Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 10 - srpanj 2013. 1

Sadržaj

Hrvatska 28. punopravna članica EU 1

Prekogranični hitni poziv na 112 2

Jedinstveni telefonski broj za prijavu

nestanka djece bilo gdje u Europi 2

Tihi poziv 3

Komunikacija na stranom jeziku 3

EU info 4

Tečaj za radioamatere 5

Dani kriznog upravljanja 5

Novost iz autoindustrije 5

Broj 10

Od 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije. Svoj je zahtjev za članstvo u EU-u podnijela 2003. godine, a početkom 2004. godine Europska komisija izdala je preporuku kojom joj je odobren status službene kandidatkinje. Status države kandidatkinje Hrvatskoj je dodijelilo Europsko vijeće sredinom 2004. godine. Pregovori o ulasku trebali su započeti u ožujku 2005. godine, no započeli su u listopadu iste godine usporedno s postupkom analize usklađenosti. Hrvatska je završila pristupne pregovore 30. srpnja 2011. godine te je 9. prosinca 2011. godine potpisala Ugovor o pristupanju kako bi postala 28. članica. Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održan je 22. siječnja 2012. godine i na njemu se 66% glasača izjasnilo u korist pristupanja.

Povodom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je izjavio: „S otkucajem ponoći vaša je zemlja prešla preko važnog praga. To će zauvijek promijeniti život ovog naroda. Oduvijek ste bili Europljani – a sad ste i članovi Unije. U ime čelnika 27 država članica, od kojih su mnogi ovdje, svim vam srcem želim dobrodošlicu.“

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu

funkciju 11. veljače 2005. godine.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 10 - srpanj 2013. 2

Broj 116 000 predstavljen je na konferenciji za medije koju su zajedno organizirali Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić povodom 25. svibnja, Međunarodnog dana nestale djece. U skladu s preporukom Europske komisije, od svibnja 2013. u uporabi je jedinstveni telefonski broj 116 000 za prijavu nestanka djece i pomoći roditeljima bilo gdje u Europi. Radi se o besplatnom broju, a o liniji brigu vodi osječka udruga Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.

Ministar Ostojić je izjavio da je trenutačno u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba objavljeno oko 80 profila nestalih osoba koje su nestale kao djeca u dobi do 18 godina starosti, ali da je taj broj promjenjiv na dnevnoj osnovi, kao i da se radi o evidenciji staroj više od 50 godina. Prema podacima policije od 1. siječnja 2013. policiji je prijavljeno 348 nestanaka djece, a u istom razdoblju ih je pronađeno 345. Najčešći razlozi odlaska djece od kuće su avanturizam, problemi u obitelji, neuspjeh u školi, nesretne ljubavi i bolest, a bijeg iz odgojnih domova najčešće je povezan s problemima u adaptaciji, izbjegavanjem izrečene odgojne mjere, poremećajima u ponašanju i utjecajem vršnjaka. Svjetske statistike o udaljenosti mjesta pronalaska djeteta od mjesta na kojem je posljednji put viđeno prije nestanka, govore nam da će se djeca do 3 godine u 95% slučajeva pronaći u krugu od 1,1 km, a što su djeca starija to će radijus biti veći i potragu treba sve više širiti. Tako se u dobi od 4 do 6 godina u 95% pronalaze u radijusu od 3,4 kilometra, djeca od 7 do 9 godina na udaljenosti od 5,2 kilometra dok se kod djece od 10 do 12 godina u 95% slučajeva radijus širi na 5,8 kilometara.

Da bi se prijavio nestanak osobe, ne treba čekati da prođe 24 sata, već se nestanak treba prijaviti što prije dok su 'tragovi' još svježi. Više o postupku prijave nestanka osobe - Nacionalna evidencija nestalih osoba: http://www.nestali.hr/default.aspx?id=17

Broj 112 dostupan je u svim državama članicama EU, ali je neophodno uskladiti procedure u slučaju kada je potreban kontakt pozivatelja s hitnom službom na području druge države. Preporukom EENA „Transnational Emergency Calls“ od 10.01.2012. navedeno je da se prekogranični hitni pozivi prosljeđuju hitnim službama u drugoj državi posredstvom kontakt točki na nacionalnoj razini. Preporuka EENA je dostupna slijeđenjem ove poveznice.

Pozivatelj može tražiti angažiranje hitnih službi u drugoj državi ukoliko ima potpuna saznanja o tome što se dogodilo, gdje se dogodilo i kakva je pomoć potrebna.

Prema zadnjim podacima prekogranični hitni poziv moguće je ostvariti u slijedećim državama Europske unije: Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Irska, Island, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Ujedinjeno kraljevstvo.

Postupak Županijskog centra 112 U slučaju prijema prekograničnog hitnog poziva operater u Županijskom

centru 112 zaprima poziv sukladno odredbama Upute o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112 u točki 4.2.1. (Zaprimanje hitnog poziva razgovor i postupanje po dojavi) i točki 4.2.2. (Poziv na stranom jeziku). Operater u Županijskom centru 112 mora nedvojbeno utvrditi da se radi o prekograničnom hitnom pozivu, a potom poziv proslijediti Državnom centru zaštite i spašavanja s porukom: „Ovo je hitan prekogranični poziv za …. (ime države)“.

Postupak Državnog centra zaštite i spašavanja Operater u Državnom centru zaštite i spašavanja po prijemu poziva iz

Županijskog centra 112, bez dodatnih upita, poziva odgovarajuću nacionalnu kontakt točku 112 tražene države uspostavom konferencijske veze i operateru druge države prenosi sljedeću poruku: „This is an emergency transnational call from Croatia, please take the call.“

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 10 - srpanj 2013. 3

Postupanje operatera u Centru 112 po prijemu poziva na stranom jeziku

U slučaju poziva na stranom jeziku, operater se pridržava pravila komuniciranja na hrvatskom jeziku te postupa na sljedeći način: 1. ako poznaje strani jezik na kojem je poziv upućen nastavlja komunicirati s pozivateljem, 2. ako ne poznaje strani jezik pozivatelja predlaže pozivatelju komunikaciju na stranom jeziku koji operater poznaje, 3. ako na prethodna dva načina ne uspije uspostaviti komunikaciju, traži pomoć prevoditelja prema „Mjesečnom rasporedu prevoditelja“.

Europska unija se temelji na principu poštivanja različitosti kultura, običaja i uvjerenja, što uključuje i različitost jezika. Poveljom o osnovnim pravima EU kao i Lisabonskim ugovorom višejezičnost je postala obavezujuća za institucije i države članice EU-a, jezična raznolikost postavljena je kao jedna od vrijednosti Europske unije te se zabranjuje diskriminacija na osnovu jezika. Europa je bogata jezicima - postoji 225 autohtonih europskih jezika. Europska unija ima 23 službena jezika: bugarski, češki, danski, engleski, estonski, finski, francuski, grčki, holandski, irski, talijanski, latvijski, litavski, mađarski, malteški, njemački, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski, švedski. Od 1. srpnja 2013. hrvatski jezik je 24. službeni jezik Europske unije. Cjelokupno zakonodavstvo i dokumenti od značaja za građane EU prevode se na sve službene jezike dok se pojedini dokumenti (npr. komunikacija s određenom državom članicom ili odluke koje su adresirane na određene pojedince) prevode na jezike na koje je to neophodno. Institucijama EU dozvoljeno je da u svrhu interne komunikacije izaberu jezike na koje će se dokumenti prevoditi. Tako se npr. interni dokumenti Europske komisije prevode na tri službena jezika: engleski, francuski i njemački, dok se interni dokumenti Europskog parlamenta prevode na sve službene jezike EU. Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se od 2001. obilježava 26. rujna svake godine.

Provedena istraživanja ukazuju da 28% pozivatelja hitnih službi u inozemstvu ima značajnih poteškoća u komuniciranju. Svega 1/3 građana EU je u mogućnosti komunicirati na engleskom jeziku. EENA je 22.01.2012.g. izdala preporuku kod komunikacije na stranim jezicima pod nazivom „Multilingual Emergency Calls“. Dokument je dostupan slijeđenjem ove poveznice.

Tihi hitni pozivi Vrsta poziva Mogući razlozi Preporučeni postupak

Pozivatelj čuje, ali ne govori

Pozivatelju je potrebna pomoć, čuo je operatera, ali ne može govoriti (npr. govorne poteškoće, stanje šoka).

Preporuča se zatražiti komunikaciju s drugom osobom u blizini pozivatelja ili pokušati s alternativnim oblikom komunikacije (da/ne pitanja, SMS).

Situacija ne dozvoljava pozivatelju da govori

Pozivatelju je potrebna pomoć, ali se nalazi u situaciji u kojoj ne može govoriti (npr. otmica, prijetnja)

Preporuča se ostaviti liniju otvorenom, utvrditi lokaciju pozivatelja bez kontakta s pozivateljem kako se ne bi otkrio izvor komunikacije i nastaviti slušati. U slučaju prekida veze koristiti SMS ukoliko je moguće.

Nesvjestica ili nemogućnost govora

Pozivatelj je uspio pozvati 112, ali više nije u mogućnosti komunicirati (npr. gubitak svijesti, teške ozljede)

Preporuča se locirati pozivatelja te temeljem pozadinskih zvukova procijeniti ugrozu u kojoj se nalazi pozivatelj.

Ponekad operater u Centru 112 zaprimi poziv, a da ne čuje pozivatelja. U većini slučajeva se ne radi o hitnoj situaciji, no iskusni operateri na temelju pozadinskih zvukova mogu zaključiti radi li se o hitnom, namjenskom pozivu. U svakom slučaju operater ne smije prekinuti poziv dok se ne uvjeri o kakvom se pozivu radi odnosno u slučaju šutnje treba nastojati ishoditi odgovor, komunikaciju s pozivateljem. EENA je temeljem iskustava brojnih europskih hitnih službi donijela dokument koji klasificira ovakve pozive i upućuje na postupanje operatera u određenim situacijama.

Dokument pod nazivom Emergency silent, hang-up and abandoned 112 calls je dostupan slijeđenjem ove poveznice.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 10 - srpanj 2013. 4

Publikacija „Travelling in Europe 2013-14“ Europa je kontinent bogate kulturne baštine i svjetski poznatih pejzaža. Turisti mogu prijeći mnoge granice unutar EU bez formalnih zapreka zahvaljujući usklađenosti propisa država članica Europske unije. Novoizdana publikacija „Travelling in Europe 2013-14“ je vrlo korisna za sve koji namjeravaju putovati EU. Za sada je dostupna samo na engleskom jeziku. Publikacijom je obuhvaćena i Hrvatska kao 28. članica EU.

Publikacija je dostupna slijeđenjem ove poveznice.

Europska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) Europska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) je besplatna iskaznica koja omogućava pristup medicinski opravdanoj, državnim sredstvima poduprtoj zdravstvenoj skrbi za vrijeme privremenog boravka u bilo kojoj od država članica EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. Vlasnici EHIC iskaznice, liječit će se pod istim uvjetima i uz isti trošak (u nekim zemljama i besplatno) kao i osiguranici iz te zemlje. Imajte u vidu da se zdravstveni sustavi razlikuju od zemlje do zemlje. Iskaznica EHIC ne predstavlja alternativu putnom osiguranju. Ona ne pokriva privatno zdravstveno osiguranje niti troškove poput povratnog leta kući ili izgubljene/ukradene imovine. Najlakši način za dobivanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja je unošenje podataka o OIB-u ili MBO-u putem Internet aplikacije na stranici HZZO-a www.hzzo-net.hr na kojoj će odmah biti poslana obavijest o mjestu i vremenu podizanja kartice. Osim putem Interneta, osiguranici karticu mogu zatražiti i kasnije preuzeti osobno dolaskom u regionalni ured ili područnu službu HZZO-a, prema adresi iz evidencije HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju. Kartica je za sve osiguranike besplatna. Više o europskoj kartici zdravstvenog osiguranja, kao i mogućnosti preuzimanja besplatne aplikacije za pametne telefone, saznajte slijeđenjem ove poveznice.

EENA (European emegency number association) je organizirala dvoje radionice hitnih službi na kojima su predstavljene zanimljive prezentacije.

Riga, Latvija - od 17. do 19. travnja 2013.

Prezentacije su dostupne slijeđenjem ove poveznice.

Antalija, Turska - 27. i 28. srpnja 2013. Prezentacije su dostupne slijeđenjem ove poveznice.

EU Emergency Services Workshop 2013

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 10 - srpanj 2013. 5

U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje proveden je tečaj za radioamatere - temeljna obuka iz radiokomunikacija za djelatnike DC ZiS i ŽC 112 Zagreb. Ispit za „P“ razred radioamaterskog operatora položilo je 14 polaznika tečaja. Tečaj je realiziran uz pomoć Zagrebačkog radioamaterskog saveza. Treba napomenuti kako su u veljači ove godine 4 djelatnika ŽC 112 Split također položila „P” razred za radioamaterskog operatora.

Mercedes-Benz odlučio je postaviti QR kodove na svoje automobile kako bi spasilačkim službama omogućio brže pronalaženje sheme automobila i time bržu pomoć žrtvama prometnih nesreća. QR kodovi dizajnirani su kako bi vatrogasci i bolničari dobili važne informacije koje će im omogućiti najučinkovitiji način spašavanja. QR kodovi izravno upućuju pametne telefone na internetsku stranicu koja sadrži shemu vozila i nacrte kako izrezati vozilo i spasiti putnike iz njega. Budući da u slučaju težih nesreća spasioci imaju vrlo malo vremena, jer je za ozlijeđene svaka minuta važna, na ovaj način uštedjet će se vrijeme za traženje informacija koje se odnose na tip i strukturu automobila (točan položaj zračnih jastuka, rezervoara, baterije, električnih vodova itd.). Mercedes-Benz će jedan QR kod postaviti na poklopac rezervoara, a drugi sa suprotne strane na potporanj između prednjih i stražnjih vrata. Dakle, spasioce će skeniranje koda jednostavno odvesti do svih potrebnih informacija o marki, modelu i strukturi vozila, a to Mercedes već ima na vlastitim web stranicama. Kompanija je objavila da ovu inovaciju neće patentirati kako bi je i drugi proizvođači mogli besplatno koristiti. Izvor: Netmobil.hr

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovića, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica te uz potporu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, 28. i 29. svibnja 2013. u Hotelu Aristos u Zagrebu, održana je 6. međunarodna znanstvena i stručna konferencija "Dani kriznog upravljanja". Teme konferencije obuhvatila su sva znanstvena područja koja obrađuju različite aspekte kriza iz svih područja znanosti, a podijeljena su u sedam zasebnih cjelina, u kojima je 200 autora iz 11 zemalja predstavilo svoje radove: Izazovi upravljanja i vođenja u kriznim situacijama Javni sektor i izazovi upravljanja Poslovni sektor – izazovi i rizici poslovanja Javno-privatno partnerstvo u odgovoru na krize Upravljanje krizama i komunikacijske strategije Zaštita okoliša i post krizni oporavak Naučene lekcije i politike reformi Poradi produbljivanja znanja iz područja kriznog upravljanja preporučamo vam preuzimanje zbornika radova prethodnih Konferencija: Zbornik radova 2011. Zbornik radova 2012.

Zbornik radova 2013.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 10 - srpanj 2013. 6

Impressum

Državna uprava za zaštitu i

spašavanje

112 Vjesnik

Izlazi povremeno

Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr Tekstovi: Internet stranice DUZS Marijan Bajt Mladen Tadić

Objavljeni brojevi:

Broj 9 – travanj 2013. Broj 8 – veljača 2013. Broj 4 – veljača 2012. Broj 7 – prosinac 2012. Broj 3 – prosinac 2011. Broj 6 – srpanj 2012. Broj 2 – studeni 2011. Broj 5 – travanj 2012. Broj 1 - listopad 2011. Izdanje: lipanj 2013.g. Ovaj Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112. Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.