PRIMJENA PSIHOLOGIJE

UVOD ovjek je drutveno bie koje od roenja pa do kraja ivota ivi, kree se i radi meu drugim ljudima. Svaki je pojedinac neminovno upuen na komunikaciju, interakciju i saradnju s drugim ljudima od kojih oekuje, trai i dobija podrku i pomo ili im i sam pomae. ovjek permanentno , sam i / ili u interakciji sa drugma, ui. Kako ? Od najstarijih vremena ljudima je bilo potrebno da otkriju i naue naine (metode) kako bi mogli to bolje i to jednostavnije upoznati stvarnost i ljude koji ih okruuju, s kojim sarauju i od kojih zavise.

Prva i najstarija "metoda" pomou koje su ljudi upoznavali druge ljude bila je "metoda vlastite koe". Naime, tek na "vlastitoj koi", nakon dueg ili kraeg vremena, ovjek je mogao iskusiti kakav je onaj pojedinac s kojim ga je ivot doveo u dodir koliko je otvoren, dobronamjeran, pouzdan, sposoban, ili pak zlonamjeran, podal, sebian, opasan i sl. Ovakva je "metoda vlastite koe", naravno, izriito skupa metoda jer je mnogim ljudima donijela gorka iskustva i razoarenja. Na nju se, i danas mnogi ljudi oslanjaju pri emu doivljavaju neugode, tekoe, neuspjehe, "padove" i razoarenja. Ljudi su nastojali nai uspjenije metode koje bi im omoguile jednostavnije i uspjenije upoznavanje i razumijevanje reagovanja, ponaanja i postupake ljudi sa kojima se svakodnevno susreu i ive u porodici, susjedstvu, na ulici, u koli, na radnom mjestu, u javnom ivotu itd. Razumijevanjem i upoznavanjem drugih, ovjek e bolje i uspjenije razumjeti samoga

sebe, svoje line osobine, svoje uspjehe i/ili neuspjehe. Pored toga, ovjeku je potrebno da upozna, ne samo ljude nego i cijeli svijet oko sebe da upozna objektivnu stvarnost, sa razliitih aspekata. To e postii pomou brojnih prirodnih i drutvenih nauka. Psihologija je jedna od drutvenih nauka koja prouava psihiki ivot ljudi to je njihova osnova, to ih uzrokuje od ega zavisi, kako se manifestuje i sl. Upoznavajui stvarnost, ovjek upoznaje predmete, procese, zbivanja, ljude i njihove postupke, aktivnosti i ponaanja. Psihologija olakava i rjeavanje brojnih p Nroblema iz drutvenog ivota iz prosvjete, zdravstva, socijalnog rada, privrede, saobraaja, pravosua, vojske, policije itd. Potreba izuavanja psihologije : - ve u srednjoj koli,

- u svim viim nivoima obrazovanja za profesije koje e se u svom funkcionisanju "sretati" ili se baviti ljudima. ***** Psihologija, po svom etimolokom znaenju, je nauka o dui ("logos" nauka, "psiha" na grkom znai dua, duh...), o duevnom ivotu, o psihi ili psihikom ivotu. Nekada je rije "dua" oznaavala nematerijalni, spiritualni, boanski dio ovjeka, nasuprot tjelesnom. Vremenom, daljnjim razdvajanjem psihologije i drugih nauka, ovjek je, uei tajne prirode, doao do saznanja da je dua (psiha) najvii proizvod najsloenije, psihoorganizovane i vitalne materije mozga pomou koje moe da upozna realni svijet oko sebe, da upozna stvarnost predmete, pojave, procese, zbivanja... ljude i njihove osobine stavove, shvatanja, postupke, ponaanja... i da u toj stvarnosti nastaje, razvija se, ivi i opstane. Psihologija ima znatno ire znaenje, s obzirom na njen predmet, ciljeve i metode.

Osnovni cilj psihologije je da pomae ljudima za kvalitetnije ivljenje, da budu uspjeniji, bezbjedniji ,obrazovaniji, kompetentniji,civilizovaniji i kulturniji . Neophodno poznavanje psihologije ovjeka njegovog odrastanja, formiranja, njegovog psiho-socijalnog profila. Na formiranje linosti ovjeka utiu brojni faktori. Osnovni su nasljedni faktori, faktori uticaja socijalne sredine, faktori zrenja i aktivnosti individue. *ovjek je akter svih zbivanja od ije interakcije sa socijalnom sredinom, interakcije sa drugim ljudima, sa materijalnim i nematerijalnim svijetom..., zavise nivoi njegovog razvoja i njegovog uticaja na okolinu. Brojni su faktori socijalne sredine koji, spontano ili organizovano ciljano utiu na odrastanje i formiranje ovjeka i njegov uticaj na okolinu. Znaajan faktor u formiranju ovjeka je vaspitanje i obrazovanje u porodici, koli,

slobodnim aktivnostima,u saobraaju, u javnom ivotu... putem medija, tampe... pomou razliitih sadraja, metoda, oblika, sredstava i dr. Pored brojnih sadraja, posebno nastavno kolskih, sistematizovanih pod nazivima razliitih sadraja i nastavno kolskih predmeta (maternji i drugi jezici, vjetine, drutv. i prir. nauke.......)znaajnu ulogu u vaspitanju, obrazovanju, upoznavanju i postupanju sa ovjekom tokom njegovog zdravog odrastanja imaju nastavni sadraji iz oblasti psihologije. Kada se prvi put saznalo za rije psihologija, kada se ona pojavila kao naziv za odreene sadraje ili kao naziv nastavnog predmeta na bilo kojem nivou obrazovanja (edukacije), opravdano proistie pitanje: Kakvu svrhu taj predmet taj nastavni sadraj ima u okviru programa edukacije ljudi i kakav se afekt, moe od njega oekivati? ZNAAJ PSIHOLOGIJE

Razliite prirodne i drutvene nauke i naune discipline prouavaju svijet oko nas sa razliitih aspekata, sa razliitim, esto i slinim ciljevima, interesima i svrhom. Psihologija je jedna od drutvenih nauka koja prouava psihiki ivot ljudi. Psihologija, kao i sve druge naune discipline, ima svoj odreeni teorijski i praktini znaaj: Teorijski, psihologija daje spoznaje koje e ljudima olakati da shvate niz pojmova iz filozofije, logike, antropologije, ergonomije i drugih drutvenih disciplina koje ovjek u svom odrastanju i razvijanju izuava. Sa posebnog aspekta, objanjava ljudska opaanja, doivljavanja, reakcije i ponaanja koje se manifestuje u bilo kojim istorijskim i kulturolokim zbivanjem: u savremenim socijalnim tokovima i promjenama i u razliitim oblastima ljudskog stvaralatva (nauke, muzike, sporta, likovne i opte kulture...);

razliitim oblicima, nivoima i dimenzijama ljudskih konstruktivnih aktivnosti; njegovih destrukcija i poremeenog reagovanja i ponaanja. Psihologija omoguava da se lake i vjerodostojnije uoe, shvate, razumiju, naue prognoziraju, mijenjaju ili pak kanaliu one pojave i dogaanja u kojima uestvuje ili se pojavljuje ovjek kao jedan od njihovih pokretaa i aktera. Teorijski zadatak psihologije je da omogui upoznavanje oblika, nivoa, karakteristika i zakonitosti psihikog ivota. Cilj teorijskog istraivanja u psihologiji je upoznavanje i razumijevanje dijela stvarnosti tj. psihike stvarnosti. Psihologija treba da odgovori, po brojnim psiholozima, na tri bitna pitanja: ta? Ona treba da omogui ovjeku da to potpunije uoi, objasni i opie psihike pojave; Kako? Treba da objasni kako se odvijaju psihiki procesi i kako se

formiraju psihike osobine; da upozna sloenu etiologiju zdravog i/ ili nezdravog odrastanja i formiranja linosti; Zato? Treba da otkriva uzroke pojedinih psihikih pojava i objasni, anticipira (predvidi) i usmjerava postupke i djelatnosti ljudi. Praktini zadatak psihologije je u primjenjivanju rezultata psiholokih istraivanja je: Uspjeno i efikasno obavljanje razliitih ljudskih djelatnosti uspjenije organizovanje ivota i rada u poreodici , koli,u radnim organizacijama i dr. okoln.... Zna. zadat. je za zatita mentalnog zdravlja, otklanjanja psihikih smetnji ljudi koje im oteavaju lini i kolektivni ivot i njegove funkcije djelatnosti i ponaanja. *Praktini je znaaj psihologije u tome to ljudima omoguava bolje uoavanje, razumijevanje, predvianje i mijenjanje pojave, dogaanja, ponaanja i postupke ljudi s kojima se svakodnevno susreu u kui,

koli, na ulici, u sportu, i na radu, u javnom ivotu, medijima i dr. Poseban je znaaj to ovjek, upoznavajui i razumijevajui druge, bolje upoznaje i razumije sebe, svoje line psihike i druge procese, sloena svojstva, svoje potrebe, svoje tekoe, probleme, svoje reakcije i ponaanje, uee i uspjenost u ivotu i radu. Savremeni nivoi komunikacija i interakcija otvaraju brojna pitanja iz oblasti ljudskih doivljavanja, reakcija i ponaanja: Kako biti spretniji, sposobniji, slobodniji i uspjeniji? Zato zaboravljam? Zao sam rasejan i zbunjen? Zato imam tremu? Zato imam strah, zato se brinem? Zato imam traumu? Kako da izbjegnem sukobe s drugima? Zato se ljudi razliito ponaaju? Kako da postupam sa razliitim ljudima? Zato su ljudi nasilni i agresivni? Zato se ljudi hvaliu i istiu? Koji su motivi nasilja, krae, ubistava, samoubistava?

Kako pomoi dugima? Zato se ljudi opijaju, zato pue ili se drogiraju? ta je uticalo na takvo ponaanje? Kako obaviti intervju? Kako obaviti uspjean razgovor? Kako procijeniti linost, predvidjeti ili mijenjati njeno doivljavanje, reagovanje i ponaanje? Kako uspjeti u ivotu? Kako da nauim ? Kako uspjeno nauiti druge? Kako biti sposoban i bezbjedan u saobraaju ? Kako biti moan? Kako organizovati posao, biznis? uspjean ivot,

RAZVOJ PSIHOLOGIJE KAO NAUKE

Interes za psihologiju star je koliko i ljudsko drutvo. ovjek je oduvijek elio da upozna ljude oko sebe, da sazna ta oni misle, ele i namjeravaju. Od toga je zavisio njegov kvalitet ivljenja, a esto i opstanak. Psihologija je kao samostalna nauka relativno mlada stara je neto preko sto godina. Psiholog Herman Ebinghaus (1850 1909): Psihologija ima dugu prolost, a kratku istoriju". Istorijski korijeni psihologije, potiu iz filozofije i iz prirodnih nauka. Filozofski korijeni psihologije i njeni poeci vezani su za filozofsku misao starih Grka (grki, psiha = dua). Rije "psihologija" nastala je znatno kasnije, a prvi je upotrijebio pjesnik i filozof Marko Maruli, oko 1517. godine. Do druge polovine XIX vijeka, psihologija je bila dio filozofije kojom su objanjavane neke filozofske postavke.

Za razvoj psihologije kao nauke znaajan uticaj imali su filozofski pravci: racionalizam (istie se razum u traenju istine) i empirizam (stavovi zasnovani na injenicama i iskustvima). Meu racionalistima, najvei uticaj su imali filozofi Rene Dekart (1596 1650) i Baruh Spinoza (1632 1677). Dekartovi filozofski nazori su imali znaajan uticaj na neke psiholoke pravce (kole), a posebno na getalt-psihologiju poimanje psiholokih pojava kao cjeline. Dekart je priznavao dvije supstance (duu i tijelo). Baruh Spinoza je priznavao samo jednu supstancu koja je bila i duhovna i materijalna. On je izuavao i konflikte u ljudskom ponaanju, pa se moe smatrati prethodnikom dinamike psihologije isticanje odnosa kao uzroka i posljedica. (Arnautovi, et all, 1988.).

Meu filozofima empirijske orijentacije za razvoj psihologije poseban znaaj je imao Don Lok (1632 - 1704). Od svih filozofa novog vijeka on je svojim empirizmom najvie uticao na karakter i pravac razvoja psihologije i pedagoke psihologije. Psih. misao povezana sa procesima odgoja i obrazovanja ( Antika GrkaDemokrit,pr.n.e.) Srednji vijek-ovjek sklon grijehu i zlu kanjavanje djece... Komenski-ovjek i priroda su u harmoniji-psih. podrka-istie faze razvojasenz proc.-potom mentalni procesi... Komenski post.osnove kole i uenja...istie znaaj unutr. motivacije... Daje preporuke da nastava i uenje budu prijatni emoc podsticaji ( stim. ). ..Ruso-pridaje izrzit znaaj emoc. razvoja djeteta, ind. razlike u psihofiz. osobinama injegov aktivan odnos prema okolini...

Pestaloci-obraz i vasp.-prilag.uzrasnim karakeristkama, istie akt. i vjebanje. Posebno naglaava formiranje linosti i ljubav vaspitaa prema djeci.. Poseban uticaj Don Lok je imao na osnivaa psihologije kao samostalne nauke, psihologa Viljema Vunta. Sredinom XIX vijeka pojedini naunici, prije svega fiziari i fiziolozi, poinju da ispituju i psiholoke pojave kao to su do tada ispitivane i pojave iz oblasti fizike, hemije i fiziologije. Fiziolozi Veber (E. N. Weber) i Fehner (G. Fechner) ispituju drai i osjete i njihovu povezanost. Veliki broj i drugih istraivaa Helmholc (N. Helmholtz), Seenov, Galton (F. Galton) i drugi sredinom XIX vijeka pristupaju sistematskom i eksperimentalnom istraivanju psiholokih problema. Posebna je zasluga Viljema Vunta (Wilhelm Wundt, 1832 1920) za razvoj psihologije.

Poetak formiranja psihologije kao nauke uzima se pojava knjige Viljema Vunta "Principi fizioloke psihologije" (1873 74) u kojoj je autor definisao predmet i metode istraivanja i osnivanja prve psiholoke laboratorije u Lajpcigu 1979. g. Smatraju ga"ocem moderne psihologije". Psihologija se formirala, izdvojivi se iz filozofije, kao samostalna nauka krajem 19. vijeka. Broj istraivaa i rezultati istraivanja naglo rastu u mnogim zemljama. U Njemakoj su, pored Vunta, velike zasluge za razvoj psihologije imali Ebinghaus (H. Ebbinghaus), tern (C. Stern), Verthajmer (M. Wertheimer) i drugi. U Velikoj Britaniji istiu se svojim doprinosom razvoju psihologije Spirman (C. Spearman), Eveling (F. Aveling), Bartlet (F. C. Bartlett), Vernon (P. E. Vernon), Ajzenk (H. J. Eysenck) i drugi. U Francuskoj je za razvoj psihologije naroito zasluan Bine (A. Binet), Ribo (T.

Ribot), ane i Dima, a u novije doba Valon (H. Wallon) i Pjeron (H. Pieron). U vajcarskoj je zasluan Klapared (E. Claparede) i Pjae (Y. Pioget). U Rusiji su za razvoj psihologije bila vrlo znaajna istraivanja Seenova, koja su produili i razvili Pavlov, Behtjerev, Vigotski, Leontjev, Lurija, Tjeplov i mnogobrojni drugi sovjetski psiholozi. Od kraja XIX vijeka znaajno se razvija psihologija i u SAD, gdje danas postoji najvei broj psiholokih instituta i brojni osnivai amerike psihologije: Dems (W. James), Katel (R. Cotell), Tiener (E. B. Titchener), Torndajk E. L. Thorndike), Vudvort (R. S. Woodworth), Hal (C. S. Hall), Tolman (E. C. Tolman), Terston (L. L. Thurstone), Skiner B. F. Skinner), Levin (K. Lewin), Olport (G. W. Allport) i drugi istraivai koji su doprinijeli razvoju psihologije.(Mili A., 2007.). I kod nas su se psiholokim pitanjima do kraja XIX vijeka bavili filozofi. Poetkom XX vijeka kod nas se poinje razvijati empirijska psihologija.

Sistematska psiholoka istraivanja poinju sa osnivanjem posebnih katedri za psihologiju na Filozofskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. U Zagrebu psiholoku katedru je osnovao profesor Ramiro Bujas, a u Beogradu profesor Borislav Stevanovi. Za razvoj psihologije u Sloveniji zasluan je profesor Mihailo Rostohar. Njihovim radom poinje se i kod nas razvijati nauna psihologija (Rot, 1983.). U okviru psihologije kao relativno mlade nauke, razvijale su se posebne naune discipline za izuavanje pojedinih grupa psihikih pojava, procesa, situacija... ljudi i njihovih ponaanja u razliitim okolnostima. U okviru psihologije stvorene su posebne naune discipline za izuavanje pojedinih grupa psihikih pojava u razliitim okolnostima. Od psiholokih disciplina najvie su se osamostalile: opta psihologija,

fizioloka psihologija, razvojna psihologija ili djetinjstva i mladosti, socijalna psihologija, psihometrija, komparativna psihologija, pedagoka psihologija,

psihologija

kognitivna psihologija, industrijska psihologija, psihologija organizacije, psihopatologija, socijalna patologija, psihologija rada forenzika psihologija (kriminoloka), maloljetnika delinkvencija, klinika psihologija, vojna, policijska, sportska, saobraajna psihologija, psihologija rukovoenja,

poslovna psihologija, mentalna higijena, medicinska psihologija, psihologija javnog mnijenja, marketing psihologija... Samo poznavanje pishologije nee uvijek omoguiti da brojne svoje potrebe zadovoljimo ili svoje i tue probleme u potpunosti rijeimo, ali e poznavanje razliitih disciplina psihologie pomoi i olakati da bolje shvatimo njihovo znaenje, njihovu etiologiju, posljedice i prognozu kao i da ih bar djelimino ublaimo, a i rijeimo. Pored ovih, vie individualnih linih problema, psihologija olakava shvatanje i rjeavanje potreba i problema iz grupnog kolektivnog ivota ljudi, -olakava rjeavanje problema iz mnogobrojnih oblasti drutvenog ivota

medicine, prosvjete, industrije, saobraaja, policije... - iz kulturnog, drutvenog, sportskog, umjetnikog i javnog ivota iz oblasti konstruktivnog ili destruktivnog ljudskog ponaanja, - procesa rada u interesu zatite ovjeka njegove egzistencije i dostojanstva, njegove sigurnosti i zatite njegovih ljudskih prava i materijalnih dobara, te somatskog i mentalnog zdravlja. Sve ovo opravdava izuavanje psihologije u svim ivotnim okolnostima: - u srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima... a posebno u organizacionoj djelatnosti u kojoj je ovjek glavni akter. U savremenom svijetu, u bilo kojem regionu i/ili lokalitetu, u svim ljudskim djelatnostima, u svim vidovima komunikacija, psihologija je sve vie primjenjiva nauna (teorijska i praktina) disciplina. Gotovo da se ne moe zamisliti efikasnije funkcionisanje i egzistencija bilo koje asocijacije

ljudi bez potrebe meusobnog poznavanja i interakcije meu ljudima. U svemu je bitno poznavanje psihosocijalnog profila ljudi, njihovih psihikih i drugih osobina, njihove psiholoke strukture, njihovih komunikacija, interakcija, transakcija i njihovih reakcija , aktivnosti i ponaanja. Sutina kvalitetnih, efikasnih, produktivnih i humanih komunikacija se zasniva na poznavanju osnovnih njihovih i drugih psiholokih zakonitosti. Dominantni faktor drutvene zajednice je ovjek i njegove osobine. ovjek utie na sve druge faktore i okolnosti stvarajui SOCIJALNO NASLJEE... Pored brojnih i/ili bezbrojnih razliitih ivotnih situacija, -posebnu panju, sa psiholokog aspekta, zasluuju komunikacije i interakcije meu ljudima..

Situacije povezane sa uenjem i promjenama linosti prouava pedagoka i druge psihologije koje prouavaju, pored ostalog, -ponaanje ljudi u odgojno-obrazovnim sistemima i psihike, fizioloke, endokrinoloke, imunoloke i duhovne procese i funkcije ovjeka tokom poetka,trajanja i zavretka procesa uenja i mijenjanja koje traje do kraja ivota. Pred ovjekom se tokom ivota, pojavljuju i postavljaju posebni zadaci i zahtjevi... ovjek se stalno prilagoava novim uslovima ivota i rada i funkcionisanja koji uslovljavaju stalno uenje i prilagoavanje , psiho fizike napore , a esto zamor i slabljenje. U sloenim ivotnim uslovima su neophodni efikasni postupci, iako su mogue este greke sa ishodom neuspjeha, gubitka ili katastrofe,

UENJE I MIJENJANJE TRAJE CIJELOG IVOTA !

Osnovni ciljevi i izadaci psihologije pedagoke psihologije: - upoznati ovjeka; - spoznati kako se ovjek mijenja pod uticajem socijalne sredine - -pod uticajem stalnog odgoja i obrazovanja; Predmet kognitivne - pedagoke psihologije: - psihiki procesi i funkcije . kognitivni ( opaanje , pamenje ,miljenje.... . afektivni ( emocije... . konativni ( motivacioni... - sloena svojstva linosti....( fiz. konstit. sposobnosti ,temperament, karakter, interesi, shvatanja , stavovi... - fizioloke osnove psih. ivota ( nervni , endokrini,imunski,kard.vask.gastrointestinal

-

-

ni. vezivni i prehr. mehanizmi...holistiki pristup.. aktivnosti i ponaanje ( konstr. destr.efik. neefik kreat.... soc . status linosti...

Proces formiranja linosti PROCES UENJA I STALNOG MIJENJANJA - pod uticajem brojnih inilaca: (izrazito-

ZNAAJNI !!!)

FAMILIO- GENETSKE predispozicije...

- PROCESI ZDRAVOG ILI NEZDRAVOG ODRASTANJA ... - AKTIVNOSTI I PONAANJA... - HRON.DOB I ZRELOST I OTPORNOST...

Ciljevi ( opte i primijenjenih kognitivne ,pedagoke, saobraajne...) psihologije : - uoiti... - razumjeti... - idet. refleksije... - predvidjeti... - intervenisati... Zadaci kognitivne - pedagoke psih.: - omoguiti uenje i mijenjanje primjerenom metodologijom ( metode , procedure , tehnike, sredstva, postupci...)

METODOLOGIJA PSIHOLOGIJE Jedan od uslova i bitna determinanta svake naune discipline ili pak njene primijenjene poddiscipline je njena specifina metodologija .

Primjena primjerenih metoda i postupaka istraivanja psihopedagokih fenomena i njihove primjene uprocesu vasp. i obrazovanja , pored ostalog , za uee u saobraaju. Metoda (ili metod) je nain ili postupak pomou kojeg se u psihologiji dolazi do potrebnih i ciljanih saznanja o predmetu istraivanja, prouavanja i njegove primjene. Metodologija saobraajne psihologije je uenje o metodama naunog istraivanja fenomena iz oblasti psihologije i pedagoke psihologije sa ciljevima da se: uoe oblici tih fenomena, da se shvati i razumije njihova etiologija (uzronost), da se rasvijele njihove refleksije pozitivni i negativni uinci i posljedice, da se predvidi njihov daljnji razvoj i ishod i da se usmjere potrebne individualne i/ili drutvene intervencije na njih u cilju razvoja, prevencije i/ili suzbijanja.

Metode saobraajne psihologije su: opservacija odgojno-orazovnih i saobraajnih situacija, dogaanja, procesa, objekata, predmeta, rada njihovih faktora, posljedica, uinaka i sloboda, mogunosti unapreivanja pozitivnih fenomena ; opservacija uesnika u saobraaju ; razgovor sa uesnicima i drugim akterima u ivotnim situacijama i saobraajnom procesu ; intervju sa uesnicima i drugim akterima u saobraaju;

usmeno izlaganje, objanjavanje, pouavanje, uvjeravanje; demonstriranje; analize pojedinih situacija i sluajeva; analiza produkata djelatnosti i ponaanja; stimulativne mjere ; praenje lica u razliitim ivotnim i saobraajnim okolnostima;

fotografsko, video i elektronsko snimanje i praenje; anketiranje; psihotestiranje psihometrija psihomotorikih sposobnosti i senzornih sposobnosti i procjena linosti ; testiranja- mjerenje znanja; statistika obrada podataka; evidentiranje i informaciona obrada,; eksploatacija i skladitenje informacionih psihoped.materijala; eksperiment projektovanje, pruavanje i evoluacija pojava i fenomena ivota funkcija, procesa, reagovanja u svim ivotnim situacijama; prouavanje i auriranje dokumentacije psiholoke obrade;

Osnovni instrumenti i sredstva su: prilagoeni protokoli, zapisnici, slubene zabiljeke,

foto i video zapisi, anketni upitnici (ankete), testovi, reakciometri, rekviziti, statistiki podaci ( liste postignua, i epidemologije...) razliitih i psiholokih fenomena u oblasti ljudskog ivota i rada.

METODOLIGIJA ISTRAIVANJA SAOBRAAJNE PSIHOLOGIJE Uvod izbor i definicija teme (problema, pojave i istraivanja) to? zato?; potrebe potrebe poznavanja istraivanja; popularizacija i primjera. Krai teoriski pristup temi (problemu, pojavi...) definisanje... nauni razvoj i znaaj... etiloki pristup...

potreba poznavanja i istraivanja; dosadonja saznanja o socio-psiholokim fenomenima socijalno naslijee potreba primjene .. Metodoloka oragnizacija istraivanja 1.pridmet istraivanja; 2.ciljevi istraivanja; 3.hipoteze istraivanja; 4. metode i istraivanja; 5.varijable istraivanja (nezavisne, zavisne, interveniue...); 6.instrumenti istraivanja; 7.populacija i uzrok istraivanja; 8.mjesto (organizacija) istraivanja i vrijeme; 9.popularizacija istraivanja: Analiza rezultata istraivanja 1.Fenomenoloki i epidemioloki aspekti psihiko organizacijske pojave; 2.Faktori...;

3.Refleksije ( pozitivne negativne)...; 4. Prognostika pojave; 5.Intervencija... Zakljuci i preporuke ( po segmentima analize istraivnja) Potrebe i mogunosti primjene istraivakih saznanja popularizacija rezultate istraivanja. Literatura Sadraj Prilozi tabele podataka; instrumenti istraivanja; fotografije;