nepravilnog pripravljanja sred-stva, nekvalitetnog mijeanja sredstva u rezervoaru prskalice, neispravnog ureaja za prskanje ili uslijed preklapanja prohoda prskalica. Neispravno odabrana dozacija u odnosu na tip tla takoer moe djelovati fitotoksino. Pojava kloroze odnosno izbjelji-vanja biljaka ili uvijanja lista esti su simptomi predozacije herbicida.

Zanoenje, odnosno drift, jedan je od najeih uzroka pojave fitotoksinosti herbi-cida. Do zanoenja dolazi prilikom tretiranja pri vjetrovitom vremenu to moe dove-sti do raznoenja herbicida na susjednu povrinu i kulturu u kojoj se ne smije primije-niti. Najvea brzina vjetra prilikom primjene herbicida smije iznositi 2,6 m/s. Herbicidi koji su izrazito hlapljivi trebaju se primjenjivati pri sasvim mirnom vremenu.

Fitotoksinost herbicida moe se javiti i uslijed visokih temperatura zraka pri primjeni kod nekih sredstava iznad 25 C.

Primjena u pogreno vrijeme s obzirom na fenofazu biljke moe dovesti do fitotok-sinosti uslijed vee osjetljivosti kulturne biljke na herbicid. Oteenja mogu nastati primjerice pri prekasnoj primjeni sredstva.

41

Slika 13. Oteenje na klijancu uljne bundeve uslijed primjene herbicida iz skupine izoksazolidinoni (klomazon) (Foto: Z. Besek)

Iako kultura moe biti tolerantna na primjenu nekog sredstva, prilikom njegove pri-mjene s nekim drugim sredstvom moe doi do pojave fitotoksinosti. Do oteenja biljaka moe doi prilikom nepridravanja uputa, odnosno ogranienja za mijeanje sredstava. Fitotoksinost moe biti uzrokovana primjenom dva ili vie herbicida istog ili razliitog mehanizma djelovanja.

Kod primjene zemljinih herbicida moe doi do pojave fitotoksinosti ukoliko primje-njeni herbicid dospije na biljku. Uslijed jake kie herbicid moe dospjeti s tla na biljku i izazvati oteenja.

Do pojave oteenja biljaka moe doi na nekoj uzgajanoj kulturi ukoliko je prethod-na kultura bila tretirana nekim perzistentnim herbicidom. Dogaa se da odreene zasijane i herbicidom tretirane povrine treba preorati i zasijati drugom kulturom, stoga rezidualni ostatci primijenjenog herbicida jo uvijek ostaju prisutni u tlu. Pojavu fitotoksinosti mogue je donekle izbjei izborom kulture, meutim, ali kako je veina herbicida selektivna samo na odreen broj kultura, taj je izbor vrlo suen. Za izbor naredne kulture potrebni su laboratorijski i poljski pokusi.

4. Herbicidi

42

Slika 14. Fitotoksinost pedimentalina na usjev uljne bundeve (Foto: Z. Besek)

Fitotoksinost moe biti uzrokovana jednim ili vie imbenika, a najee je uzrokova-na ljudskim djelovanjem, odnosno nepanjom.

4.8. Perzistentnost herbicidaPerzistentnost herbicida je sposobnost njihovog odravanja u tlu, vodi ili biljkama, odnosno stupanj njihove odrivosti u prirodnim uvjetima. Perzistentnost predstavlja mjeru kojom se izraava koliko dugo sredstvo ostaje u aktivnoj formi na mjestu treti-ranja ili u okoliu.

Period kroz koji herbicidi ostaju aktivni u tlu je razliit, od nekoliko dana do vie go-dina. Primjerice, vrijeme raspada atrazina u tlu kree se od 6 do 15 mjeseci (Ostoji, 2003.). Duljina poluivota parakvata je relativno duga i iznosi 1000 dana, dok je du-ljina poluivota glifosata u tlu od 10 do 100 dana, odnosno u prosjeku samo 32 dana (Hornsby i sur., 1996., Monsanto, 2005.). Ostatci perzistentnih herbicida (atrazin, metribuzin i trifluralin) mogu ostati u tlu i unititi sljedei usjev i vie godina nakon primjene (Piotrowicz-Cielak i Adomas, 2012.).

4. Herbicidi

43

Herbicid bi se u tlu u aktivnom stanju trebao dovoljno dugo zadrati kako bi djelo-vao uinkovito na suzbijanje korova, ali dovoljno kratko da bi se tetno djelovanje na ovjeka i okoli svelo na minimum. Perzistentnost herbicida poeljna je osobina koja omoguuje njihovo due rezidualno djelovanje, a time i uspjeniju zatitu od korova.

S druge strane rezidue perzistentnih herbicida mogu imati i nepoeljne uinke kao: a) otetiti osjetljive kulture u plodoredu, b) suziti plodored a time i izbor herbicida,c) doprinijeti akumulaciji herbicida u tlu i biljnim proizvodima u naknadno posi-

janim kulturama,d) nepovoljno utjecati na mikroorganizme tla.

Na perzistentnost herbicida u tlu utjeu razliiti imbenici kao to su njihova stabil-nost, koncentracija, oblik formulacije, tip tla, sadraj organske tvari, mikroorganizmi, temperatura, klima, padaline i slino.

4.9. Gubitci i razgradnja herbicida

Herbicidi koji dospiju u tlo podlijeu razliitim procesima gubitka i razgradnje (Shema 3.), a o kojima u velikoj mjeri ovisi perzistentnost herbicida.

44

Procesi gubitka herbicida nastaju uslijed:- ispiranja u dublje slojeve,- isparavanja,- apsorpcije od strane biljke,- adsorpcije na minerale i organske koloide tla.

Shema 3. Gubitci i razgradnja herbicida

4. Herbicidi

45

Kod gubitka herbicida, molekule zadravaju svoj prvobitni oblik, no nedostupne su biljkama. Ispiranjem u dublje slojeve herbicidi postaju nedostupni biljkama. Ispiranje herbicida ovisi o njihovoj topljivosti u vodi, koliini vode i njegove adsorbcije na ko-loidne estice tla. Isparavanje herbicida odvija se tijekom i nakon njegove primjene. Intenzitet isparavanja ovisi o kemijskim svojstvima herbicida i meteorolokim imbe-nicima atmosfere kao to su vlanost, tlak i temperatura zraka te vjetar. Herbicidne molekule adsorbiraju se na minerale i organske koloide tla. Adsorpcija ovisi o tipu tla, pa primjerice tla bogata organskom tvari imaju veliku mo adsorpcije herbicida.

Procesi razgradnje ili degradacije odvijaju se uslijed:- fotorazgradnje, - kemijske razgradnje i - razgradnje mikroorganizmima.

Molekule herbicida razgradnjom prelaze u inaktivne sastojke te poinju gubiti na svojoj toksinosti. Fotorazgradnja ili fotodegradacija herbicida odvija se iskljuivo na povrini tla te je njezin doprinos ukupnoj transformaciji najmanji. Fotodegradacija herbicida ovisi o intenzitetu svjetlosti, karakteristikama tla, vegetaciji te kemijsko-fizi-kalnim osobinama herbicida.

Kemijska razgradnja herbicida u tlu odvija se razliitim kemijskim procesima bez pomoi ivih organizama. Najee kemijske reakcije razgradnje su oksidacija, re-dukcija, hidroliza i hidratacija. Kod kemijske razgradnje herbicida znaajni su pH, temperatura i vlanost tla, stupanj adsorpcije molekula te tip i brzina kemijske tran-sformacije.

Mikrobioloka razgradnja herbicida ukljuuje djelovanje mikroorganizama kao to su gljive, alge i bakterije. Herbicidne molekule slue kao izvor hrane i energije mikroor-ganizmima tla koji ih razlau i koriste za svoje potrebe. Razlaganje mikroorganizmima jedan je od najznaajnijih procesa razgradnje herbicida u tlu.

4. Herbicidi

46


5. REZIDUE PESTICIDA

Rezidue pesticida su ostatci u ili na proizvodima biljnog ili ivotinjskog podrijetla koji se pojavljuju kao rezultat uporabe sredstava za zatitu bilja pri provedbi kemijskih mjera zatite od :

- tetnih organizama biljaka (tetnika, bolesti, korova i sl.),- uporabe veterinarsko medicinskih proizvoda u veterinarskoj medicini i biocid-

nih sredstava u komunalnoj higijeni.

Ostatci pesticida mogu se nai u namirnicama biljnog (voe, povre, itarice) i ivo-tinjskog (meso, mlijeko, jaja) podrijetla, vodi za pie, povrinskim vodama, u tlu, u atmosferskom zraku i zraku prostorija u kojima se rukuje pesticidima.

Karenca predstavlja najkrai vremenski period koji mora proi od zadnje primjene pe-sticida do prve berbe, etve, otkosa ili putanja stoke na ispau. Izraava se u danima.

Toleranca ili MDK je maksimalna doputena koliina aktivne tvari i proizvoda razgrad-nje te tvari nekog sredstva za zatitu bilja (pesticida) u namirnici (ili stonoj hrani) ili na njoj, u trenutku njezina stavljanja u promet. Tolerance su propisane posebnim pravilnicima (posebni za namirnice, pitku vodu i stonu hranu). Duljina karence odre-ena je na nain koji osigurava da se za to vrijeme koliina sredstva razgradi ispod tolerance. Pridravamo li se karence, moemo biti sigurni da u proizvodu nee biti prekoraena toleranca.

47

Razina ostataka pesticida ovisi o koliini (dozi) primjenjenog sredstva, broju tretiranja, vremenskom roku izraenom u danima koji je proao od zadnjeg tretiranja kulture do stavljanja proizvoda na trite, fizikalnim i kemijskim svojstvima aktivne tvari, poljo-privrednoj kulturi u kojoj se sredstvo primjenjuje.

Vrlo je vano sustavno praenje ostataka pesticida u i na hrani kako biljnog tako i ivotinjskog porijekla. Kako su pesticidi u osnovi kemijski spojevi i po svojoj prirodi po-sjeduju odreeni stupanj otrovnosti, pod odreenim okolnostima mogu predstavljati rizik. Da bi se rizik sveo na najmanju moguu mjeru, pesticidi, prije stavljanja na tri-te, prolaze opsene toksikoloke kontrole, procjene sigurnosti te je rizik za zdravlje potroaa, ako ih se koristi u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, zanemariv.

Uslijed neprimjerene primjene pesticida, zlouporabe, zanoenja, ne pridravanja uputstava i drugih nepravilnosti., mogu se nai ostatci djelatnih tvari, njihovih me-tabolita i/ili produkata razgradnje u i na proizvodima biljnog podrijetla iznad zakon-ski propisanih granica. To moe dovesti do akutne ili kronine opasnosti po zdravlje potroaa. Zakonski propisane vrijednosti MDK daleko su ispod toksikoloki sigur-nosnih granica te izloenost koliinama ostataka iznad tih vrijednosti ne predstavlja opasnost za zdravlje. Stoga vrijednosti maksimalno doputenih koliina predstavljaju prvenstveno provjeru ispravne upotrebe pesticida i olakavaju meunarodnu robnu razmjenu. Svako prekoraenje MDK vrijednosti predstavlja osnovu za niz mjera kao

4. Fosfa u tlima i vodama

48

to su: preporuke inspekcijskim slubama da pojaaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je analizom utvreno prekoraenje MDK, preporuke proizvoau koji te proizvo-de stavljaju na trite, upozorenja proizvoau kako ne primjenjuje pesticid u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom (Ljubeti i sur., 2010.).

5.1. Rezidue herbicidaHerbicidi su kemijska sredstva koja su vrlo toksina, a esto i kancerogena. Koriste se u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali njihovi ostatci ulaze u prehrambeni lanac i djeluju dugorono i tetno. Najvei dio rezidua unitava se tijekom pripreme hrane (kuhanjem, peenjem i sl.).

Toksikoloki znaajni herbicidi su: ariloksifenoksipropionati (APP) (peroksisomni proli-feratori, npr. haloksifop), triazini (kancerogeni (atrazin, cijanazin) i teratogeni (cijana-zin) za ivotinje), supstituirani derivati ureje (npr. kancerogeni diuron i linuron), difenil eteri (npr. karcinogeni laktofen), tiadiazoli (npr. kancerogeni flutiacet metil ), triazoli (npr. kancerogeni amitrol ), izoksazoli (npr. izoksaflutol ) (Jai, 2013.).

5.2. Metode analize ostataka pesticidaOdreivanje ostataka pesticida u uzorcima hrane ili uzorcima iz okolia predpostavlja niz odreenih operacija. Idealna situacija bi bila kad bi uzorak (analit) bio ve otopljen u otapalu i u dovoljnoj koncentraciji za detektiranje i kvantificiranje. Kada dobijemo analit u odreenom otapalu, postoje razne potekoe koje se odnose na senzitivnost i selektivnost tehnike, poto su esto koncentracije tvari koje interferiraju vee od sa-mog analita. Zbog toga je u cilju razviti to bolji postupak ekstrakcije i ienja uzorka koji e ukloniti neistoe iz uzorka i ekstrahirati potreban analit.

Homogenizacija uzorka

Uzorci se moraju tretirati razliitim postupcima kako bi se dobila homogena raspodje-la ciljanog analita.

Openito kruti uzorci se drobe ili melju u posebno dizajniranim mlinovima za mljevenje uzorka. Vrlo je vano da se prilikom postupka usitnjavanja ne stvara toplina kako ne bi utjecala na termolabilne uzorke. Uzorci hrane se mogu prije mljevenja narezati na sitne komadie pomou noa. Smrzavanje uzoraka posebno se preporuuje za uzorke s puno masti (sir) ili za mekane uzorke kod kojih postoji opasnost od separacije faza prilikom mljevenja (jetra, citrusi). Danas se masovno koristi tretiranje uzoraka sa suhim ledom kako ne bi stajanjem dolo do razgradnje analita, te za lake homogeniziranje uzoraka . Prije ulaska u proces ekstrakcije uzorci moraju stajati na hladnom mjestu.

5. Rezidue pes cida

49


Ekstrakcija i proiavanje

Ekstrakcija uzorka je jedan od najvanijih koraka u analizi pesticida. Ekstrakcijom ne samo da se prenosi analit u odgovarajue otapalo, nego se i koliina analita koncen-trira.

Glavni cilj bilo koje ekstrakcije je izolacija analita, upotrebljavajui odgovarajuu fazu za ekstrakciju. Pesticidi iz vodenih uzoraka (uzorci voda) najee se ekstrahiraju upo-trebljavajui vrstu fazu solid phase extraction (SPE) ili solid phase microextracti-on (SPME). Ekstrakcija pesticida iz uzoraka okolia i hrane vri se mijeanjem uzorka s odgovarajuim otapalom kako bi se potpomogla migracija analita iz uzorka u ekstrakt. To se naziva tekua ekstrakcija liquid extraction. Proiavanje se odvija proputa-njem uzoraka kroz razne kolone koje zadravaju koekstrakte. Ponekad se ekstrakcija i proiavanje odvijaju istovremeno.

Ekstrahiranje pesticida iz uzoraka i pripremanje za snimanje dugotrajan je, skup i in-tenzivan proces rada. Pomo ovom problemu daje nova metoda Quechers koja je pri-lagoena koliinama uzoraka i broju analita. Ova multirezidualna metoda je poluila brojano poveanje obraenih uzoraka i istovremenu obradu vie stotina pesticida, te je takoer poboljala analitiku osjetljivost (Bursi i sur., 2013.).

50

Quechers dolazi od skraenice rijei: Qu/Quick-brzo E/Easy-jednostavno Ch/Cheap-jeftino E/Effective-uinkovito R/Rugged-robusno S/Safe-sigurno

Quechers metoda je predstavljena 2002. godine na EPRW (European Pesticide Re-sidue Workshop), kao metoda izbora za analiziranje ostataka pesticida u namirnica-ma biljnog podrijetla. Ova metoda zbog svoje visoke uinkovitosti, broja analita koje obuhvaa, nala je vrlo brzo primjenu u mnogobrojnim laboratorijima. Prihvaanjem ove metode, veina europskih laboratorija poela je korisiti Quechers u pripremi uzo-raka. U Hrvatskoj se primjenjuju razliiti laboratorijski pristupi ekstrakciji, od tekue ekstrakcije liquid extraction, SPE solid phase extraction do koritenja GPC Gel permeation chromatography.

Instrumentalne metode

Instrumentalne metode za analiziranje pesticida ukljuuju plinsku kromatografiju gas chromatography (GC), spektrometriju masa mass spectrometry (MS), te-

51

kuinsku kromatografiju visoke djelotvornosti high-perfomance liquid chromato-graphy (HPLC) i tekuinsku kromatografiju vezanu sustavom spektrometrije masa (LCMS) (Pradyot, 2004.). U Europi i Hrvatskoj se koriste svi navedeni sustavi u analizi ostataka pesticida u hrani.

LiteraturaAhmadvand, G., Mondani, F., Golzardi, F. (2009): Effect of crop plant density on cri-

tical period of weed competition in potato. Scientia Horticulturae 121: 249-254.

Andrakovi, V. (urednik) (2008.): upanija u brojkama 2008. Osjeko-baranjska upa-nija. Osijek. http://www.obz.hr/hr/pdf/zub%202008.pdf

Balievi, R., Ravli, M. (2013.): Fitofarmacija, interna skripta. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Dostupno na: http://www.pfos.unios.hr/~dsego/ftp/Skripta_Fitofar-macija_Balicevic_Ravlic.pdf,

Beri, J. (2008.): Fitotoksinost uzrokovana nepravilnom primjenom herbicida ili fun-gicida. Poljoprivredna savjetodavna sluba. Dostupno na: [http://www.savjeto-davna.hr/?page=savjeti,13,206]

52

Bursi, V., Vukovi, G., pirovi, B., Lazi, S., Pucarevi, M., Zeremski, T. (2013.): QuEchers method for determination of pesticides residues in cherries. Agricultu-re & Forestry, 59(3): 91-100.

Cvjetkovi, B., Baok, R., Igrc Bari, J., Bari, K. Ostoji, Z. (2013.): Pregled sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj za 2013. godinu, Glasilo biljne zatite, 12:1-2. Infomart Zagreb d.o.o.

FOCUS (2008.): Pesticides in Air: Considerations for Exposure Assessment. Report of the FOCUS Working Group on Pesticides in Air, EC Document Reference SAN-CO/10553/2006, 327 pp.

Hornsby, A.G., Wauchope, R.D., Herner, A.E. (1996.): Pesticide properties in the envi-ronment. Springer-Verlag, New York, Berlin, Heidelberg.

Hulina, N. (1998.): Korovi. kolska knjiga, Zagreb.

Ivanek-Martini, M., Ostoji, Z., Bari, K., Gori, M. (2010.): Vanost poznavanja kritinog razdoblja zakorovljenosti poljoprivrednih kultura. Poljoprivreda, 16(1): 57-61.

Jai, M. (2013.): Rezidue i kontaminanti u hrani. Univerzitet u Tuzli, Tehnoloki fakul-tet, Tuzla.Dostupno na: www.hranomdozdravlja.com/.../file.php?file=Rezidue_i_kontaminanti.

Kneevi, M., Balievi, R., Ravli, M., Ravli, J. (2012): Impact of tillage systems and herbicides on weeds and soybean yield. Herbologia, Vol. 13. No. 2, 29- 39.

Kneevi, M. (2006.): Atlas korovne, ruderalne i travnjake flore, Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Koji, M., Stankovi, A., anak, M. (1972.): Korovi biologija i suzbijanje. Institut za zatitu bilja, Novi Sad.

Ljubeti, V., Novakovi, V., Bokuli, A. (2010): Slubene kontrole i program monitorin-ga ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla. 5. Konferencija o sigurnosti kakvo-i hrane. Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/22006.pdf

Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Igrc Bari Jasminka., Ostoji, Z. (2002.): Prirunik iz za-tite bilja, Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu RH i Hrvatsko drutvo biljne zatite, M&D, Zagreb.

Ministarstvo poljoprivrede (2012.): Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju po-vra za 2013. godinu.

Monsanto (2005.): http://www.monsanto.com/monsanto/content/products/pro-ductivi ty/roundup/gly_halflife_bkg.pdf

53

Oerke, E.C. (2006.): Crop losses to pests. The Journal of Agricultural Science, 144(1): 31-43.

Ostoji, Z. (2003.): Mogu li ostatci atrazina tetiti iduim kulturama. Gospodarski list, 161 (22): 47-48.

Ostoji Z. (1987.): Osvrt na sadanje stanje primjene herbicida u ratarskim kulturama. Poljoprivredne aktualnosti, 3-4: 685-695.

Piotrowicz-Cielak, A. J., Adomas, B. (2012.): Herbicide Phytotoxicity and Resistance in Legume Plants. U: Herbicides - Environmental Impact Studies and Manage-ment Approaches, Alvarez-Fernandez, R. (Ed.), InTech, dostupno na: http://www.intechopen.com/download/get/type/pdfs/id/25990

Pradyot, P. (2004.): Deans Analitical Chemistry Handbook. 2nd Edition. McGraw-Hill Proffesional.

Randall, J. M. (1996.): Weed control for the preservation of biological diversity. Weed Technology, 10: 370-383.

Stankovi, A. (1972.): Fitofarmacija I. deo. Drutvo za zatitu bilja SRS, Novi Sad.

Stefanovi, L., Simi, M., inar, B. (2011.): Kontrola korova u agroekosistemu kukuru-za. Institut za kukuruz, Zemun Polje.

Tiinovi, A., Bari, K., Ostoji, Z. (2007.): Utjecaj jednokratne, dvokratne i trokratne primjene herbicida poslije nicanja na korove u eernoj repi. Agronomski glasnik, 69(6): 445-447.

arec V. (1998.): Kritini period zakorovljenosti i mogunosti viekratne primjene her-bicida u eernoj repi. Magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb.

ari, T. (1980.): Korovi i njihovo unitavanje herbicidima. Niro Zadrugar, Sarajevo.

ovljanski, R., Lazi, S. (2007.): Osnovi fitofarmacije. Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.

Van Heemst, H.D.J. (1985): The influence of Weed Competition on Crop Yield. Agricul-tural Systems, 18: 81-93.

Yandoc-Ables, C.B., Rosskopf, E.N., Charudattan, R. (2006.): Plant Pathogens at Work: Progress and Possibilities for Weed Biocontrol. Part 1: Classical vs. Bioherbicidal Approach. Online. APSnet Features. Dostupno na: http://www.apsnet.org/publi-cations/apsnetfeatures/Pages/WeedBiocontrolPart1.aspx

Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (NN 70/2005)

*** Informacija o stanju i problematici biljne proizvodnje na podruju Osjeko-ba-ranjske upanije, Osijek, lipanj 2013.

54

*** Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2012. godini, Vinkovci, veljaa 2013.

***Agencija za zatitu okolia (2005.): Tlo, kopneni okoli Poljoprivredno okolini indikatori Republike Hrvatske, Zagreb.

http://www.agroklub.com/ratarstvo/laudis-novo-iskustvo-u-zastiti-kukuruza/6804/

http://www.agroklub.com/ratarstvo/ozime-zitarice-i-jesenski-korovi/7749/

www.vusz.hr

5. Znaaj i porijeklo tekih metala u tlima

55

SaetakPrirunik Herbicidi u zatiti bilja, predstavlja tematsku cjelinu u prikazu utjecaja po-ljoprivrede na okoli i proizvodnju hrane, gledano s aspekta zatite bilja. Istraivanja se provode u okviru IPA projekta Doprinos poljoprivrede istom okoliu i zdravoj hrani (Agriculture Contribution Towards Clean Environment and Healthy Food). Osnovni je cilj projekta poveati doprinos poljoprivrede u ouvanju okolia i izgradnji sustava proizvodnje kvalitetnije hrane.

Prirunik obuhvaa prikaz stanja poljoprivredne biljne proizvodnje u Osjeko-baranj-skoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Glavni dio prirunika sadri osnovne karakteri-stike korova i korovnih zajednica u biljnoj prozvodnji. Korovi predstavljaju veliki pro-blem u biljnoj proizvodnji i njihovo pravovremeno i uinkovito suzbijanje opravdana je mjera pri ostvarivanju visokih i kvalitetnih prinosa. Suvremena poljoprivredna pro-izvodnja zahtjeva racionalnu i preciznu primjenu herbicidnih pripravaka. Za uspjenu primjenu herbicida potrebno je poznavati biologiju i ekologiju korovnih vrsta kao i herbicide koji se primjenjuju. Nepravilna primjena herbicida moe rezultirati nizom negativnih posljedica. Stoga su u priruniku opisani herbicidni pripravci, te pravila, naela i mjere njihove primjene u skladu s okolino prihvatljivijom zatitom bilja.

56

Summary The handbook Herbicides in Plant Protection, represents a thematic unit in review of the impact of agriculture on the environment and food production, from the as-pect of plant protection. Researches are carried out in framework of the IPA project Agriculture Contribution Towards a Clean Environment and Healthy Food. The main objective of the project is to increase the contribution of agriculture to environment protection and development of quality food production system.

The handbook overviews the state of agricultural crop production in Osijek-Baranja and Vukovar-Srijem County. The main part includes the basic characteristics of weeds and weed communities in plant production. Weeds represent a significant problem in crop production and their timely and effective management is justified in achieving high and quality yields. Modern agricultural production requires a rational and preci-se application of herbicides. For an efficient application of herbicides it is necessary to know the biology and ecology of weeds and the herbicides applied. Improper use of herbicides can result in a range of negative consequences. Therefore, the handbo-ok describes herbicides, as well as rules, principles and measures for their implemen-tation in accordance with environmentally acceptable plant protection.


HERB

ICID

I U Z

ATI

TI B

ILJA

AG

RI

CO

NT

O

CLE

EN

Projekt fi nancira Europska unijaThis project is funded by the European Union

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji se nain ne moe smatra da odraava gledite Europske unije.

Europsku uniju ini 28 zemalja lanica koje su odluile postupno poveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, jekom razdoblja proirenja u trajanju vie od 50 godina, izgradile zonu stabilnos , demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih pos gnua i svojih vrijednos sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages false /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 150 /GrayImageDepth 8 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /FlateEncode /AutoFilterGrayImages false /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages false /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 300 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError false /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 11.34000 11.34000 11.34000 11.34000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/CreateJDFFile false /Description >>> setdistillerparams> setpagedevice

04 herbicidi u zastiti bilja

Documents