Trsat kratka povijest / 1

TRSAT najstariji je dio grada Rijeke na strmoj litici iznad kanjona Rjeine, na njezinom istonom dijelu koja nedaleko potom utjee u Rijeki zaljev. Protee se od povijesne jezgre Trsata do Sveuilinog kampusa na istoku, a na sjeveru do naselja Strmica. Na mjestu dananjeg rijekog Starog grada nalazila se Tarsatica, grad-utvrda, koja je od 4. st. bila kljuna toka rimskog obrambenog sustava, Liburnijskog limesa. Nakon pogibije franakog markgrofa Erika u borbi s Hrvatima 799. godine, Franci razaraju Tarsaticu. Nakon njihovog odlaska, domae se liburnijsko i romanizirano stanovnitvo tijekom seobe naroda ubrzo slaveniziralo, a naziv grada Tarsaticae prenio se na susjedni brijeg nad Rjeinom i prilagodio se slavenskom izgovoru kao Tersat, Cersat i napokon Trsat. Od kraja 8. pa do pred kraj 13. stoljea nema podataka o Rijeci pa tako ni o Trsatu. Trsat je od 1223. godine, kada je dospio pod vlast Frankopana, pa do dananjih dana vie puta mijenjao vlasnike bili su to grofovi Celjski, Ugarska, Austrija, Venecija, Turska, Bakarski municipij, Kraljevina Ilirija (Napoleon), Kraljevina SHS, Italija, Njemaka, Jugoslavija i danas Hrvatska.

Trsatska gradina 2014.

Rijeka sa Trsatske gradine 2014.

Franz Jascke: Pogled na ruevine i franjevaki

samostan na Trsatu 1808.

Dolazak Karla VI. u Rijeku 1728. godine obojeni crte (dio) u pozadini Trsat

Francesco Pauer: Pogled na Trsat oko 1870.

Trsat kratka povijest / 2

ZNAAJNIJI DATUMI U POVIJESTI TRSATA 1288. 2013.

Trsatska gradina

Petar Krui Spomen ploa 1491. 1537. na poetku stuba

Franjevaki samostan

1288. Prvi put se spominje Trsat kao sjedite Vinodolske upe u posjedu Krkih knezova kod sastavljanja Vinodolskog zakona.

1291. Od 15. svibnja 1291. do 10. prosinca 1294. godine boravila je, prema legendi, na trsatskoj Ravnici Sveta kua u kojoj je arhaneo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da e zaeti Isusa.

1367. Papa Urban V. poslao je na Trsat ikonu Bogorodice s Kristom, koju je navodno naslikao Sv. Luka. Trsatski povjesniar Franjo Glavini navodi da je udotvorna slika Gospe Trsatske, Majke Milosti, poklonjena 1362. godine.

1431. Franjevaki samostan i crkva Gospe Trsatske utemeljeni su kao zadubina kneza Martina Frankopana.

1453. Martin Frankopan sagradio je na trsatskoj Ravnici samostan uz doputenje pape Nikole VI.

1460. Donijet je Trsatski statut pisan glagoljicom.

1509. U lipnju senjski kapetan Andrija Bot oslobodio je Rijeku od Mleana. Trsat je ponovo u vlasnitvu Bernardina Frankopana.

1527. Turci su osvojili Trsat i nekoliko mjeseci bili njegovim gospodarima.

1531. Kliki kapetan Petar Krui dao je sagraditi prvi dio Trsatskih stuba.

1624. Rijeki kapetan Stjepan della Rovere dao je sagraditi u crkvi Gospe Trsatske kapelu Sv. Ane i obiteljsku grobnicu. Za rtvenik Sv. Ane naslikao je G. P. Telesforo de Pomis oltarnu sliku Sv. Ane Trojne s obitelji Stjepana della Rovere.

1628. Carski zvaninik u Rijeci Karlo Wassermann sa suprugom dao je sagraditi kapelu Sv. Karla na Trsatu.

1629. 5. oujka izgorio je Franjevaki samostan. Izgradnja novog samostana zavrena je 1691. godine.

Trsat kratka povijest / 3

Mistina veera Sv. Obitelji

(detalj)

1631. vicarac fra Serafin Schn slika pale na oltarima Sv. Mihovila, Sv. Nikole i Sv. Katarine sa zagovornicima u crkvi Gospe Trsatske.

1640. Dovren je dio franjevakog samostana, u kojem je refektorij za koji je fra Serafin Schn zavrio sliku Mistina veera Gospodinova.

Donijet je novi Trsatski statut koji je vrijedio i kroz itavo 18. stoljee.

1644. 24. kolovoza senjski biskup Mariani posvetio je kamen temeljac ime poinje generalna obnova i proirenje crkve Gospe Trsatske, koja traje do 1652. godine.

U crkvi Gospe Trsatske podignut je mramorni oltar Sv. Katarine.

Sagraeno je pjevalite u crkvi Gospe Trsatske.

1648. Fra Franjo Glavini objavio je u Udinama knjigu Historia Tersattana.

1660. upnik Antoni produljio je crkvu Sv. Jurja.

1674. Senjsko-modruki biskup Ivan Smoljanovi posvetio je oltar Sv. Sebastijana i oltar Blaene Djevice Marije u crkvi Sv. Jurja.

1678. Crkva Sv. Jurja dobila je prve ispovjedaonice i propovjedaonicu.

1690. Grobniki kapetan Franjo Frankulin dao je sagraditi u crkvi Gospe Trsatske kapelu Sv. Antuna Padovanskog i grobnicu.

1692. Glavni oltar u crkvi Gospe Trsatske dao je podii Ivan Uzolin, umirovljeni zagrebaki sudac.

1701. Podignut je mramorni oltar Sv. Mihovila u crkvi Gospe Trsatske.

1704. Christophoro Tasca iz Bergama crta na stropu refektorija

franjevakog samostana kompoziciju Bezgrena Djevica kojoj se klanjaju Sv. Franjo i Sv. Antun.

1705. Christophoro Tasca slika u refektoriju franjevakog samostana sliku udesno umnoavanje kruha i kompoziciju Izraelci sabiru manu u pustinji, te portrete franjevakih svetaca Sv. Bernardina, Sv. Bonaventure i Sv. Petra Alkantara.

Zagrebaki biskup Martin Brajkovi postavlja na ulazu u svetite Gospe Trsatske reetku od kovanog eljeza.

Serafin Schn 1605. 1693.

Franjo Glavini 1585. 1652.

Mramorni oltar Sv. Mihovila

Mramorni oltar Sv. Katarine

Glavni oltar crkve Gospe

Trsatske

Reetka od kovanog eljeza

Trsat kratka povijest / 4

Marija Terezija 1717. 1780.

Crkva Gospe Trsatske

Laval Nugent 1777. 1862.

Crkva Sv. Jurja

1715. Rijeanin Petar Franceti dobio je odobrenje pape Inocenta XII. za krunjenje slike Gospe Trsatske.

1723. Franjevci-drvorezbari postavljaju u crkvi Gospe Trsatske oltar Sv. Petra. 1724. U crkvi Gospe Trsatske podignuti su oltari Sv. Ane i Sv. Franje. 1725. Vojvoda tajerski, kranjski i koruki te brinjski kapetan Franjo Gabriel

Aichelburg dao je sagraditi gornji dio Trsatskih stuba i na njima podignuti Sv. Ignacija Loyole.

1727. Franjevci-drvorezbari postavljaju u crkvi Gospe Trsatske oltar Sv. Nikole. Oltara Sv. Ivana Nepomuka dovren je 1729. godine.

1730. Kod ljubljanskog slikara Valentina Metzingera naruene slike za franjevaki samostan.

1745. Kronogramom je datiran ulazni trijem za Trsatske stube. 1750. 29. i 30. studenoga Rijeku i Trsat razorio je potres. 1754. upnik Josip Zandonati dao je u crkvi Sv. Jurja ponovo sagraditi kapelu Sv.

Dizme, koju je 1755. godine posvetio biskup Juraj Vuk oli. 1763. Osnovana je privatna kola u kojoj je poduavao bogoslov Grga Mri, ali to

nije dugo potrajalo. 1778. Marija Terezija izuzela je Trsat iz habsburkih kunih dobara i predala ga

municipiju grada-kotara Bakar. 1796. 28. studenoga u ispravi municipija grada Bakra od prvi puta spominje se

Suak kao dio Trsata. 1797. upnik Jakov Tian (Tiani) nabavio je glavni oltar u crkvi Sv. Jurja, autora

Ksaverija Medelina. 1818. Na Trsatu do 1824. godine djeluje osnovna kola na njemakom jeziku. 1824. Crkva Gospe Trsatske dobila je sadanje proelje i zvonik. 1826. Grof Laval Nugent kupio je gradinu Trsat i dao je obnoviti. 1843. Zapoinje s radom Museum Nugent u katelu Trsat, prvi muzej u tadanjoj

Hrvatskoj. 1846. Osnovna kola poinje djelovati na hrvatskom jeziku. 1866. Crkva Sv. Jurja dobila je dananji oblik, a sagraen je i novi zvonik. 1874. Ukidanjem Bakarskog municipija osnovana je Opina Trsat kojoj su pripali

Suak i Veica. 1875. Trsat je posjetio hrvatski ban Ivan Maurani. 1876. Sjedite Trsatske opine, kojoj su pripojene obje Kostrene i Draga, prenijeto je

u Suak.

1877. Utemeljeno je drutvo Narodna itaonica, danas Hrvatska itaonica Trsat. 1887. 8. rujna itaonica je zapoela sa radom nakon to je Ban Khuen Hdervry

potvrdio njena Drutvena pravila. 1890. Suak s Trsatom broji 3.500 itelja. 1894. Artur, sin Lavala Nugenta, prodao je zagrebakom Arheolokom muzeju zbirku

kipova i antikih vaza iz zbirke na Trsatu.

Trsat kratka povijest / 5

Hrvatska itaonica Trsat i zvonik crkve

Gospe Trsatske

Ivan Maurani Spomen ploa na 1814. 1890. zgradi Osnovne

kole ''Trsat''

Grb Gradske glazbe ''Trsat''Rijeka

1900. Suak s Trsatom broji 6.000 itelja. 1901. Druga draba vrijednih slika iz muzejske

zbirke Nugent. Slike su prodane 1902. godine.

1904. Izgraen je drugi kat franjevakog samostana, gdje je smjetena knjinica.

1905. Osnovan je Nogometni klub Slavija ija aktivnost traje do 1941. godine.

1906. 24. lipnja osnovana je Limena glazba Trsat, danas Gradska glazba ''Trsat''-Rijeka.

1913. 29. travnja osnovano je Radniko-obrtniko potporno drutvo Erazmo Bari. Drutvo je djelovalo do pred koju godinu prije poetka Drugog svjetskog rata.

1919. 23. listopada Suak je proglaen gradom. Do 1923. godine u Hrvatskoj itaonici boravi talijanska okupacijska vojska. Osnovan je Nogometni klub Frankopan ija aktivnost traje do 1926. godine kada se spojio sa Nogometnim klubom Slavija.

1921. Na Suaku ivi oko 16.000 itelja. 1924. Rimskim sporazumom izmeu Kraljevine

Jugoslavije i Kraljevine Italije, tadanja Rijeka ustupljena je Kraljevini Italiji; Suak je u sastavu Kraljevine Jugoslavije.

Do jeseni u Domu Hrvatske itaonice boravila je jugoslavenska vojska.

Osnovano je Tamburako drutvo Lisinski ija aktivnost zamire 1928. godine.

Dio stare jezgre Trsata (Varo danas Frankopanski trg) poetkom 20. i 21. st.

1895. Osnovano je Pjevako drutvo Primorski Hrvat, danas Mjeoviti pjevaki zbor Hrvatske itaonice Trsat.

1896. 5. kolovoza poloen je kamen temeljac za izgradnju doma Hrvatske itaonice.

1897. 31. listopada zavrena je izgradnja doma Hrvatske itaonice.

1898. 9. sijenja sveano j