2012

10ISSN 1334-3017

god.XXVI

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KI

BILTEN

10 / 2012

GODINA XXVI LISTOPAD 2012.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

Borivoj Terek, dipl.inæ.

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. sc. Ksenija CindriÊ

mr. sc. Ivona MajiÊ*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

dr. sc. Ivana Hrga*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

dr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

Ivona Igrec, dipl.inæ.

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Poplavljene ulice Rijeke

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5

Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ........ 12

Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 14

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 17

Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 17

Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 20

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 22

Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 22

OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 24

KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 27

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 29

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 32

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 34

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 35

PRILOZI

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 2012. GODINE

(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 37

BILTEN 10 / 2012

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

1. listopada je bilo vrlo promjenljivo i razmjer-

no toplo vrijeme.

Preko naπe zemlje poËela se premjeπtati hladna

fronta. U visinskoj jugozapadnoj struji pritjecao je

vlaæan i nestabilan zrak. Bilo je sunËanih razdoblja, ali

je prema kraju dana bilo sve oblaËnije sa sve ËeπÊom

kiπom, a lokalno i grmljavinom.

Zatim je 2. i 3. listopada s premjeπtanjem hladne

fronte uz prolazno naoblaËenje mjestimice bilo kiπe,

pa i grmljavine, a kratkotrajno je i osvjeæilo. Oborine

je najprije bilo u zapadnim krajevima i na sjever-

nom Jadranu, ali se 3. listopada djelomice razvedri-

lo. Na juænom Jadranu je lokalno kiπe i grmljavine

bilo 3. listopada. Na Jadranu su jugo i jugozapad-

njak okrenuli na umjeren, mjestimice i jak sjeveroza-

padnjak, a duæ obale je bilo bure.

Od 4. do 6. listopada je bilo pretreæno sunËano,

u unutraπnjosti ujutro mjestimice s maglom ili

slojevitim oblacima.

Na vrijeme je utjecala anticiklona, a po visini je

pritjecao topao zrak. Potkraj razdoblja je zapuhao ju-

gozapadni i juæni vjetar.

7. listopada je bilo djelomice, a na istoku i jugu

zemlje i preteæno sunËano. Bilo je toplo.

Zatim je 8. listopada bilo hladnije, na Jadranu

s jakom burom.

Naπoj zemlji se pribliæila hladna fronta, te se potkraj

dana i u noÊi na 8. listopada brzo premjestila na is-

tok. U unutraπnjosti i na rijeËkom podruËju je bilo mjes-

timice kiπe, a vjetar je s umjerenog juga i jugozapad-

njaka okrenuo na prolazno jak sjeverni i sjeveroistoËni.

Na Jadranu je 7. listopada bilo jake bure s olujnim

udarima. Prevladavalo je sunËano, ali je u veÊem di-

jelu zemlje bilo osjetno hladnije.

9. listopada je uglavnom mjestimice na Jadranu

i u krajevima uz Jadran bilo kiπe, a 10. listopada

malo kiπe je bilo u kopnenom podruËju.

Prizemno je bilo polje poviπenog ili srednjeg iz-

jednaËenog tlaka zraka. S juga i zapada kontinenta je

u zapadno-jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao vlaæan

zrak. Stoga je povremeno bilo preteæno oblaËno, ponegdje

s malo kiπe. 9. listopada najsunËanije je bilo poslije-

podne u sjeverozapadnim i sjevernim podruËjima, a

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 13. listopada 2012.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 13. listopa-

da 2012. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

BILTEN 10 / 2012

Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 13. listopada 2012. u 12 UTC

(izvor: EUMETSAT)

Slika 4. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 31. listopada 2012. u 12 UTC

(izvor: EUMETSAT)

10. listopada u Dalmaciji. Vjetar je bio uglavnom slab,

a na Jadranu je puhao uglavnom slab do umjeren is-

toËnjak i jugo, povremeno duæ obale i bura.

Zatim se 11. listopada naπoj zemlji pribliæila

hladna fronta, a ispred nje je pritjecao vlaæan zrak.

Bilo je promjenljivo i preteæno oblaËno, mjestimi-

ce s kiπom. Na dijelu srednjeg i na juænom Jadranu je

bilo preteæno sunËano. Puhao je uglavnom slab do um-

jeren juæni vjetar i jugo.

Od 12. do 14. listopada je bilo umjereno i preteæno

oblaËno, a najviπe kiπe je bilo na Jadranu gdje je

puhalo umjereno i jako jugo. Bilo je razmjerno sv-

jeæe.

Ciklona sa srediπtem nad Ligurskim morem i plit-

ka dolina premjeπtale su se na istok i jugoistok. Najviπe

kiπe, a mjestimice i obilne uz grmljavinu je bilo na

Jadranu i u podruËjima uz Jadran.

Na Jadranu je puhalo umjereno i vrlo jako jugo,

mjestimice s olujnim udarima. Na sjevernom Jadranu

je u noÊi zapuhala bura i sjeverozapadnjak.

Na Jadranu je bilo ekstremnih koliËina kiπe,

primjerice na zadarskom i dubrovaËkom podruËju.

Na juænom Jadranu je lokalno bilo i pojave pijavi

ca, tako je primjerice pijavica proπla i dubrovaËkim

Stradunom.

Preko naπih krajeva se premjestila ciklona, koja

je svojom glavninom prelazila preko Jadrana, te je

najviπe oborine bilo na obali. Najviπe sunËanog vre-

mena je bilo na sjevernom i srednjem Jadranu, dok je

u unutraπnjosti bilo jutarnje magle, a zatim slojevitih

oblaka.

15. listopada nova hladna fronta, a 16. listopa-

da i ciklona iz Genovskog zaljeva premjestile su se

preko Jadrana.

Bilo je preteæno oblaËno s kiπom, a uglavnom na

Jadranu i grmljavinom. Najviπe kiπe palo je u noÊi od

15. na 16. listopada i 16. listopada prijepodne. Na

Jadranu i u podruËjima uz Jadran je ponovno bilo obilne

oborine, primjerice u Imotskom je u 24 sata palo 112

mm kiπe. Na Jadranu je puhalo umjereno i vrlo jako

jugo, oosobito na srednjom i juænom dijelu. Jugo je 16.

listopada tijekom dana malo oslabilo i okrenulo ponegdje

na jugozapadnjak i zapadnjak. Bilo je razmjerno top-

lo.

Potkraj 16. listopada djelomice se razvedrilo.

Od 17. do 25. listopada bilo je preteæno sunËano,

ujutro i prijepodne u kopnenim predjelima mjes-

timice je bilo magle i slojevitih oblaka. Bilo je iz-

nadprosjeËno toplo.

Na vrijeme je utjecala anticiklona, a po visini je

jaËalo jugozapadno strujanje, pa je pritjecao sve topli-

ji zrak. Stoga je u cijelom periodu gotovo vedro bilo u

Dalmaciji i viπem gorju. Na sjevernom Jadranu je u

poËetku bilo mjestimice magle i slojevitih oblaka. U

nizinama je cjelodnevne magle, odnosno niskih obla-

ka, pa ponegdje i rosulje s pritjecanjem vlaænijeg zra-

BILTEN 10 / 2012

7

ka bilo krajem razdoblja. Zbog manje sunËanog vre-

mena u nizinama kopnenog dijela zemlje je od 21.

listopada bilo osjetno hladnije.

26. listopada se postupno naoblaËilo, a do

kraja dana je mjestimice u zapadnim krajevima bi-

lo kiπe.

Naπoj zemlji se pribliæila hladna fronta. Tlak

zraka je bio sve niæi. U ununutraπnjosti je ujutro mjes-

timice bilo magle. Na Jadranu je puhalo umjereno i

jako jugo. Bilo je razmjerno toplo s obzirom na doba

godine.

Izmeu 27. i 29. listopada je bilo oblaËno s kiπom,

a od 28. u unutraπnjosti i susnjeæicom i snijegom.

Bilo je vjetrovito s jugom i jugozapadnjakom, a 28.

i 29. i jakom i olujnom burom. Naglo je zahladilo.

Genovska ciklona i hladna fronta, te visinska dolina

premjestile su se preko naπe zemlje. 27. listopada joπ

je bilo iznadprosjeËno toplo s mjestimiËnom kiπom, pa

i grmljavinom. Na Jadranu je bilo obilnih oborina, prim-

jerice na rijeËkom podruËju gdje je u 24 sata palo

viπe od 100 mm kiπe. U noÊi na 27. listopada u unutraπnjosti

je poËeo padati snijeg. Bilo je snjeænog pokrivaËa

koji je mjestimice i u niæim podruËjima bio viπi od 5

cm. U veÊini krajeva je osjetno zahladilo, a toplo se

joπ zadræalo na jugu Dalmacije. Na veÊem dijelu Jadrana

puhala je jaka i olujna bura, a samo na juænom Jadranu

je do potkraj 29. listopada bilo umjerenog i vrlo jakog

juga. U noÊi na 29. listopada je u naπu zemlju prodrla

nova koliËina vlaænog i hladnog zraka.

Od 30. listopada postupno je nastupilo zato-

pljenje. Ujutro je u unutraπnjosti bilo mraza, ali

je danju bilo toplije. Bura je oslabila, a 31. listo-

pada je ponovno zapuhalo jugo.

U naπoj zemlji je bilo uglavnom polje srednjeg iz-

jednaËenog i sniæenog tlaka zraka. Po visini je u ju-

gozapadnoj struji poËeo pritjecati topao zrak. Bilo je

djelomice, pa i preteæno sunËano, te toplije. S pribliæa-

vanjem ciklone iz zapadne Europe 31. listopada se u

zapadnim krajevima i na sjevernom Jadranu naoblaËi-

lo, a osobito je poslijepodne i prema kraju dana bilo

kiπe i lokalnih pljuskova i grmljavine. Zapuhalo je

jugo i jugozapadnjak. To je bio poËetak kiπnog i iznad-

prosjeËno toplog razdoblja.

Slike 1 i 2 su prizemna odnosno visinska (AT 500

hPa) sinoptiËka situacija 13. listopada, a slike 3 i 4 su

satelitske slike oblaka u toplinskom dijelu spektra 13.,

odnosno 31. listopada 2012. godine.

Klimatoloπka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Analiza temperaturnih anomalija za listopad 2012.

godine pokazuje da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mje-

seËne temperature zraka bile viπe od viπegodiπnjeg

prosjeka 1961.-1990. Odstupanja srednje mjeseËne

temperature zraka bila su u rasponu od 0.1°C (Daruvar)

do 1.6°C (Lastovo, Zaviæan).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u

Hrvatskoj za listopad 2012. godine opisane su sljedeÊim

kategorijama: normalno (dio srediπnje Hrvatske, is-

toËna Hrvatska te dio srednjeg Jadrana s pripadnim

zaleem) i toplo (preostali dio Hrvatske).

Prvi tjedan listopada 2012. godine okarakteriziran

je pozitivnim anomalijama srednje dnevne tempera-

ture zraka, nakon Ëega su se izmjenjivala kraÊa raz-

doblja s negativnim odnosno pozitivnim anomalijama,

a to je trajalo pribliæno do druge polovice listopada.

Treba naglasiti da su u Dubrovniku tijekom cijelog

listopada prevladavale pozitivne anomalije srednje

dnevne temperature zraka (prvih 28 dana listopada).

U drugoj polovici listopada istiËe se jedno dulje raz-

doblje (11-16 dana) s pozitivnim anomalijama. Kraj

listopada 2012. godine obiljeæile su srednje dnevne

temperature zraka niæe od prosjeka, a to razdoblje s

negativnim anomalijama srednje dnevne temperature

zraka trajalo je od 1 do 4 dana.

Tijekom listopada 2012. godine najveÊa pozitiv-

na odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odno-

su na viπegodiπnji prosjek kretala su se od 5.1°C (Split-

Marjan, 1. listopada) do 7.4°C u Ogulinu (27. listopa-

da). NajveÊe negativno odstupanje srednje dnevne tem-

perature zraka zabiljeæeno je u Rijeci (28. listopada)

kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 7.7°C

niæa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zraka

u listopadu 2012. godine kretala se u rasponu od 10.0°C

na Zaviæanu do 23.5°C u Dubrovniku. U odnosu na

viπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne

maksimalne temperature zraka bile su viπe od prosje-

ka, a odstupanja su se kretala od 0.6°C (Varaædin) do

2.3°C (Dubrovnik). Apsolutni temperaturni maksimu-

8

BILTEN 10 / 2012

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

77

Dubrovnik

1.1

1.5

88

0.9

1.1

82

Osijek72

Knin

52

1.2

0.1

Komiæa

79

1.6

0.2

56

81

1.1

Rijeka81

Varaædin76

77Zagreb Bjelovar

Sisak77

1.0

Sl. Brod1.0

1.5

Pazin1.3

Ogulin

90

1.2

1.2GospiÊ

1.4

Daruvar

0.8

69

Karlovac

1.1Hvar

81

1.6Lastovo

82

90

82Zaviæan

73

1.0

PoreË

Senj79

1.1

84

0.8

72

1.4

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

86

Parg1.1

78

Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 2012. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 79

56

220

149

76

183

157

Ogulin117

66

91

Pazin

Split

Knin

Daruvar76

126

14470

137

94

54

Karlovac

157

Rijeka

73Zaviæan

138

Varaædin81

Zagreb Bjelovar

64

112

Zadar

Osijek

85

73

DubrovnikLastovo

75

45

3934

65

206

92

93 Sl. Brod

28

PoreË

©ibenik

162

GospiÊ

52

85

65

93

54

87

84

74

232

140

76

Komiæa

110Senj

M. Loπinj

137

Parg170

84

Hvar

Slika 6. MjeseËne koliËine oborine u LISTOPADU 2012. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

BILTEN 10 / 2012

9

Slika 7. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za LISTOPAD 2012. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180mm OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

mm

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180mm

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

mm

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

mm

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10

BILTEN 10 / 2012

Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za LISTOPAD 2012. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

BILTEN 10 / 2012

11

mi su se kretali izmeu 18.2°C (Zaviæan, 19. i 21.

listopada) i 30.5°C (Dubrovnik, 1. listopada).

Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka u

listopadu 2012. godine bile su u rasponu od 4.3°C na

Zaviæanu do 16.6°C u Lastovu. U odnosu na viπegodiπnji

prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne minimalne

temperature zraka bile su iznad spomenutog prosjeka

izuzevπi Knin. Odstupanja srednje mjeseËne minimalne

temperature zraka u listopadu 2012. godine su se kre-

tala od -0.8°C u Kninu do 2.4°C u Bjelovaru. Apsolutni

temperaturni minimumi su se nalazili u rasponu od

-8.3°C na Zaviæanu (30. listopada) do 8.5°C u Lastovu

(30. listopada).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-

Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-

ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi

nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-

2011. za Zagreb-GriË, te 1948.-2011. za Split-Marjan

i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema

kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-

jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature

zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno

hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi

dvije standardne devijacije.

Koriπtenjem navedenog kriterija pokazalo se da

na opservatoriju Zagreb-GriË u listopadu 2012. godine

nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zra-

ka. Za glavnu meteoroloπku postaju Rijeka dani 28. i

29. listopada 2012. godine spadaju u skupinu izvanred-

no hladnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama

koje su redom iznosile 5.2 i 5.3°C. U raspoloæivom

nizu postaje Rijeka postoje niæe srednje dnevne tem-

perature za navedene dane tako da se 28. i 29. li-

stopada 2012. godine ne mogu svrstati u skupinu rekor-

dno hladnih dana. Za postaju Split-Marjan 1. listopad

je okarakteriziran izvanredno toplim i ujedno rekor-

dno toplim danom, buduÊi da srednja dnevna tempera-

tura od 24.8°C toga dana premaπuje najviπu srednju

dnevnu temperaturu zraka na taj dan u raspoloæivom

nizu. S druge strane, dani 29. i 30. listopada prema

navedenom kriteriju svrstani su u skupinu izvanred-

no hladnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama

koje su redom iznosile 9.2 i 9.0°C.

Analiza koliËina oborine za listopad 2012. godine

koje su izraæene u % viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-

1990.) pokazuje da su koliËine oborine veÊinom bile

iznad viπegodiπnjeg prosjeka. Usporedba s viπegodiπnjim

prosjekom pokazuje da se koliËine oborine za listopad

2012. godine nalaze u rasponu od 39% viπegodiπnjeg

prosjeka u Lastovu (28.5 mm) do 232% tog prosjeka

u Malom Loπinju (210.8 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za listopad 2012.

godine opisane su sljedeÊim kategorijama: kiπno (is-

toËna Hrvatska, dio sjeverozapadne i srediπnje Hrvatske,

dio sjevernog Jadrana i zalea te πire podruËje Splita),

vrlo kiπno (πire podruËje Rijeke i Hvara) i normalno

(preostali dio Hrvatske).

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

24

6

810

12

14

1618

2022

24

2628

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

2

4

6

810

12

14

16

1820

22

24

26

2830

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2011.) SPLIT - MARJAN (1948.-2011.) RIJEKA (1948.-2011.)

-t+σ

-t-σ

-t+σ

-t+2σ

-t+2σ

-t-σ

-t-σ

-t+2σ

-t-2σ

-t-2σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 9. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u LISTOPADU 2012. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

12

BILTEN 10 / 2012

Maksimalna dnevna koliËina oborine izmjerena

je 27. listopada 2012. godine na glavnoj meteoroloπkoj

postaji Rijeka (158.7 mm). U listopadu 2012. godine

u Rijeci je ujedno zabiljeæena i najveÊa mjeseËna koliËi-

na oborine (368.3 mm).

Broj dana sa snjeænim pokrivaËem veÊim od 1 cm

kretao se od 2 dana (Varaædin) do 4 dana (Ogulin, Parg

i Puntijarka). Maksimalna visina snjeænog pokrivaËa

u listopadu 2012. godine iznosila je 26 cm, a izmjere-

na je na Pargu, nakon Ëega slijedi Puntijarka (14 cm),

Zaviæan (8 cm), itd.

U listopadu 2012. godine na veÊini analiziranih

postaja broj sati sijanja Sunca bio je manji od viπegodiπnjeg

prosjeka (1961.-1990.). NajveÊe negativno odstupanje

(11.3 sata) imao je Karlovac gdje je zabiljeæeno ukup-

no 114.4 sata sijanja Sunca. NajveÊe pozitivno odstu-

panje zabiljeæeno je u GospiÊu gdje je mjeseËna

suma sijanja Sunca za listopad 2012. godine iznosila

220.5 sati πto je ukupno 86.1 sat sijanja Sunca viπe

od prosjeka. Negativne/pozitivne anomalije broja sati

sijanja Sunca u listopadu 2012. godine u skladu su s

pozitivnim/negativnim anomalijama srednje mjeseËne

naoblake.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

mr. sc. Ksenija CindriÊDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U listopadu 2012. su suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj

skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani pomoÊu dvi-

je metode. PraÊene su kumulativne koliËine oborine

od poËetka do kraja listopada i usporeene su s teo-

rijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih mje-

seËnih vrijednosti koliËine oborine za listopad, iz 40-

godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani

sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom

oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm te pripadne vri-

jednosti standardiziranog oborinskog indeksa (SPI) na

skali od 1 do 30 dana.

Na podruËju Slavonije su se tijekom listopada

izmjenjivale kiπne s normalnim oborinskim prilikama.

Na ostalim analiziranim postajama kontinentalne

Hrvatske su tijekom listopada oborinske prilike bile

u granicama normale. Samo je na podruËju Varaædina

trodnevno ekstremno kiπno razdoblje krajem listopa-

da uzrokovalo kiπne prilike na mjeseËnoj skali, i to

Slika 10. Kumulativne koliËine oborine (mm) u LISTOPADU 2012., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku, Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno

BILTEN 10 / 2012

13

Slika 11. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u LISTOPADU 2012.

14

BILTEN 10 / 2012

unatoË prevladavajuÊim normalnim prilikama tijekom

cijelog mjeseca. U Karlovcu je zabiljeæeno ekstremno

kiπno razdoblje u trajanju od Ëetiri dana, kakvo se moæe

oËekivati jednom u viπe od 50 godina.

U gorskoj Hrvatskoj su tijekom listopada oborinske

prilike bile preteæito u granicama normale. Ipak, na po-

druËju GospiÊa i Zaviæana ukupna koliËina oborine u

prve dvije dekade upuÊuje na kiπne prilike, koje su za-

tim do kraja listopada bile u granicama normale. Iako

je na podruËju Parga listopad u konaËnici bio kiπan, ti-

jekom mjeseca su prevladavale normalne oborinske

prilike. U Lici i na Zaviæanu je zabiljeæeno vrlo kiπno

razdoblje u trajanju od sedam dana, dok su u Gorskom

kotaru zabiljeæena vrlo kiπna razdoblja u trajanju od

Ëetiri do pet dana. Takva se kiπna razdoblja mogu oËeki-

vati jednom u pribliæno 15 godina.

Na Jadranu su u prvoj pentadi listopada prevla-

davale kiπne oborinske prilike. Zatim su do polovice

listopada oborinske prilike bile preteæito u granicama

normale, osim na podruËju Dubrovnika gdje su oborinske

prilike bile suπne. U drugoj polovici listopada su na

podruËju Malog Loπinja, Zadra, Splita i Hvara pre-

vladale kiπne i vrlo kiπne oborinske prilike, dok su se

na ostalim postajama uglavnom nastavili normalni

uvjeti. Najdulje kiπno razdoblje zabiljeæeno je u

Dubrovniku u trajanju od πest dana i bilo je umjereno

kiπno πto se moæe oËekivati jednom u osam godina. Na

dalmatinskim postajama je zabiljeæeno petodnevno,

ekstremno kiπno razdoblje.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U listopadu 2012. godine su na svim postajama

u Hrvatskoj zabiljeæeni oborinski uvjeti bili veÊi od

medijana (medijan = 50 percentil). Umjereno kiπni

uvjeti su zabiljeæeni na Hvaru, u Malom Loπinju, Rijeci

i Splitu (SPI1; 1.28, 1.12, 1.15 i 1.15). No, na podruËju

Hrvatske nisu zabiljeæeni vrlo kiπni ili ekstremno kiπni

uvjeti.

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca su odstupanja

3-mjeseËnih koliËina oborina na veÊini postaja bila u

granicama normale. Umjereno kiπni uvjeti su zabi-

ljeæeni na Hvaru, Pargu i Zadru (SPI3; 1.22, 1.24 i 1.24)

dok su u Rijeci zabiljeæeni vrlo kiπni uvjeti (SPI3; 1.78).

Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina obo-

rine pokazuje da su umjereno suπni uvjeti zabiljeæeni

u Bjelovaru, Kriæevcima, Pazinu i Slavonskom Brodu

(SPI12; -1.49, -1.30, -1.18, -1.09). Na ostalim podruËji-

ma Hrvatske su oborinski uvjeti bili u granicama nor-

male.

Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog

indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)

pokazuje da su ekstremno suπni uvjeti zabiljeæeni u

Bjelovaru, GospiÊu, Kriæevcima, Pazinu i Slavonskom

Brodu (SPI12; -2.61, -2.01, -2.19, -3.02 i -2.09). U

Kninu, Malom Loπinju, Pargu, Zaviæanu, Sisku i Osijeku

su prevladavali vrlo suπni uvjeti (SPI12; -1.77, -1.87,

-1.68, -1.68, -1.57 i -1.66) a umjereno suπni uvjeti u

Daruvaru, Ogulinu, Senju, ©ibeniku i Zadru (SPI12;

-1.46, -1.19, -1.24, -1.22 i -1.33). Jedino su na sred-

njem i juænom Jadranu zabiljeæeni oborinski uvjeti bili

u granicama normale, ali veÊinom manji od medijana.

U protekle dvije godine ekstremno suπni uvjeti su

prevladavali u Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu, Kriæevcima,

Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu, Varaædinu i Zagrebu

(SPI24; -4.66, -2.86, -3.46, -3.45, -2.56, -2.51, -3.54,

-2.60 i -2.60). U Karlovcu, Kninu, Pargu, Pazinu,

©ibeniku i Zaviæanu su bili vrlo suπni uvjeti (SPI24;

-1.69, -1.76, -1.93, -1.66, -1.66 i -1.94) a umjereno

suπni uvjeti u Senju i Zadru (SPI24; -1.37 i -1.49).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæeni

vrlo suπni uvjeti u Bjelovaru, Kriæevcima i Slavonskom

Brodu (SPI48; -1.91, -1.63 i -1.58) a umjereno suπni

uvjeti u Daruvaru i Zagrebu (SPI48; -1.16 i -1.25). U

ostalim podruËjima oborinski uvjeti su bili u granica-

ma normale.

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se

moæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno

1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale

-1.0 do -1.49 umjereno suho

-1.5 do -1.99 vrlo suho

-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

Mjesec listopad je zapoËeo s temperaturama povrπin-

skog sloja mora koje su sve bile znatno viπe od viπegodiπnjeg

prosjeka, iako se vrlo sporo nastavio kontinuirani

pad njihovih vrijednosti, kao posljedica sezonskog

ohlaivanja atmosfere.

BILTEN 10 / 2012

15

RAB

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-3-2-10123456789

Anomalija (°C) SENJ

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

121314

15161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-1

0123456789

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

12

13141516171819202122

2324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-3

-2-101234567

89

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

12131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

HVAR

12131415161718

192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123

456789

Anomalija (°C)°C

Slika 12. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LISTOPAD 2012., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

16

BILTEN 10 / 2012

©IBENIK

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C SPLIT

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RAB

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C SENJ

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

KOMIÆA

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C HVAR

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LISTOPAD 2012. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i

Hvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ

-t+2σ

-t-2σ

-t-σ

-t

temp. mora

BILTEN 10 / 2012

17

Na svim postajama duæ istoËne obale Jadrana nega-

tivan trend povrπinskih temperatura mora bio je za oko

2°C prema kraju mjeseca. Srednje mjeseËne tempe-

rature su se kretale od 19.2°C u Senju do 22.1°C ko-

liko je izmjereno u Komiæi. Na mjernim postajama

Komiæa (22.1°C), Senj (19.2°C) i ©ibenik (21.3°C)

srednje mjeseËne temperature povrπinskog sloja mora

su dostigle viπegodiπnje prosjeke. U prve dvije dekade

mjeseca listopada na svim mjernim postajama tempera-

ture mora su se zadræale iznad 20°C. Krajem treÊe

dekade dolazi do pojave ciklone sa srediπtem iznad

Ligurskog i Jadranskog mora, njenog popunjavanja i

premjeπtanja na jugoistok, dolazi i do pada temperatu-

ra povrπinskog sloja mora, te je u Rabu 29.10.2012.

godine izmjerena minimalna temperatura do 16.6°C.

I na drugim postajama sjevernog Jadrana se osjeÊa

prodor hladnog zraka sa sjevera koji uzrokuje ohlaiva-

nje povrπinskog sloja mora.

Maksimalne mjeseËne temperature mora su se kre-

tala od 25.5°C u Hvaru do 21.1°C koliko je izmjereno

u Senju. Razlika izmeu najviπe i najniæe maksimalne

mjeseËne temperature mora je iznosila 4.4°C. Minimalne

temperature mora su se kretale od veÊ spomenutih

16.6°C u Rabu do 20.5°C koliko je izmjereno u Hvaru.

NajveÊa razlika izmeu maksimalnih i minimalnih mje-

seËnih temperatura zabiljeæena je u Rabu i iznosila je

5.6°C, a najmanja u Komiæi i iznosila je 3.4°C.

HIDROLO©KE PRILIKE

Tomislava Boπnjak, inæ.

Povrπinske vode

U prvoj polovici mjeseca na cijelom toku Save

zabiljeæeno je opadanje vodostaja i kretanje unutar

LISTOPAD 2012. LISTOPAD 1961-2010.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 106 12.10. 56,1 119 389

SavaJasenovac 215 14.10. 128 280 1567Slavonski Brod 270 15.10. 159 360 1501Æupanja 305 16.10. 181 428 1544

KupaKamanje 18,8 13.10. 4,07 17,2 86,1JamniËka Kiselica 32,4 13.10. 14,6 44,6 319

Mura Mursko SrediπÊe 112 15.10. 50,7 96,2 190

DravaBotovo 380 15.10. 117 213 404Donji Miholjac 420 16.10. 180 309 579

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 434 75,1 318 882

SavaJasenovac 511 149 585 2339Slavonski Brod 557 205 720 2732Æupanja 516 242 809 2919

KupaKamanje 111 6,05 79,2 297JamniËka Kiselica 166 19,5 164 753

Mura Mursko SrediπÊe 171 65,8 150 346

DravaBotovo 645 239 474 1075Donji Miholjac 600 232 493 989

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 2311 28.10. 85,3 995 3126Jasenovac 1467 31.10. 165 1080 2618

Sava Slavonski Brod 1426 31.10. 222 1277 3476Æupanja 1169 31.10. 252 1405 3956

KupaKamanje 757 28.10. 8,16 451 978JamniËka Kiselica 655 29.10. 23,3 504 1556

Mura Mursko SrediπÊe 452 16.10. 79,4 324 1346

DravaBotovo 1071 30.10. 364 963 2398

Donji Miholjac 887 31.10. 318 828 1897

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u LISTOPADU 2012. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

18

BILTEN 10 / 2012

-300-200

-1000

100200

300400500

600700

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-100

-500

50100

150

200250

300350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0200400600800

1000120014001600180020002200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

050

100150200250300350400450500550600650700

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 14. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u LISTOPADU 2012.

Slika 15. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u LISTOPADU 2012.

BILTEN 10 / 2012

19

0100

200300

400

500600

700800

900

10001100

12001300

1400

15001600

17001800

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200400

600800

1000

12001400

160018002000

2200

240026002800

30003200

34003600

38004000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

Qsred listopad 2012. listopad 1961-2010.

Qmin listopad 2012. listopad 1961-2010.

Qmaks listopad 2012. listopad 1961-2010.

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LISTOPADU 2012. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2010.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

20

BILTEN 10 / 2012

niskih voda. Sredinom mjeseca biljeæi se prvi, a kra-

jem mjeseca drugi veÊi vodni val u kojem su se vode

digle do granica srednje visokih voda. Na gornjem i

dijelu srednjeg toka Save, na dionici od Jesenica pa

sve do MaËkovca, pred kraj mjeseca uvedeno je zbog

visokih voda i pripremno stanje obrane od poplava.

Visoke vode doprinijele su da je vodnost u gornjem

toku Save iznad prosjeka u odnosu na prosjeËnu

viπegodiπnju listopadnu vrijednost, sa suficitom otje-

canja kod Zagreba od 35%. Srednji i donji tok Save

imao je neπto manju vodnost u odnosu na viπegodiπnju

vrijednost i deficit otjecanja na tom dijelu toka kretao

se izmeu 15 i 35%.

Na Dravi je takoer u prvoj polovici mjeseca zabi-

ljeæeno kontinuirano opadanje vodostaja, dok je porast

vodostaja duæ cijelog toka zabiljeæen u drugoj polo-

vici mjeseca. Vodostaji su se kretali unutar granica

srednje niskih voda. Vodnost Drave bila je viπa od pros-

jeka za listopad u odnosu na razdoblje obrade 1961.-

2010., tako da se suficit otjecanja duæ toka kretao izmeu

20 i 35%. Na Dunavu bez veÊih znaËajnijih oscilaci-

ja, vodostaji su se tijekom mjeseca kretali unutar po-

druËja srednje niskih voda.

Nakon poËetnog laganog porasta na Kupi je vo-

dostaj opadao sve do sredine mjeseca pri Ëemu su se

vodostaji kretali unutar niskih voda. U drugoj polovi-

ci mjeseca dolazi do formiranja dva izrazitija vodna

vala; jedan sredinom, a drugi krajem mjeseca. U oba

sluËaju vodostaji koji su bili u granicama niskih voda

narasli su do visina srednjih voda. Vodnost je u gor-

njem toku bila viπa od prosjeka; suficit otjecanja kod

Kamanja iznosio je 40%, dok je na ostalom dijelu to-

ka vodnost bila u granicama prosjeËnih vrijednosti u

listopadu.

Minimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a

na Dravi veÊi od srednjih minimalnih protoka u raz-

doblju 1961.-2010.

Srednji protoci bili su na Savi manji, a na Dravi i

Kupi veÊi od srednjih protoka u razdoblju 1961.-2010.

Maksimalni protoci bili su uglavnom veÊi od sred-

njih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2010.

Podzemne vode

U listopadu je nastavljen daljnji rast razine podzemne

vode na podruËju savskog aluvija. Na obje analizirane

mjerne stanice, Borovje i MiËevec, u prvoj polovici

mjeseca zabiljeæen je kontinuirani pad razine podzemne

vode. Od sredine mjeseca, kada su zabiljeæene najniæe

mjeseËne vrijednosti, doπlo je do ponovnog znatnijeg

porasta podzemne vode i uz niz oscilirajuÊih epizoda

razina podzemne vode krajem mjeseca poprimila je

najviπe mjeseËne razine. I uz poveÊanje razine podzemne

vode, joπ uvijek su vrijednosti minimalnih, srednjih i

maksimalnih vodostaja bile niæe od prosjeËnih vrijed-

nosti u listopadu u razdoblju obrade 1982.-2010.. Kao

i u rujnu i u listopadu je poveÊanje razine podzemne

vode uvjetovano visokim vodostajem rijeke Save, a ne

nekim dugotrajnim kiπnim razdobljem.

Kao i u rujnu tako i u listopadu znaËajan porast

razine podzemne vode bio je samo na podruËju sliva

rijeke Save. Na podruËju dravskog sliva, na uzvodnim

mjernim stanicama, Repaπ i Gornja ©uma, razina

podzemne vode neznatno je porasla tijekom mjeseca,

dok na mjernim stanicama nizvodnijeg dijela sliva go-

tovo da nije bilo promjena u nivoima podzemne vode.

Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih vo-

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LISTOPADU 2012.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2010.

LISTOPAD 2012. LISTOPAD 1982-2010.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,19 15.10. 102,86 104,21 105,54Zagreb-MiËevec 99,62 13.10. 99,41 100,94 102,70

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,64 103,04 104,63 105,99Zagreb-MiËevec 100,22 99,54 101,47 103,34

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,82 31.10. 103,12 105,16 107,09Zagreb-MiËevec 101,80 30.10. 99,85 102,17 105,05

BILTEN 10 / 2012

21

103.0

103.2

103.4

103.6

103.8

104.0

104.2

104.4

104.6

104.8

105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.599.799.9

100.1100.3100.5100.7100.9101.1101.3101.5101.7101.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

95.6

95.7

95.8

95.9

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

96.5

96.6

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LISTOPAD 2012. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

22

BILTEN 10 / 2012

dostaja na mjernim stanicama Repaπ, Gornji Miholjac

i »aavica bile su niæe od prosjeËnih vrijednosti u

listopadu u razdoblju obrade 1988.-2010., dok su na

mjernoj stanici Gornja ©uma te vrijednosti viπe od pros-

jeka u istom razdoblju obrade.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom listopada 2012. na

postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i

12 UTC su prikazane na slici 18. Na osnovi proraËu-

na je vidljivo, da je u Zagrebu i Zadru visina sloja

mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 28. listopada i

27. listopada (852 m i 1653 m). U Zagrebu i Zadru je

najveÊa visina sloja mijeπanja u terminu 12 UTC pro-

raËunata 8. listopada i 16. listopada (1481 m i 2631m).

ProsjeËna mjeseËna visina sloja mijeπanja je u terminu

00 UTC u Zagrebu iznosila 135 m, dok je u Zadru bi-

la 106 m. U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednosti

visine sloja mijeπanja su iznosile 599 m (Zagreb) i 1048

m (Zadar).

Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-

ni sloj atmosfere najËeπÊe bio neutralan, malo stabi-

lan i umjereno stabilan (D, E i F klasa stabilnosti; s

Ëestinom 45%, 13% i 36%, tablica 4). U terminu 12

UTC su najuËestalije klase stabilnosti A, B, C i D (6%;

48% , 26% i 20%). SliËno je bilo na podruËju Zadra.

U terminu 00 UTC atmosfera je najËeπÊe bila neu-

tralna, malo stabilna i umjereno stabilna (A, B i C klasa

stabilnosti; 21%, 51% i 7%). U 12 UTC atmosfera je

bila jako labilna (A klasa stabilnosti; 17%), umjereno

labilna (B klasa stabilnosti; 47%), malo labilna (C klasa

stabilnosti; 13%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 23%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno

povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U

Zagrebu su u terminu 00 UTC zabiljeæena 22 sluËaja

(29%) s prizemnom, 19 sluËajeva sa podignutom in-

verzijom (25%) i 35 sluËaja s visinskom inverzijom

(46%). U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabi-

ljeæena u 43 sluËaja (62%), podignuta inverzija u 20

sluËaja (29%), a zabiljeæeno je i 6 sluËaja (9%) bez in-

verzije. U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske

inverzije (18 sluËajeva, 53%), situacije sa podignutom

i prizemnom inverzijom (10 sluËajeva i 5 sluËaja; 29%

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LISTOPADU 2012.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2010.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

LISTOPAD 2012. LISTOPAD 1988-2010.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,50 15.10. 115,02 115,49 116,16Gornja ©uma 116,36 01.10. 115,39 115,75 116,50Gornji Miholjac 103,74 22.10. 103,24 104,44 105,75»aavica 95,86 16.10. 95,70 96,78 98,36

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,60 115,18 115,69 116,47

DRAVAGornja ©uma 116,41 115,55 115,88 116,69Gornji Miholjac 103,77 103,30 104,51 105,81»aavica 95,89 95,79 96,89 98,41

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,75 31.10. 115,25 115,93 116,99Gornja ©uma 116,51 31.10. 115,63 116,01 117,18Gornji Miholjac 103,80 01.10. 103,37 104,58 105,90»aavica 96,00 31.10. 95,85 97,00 98,49

BILTEN 10 / 2012

23

i 15%). U terminu 12 UTC je zabiljeæeno 28 sluËaje-

va s visinskom inverzijom (67%), 9 sluËajeva s podignu-

tom inverzijom (21%), 1 sluËaj s prizemnom tem-

peraturnom inverzijom (2%) i 4 sluËaja bez tempera-

turne inverzije (10%).

U listopadu su na podruËju Hrvatske oborinski

uvjeti veÊinom bili u granicama normale. Stoga se moæe

pretpostaviti da je na podruËju Hrvatske mjeseËno

taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokra depozi-

cija) bilo u granicama normale.

Slika 18. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u LISTOPADU 2012. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 0 0 0 0 1 3 4 10 ne postojiprizemna 22 29 6 9 5 15 1 2 prizemnapodignuta 19 25 20 29 10 29 9 21 podignutavisinska 35 46 43 62 18 53 28 67 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za LISTOPAD 2012. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 2 6 0 5 17 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 15 48 0 14 47 umjereno labilno - BC - malo labilno 2 6 8 26 0 4 13 malo labilno - CD - neutralno 14 45 6 20 6 21 7 23 neutralno - DE - malo stabilno 4 13 0 6 21 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 11 36 0 15 51 0 3 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 0 10 0 2 7 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom LISTOPADA 2012. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

24

BILTEN 10 / 2012

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za LISTOPAD 2012.

OBORINA ZRAK

Rmj/Ru SO4-S NO3-N SO4-S NO3-Nudio udio

NO2sr NO2max NO2minRR/mm NA pH pHmin-pHmax kiselih kiselih

% mg/L kg/ha uzoraka kiπa μg/m

Puntijarka 124.8 99/99 10/9 5.7 5,12-7,01 0.227 0.198 0.346 0.247 10 13 / / /

Krapina 177.6 99/98 12/8 5.35 5,21-7,06 0.18 0.135 0.319 0.24 33 79 / / /

Bilogora 71.5 99/97 11/9 6.12 5,36-7,57 0.494 0.344 0.353 0.246 27 20 / / /

Slav. Brod 84.3 100/10012/12 6.41 5,92-6,92 0.902 0.37 0.761 0.312 0 0 16 26 6

Karlovac 129.5 99/98 15/13 5.63 4,90-8,17 0.223 0.228 0.289 0.295 33 18 / / /

Kutjevo 98.3 99/98 12/10 6.12 5,33-6,57 0.659 0.315 0.648 0.309 16 18 / / /

Ogulin 161.9 100/99 16/14 6.15 5,50-7,54 0.245 0.235 0.396 0.38 6 13 8 14 3

GospiÊ 202.9 100/10016/15 6.29 5,82-6,79 0.212 0.176 0.430 0.357 0 0 10 19 2

Zaviæan 247.2 100/10014/14 6.14 5,47-6,72 0.226 0.239 0.558 0.590 14 15 / / /

Pazin 96.2 100/97 11/7 6.69 5,72-7,30 0.406 0.387 0.390 0.373 0 0 / / /

Rijeka 368.0 99/98 14/12 6.26 5,56-6,95 0.315 0.178 1.154 0.657 7 12 / / /

Zadar 154.5 97/95 14/12 6.19 5,84-6,91 0.589 0.309 0.913 0.478 0 0 / / /

Dubrovnik 98.5 98/96 9/8 6.34 5,95-7,12 1.991 0.327 1.961 0.325 0 0 / / /

OneËiπÊenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inæ.

Masene koncentracije dnevnih uzoraka duπikovog

dioksida (NO2) prikupljene na postajama znatno su

manje od propisanih graniËnih vrijednosti (Uredba o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku,

NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost

je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a za godiπnji sred-

njak 40 μg/m3). Uzastopno niske koncentracije duπikovog

dioksida, sama metoda uzorkovanja te uspostava novih

postaja Dræavne mreæe za trajno praÊenje kakvoÊe zra-

ka razlog su ukidaju praÊenja ove oneËiπËujuÊe tvari

na veÊini postaja DHMZ-a. Tako se koncentracija

duπikovog dioksida prati joπ na tri postaje i to na posta-

jama u Slavonskom Brodu, Ogulinu i GospiÊu, prem-

da se i na ovim postajama vidi opadajuÊi trend u kon-

centracijama duπikovog dioksida.

Maksimalna dnevna koncentracija duπikovog diok-

sida za listopad izmjerena je kao i u proteklim mjeseci-

ma na postaji u Slavonskom Brodu te je 6. listopada

iznosila 26 μg/m3. Uzastopno ponavljanje maksimal-

nih koncentracija NO2 na postaji u Slavonskom Brodu

moæe se objasniti Ëinjenicom da je postaja u neposred-

noj blizini lokalnog izvora emisije NO2. Maksimalne

dnevne koncentracije na preostale dvije postaje iznosile

su 14 μg/m3 u Ogulinu i 19 μg/m3 u GospiÊu. Srednje

mjeseËne koncentracije NO2 za listopad iznosile su 8

μg/m3 na GMP Ogulin, 10 μg/m3 u GospiÊu te 16

μg/m3 u Slavonskom Brodu.

MjeseËna koliËina oborine za listopad bila je sliË-

na onoj u rujnu. Maksimalna koliËina oborine bila je

takoer u Rijeci a iznosila je 368.0 mm, dok je mini-

malno zabiljeæeno oborine bilo na Bilogori i to 71.5

mm. U prosjeku su pH vrijednost odreena u 99%

oborine dok su glavni ioni, izmeu ostalog sumpor i

duπik, odreeni u 98% oborine. Rezultati pokazuju da

je u listopadu bilo viπe kisele oborine u odnosu na pro-

tekle mjesece, na osam postaja i to u Krapini, Rijeci,

Puntijarki, Bilogori, Zaviæanu, Ogulinu, Kutjevu i

Karlovcu. Najviπe kisele oborine zabiljeæeno je u Krapini

i to 79%.

pH vrijednosti kretale su se od 4.90 u Karlovcu

(13. listopada u 4.7 mm) do 8.17 takoer u Karlovcu

(23. listopada u 0.5 mm oborine). Minimalna pH vri-

jednost od 4.90 moæe se pripisati koncentracijama

kiselinskih ekvivalenata u uzorku (osobito sulfata i

amonijaka), te niskim i ujednaËenim koncentracija-

ma ostalih iona. Potrebno je naglasiti da je maksi-

malna dnevna koncentracija kisele komponente (sul-

fata) bila u Dubrovniku (27. listopada) i iznosila je Ëak

8.40 mg/dm3, a pH vrijednost uz ovako visoku kon-

centraciju sulfata bila je 5.89 zbog izuzetno visokih

koncentracija iona Na+, Ca2+ i K+.

BILTEN 10 / 2012

25

Uzorkovanje je provedeno otvorenim uzorkivaËem,

'bulk metodom'. U tablici 6 dane su vrijednosti udjela

kiselih uzoraka kao i vrijednosti udjela kiselih kiπa s

obzirom na analiziranu koliËinu oborine.

Automatski uzorkivaËi 'wet only' nalaze se u

Slavonskom Brodu i GospiÊu. Valja naglasiti da obo-

rina prikupljena wet only uzorkivaËem ima niæu

prosjeËnu pH vrijednost u odnosu na bulk metodu te

bi na obje postaje udio kiselih kiπa s obzirom na anali-

ziranu koliËinu oborine trebao biti neπto veÊi. ProsjeËne

pH vrijednosti za uzorke prikupljene wet only i bulk

uzorkivaËem u listopadu znaËajno su se razlikovale na

obje postaje. Udio kisele oborine, uzoraka uzorkovanih

'wet only' uzorkivaËem, pokazao je da je u Slavonskom

Brodu bilo 8% kisele oborine, dok je u GospiÊu bilo

4% kisele oborine. Bulk uzorkivaËem pH vrijednosti

uzorkovane oborine bile su znatno viπe, stoga na obje

postaje nije bilo kisele oborine.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-

ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij) ali se u

Biltenu prikazuju samo vrijednosti sulfata i nitrata, dok

se ostali podatci nalaze u bazi ekoloπkih podataka

DHMZ-a.

Tijekom listopada su koncentracije sulfata i nitra-

ta bile sliËne onima u rujnu. Maksimalna mjeseËna

koncentracija sulfata od 1.854 mg/L izmjerena je u

Dubrovniku, dok je maksimalna mjeseËna koncentraci-

ja nitrata izmjerena u Pazinu i iznosila je 0.387 mg/L.

Minimalne mjeseËne koncentracije sulfata od 0.180

mg/L i nitrata od 0.135 mg/L izmjerene su u Krapini.

Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

2.0

2.2

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO3 - N

Slika 20. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za LISTOPAD 2012.

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

2.0

2.2

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

mg/L SO4 - S NO3 - N

Slika 19. Maksimalne mjeseËne koncentracije sulfata i nitrata za LISTOPAD 2012.

26

BILTEN 10 / 2012

0

10

20

30

4050

60

70

80

1.10

.2.

10.

3.10

.4.

10.

5.10

.6.

10.

7.10

.8.

10.

9.10

.10

.10.

11.1

0.12

.10.

13.1

0.14

.10.

15.1

0.16

.10.

17.1

0.18

.10.

19.1

0.20

.10.

21.1

0.22

.10.

23.1

0.24

.10.

25.1

0.26

.10.

27.1

0.28

.10.

29.1

0.30

.10.

31.1

0.

Dan

O3 PM 10

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i ozona za LISTOPAD 2012. godine

μg/

m3

0

2

4

6

8

10

12

14

1.10

.2.

10.

3.10

.4.

10.

5.10

.6.

10.

7.10

.8.

10.

9.10

.10

.10.

11.1

0.12

.10.

13.1

0.14

.10.

15.1

0.16

.10.

17.1

0.18

.10.

19.1

0.20

.10.

21.1

0.22

.10.

23.1

0.24

.10.

25.1

0.26

.10.

27.1

0.28

.10.

29.1

0.30

.10.

Dan

CO NO

Slika 22. Dnevni srednjaci koncentracija ugljikovog monoksida i duπikovog monoksida za LISTOPAD 2012. godine

μg/

m3

iz nitrata za listopad bilo je niæe nego ono za rujan.

Minimum ukupnog mjeseËnog taloæenja za sumpor u

obliku sulfata (SO4-S) od 0.29 kg/ha izmjeren je u

Karlovcu, a za duπik iz nitrata (NO3-N) u Krapini i

iznosio je 0.24 kg/ha.

NajveÊe mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata od

1.96 kg/ha izmjereno je u Dubrovniku, dok je naj-

veÊe taloæenje duπika iz nitrata (NO3-N) od 0.66 kg/ha

izmjereno u Rijeci.

KakvoÊa zraka

mr. sc. Ivona MajiÊ

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom listopada 2012. dominantni oneËiπÊivaË

bile su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteristiËno za

ovo doba godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove

oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 9.85 do max.

47.42 dok je srednja mjeseËna koncentracija bila 24.63,

a percentil 98 iznosio je 47.31 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujednaËeno

za cijeli mjesec.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-

ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec listopad vidljivo je

da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeks manji

od 50).

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Slav. Brod Ogulin GospiÊ

POSTAJE

NO2sr NO2maxμg/m3

GV

Slika 21. Srednje i maksimalne koncentracije duπikovog

dioksida u LISTOPADU 2011.

BILTEN 10 / 2012

27

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN130/11) zrak je za ovo podruËje u listopadu oci-

jenjen na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV za

24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-

juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

ProsjeËni osjet ugode u listopadu 2012. godine se

kretao u granicama svjeæeg u unutraπnjosti i ugodno

svjeæeg na obali te je u usporedbi s prosjeËnim osje-

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za LISTOPAD 2012. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10

Min 9,85 0,25 9,98 7,06 0,94Dana 14.lis 9.lis 13.lis 25.lis 11.lisMax 47,42 0,8 34,45 74,99 25,08Dana 30.ruj 24.lis 5.lis 30.ruj 28.lisSr. Vrj. 24,63 0,5 23,89 35,75 9,19Median 23,87 0,51 25,37 33,38 7,22Percentil 98 47,306 0,766 33,772 71,6 25,038Br. dana preko GV za 24 h 0 - - 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 - - 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

05

101520253035404550

1.10

.2.

10.

3.10

.4.

10.

5.10

.6.

10.

7.10

.8.

10.

9.10

.10

.10.

11.1

0.12

.10.

13.1

0.14

.10.

15.1

0.16

.10.

17.1

0.18

.10.

19.1

0.20

.10.

21.1

0.22

.10.

23.1

0.24

.10.

25.1

0.26

.10.

27.1

0.28

.10.

29.1

0.30

.10.

31.1

0.

Dan

PM10 O3

Slika 24. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za LISTOPAD 2012.

μg/

m3

28

BILTEN 10 / 2012

Srednjak 1961-1990.

Srednjak 2012. od 1961-1990.

Slika 25. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za LISTOPAD 2012. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Srednjak 2012.

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno svjeæe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

-5

0

4

8

13

18

23

29

35

41

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

PET (°C)

BILTEN 10 / 2012

29

tom ugode u razdoblju 1961.-1990. bio u granicama

normalnih biometeoroloπkih prilika.

U prvoj dekadi je ujutro i uveËer u unutraπnjosti

uglavnom bilo svjeæe, rjee ugodno svjeæe ili hladno,

dok je na obali istovremeno bilo ugodno svjeæe. U

popodnevnim satima je veÊinom bilo ugodno toplo, a

ponekad i ugodno. Krajem dekade je osvjeæilo, pa su

popodneva postala ugodna. U usporedbi s prosjeË-

nim biometeoroloπkim prilikama ova je dekada bila u

granicama normale, a samo su jutra u Splitu bila topli-

ja od prosjeËnih.

Druga dekada je bila neπto svjeæija od prethod-

ne. Jednako kao u prethodnoj dekadi, u unutraπnjosti

su jutra i veËeri i dalje bili svjeæi i rjee hladni. PoËetkom

dekade popodneva su preteæno bila ugodno svjeæa,

na obali ugodna, a u drugom dijelu dekade ugodna ili

ugodno topla. VeÊinom je i ova dekada bila u granica-

ma normalnih biometeoroloπkih prilika za sredinu

listopada. Toplija od normale bila su jutra i veËeri u

Slavonskom Brodu i Splitu te veËeri u Zagrebu.

Kako je uobiËajeno u listopadu, treÊa dekada je

bila najhladnija. Jutra i veËeri su veÊinom bila svjeæa

ili hladna. U popodnevnim satima je u unutraπnjosti

bilo svjeæe ili ugodno svjeæe, a na obali preteæno ugod-

no. Krajem dekade je joπ malo zahladilo, pa je u kon-

tinentalnim dijelovima ujutro i uveËer bio Ëak vrlo hlad-

no a na obali hladno, dok su popodneva u unutraπnjosti

bila svjeæa i povremeno hladna, a u Splitu svjeæa. Kao

i prethodna, ova je dekada veÊinom bila u granicama

normalnih biometeoroloπkih prilika, a samo su jutra

u Splitu bila u granicama normale.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

U listopadu 2012. godine bilo je problema u

radu mjernih sustava na svim postajama, te je okvir-

na analiza napravljena izuzevπi postaje u Rijeci i GospiÊu.

MjeseËne ozraËenosti na kontinentalnim postajama bile

su oko 24 000 J/cm2, a na jadranskim postajama za 10

000 J/cm2 veÊe. Na Jadranu su dekadne ozraËenosti

bile podjednake kroz cijeli mjesec, dok je u Zagrebu

i Pargu najviπe ozraËenosti bilo u prvoj dekadi.

Dnevno je u prosjeku bilo 850 J/cm2 u Zagrebu i

Pargu, te oko 1150 J/cm2 u Zadru, Splitu i Dubrovniku.

Dnevni maksimumi bili su u rasponu od 1550 J/cm2 u

Pargu, do 1734 J/cm2 u Dubrovniku, a izmjereni su na

svim postajama 8. listopada.

Oko podneva su srednje satne vrijednosti iznosile

oko 140 J/cm2 u Zagrebu i Pargu, 173 J/cm2 u Zadru,

180 J/cm2 u Splitu, te najviπe, 190 J/cm2 u Dubrovniku.

U prosjeku je viπe ozraËenosti bilo u prijepodnevnim

satima nego u poslijepodnevnim.

Apsolutne maksimalne satne ozraËenosti bile su

uglavnom oko 255 J/cm2. Najmanja vrijednost u izno-

su 228 J/cm2 izmjerena je u Zagrebu, na dan dnev-

nog maksimuma, dok je najveÊa, u iznosu 262 J/cm2,

izmjerena u Dubrovniku dan kasnije. U Splitu je ap-

solutni satni maksimum izmjeren 3. listopada, u Pargu

4. listopada, a u Zadru 8. listopada.

020406080

100120140160180200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 26. Srednja satna globalna ozraËenost

u LISTOPADU 2012. godine

0

10

20

30

40

50

60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

SPL

Slika 27. Srednja satna difuzna ozraËenost,

u LISTOPADU 2012. godine

30

BILTEN 10 / 2012

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u LISTOPADU 2012. godine

BILTEN 10 / 2012

31

Difuzna ozraËenost

Prema dostupnim, nepotpunim podacima, difuz-

na je ozraËenost u listopadu 2012. iznosila oko 10 000

J/cm2, πto predstavlja udio u globalnoj ozraËenosti

42 % u Zagrebu, te 28 % u Splitu. Na obje je lokacije

najviπe difuznog zraËenja bilo u prvoj dekadi.

Srednja dnevna ozraËenost je u Zagrebu iznosila

353 J/cm2, a u Splitu 329 J/cm2. Dnevni maksimumi

bili su oko 590 J/cm2 i bili su veÊi od srednjaka 1.7 pu-

ta u Zagrebu, a 1.8 puta u Splitu. Izmjereni su 2. listopa-

da u Zagrebu, te 13. listopada u Splitu.

Prema srednjem dnevnom hodu najviπe je difuzne

ozraËenosti na obje postaje bilo u 11 sati, kada je u

Zagrebu satna ozraËenost iznosila 57 J/cm2, a u Splitu

47 J/cm2. Srednje satne ozraËenosti su pri izlasku i za-

lasku Sunca, te u 13 i 14 sati bile malo veÊe u Splitu

nego u Zagrebu, dok je u ostalim satima bilo obrnuto.

NajveÊe razlike izmeu zagrebaËkih i splitskih vrijed-

nosti bile su u 11 i 12 sati, kada su zagrebaËke vrijed-

nosti bile za pribliæno 10 J/cm2 veÊe od splitskih. U

prosjeku je na obje postaje bilo viπe ozraËenosti u

prijepodnevnim nego u poslijepodnevnim satima.

Apsolutni satni maksimum iznosio je na obje postaje

104 J/cm2. Izmjeren je u Zagrebu 4., a u Splitu 9. listopa-

da.

ProjeËni udio difuznog zraËenja u globalnom bio

je pri izlasku i zalasku Sunca na obje postaje uglavnom

veÊi od 50 %. Najmanje je difuznog u odnosu na glo-

balno zraËenje bilo u Zagrebu u 14 sati, 32 %, dok je

u Splitu to bio sluËaj cijelo poslijepodne, kada je udio

difuznog zraËenja u globalnom bio 26 %.

Trajanje sijanja Sunca

U listopadu je na promatranim postajama trajanje

sijanja Sunca bilo u rasponu od 123 sata u Zagrebu, do

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 833,4 1558,8 140,0 23333,8 11343,6 5459,3 6530,9 53PARG 864,0 1550,0 124,2 24192,7 9895,2 7860,8 6436,7 50RIJEKA 619,6 1188,2 217,4 3717,6 0,0 3404,6 313,0 579GOSPIΔ 889,7 1662,3 91,0 13345,8 6287,2 7058,6 0,0 393ZADAR 1108,2 1714,7 210,0 33245,6 11717,9 11420,6 10107,1 17SPLIT 1160,3 1707,7 194,8 35968,1 13852,7 11507,2 10608,2 2DUBROVNIK 1215,6 1734,8 148,2 34036,3 11182,7 12373,1 10480,5 59ZG-MAKSIMIR 352,5 585,5 136,2 9871,2 4308,9 2229,9 3332,4 53SPLIT 328,9 594,2 161,7 10197,2 3619,6 3466,8 3110,8 2

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - LISTOPAD 2012.

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 30. Srednje satno trajanje sijanja Sunca za

LISTOPAD 2012. godine

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 29. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u LISTOPADU 2012. godine

32

BILTEN 10 / 2012

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 31,9 6. 63,7 20. / 15 h 0 0 2Makarska 46,4 26. 58,0 4. / 15 h 0 0 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), LISTOPAD, 2012.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 4,0 9,4 123,1 54,4 38,4 30,3PARG 4,1 9,0 128,4 44,4 41,6 42,4RIJEKA 5,6 10,2 174,9 54,0 55,0 65,9GOSPIΔ 4,2 10,0 130,5 48,3 47,7 34,5ZADAR 6,0 10,1 184,9 65,5 63,4 56,0SPLIT 6,7 9,9 209,0 74,6 67,3 67,1DUBROVNIK 7,1 10,3 220,9 83,2 71,9 65,8

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - LISTOPAD 2012.

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 31. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

LISTOPADU 2012. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

221 sat u Dubrovniku. Najviπe je insolacije na veÊini

postaja bilo u prvoj dekadi, a jedino je u Rijeci to bio

sluËaj u treÊoj dekadi.

Srednje dnevne sume su na kontinentalnim posta-

jama bile tek malo veÊe od 4 sata. U Rijeci je prosjeËno

bilo 5.6 sati sijanja Sunca dnevno, u Zadru 6 sati, u

Splitu 6.7 sati, a najveÊi srednjak bio je u Dubrovniku,

7.1 sati. Maksimalno dnevno osunËavanje bilo je u

rasponu od 9 sati u Pargu do 10.3 u Dubrovniku. Najviπe

sijanja Sunca bilo je na veÊini postaja 8. listopada, a

zagrebaËki je maksimum izmjeren joπ i 3. listopada. U

Splitu je najsunËanije bilo 6. listopada, a u Dubrovniku

19. listopada.

Prema srednjem dnevnom hodu u prijepodnevnim

satima je najmanje sijanja Sunca bilo u GospiÊu, sredi-

nom dana u Zagrebu, a poslijepodne u Pargu, dok su

najveÊe satne sume kroz cijeli dan bile u Dubrovniku.

NajveÊe srednje satne sume su na kontinetalnim posta-

jama iznosile izmeu 0.5 i 0.6 sati, dok su na jadran-

skim postajama bile u rasponu od 0.7 do 0.8 sati. U

prosjeku je najsunËanije bilo u Pargu u 11 sati, u Rijeci

u 12 sati, u Zadru, Splitu i Dubrovniku u 13 sati, te u

Zagrebu i GospiÊu u 14 sati.

Listopad 2012. bio je sunËaniji od viπegodiπnjeg

prosjeka u Pargu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku za 1 do

8 %, dok je manjak sijanja Sunca od 3 do 7 % zabi-

ljeæen u Zagrebu, GospiÊu i Zadru.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

U listopadu 2012. u Gradiπtu su medijani volum-

nih udjela prizemnog ozona bili u prosjeku oko 20 ppb.

BILTEN 10 / 2012

33

NajveÊi medijani, Ëak i veÊi od 30 ppb, bili su od 5. do

7. listopada, dok su najmanji medijani zabiljeæeni 22.

i 25. listopada, a iznosili su 13 ppb. Velik dnevni raspon,

uglavnom veÊi od 40 ppb, obiljeæio je prvu dekadu,

te prijelaz druge na treÊu dekadu, kada je iznosio Ëak

62 ppb. Najmanje su se vrijednosti ozona mijenjale 29.

listopada, kada je dnevni raspon iznosio svega 8 ppb.

U Makarskoj su medijani bili u prosjeku oko 40

ppb. VeÊi medijani od 45 ppb izmjereni su 8. i 26.

listopada, a manji od 35 ppb 30. listopada. Dnevni

rasponi volumnih udjela prizemnog ozona bili su

uglavnom oko 20 ppb. Dan s najveÊom promjenom od

34 ppb, bio je 3. listopada, a dan s najmanjom prom-

jenom u iznosu od 11 ppb, 27. listopada.

Srednji dnevni hod u Gradiπtu pokazuje najmanje

vrijednosti 11 ppb u 6 i 7 sati, a najveÊe 38 ppb u 15

sati. Apsolutni satni maksimumi bili su u noÊnim sati-

ma manji od 30 ppb, a u razdoblju od 14 do 16 sati veÊi

od 60 ppb. Apsolutni satni minimumi su u noÊnim sati-

ma iznosili oko 2 ppb, a poslijepodne izmeu 15 i 20

ppb.

U Makarskoj je najmanja srednja satna vrijednost

bila u 8 sati, a iznosila je 32 ppb, dok su najveÊe

srednje satne vrijednosti bile u 14 i 15 sati, a iznosile

su 46 ppb. Apsolutni maksimumi bili su u prvoj polovi-

ci dana, osim u 2 i 3 sata, manji od 50 ppb, dok su u

drugoj polovici dana bili izmeu 50 i 60 ppb. Apsolutni

satni minimumi bili su uglavnom izmeu 20 i 30

ppb. Manje vrijednosti od 20 ppb izmjerene su u 5, 7

Slika 33. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u LISTOPADU 2012.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 32. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u LISTOPADU 2012.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks

Sred

Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 34. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u LISTOPADU 2012.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u LISTOPADU 2012.

MAKARSKA

34

BILTEN 10 / 2012

1/X2/X

3/X

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

( m

m )

dekada

Slika 36. Bilanca vode u tlu, tj. razliku izmeu referentne

evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine

u LISTOPADU 2012. godine

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za LISTOPAD 2012. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 25.6 7.4 21.5 13.5 18.9 9.1 16.5 12.9 17.5 1.7 15.2 7.4Gradiπte 27.2 7.7 22.5 14.2 21.4 10.3 17.3 13.8 20.4 2.2 16.6 6.5Slavonski Brod 25.1 8.4 21.3 14.8 21.2 9.4 17.2 14.3 21.8 2.1 16.2 8.3Daruvar 24.0 8.8 20.2 13.8 20.0 8.2 15.5 12.0 17.9 3.4 14.6 7.2Bjelovar 21.7 9.4 19.7 13.8 18.2 9.8 15.8 13.0 16.9 3.8 14.5 7.5Kriæevci 21.7 8.7 19.3 12.8 18.1 9.5 16.0 12.1 16.6 2.9 14.6 6.3Varaædin 24.6 6.9 19.7 13.1 21.3 6.8 15.9 12.0 17.5 1.5 13.6 6.3Krapina 24.0 10.0 23.0 13.9 20.3 8.5 15.6 12.7 20.4 2.8 15.1 6.6Zagreb Maksimir 24.6 8.9 20.3 14.2 19.1 7.4 16.3 13.0 18.7 2.2 15.2 6.9Sisak 24.8 8.0 19.8 13.9 22.4 7.8 15.5 13.0 19.2 2.2 14.4 7.5Karlovac 25.8 10.8 20.4 15.8 22.2 1.9 16.2 13.8 20.2 2.2 15.4 8.2Ogulin 21.3 10.4 19.0 13.6 17.8 8.1 14.3 11.6 17.1 3.0 14.3 6.1GospiÊ 22.0 9.3 18.3 11.8 17.4 5.6 14.4 10.5 16.7 1.3 13.0 4.9Parg 19.0 9.9 16.6 11.8 16.5 7.3 12.8 9.8 15.5 1.9 13.3 3.4PoreË 26.0 15.0 20.8 18.5 21.8 10.9 19.0 16.1 21.0 3.0 17.3 10.7Pazin 25.5 12.0 20.4 16.9 21.3 9.0 17.7 14.8 21.8 2.1 16.5 10.0Rijeka 25.2 13.1 25.4 17.4 22.2 12.1 19.5 15.2 22.2 3.2 17.5 8.6Rab 27.2 13.4 23.3 16.1 23.3 13.3 20.5 16.7 22.3 5.7 18.7 10.5Mali Loπinj 28.4 16.0 23.5 18.4 22.7 13.4 19.6 16.6 22.3 7.1 18.4 10.7Zadar 25.4 14.8 22.6 18.1 23.2 14.2 19.9 17.6 22.5 7.0 19.5 12.4Knin 24.4 10.2 21.2 14.6 22.6 9.0 17.8 13.2 20.1 3.0 15.8 7.3Split Marjan 26.1 14.0 23.0 16.4 23.4 13.5 18.8 15.8 19.4 7.6 16.6 10.6PloËe 27.3 13.6 24.0 18.0 25.0 11.2 21.4 15.8 21.2 8.0 18.5 12.4Dubrovnik 29.8 17.2 26.2 21.5 25.0 13.6 22.8 18.2 22.8 9.0 20.2 13.8Komiæa 26.9 16.4 24.8 19.6 25.2 15.0 22.3 18.5 25.2 9.3 21.1 14.1

i 18 sati, a vrijednosti veÊe od 30 ppb od 11 do 14 sati,

te u 16 i 20 sati.

U listopadu 2012. nije bilo prekoraËenja graniËnih

vrijednosti niti na jednoj postaji.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm

dubine ovog je mjeseca bila najviπa u Dubrovniku

(29.8°C). Najniæa terminska minimalna temperatura

izmjerena je u GospiÊu (1.3°C)

Na 20 cm dubine maksimalna temperatura tla

ponovno je bila najviπa u Dubrovniku (26.2°C). No,

njena najniæa vrijednost izmjerena je u Pargu tijekom

posljednje dekade mjeseca (3.4°C).

Ovog je mjeseca mjeseËna bilanca vode u tlu, tj

razlika izmeu referentne evapotranspiracije i koliËi-

na efektivne oborine na sve tri promatrane postaje bi-

la pozitivna. Meutim, prvu dekadu mjeseca na posta-

jama Osijek i Zagreb ipak karakterizira manjak vode

u tlu. Manjak vode u tlu bio je i na postaji Zadar, ali

tijekom treÊe dekade mjeseca.

BILTEN 10 / 2012

35

KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊTiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom listopada 2012.

Knjige

EU fondovi na dohvat ruke : praktiËni vodiË kroz europske fondove, pro-

grame, natjeËaje i bespovratna sredstva - Miro RadniÊ

Zagreb : Folpa, 2012., 314 str. : ilustr., graf. prikazi ; 21 cm

Najnoviji kolor praktiËni priruËnik tvrtke Folpa-Zagreb o grupaciji EU PRO-

JEKATA (fondova) koji startaju s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sa osvr-

tom na naËine prikupljanja informacija u Briselu tj. na jedinstvenom europskom

træiπtu i to koriπtenjem LOBISTI»KOG pristupa kao drugog naËina ostvarivanja

PARTNERSTVA ...dakle onog mimo fondova.....sve radi POSLOVNOG povezi-

vanja u interesne skupine i jaËanja ugleda kako Vas kao pojedinca tako i Vaπe

tvrtke ! .

Okrugli stol ©ume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva

Hrvatske, [Zagreb, 12. svibnja 2011.] [zbornik radova] - urednici Slavko MatiÊ,

Franjo TomiÊ, Igor AniÊ

Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeÊe za

poljoprivredu i πumarstvo, Znanstveno vijeÊe za zaπtitu prirode, 2012., VIII, 125

str. ; 24

»asopisi - domaÊi

Bug (2012) : 11.

Hrvatski planinar vol.104 (2012) : 10.

Hrvatske πume (2012) : 9, 10.

©umarski list vol. 136 (2012) : 9.

Zanimljivosti

PoËetkom listopada je u HAZU predstavljen TEIMark program za oznaËivanje digitaliziranog teksta (utip-

kanog, transliteriranog ili strojno prepoznatog i spremljenog kao HTML dokument). Program je dobio ime po

TEI oznakama (Text Encoding Initiative) premda je u sluËaju TEIMarka rijeË o novom vizualnom pristupu ko-

ji iskljuËuje potrebe poznavanja XML/XSLT programa.

OznaËivanje dokumenata se moæe provoditi lokalno ili preko interneta, pri Êemu je omoguÊeno vizualno

oznaËivanje u viπe nezavisnih slojeva, sliËno kao kod Photo Shopa. To omoguÊuje neovisan rad struËnjaka iz

razliËitih podruËja na istom dokumentu.

36

BILTEN 10 / 2012

Program ima ugraeno i automatsko oznaËivanje, na temelju unaprijed zadanih rijeËi, njihovih dijelova, ili

fraza. Osim toga, vizualne oznake je moguÊe definirati po hijerarhijskoj strukturi u dubinu i po pojmovnim

domenama u πirinu, te prikazivati skupno, pojedinaËno ili po slojevima u oznaËenom dokumentu.

TEIMark omoguÊuje pohranu oznaka, rjeËnika i tekstova (dokumenata) lokalno ili na serveru i uskoro Êe

biti jedan od modula Scriptrunner web sustava:

http://scriptrunner.carnet.hr.

BILTEN 10 / 2012

37

na BraËu padala je i tuËa. Tamo je olujni vjetar ruπio

stabla, nosio kioske.

2. listopada 2012.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, zahvatili su Baranju.

Sredinom dana se toliko smraËilo da se automatski

upalila javna rasvjeta. TuËa je bila veliËine oraha. Jedan

podvoænjak u Belom Manastiru je bio poplavljen.

7. listopada 2012.

Grmljavinsko nevrijeme, olujni vjetar, na podruËju

Osijeka. Nekoliko je stabala vjetar sruπio, dva su pala

na objekte i oπtetila kroviπta. Ugostiteljska oprema bi-

la je razbacana i razneπena vjetrom. U Podravini u mjes-

tu Sigetec olujni vjetar sruπio je stablo, koje je palo

preko kolnika. Na Varaædinskom podruËju i u okolici

olujni je vjetar lomio grane stabala, a sruπeno je i neko-

liko elektrostupova. Promet je zbog toga mjestimice

bio oteæan, pa i onemoguÊen.

12. listopada 2012.

Obilne oborine, ponovo su pale u Zadru. Palo je

oko 90 litara kiπe, pa su ulice, prizemlja kuÊa i po-

drumi ponovo bili poplavljeni. Voda je izbacivala uvis

πahtove odvodnje. Taj sustav ne moæe primiti toliko

vodu u kratko vrijeme. Vatrogasci su imali puno posla

na ispumpavanju vode iz prostorija. Voda je na ulica-

Ljeto - jesen 2012.

Suπa. Posljedice ljetne suπe vidljive su i u ovom

mjesecu. Modro jezero kod Imotskog je presuπilo.

Cijene stoËne hrane, zbog njenog manjka rastu, πto

Êe se odraziti i na cijenu mlijeka i mesa. Stoka se

vozi u klaonice. Urod jabuka u Slavoniji manji je za

90% od oËekivanog. ©tete u voÊarstvu u OsjeËko ba-

ranjskoj æupaniji biti Êe blizu milijardu kuna. Jabuke

su slabo rodile i u ravnim kotarima kod Zadra, plod

je sitan, ne moæe se prodati. Vode u bunarima u nekim

mjestima u Slavoniji nema ni u ovom mjesecu. U

listopadu se nakon berbe na poljima mogu preciznije

ustanoviti πtete od suπe. ©tete su nastale i u πumi SpaËvi

na istoku Hrvatske. Manji je prinos drvne mase, znat-

no je manje biljaka proklijalo, dolazilo je i do suπenja

stabala.

1. listopada 2012.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, zahvatili

su makarsko primorje i sam grad. U pola sata palo je

oko 50 litara kiπe. Ulicama Makarske tekle su bu-

jiËne vode. Poplavljeni su brojni podrumi i prizemlja

stambenih i ugostiteljskih objekata. Doπlo je i do oπteÊe-

nja cesta i ostale komunalne infrastrukture. Na moru

ispred Makarske primjeÊena je i pijavica. U Supetru

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 2012. GODINE

Zadar, 12. listopada 2012.Presuπeno Modro jezero kod Imotskog

38

BILTEN 10 / 2012

16. listopada 2012.

Obilne oborine, pale su na Makarskoj rivijeri.

Mjestimice ja palo oko 100 litara kiπe. Niz planinu

Biokovo slijevala se voda u slapovima, aktivirali su se

ma mjestimice bila duboka pola metra. U gradu su

proglaπene redovne mjere obrane od poplava. U di-

jelovima grada koji su najviπe izloæeni poplavama od

oborinskih voda graani postavljaju zidove i nasipe,

te vreÊe s pijeskom.

Obilne oborine pale su i na podruËju Splita, gdje

su poplavljene neke ulice i prizemlja objekata. Nastali

su problemi i u gradskom prometu. Palo je oko 40 litara

kiπe u nekoliko sati, nekoliko je πahtova izbijeno iz

leæiπta. U Kaπtelima je mjestimice palo i oko 100 litara

kiπe.

13. listopada 2012.

Pijavica, na podruËju Dubrovnika. Pijavica se po-

javila na Stradunu, trajala je malo manje od jedne

minute, nosila je i lomila suncobrane, stolove i stolice.

Nekoliko je osoba ozlijeeno.

Split, 12. listopada 2012.

BILTEN 10 / 2012

39

Jaka kiπa stvorila je slapove na Biokovu, 16. listopada 2012.

Snjeæni ugoaj, 28. listopada 2012.

bujiËni potoci, koji su veÊinu godine suhi. Neki su

slapovi bili visoki i nekoliko stotina metara. Bujice su

pokrenule odrone koji su pali na magistralu. Voda se

slijevala u more i zamutila ga, plaæe su bile potopljene.

U Vrgorcu je poplavljena sportska dvorana.

Jaki vjetar. U Novoj Gradiπki vjetar je sruπio

stablo na ulicu.

Jako jugo. Kod Zadra se nasukala jedrilica. U luka-

ma je bilo potopljenih brodica.

21. do 24.10.2012.

Bablje ljeto. U Hrvatskoj su ugodne tempera-

ture, ni more se nije jaËe ohladilo, pa se joπ moæe ku-

pati. U Hvaru i Rabu izmjereno je 23°C, samo koji stu-

panj niæe bila je temperatura mora.

26. do 29. listopada 2012.

Obilna kiπa, snijeg, olujno jugo, bura, magla,

pogodili su cijelu Hrvatsku. Kroz gorske krajeve Hrvatske

postavljena su ograniËenja u prometovanju, a proglaπeni

su i zimski uvjeti. Magla je smanjivala vidljivost. Snijeg

je pao u gorskoj i srediπnjoj Hrvatskoj. U Gorskom ko-

taru u viπe je naselja nestalo struje i vode. Stabla sa

liπÊem nisu izdræala teæinu snijega, pa su se lomile

grane, ali i cijela stabla koja su padala na dalekovode.

©kole nisu radile. U Delnicama je palo 30 cm snije-

ga, nastali su problemi i zastoji u prometu. Slomljenih

grana i stabala bilo je i na varaædinskom podruËju, gdje

je palo desetak cm snijega, i tamo je nestajalo struje.

SliËno je bilo i u Zagorju. Nabujale su rijeke i potoci

koji su se mjestimice izlili i poplavili polja i ceste. Neki

su graniËni prijelazi bili zatvoreni. U nekoliko sati tem-

peratura se spustila za viπe od deset stupnjeva. U Zagorju

je palo 14 cm snijega, na Sljemenu 4 cm. Temperatura

se spustila blizu nula stupnjeva. Snijeg je pao i na dal-

matinskim planinama. Pojedine brodske linije bile su

u prekidu. Cres i Loπinj tri dana nisu imali brodsku

vezu s kopnom. Zadnjeg dana razdoblja je pomorski

promet bio u prekidu jer je vjetar sa juga okrenuo na

jaku buru. U nekoliko mjesta u Dalmaciji kiπa je, u

kombinaciji sa jugom i visokom plimom, poplavila

ulice i trgove. U Rijeci je palo oko 160 litara kiπe, neko-

liko je podruma poplavljeno, a bilo je i dizanja πahti,

poplavljenih barki. Zbog jakog juga nastali su veliki

valovi koji su zalijevali obalu. Nabujala rijeka Mirna

kod uπÊa se mijeπala sa morskom vodom koju su valo-

vi i vjetar tjerali prema kopnu, pa je prometnica izmeu

PoreËa i Novigrada bila poplavljena. Mjestimice je bi-

lo i odrona zemlje i kamenja na ceste. Poplavljeni su

bili i dijelovi Opatije, voda je dosezala do koljena.

Visoka plima poplavila je obalu u Kaπtel Novom.

40

BILTEN 10 / 2012

Nabujala je Sava, pa je preventivno zaustavljen

rad nuklearne elektrane Krπko, zbog velike koliËine

liπÊa i smeÊa koje je rijeka nosila.

Na Sljemenu je puhao olujni vjetar, koji je sruπio

preko 50 stabala na cestu.

Problemi uzrokovani snijegom, 28. listopada 2012.