11(2003)

2
11. Politicki pristup odrzivom razvoju U drugoj polovini 20. veka ovakav pristup odrzivom razvoju aktualizovala su politicka tela Ujedininjenih Nacija. Prva konferencija u organizaciji UN-a posvecena zastiti zivotne sredine odrzana je u Stokholmu 1972. Bruntlendova komisija na celu sa predsednicom Gro Harlem Bruntlend je 1987.sacinila izvestaj pod nazivom “Nasa zajednicka buducnost” u kome upozorava na nemogucnost obnavljanja prirodnih dobara planete Zemlje. Sledeca konferencija UN-a posvecena odrzivom razvoju i zastiti zivotne sredine odrzana je 1992.u Rio de Zaneiru i na njoj je prisustvovalo oko 150 drzava. Iako nisu uspeli da usaglase stavove o mnogim pitanjima odrzivog razvoja, na njoj su prvi put dovedeni u vezu problemi razvoja i zastite zivotne sredine. Uz to je usvojeno i nekoliko vaznih konvencija i deklaracija : - deklaracija o zivotnoj sredini i razvoju, konvencija o promeni klime, konvencija o bioloskoj raznovrsnosti i akcioni plan odrzivog razvoja za 21vek pod imenom “Agenda 21”. Na oko 500 stranica teksta govoreno je o siromastvu, zastiti atmosfere, suma, voda, problemima zdravstva… U ovom dokumentu se prvi put javlja izdvajanje bitnih drustvenih grupa(zene,deca). Smatra se da zastitu zivotne sredine nije moguce uskladiti sa interesima privrednog razvoja, mada poslednjih decenija razvijene zemlje rade na tome i danas se sve vise novca ulaze u zastitu zivotne sredine. Primeceno je da se broj stanovnika na planeti Zemlji konstantno povecava, a time i potrosnja neobnovljivih resursa.Po dokumentima UN-a odrzivi razvoj ne podrazumeva samo zastitu zivotne sredine, nego i mnoge druge promene. Potrebno je smanjenje potrosackih apetita i uvodjenje novih vidova privredjivanja u ekonomskoj sferi. Javlja se i problem pravedne raspodele svetskog bogatstva medju zemljama, a postoji jos jedan vid raspodele koji se odnosi na raspodelu izmedju sadasnjih i buducih narastaja. Fritjof Kapra smatra da je najvaznija karakteristika zemaljskog budzeta njegova sposobnost da stalno odrzava zivot. Zato bi ljudska zajednica trebalo da bude organizovana tako da ne smeta stalnoj sposobnosti prirode da se odrzava, vec da joj u tome pomogne. Programski ciljevi

Upload: nmenja-tonic

Post on 10-Mar-2016

214 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

No Description

TRANSCRIPT

11. Politicki pristup odrzivom razvojuU drugoj polovini 20. veka ovakav pristup odrzivom razvoju aktualizovala su politicka tela Ujedininjenih Nacija. Prva konferencija u organizaciji UN-a posvecena zastiti zivotne sredine odrzana je u Stokholmu 1972. Bruntlendova komisija na celu sa predsednicom Gro Harlem Bruntlend je 1987.sacinila izvestaj pod nazivom “Nasa zajednicka buducnost” u kome upozorava na nemogucnost obnavljanja prirodnih dobara planete Zemlje. Sledeca konferencija UN-a posvecena odrzivom razvoju i zastiti zivotne sredine odrzana je 1992.u Rio de Zaneiru i na njoj je prisustvovalo oko 150 drzava. Iako nisu uspeli da usaglase stavove o mnogim pitanjima odrzivog razvoja, na njoj su prvi put dovedeni u vezu problemi razvoja i zastite zivotne sredine. Uz to je usvojeno i nekoliko vaznih konvencija i deklaracija : -deklaracija o zivotnoj sredini i razvoju, konvencija o promeni klime, konvencija o bioloskoj raznovrsnosti i akcioni plan odrzivog razvoja za 21vek pod imenom “Agenda 21”. Na oko 500 stranica teksta govoreno je o siromastvu, zastiti atmosfere, suma, voda, problemima zdravstva… U ovom dokumentu se prvi put javlja izdvajanje bitnih drustvenih grupa(zene,deca). Smatra se da zastitu zivotne sredine nije moguce uskladiti sa interesima privrednog razvoja, mada poslednjih decenija razvijene zemlje rade na tome i danas se sve vise novca ulaze u zastitu zivotne sredine. Primeceno je da se broj stanovnika na planeti Zemlji konstantno povecava, a time i potrosnja neobnovljivih resursa.Po dokumentima UN-a odrzivi razvoj ne podrazumeva samo zastitu zivotne sredine, nego i mnoge druge promene. Potrebno je smanjenje potrosackih apetita i uvodjenje novih vidova privredjivanja u ekonomskoj sferi. Javlja se i problem pravedne raspodele svetskog bogatstva medju zemljama, a postoji jos jedan vid raspodele koji se odnosi na raspodelu izmedju sadasnjih i buducih narastaja. Fritjof Kapra smatra da je najvaznija karakteristika zemaljskog budzeta njegova sposobnost da stalno odrzava zivot. Zato bi ljudska zajednica trebalo da bude organizovana tako da ne smeta stalnoj sposobnosti prirode da se odrzava, vec da joj u tome pomogne. Programski ciljevi izlozeni na konferenciji odrzanoj u Rio de Zaneiru veoma su konstruktivni, ali je ocena rezultata postignutih u medjuvremenu koja je data na konferenciji u Johanesburgu 2002.godine je razocaravajuca. Neuspeh se ogleda u citavom nizu ekoloskih, socijalnih i ekonomskih problema(zagadjenje vazduha, sirenje ozonske rupe). Jedna od prepreka u ustvarivanju odrzivog razvoja je nepromisljena politika ekonomskog rasta. Druga prepreka je nemogucnost pomirenja ekoloskog ponasanja s postojecim sistemom vrednosti. To upucuje na medjusobnu iskljucivost odrzivosti kapitalizma o cemu prica Erih From u svojoj knjizi “Umece ljubavi”. Prema misljenju politicara sa Zapada, ideja odrzivog razvoja je u jednom trenutku bila potisnuta idejom globalizacije. Jos jedna od prepreka je to sto najmocnije drzave sveta nastoje da odrze status kvo u medjunarodnim odnosima, kako njihova dominacija ne bi bila dovedena u pitanje. Bitno je napomenuti da je teskoca razumevanja ekoloskih problema jedan od vecih problema.