11.3 - e-studente-student.fpz.hr/predmeti/u/upravljanje_zalihama_(1)/materijali/... · od 100 tona...

11.3.2011

1

UPRAVLJANJE ZALIHAMAUPRAVLJANJE ZALIHAMA

Mr.sc. Diana Božić

2010/2011

Page 2

Uvod u upravljanje zalihama

“Pod zalihama robe podrazumijeva se količina robe (materijal,

vlastiti proizvodi, poluproizvodi i gotovi proizvodi), koja je

akumulirana (uskladištena) radi kontinuiranog (trajnog)

opskrbljivanja vremenski i prostorno bliže ili daljnje

proizvodne ili osobne potrošnje.”

Page 3

ZAŠTO ZALIHE?

1. Osiguranje kontinuiteta proizvodnog procesa

2. Osiguranje zadovoljstva korisnika

3. Osiguranje profita


11.3.2011

2

Page 4

• Upravljanje zalihama je aktivnost kojom se:

– organizira dostupnost robe do korisnika

– uravnotežuju suprotni ciljevi (imati “dovoljno” robe, i imati minimalni trošak)

• Upravljanje zalihama koordinira nabavom, proizvodnjom i

distribucijom u cilju dostizanja potreba tržišta.

• Ova uloga uključuje opskrbu robom koja je već u prodaji, novim

proizvodima, potrošnoj robi, rezervnim dijelovima, robom koja izlazi

iz uporabe i slično.


Page 5

• Upravljanje zalihama je ije i akt uravnoteživanje ciljeva tvrtke, s primarnim ciljem

napravi ono što je najbolje za poslovanje tvrtke!

• Logističke operacije imaju za cilj doprinositi profitu opslužujući tržišne i financijske potrebe tvrtke.

• Nije cilj imati dostupne apsolutno sve proizvode dostupne uvijek. (odreñeno strateškim odlukama tvrtke).

• Uobičajena uloga upravljanja zalihama:

� osigurati traženu robu uz minimalni trošak.


Page 6

• Svrha funkcije upravljanja zalihama je da kao podrška poslovnim aktivnostima optimizira tri cilja:

• Usluga korisniku

• Trošak zaliha

• Operativni trošak

Prvi cilj , usluga korisniku , može se promatrati ovisno o vrsti potražnje na nekoliko načina:

- dostupnost robe na polici

- očekivano vrijeme isporuke u odnosu na zahtijevano vrijeme od korisnika


11.3.2011

3

Page 7

• Drugi cilj, trošak zaliha , traži minimalnu gotovinu novca zarobljenu

u zalihama.

• Treći cilj je smanjenje operativnog troška.

• Trošak zaliha promatra se kroz:• Jediničnu cijenu robe• Trošak rukovanja robom u svim fazama (operativni trošak)• Trošak skladištenja robe (operativni trošak)• Trošak transporta (operativni trošak)• Trošak zaliha u transportu


Page 8

• Fokus u upravljanju zalihama je optimizirati ravnotežu izme ñu

navedena tri cilja (usluga korisniku, trošak zaliha i operativni

trošak).

• Što je bolja ravnoteža to je veći profit za tvrtku.

• Dobro upravljanje zalihama znači dostizati ciljeve simultano i

kontinuirano , uz dostatnu razinu zaliha,manji trošak i bolji uslugu

korisniku.


Page 9

• Općenito, temeljni izazov kvalitete upravljanja zalihama očituje se u

osiguranju što je moguće višeg koeficijenta obrtaja zaliha.

• Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku

jedne godine. Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine,

poželjna je veća vrijednost koeficijenta.

S druge strane, koeficijent koji je puno veći odprosjeka industrije mogao bi značiti smanjenje prodajetvrtke zbog neadekvatne zalihe robe. Ukoliko zalihečine značajan udio u ukupnoj imovini tvrtke, praćenjeobrta zaliha važan je preduvjet uspjeha. Prespor obrtajzaliha može predstavljati smetnju novčanom tijeku.

11.3.2011

4

Page 10

Pokazatelji obrta zaliha

Koeficijent obrta zalihe I Prihod od prodaje / Zaliha

Koliko novčanih jedinica prihoda od prodaje donosi jedna novčana jedinica zaliha?

Koeficijent obrta zalihe II Materijalni troškovi / Zaliha

Koliko novčanih jedinica materijalnih troškova generira jedna novčana jedinica zaliha?

Koeficijent obrta zaliha sirovina i materjiala

Materijalni troškovi / Zalihe sirovina i materijala

Koliko novčanih jedinica materijalnih troškova generira jedna novčana jedinica zaliha sirovina i materijala?

Page 11

Najvažniji razlozi koji uvjetuju potrebu držanja zaliha su:• Osiguranje dostupnosti robe u slu čaju neplaniranih zahtjeva

kupaca– Neplanirani nedostatak predmeta može dovesti do gubitka kupca odnosno

profita. Iako je zahtjev kupca uvijek teško predvidjeti, ovaj problem postajesve izraženiji u novije vrijeme. Razlozi za to su sljedeći:

• broj proizvoda kao i njihovih varijanti postaje sve veći, a njihov životni vijek natržištu sve kraći. To znači da su za ovakve proizvode nedostupne ili su oskudneinformacije o dosadašnjim zahtjev ima tržišta

• u vrijeme sve veće globalizacije raste broj konkurentskih proizvoda. Relativno jejednostavno predvidjeti potražnju za odreñenom vrstom proizvoda, odnosno zaukupnim brojem proizvoda u istoj grupi proizvoda. Meñutim, teško je predvidjetizahtjev za pojedinim proizvodom iz te grupe. Npr. mnogo je lakše procijenitiukupnu godišnju potražnju europskog tržišta u luksuznoj klasi automobila, negopredvidjeti tržišni uspjeh novog modela iz te klase koji dolazi na tržište.


Page 12

• Nepouzdana dobava i isporuka robe.– Ovdje su uključena moguća kašnjenja ili nedostatak robe kod dobavljača, odnosno

njena nestalna kvaliteta i cijena.

• Povoljnije cijene transporta za ve će koli čine robe(jasno je kako je posljedica toga porast zaliha).


11.3.2011

5

Page 13

Koliko zaliha?• definicija pojma „ispravna količina“ ovisi o aktivnosti kojom je

definirana zaliha.


Temelji se na potražnji….

Page 14

• U osnovi se razlikuju dva modela potražnje: nezavisni i zavisni model potražnje.


Page 15

• Zalihe u sustavu nezavisne potražnje naziv izvode neposredno iz

pojma nezavisne potražnje, pod čime se podrazumijeva potražnja koju

odreñuje tržište, tj. potražnja koja se oblikuje izvan proizvodnog procesa.

• U prvom redu na potražnju utječe cijena proizvoda, dohodak potrošača i

mnoge druge okolnosti. Ovo su najčešće zalihe gotovih proizvoda te

zalihe rezervnih dijelova namijenjenih za zamjenu neispravnih dijelova

nekog proizvoda.


11.3.2011

6

Page 16

• Za razliku od nezavisne potražnje, zavisna potražnja ovisi o nečijoj

potrebi za dijelovima ili komponentama. Njena značajka je da se

proizvodnja razvija u serijama.

Npr. potražnja za automobilima je nezavisna veličina sa gledišta upravljanjaproizvodnjom, jer je ona odreñena tržištem. Meñutim, potražnja zaautomobilskim kotačima je zavisna veličina i izvodi se iz potražnje zaautomobilima (jedan automobil ima četiri kotača).


Page 17

• Različiti modeli potražnje osnova su za različite pristupe upravljanja

zalihama. Za nezavisnu potražnju je svojstvena filozofija nadopunjavanja,

dok je zavisna potražnja usmjerena na filozofiju potreba.

Filozofija nadopunjavanja znači da se zalihe odmah

nadopunjavaju nakon njihovog smanjenja s ciljem da

roba uvijek bude spremna za kupce. Pritom je izlaz iz

skladišta ujedno signal za slanje narudžbe za dodatnim

količinama.


Page 18

• Filozofija potreba polazi od toga da se veličina narudžbi treba

temeljiti na potrebama za visokom razinom materijala, što znači da se

smanjenjem zalihe ne naručuju dodatne količine sirovine. Dodatne

količine se naručuju samo ako zahtjev proizlazi iz potrebe za većom

zalihom u budućnosti.


11.3.2011

7

Page 19

Kod nezavisne potražnje za upravljanje zalihama razvijene su

različite vrste modela koji se mogu koristiti za nadopunjavanje

zalihama, od kojih je najpoznatiji model ekonomi čne koli čine

narudžbi.

S druge strane kod zavisne potražnje zaliha razvijeni su

različiti modeli, od kojih su najpoznatiji model

planiranja materijala MRP i model planiranja resursa

za proizvodnju MRPII.


Page 20

• ako bi neko skladište proizvodnog poduzeća primilo 1. siječnja 400tona materijala koji se prema dosadašnjem iskustvu troši u količiniod 100 tona na mjesec, raspoloživa količina će biti potrošena 30.travnja

• poduzeće od 1. svibnja mora obustaviti proizvodnju, jer je ostalo bezpotrebnog materijala, odnosno zaliha


• ako skladišna služba, u svrhu osiguranjakontinuiteta proizvodnje, nabavlja 1. travnja novih300 tona materijala i to čini kontinuirano svaka trimjeseca, pojavit će se odgovarajuća količinamaterijala ili tzv. "mrtva ili sigurnosna zaliha" od 100tona materijala, koja će osigurati nesmetankontinuitet proizvodnje, ali i odgovarajuće troškove.

Primjer:

Page 21

• “Sigurnosne ili mrtve zalihe" uvjetuju sigurniju opskrbu proizvodnje i

kupaca, ali i odreñene troškove, u vidu izdataka za kamate na

angažirana financijska sredstva i troškove skladištenja.

• Javljaju se dva suprotna zahtijeva:

• zahtjev za što većim zalihama, kako bi se osigurao kontinuitetproizvodnje ili prodaje

• zahtjev da na skladištu bude što manje zaliha, kako bi poslovanjepoduzeća bilo što ekonomičnije.


11.3.2011

8

Page 22

• glavni je cilj da zalihe budu što manje, ali i dovoljne za održavanjekontinuiteta procesa reprodukcije

• prevelika količina zaliha uvjetuje nepotrebne troškove držanjazaliha, a premala probleme u kontinuitetu proizvodnje, odnosnoprodaje

• napredak u informacijskoj tehnologiji i pojava raznih modelaplaniranja i kontrole, uvjetovalo je značajan napredak pri upravljanjuzalihama

• sve je to uvjetovalo da se razina vrijednosti zaliha, kako u brutoproizvodu poduzeća, tako i nacionalnom bruto proizvodu neprestanosmanjuje.


Page 23

• Potrebna količina zaliha na skladištu ovisi o brojnim činiteljima, meñu njima najrelevantniji su:

• opseg proizvodnje, odnosno dogovorene isporuke robe kupcima (ako je riječ o trgovini)

• broj skladišta u distributivnoj mreži• uvjeti skladištenja (stanje skladišne zgrade i opreme skladišta) i stručnost

skladišnog osoblja• uvjeti transporta (kvantiteta i kvalitete transportnih sredstava, osoblja i putne

mreže)• uvjeti na domaćem i stranom tržištu• učestalost naručivanja

• karakteristike uskladištene robe (brzina kvarenja, tehnološka zastara robe, cijena i sl.)

• kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstva• porezna opterećenja zaliha robe, itd.


Page 24

Opseg proizvodnje, odnosno dogovorene isporuke kupcima

• iza svake odluke o držanju zaliha stoji plan ili predviñanjaodgovarajuće količine proizvodnje ili dogovorene isporuke robekupcima

• predviñanja mogu, ponekad biti pogrešna, zbog neočekivanihpromjena na tržištu ili nepredviñenih akcija konkurenata

• da bi se izbjegla neugodna iznenañenja, uprava tvrtke moraosigurati pravovremeni dotok potrebnih informacija, kako bipredviñanja i planovi bili što realniji, a zalihe optimizirane


11.3.2011

9

Page 25

Broj skladišta u distribucijskoj mreži

• sukladno potrebama distribucijskog sustava, količina zalihaprvotno zavisi o broju skladišta u distribucijskoj mreži

• nije isto vrši li se distribucija robe iz jednog centralnog skladišta iliviše manjih, geografski raspršenih skladišta

• distribucijski sustavi koji imaju veći broj skladišta zahtijevaju većekoličine sigurnosnih zaliha, što uzrokuje velike troškove držanjazaliha

• zbog toga mnoge kompanije u svijetu smanjuju brojskladišta, a uštede, koje se mogu postićismanjivanjem broja skladišta mogu se ocijeniti, natemelju

“Zakona kvadratnog korijena” ,


Page 26

• Zakon kvadratnog korijena kaže da je “potrebna količina ukupnih zaliha proporcionalna broju skladišta u distribucijskoj mreži poduzeća” (B. Marchant), što se može prikazati slijedećom formulom:


( )y

xZ −= 1%

Z(%) = postotna vrijednost smanjenja zalihax = budući broj skladištay = postojeći broj skladišta

Page 27

• Tvrtka ima u distribucijskoj mreži 10 skladišta te ih reducira na 5 uštede će iznositi:


Primjer- smanjenje količine zaliha smanjenjem broja skladišta

%33,3310010

51 =− x

- dakle, redukcijom postojećih skladišta sa 10 na 5,postiže se smanjenje zaliha za 33,3%.

11.3.2011

10

Page 28

Uvjeti skladištenja i transporta robe

• stanje skladišne zgrade i opreme te kvaliteta i kvantitetatransportnih sredstava, putne mreže i kadrovski sastav, može seodraziti na količinu zaliha

• tako se izborom prikladnije opreme povećava obrtaj robe naskladištu, što smanjuje potrebe za zalihama robe

• isto tako, ako se raspolaže sa odgovarajućim brojem i strukturomprijevoznih sredstava, kvalitetnom putnom mrežom te stručnim imotiviranim osobljem, može se osigurati brzo i pouzdano

snabdijevanje proizvodnje i cjelovita opskrba kupacauz manju količinu zaliha.


Page 29

Uvjeti na tržištu

• stanje i tendencije u ponudi i potražnji, kretanje cijena robe imaterijala na tržištu nabave i uvoza, vrijeme koje je potrebno odispostavljanja narudžbe do isporuke naručenog materijala, razlika unabavnim cijenama velikih ili malih količina robe, promptnostdobavljačeve isporuke i si. (V. Ferišak, I. Medveščak)

• ako se pojavi tendencija poskupljenja ili sniženja cijena neke robena tržištu, sukladno tome poslovodstvo poduzeća se može odlučiti,za veću ili manju količinu zaliha robe (Zakon o nepušenju)

• vrijeme naručivanja, koje može biti dulje ili kraće,pozitivno će ili negativno utjecati na količinu robe uskladištu


Page 30

Učestalost naručivanja

• ako se poslovodstvo poduzeća odluči nabavljati češće manjekoličine robe, umjesto rjeñe veće količine, razina zaliha u skladištubit će manja

• poslovodstvo poduzeća treba težiti optimalnoj količini nabavke, kodkojih se uspostavlja ravnoteža izmeñu troškova skladištenja s jednestrane i troškova naručivanja s druge strane


11.3.2011

11

Page 31

Karakteristike robe

• karakteristike robe snažno se odražavaju na razinu zaliha

• količina zaliha koja je optimalna za tekstilnu robu nije prihvatljiva za prehrambenu robu (osobito lako pokvarljivu).

Zalihe robe na skladištu se mogu klasificirati prema:• vrsti robe koja se skladišti• stvarnoj i planiranoj količini.

Prema vrsti robe koja se skladišti razlikuju se:• zalihe sirovina i materijala• zalihe dijelova i poluproizvoda• zalihe gotovih proizvoda.


Page 32

S obzirom na planirani normativ, kao i pretpostavku za kontinuiranoodvijanje procesa proizvodnje, odnosno prodaje, zalihe se mogupodijeliti na:

• minimalne• maksimalne• optimalne• prosječne• sigurnosne• spekulativne• sezonske i• nekurentne zalih


Planirani normativ

Page 33

•• minimalnuminimalnu zalihuzalihu predstavlja najmanja količina robe koja jepotrebna da se pravovremeno zadovolje obveze poduzeća pokoličini i asortimanu

• za utvrñivanje minimalne količine zaliha potrebno je utvrditi dnevnupotrošnju ili prodaju robe (ovisno o tome radili se o proizvodnji ilidistribuciji) i rokove nabave

• obrazac za izračunavanje minimalnih zaliha glasi (V. Ferišak, I. Medveščak):


D

VQZiliVQZ nabgod

minnabdnmin

⋅=⋅=

Qdn = dnevna (prosječna) potrošnjaQgod = godišnja (prosječna) potrošnjaVnab = vrijeme nabaveD = broj radnih dana u godini

11.3.2011

12

Page 34

Zadatak:

• prosječna godišnja potrošnja materijala je 50 000 tona

• tijekom godine je 300 radnih dana

• nabavni ciklus trajanja 15 dana

• minimalna zaliha iznosio bi ?


tona2500300

1550000 =⋅

Page 35

…s obzirom da se izračunavanje minimalnih zaliha temelji na

prosječnoj dnevnoj potrošnji ili prodaji robe, držanje minimalnih zaliha

ima smisla, samo, ukoliko je riječ o proizvodnom ili trgovačkom

poduzeću, koje u poslovanju nema sezonskih oscilacije i ima pouzdane

dobavljače, da na njih, bez straha, može uvijek računati po pitanju

sigurnosti isporuke naručene robe…


Page 36

•• maksimalnamaksimalna zalihazaliha predstavlja gornju granicu količine robe uskladištu iznad koje se ne smije u odreñenom razdobljunabavljati roba

• držanje maksimalnih zaliha ima smisla kada proizvodnja ilinarudžbe kupaca, manje ili više osciliraju tijekom godine, pa sepoduzeće politikom držanja maksimalnih zaliha osigurava odnestašice robe

• ima više mogućnosti izračunavanja količine robe (gotovihproizvoda) koja predstavlja normativ za maksimalnu zalihu

• najčešće se koristi način po kojem se vrijednostnajveće planirane prodaje podjeli s danimaodabranog ili planiranog razdoblja i rezultat pomnožis norma danima (broj dana u kojima poduzeće mora imatiodgovarajuću količinu zaliha robe),(V.Ferišak,V. Medvešček):


11.3.2011

13

Page 37

dani normazalihe maksimalne normativ i trase koji za razdoblja dana

prodaje planirane najveća VrijednostZmax ⋅=

ž


Npr. ako tvrtka planira u studenom imati maksimalnu prodaju robe u vrijednosti od 840 000 kn (planska cijena robe), a normirani broj dana u

kojima treba imati zalihu proizvoda je 18, maksimalna zaliha iznosila bi:

kunaZ 5040001830

840000max =⋅=

Page 38

• kod izračunavanja minimalnih i maksimalnih zaliha, vodi se računa o količini dobara, a ne toliko o troškovima nabavki i skladištenja

• zbog troškova se računaju optimalne zaliheoptimalne zalihe !

• optimalne zalihe se nalaze izmeñu minimalnih i maksimalnih zaliha

• predstavljaju količinu robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove skladištenja i naručivanja robe.


Page 39

Formula za izračunavanje normativa optimalnih zaliha gotovihproizvoda glasi (V. Ferišak, I. Medvešček):

Zopt = (P + R1)x(V + R2)

• Zopt = normativ optimalne zalihe gotovih proizvoda izražen u vrijednosti• P = dnevna ili mjesečna planska prodaja gotovih proizvoda izražene u

količini ili vrijednosti (planska cijena koštanja) • R1 = rezerva kojom se na temelju procjene povećava dnevna ili mjesečna

planska prodaja gotovih proizvoda uslijed podbačaja plana proizvodnje te povećanog škarta ili loma gotovih proizvoda

• V = normirani broj dana ili mjeseci izmeñu vremena naručivanja i isporuke • R2 = rezerva kojom se na temelju procjene povećava

normirani broj dana ili mjeseci zbog izuzetnih teškoća u isporuci, odnosno otpremi robe.


11.3.2011

14

Page 40

Npr.• poduzeće je planiralo prodaju 1.800 komada odreñenog proizvoda• planska cijena proizvoda, po jedinici iznosi 280 kuna• normirani broj dana je 17• zbog povećanog škarta ovog proizvoda i podbačaja plana proizvodnje, koji

se predviña u idućem vremenskom razdoblju, povećava se dnevnaplanska prodaja za 10% (R1)

• zbog odreñenih zastoja u prometu normirani broj dana povećava se za25%.(R2)


Page 41

Zopt = (P + R1) X (V+R2)

=

(1800 X 280 + 1800 X 280 X 0.1) X(17 + 17 x 0.25)

=

(504.000 + 50.400) x (17 + 4.25)

=

11.781.000 kuna


Page 42

•• prosje čneprosje čne zalihezalihe čini prosjek stanja zaliha robe tijekom odreñenogvremenskog razdoblja, najčešće godine

• mogu se izračunati na sljedeći način:


( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )1

21...21 654321

−++++++

=n

zzzzzzzZ n

prosjecna

11.3.2011

15

Page 43

Način proračuna prosječnih zaliha razlikuje se od tvrtke do tvrtke, meñutimnajčešće korišteni načini su:

• Godišnje prosje čno stanje

• Mjesečno prosje čno stanje12 mjesečnih stanja podrazumijeva izmjerenu razinu zaliha na kraju svakog od 12 mjeseci, prikazanu kroz sumu stanja kroz 12 mjeseci


Page 44

•• SignalneSignalne zalihezalihe imaju značenje točke naručivanja. Kada sedosegne odreñena razina zaliha, tada se inicira narudžba. Vrijemenaručivanja mora biti pravodobno, kako se za vrijeme trajanjanabavke ne bi koristile sigurnosne zalihe.

• Signalne zalihe, ovisno o primijenjenoj politici upravljanja zalihama,mogu se računati na više načina:


Page 45

NekurentneNekurentne zalihezalihe često predstavljaju problem, jer su takve zalihe

definirane kao količina zaliha koja nema dovoljan koeficijent obrtaja,

zalihe koje se ne mogu prodati ili se mogu prodati po znatno sniženoj

cijeni. To su zalihe robe u skladištu koja se ne može prodati zbog

zastarjelosti, demodiranosti, pokvarljivosti, loma..., a karakterizira ju

vrlo mali koeficijent obrtaja, (0 – 2).


11.3 - e-studente-student.fpz.hr/predmeti/u/upravljanje_zalihama_(1)/materijali/... · od 100 tona...

Documents