1 prostor i perspektiva
DESCRIPTION
eduTRANSCRIPT
PROSTOR PROSTOR I I
PPERSPEKTIVAERSPEKTIVA
Prostor Prostor je sve ono što nas okružuje. On sadrži
sav naš poznat i nepoznat, vidljiv i nevidljiv svet.
U užem smislu prostor je udaljenost dokle doseže pogled sa predstavama oblika – predmeta i živih bića.
Prostor likovnih umetnosti
Likovne umetnosti organizuju prostor, struktura im je prostorna i zato spadaju u prostorne umetnosti.
Prostornost likovnih umetnosti može da se posmatra u uzajamnom odnosu trojnog ciklusa:
- Spoljnog prostora
- Prostora duha i
- Estetskog prostora
Spoljni prostor
Spoljni prostor je sve što nas okružuje i u čemu se dešavaju svakodnevna kretanja i delovanja. On je realan, materijalan i trodimenzionalan.
Prostor duha
Prostor duha je naše viđenje i percepcija spoljnog prostora. On je slika svesti i podsvesti (snova), imaginacije i, osim za trenutna, vezan je za prethodna iskustva, zbog čega je individualan. Kao i realni spoljni i on je trodimenzionalan.
Estetski prostor
Estetski prostor je vrsta prostora koji se konstituiše preko specificnog odnosa posmatrača prema nekoj pojavi, prostor u kome je moguć estetski doživljaj.
Umetnički prostor ili prostor umetničkog dela je prostor unutar estetskog koji je umetnički oblikovan i definisan kao umetničko delo, prostor gde se dešava umetnost.
Prostor umetničkog dela nastao je iz realnog prirodnog i psihološkog doživljenog prostora. Saznavanje likovnog prostora je proces pri kojem iz prirodnog trodimenzionalnog prostora, percepcijom naših čula, nastaje takođe trodimenzionalni psihološki prostor – prostor doživljavanja i trenutnog osećanja ili pamćenja.
Umetnička dela su prostorna rešenja i zauzimaju odgovarajući prostor. Nastaju komponovanjem različitih elemenata kompozicije, koje odgovarajućim principima komponovanja, oblikujemo na prostoru koji može biti dvodimenzionalan (papir, platno, tkanina...) ili trodimenzionalan (arhitektura , skulptura i dr. u prostoru).
Prostor arhitekture je trodimenzionalan, određen je funkcijom i obuhvata unutrašnji prostor koji je
otvorima povezan sa spoljnim prostorom.
Skulptura je trodimenzionalna, ima volumen, masu, težinu, zauzima deo prostora, spoljni prostor
deluje na nju, ali je njena celina, u suštini, nezavisna od okoline.
Prostor slike je, za razliku od prostora arhitekture i skulpture, dvodimenzionalan. Slika ima dvodimenzionalnu podlogu (slikarsko platno, papir, zid, tkaninu i dr.) i strukturirani prostor.
Slikarski prostor može biti koncipiran dvodimenzionalno i trodimenzionalno. U slučaju trodimenzionalnog prikaza on je irealan – na dvodimenzionalnoj površini podloge strukturira se likovni prostor koji pruža privid -iluziju trodimenzionalnosti.
Perspektiva
Od najranijih vremena ljudi su pokušavali da na crtežu ili slici prikažu predmete kakvi su oni u stvarnosti i kako ih njihove oči i mozak vide, ali im to nije dugo polazilo za rukom.
Problem je nastajao kada je nešto što ima tri dimenzije : visinu, širinu (dužinu) i dubinu trebalo prikazati na nečemu (najpre zid pećine, kasnije papirus, platno, tkanina...) što ima samo dve dimenzije (širinu i dužinu).
Perspektiva
Perspektiva je način prikazivanja trodimenzionalnog volumena i prostora na dvodimenzionalnoj površini – ravni, odnosno prevođenje trodimenzionalne stvarnosti u dvodimenzionalnu sliku stvaranjem iluzije dubine i daljine.
Perspektiva
Vremenom su ljudi koristili različite načine – perspektive, kao što su:
Vertikalna Obrnuta Ikonografska ili hijerarhijska
Perspektiva kroz vekove
Perspektiva
Tokom Renesanse umetnici su počeli da se interesuju kako da predstave dvo-dimenzionalna umetnička dela da izgledaju kao tro-dimenzionalna.
Renesansa- (1450-1600): Renesansa je nastala u Italiji i raširila se na čitavu Evropu. Umetnost, nauka i literatura doživele su procvat.
Perspektiva
Renesansni umetnici su došli do ideje da bi mogli koristili matematičke – geometrijske principe i tako su izumeli linearnu – linijsku perspektivu.
Linearna ili geometrijska perspectiva omogućila je umetnicima iluziju dubine na ravnoj površini.
PerspektivaNajpoznatiji renesansni umetnici su bili:
Michelangelo Leonardo da Vinci Raphael
Perspektiva Linearna perspektiva:
Bazirana je na načinu na koji i ljudsko oko vidi svet. Objekti koji su bliže izgledaju veći, dok objekti koji su
dalje izgledaju manji. Da bi izrazili iluziju prostora umetnici su kreirali tačku
nedogleda (beskonačnosti) na liniji horizonta. Objekti se crtaju koristeći ortogonalne linije, koje
vode od njih i skupljaju se u tački nedogleda.na liniji horizonta.
Perspektiva
Osnovni pojmovi linearne perspektive su: Stajalište – tačka gledanja Tačka nedogleda
Tačka na horizontu u kojoj se prividno završavaju u prirodi paralelne linije. Može biti jedna ili više tačaka nedogleda.
Horizont ili Linija horizonta Linija gde se prividno spajaju nebo i zemlja ili nebo i more
Linearna perspektivaCrvena horizontalna linija je linija horizonta.
Linearna perspektivaPrave – ortogonalne linije spajaju se u TAČKI NEDOGLEDA
Linearna perspektiva sa jednim nedogledom
Umetnici koriste perspektivu sa jednom tačkom nedogleda da bi prikazali objekte koji se licem nalaze ispred njih.
Linearna perspektiva
ZADATAK: Prikazati trodimenzionalni kvadar
u linearnoj perspektivi sa jednim
nedogledom
Linearna – jedan nedogled Najpre se nacrta Linija
horizonta - horizontalna linija paralelna sa donjom ivicom slike. Predstavlja nivo – visinu
očiju posmatrača. To je linija gde se sreću
nebo i zemlja. Položaj linije horizonta
zavisi od toga koji deo objekta želimo da vidimo i prikažemo.
U ovom slučaju prikazaćemo prednju i gornju stranu.
Linearna – jedan nedogledObeležimo tačku na sredini linije horizonta. To će biti naša tačka nedogleda. Ona se uvek nalazi na liniji horizonta, ali ne mora biti na njenoj sredini. Približavanjem tački nedogleda objekti postaju sve manji, da bi na kraju i sami nestali u njoj.
Linearna – jedan nedogledNacrtamo prednju stranu kvadra (kvadrat ili
pravougaonik) ispod linije horizonta.
Linearna – jedan nedogledPovucimo prave linije iz uglova kvadrata ili pravougaonika do tačke nedogleda. Ove linije se nazivaju ortogonalne.
Linearna – jedan nedogledPovučemo horizontalnu liniju između dve gornje ortogonalne linije gde smatramo da se naš objekat završava.
Linearna – jedan nedogledIz krajnje desne tačke na nacrtanoj horizontalnoj liniji
spustimo vertikalnu liniju (upravnu – pod pravim uglom na donju ivicu slike) do preseka sa donjom ortogonalnom
linijom.
Linearna – jedan nedogledObrišemo delove ortogonalnih linija od kraja objekta do tačke nedogleda. Dobili smo 3-D
objekat - kvadar u perspektivi sa jednim nedogledom
Perspektiva u odnosu na položaj objekta
Centralna (središnja) Ptičja Žablja ili pseća
Središnja, ptičja i žablja (pseća) perspektiva
Linearna perspektiva sa jednim nedogledom - različiti primeri
Linearna perspektivasa dve tačke nedogleda
Linearna perspektiva sa dve tačke nedogleda se koristi kada se objekat nalazi vertikalnom ivicom ispred nas.
Linearna perspektiva sa dva nedogleda
(objašnjenja ista kao i za jedan nedogled)
Dva nedogleda
Dva nedogleda
Dva nedogleda
Dva nedogleda
Dva nedogleda
Dva nedogleda
Dva nedogleda
Linearna perspektiva sa 2 tačke nedogleda
U savremenom slikarstvu koriste se:
Linearna ili geometrijska perspektiva (sa jednim ili više nedogleda)
Atmosferska ili vazdušna perspektiva Koloristička perspektiva Poliperspektiva Prekrivanje Položaj i Veličina objekata ...
Linearna perspektivasa 1 tačkom nedogleda
Sava Šumanović, Šid
Claude Monet, Stanica Sen Lazar
Linearna perspektivasa 2 tačke nedogleda
Linearna perspektiva sa dva nedogleda
Atmosferska (vazdušna) perspektiva
C. Lorrain, Kralj David i tri junaka
Koloristička perspektiva Juan Griss
PoliperspektivaPikaso, Gospođice iz Avinjona
Prekrivanje objekata
Položaj objekata
Veličina objekata
Prekrivanje, položaj, veličina objekta
Žorž Sera, Nedeljno popodne
Vrste perspektiva(ponavljanje)