14dimenzioniranjepotpornih zidova strucni2013 14

12
POTPORNE KONSTRUKCIJE Osnovna podjela prema načinu njihove izgradnje: - zasipane potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritišće) – potporni zidovi, itd..... - ugrađene potporne konstrukcije (grade se u tlu) Neki tipovi potpornih zidova

Upload: milos-kekic

Post on 22-Nov-2015

41 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

  • POTPORNE KONSTRUKCIJE

    Osnovna podjela prema nainu njihove izgradnje: - zasipane potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritie)

    potporni zidovi, itd..... - ugraene potporne konstrukcije (grade se u tlu)

    Neki tipovi potpornih zidova

  • Zid od montanih elemenata:

    vezni elementi (preke)

    prostor zaispunu

    ljunkom ilidrobinom

    Primjeri potpornog zida od montanih elemenata

  • Potporni zidovi od "gabiona"

  • Primjer potporne konstrukcije od gabiona i armiranog tla

    Armiranje tla

  • DIMENZIONIRANJE POTPORNIH ZIDOVA

    Osnovni uvjeti stabilnosti koje je potrebno provjeriti kod zasipanih potpornih konstrukcija :

    lom temelja klizanje

    prevrtanje globalni lom (+ lom same konstrukcije)

    Optereenja i otpori koji ulaze u proraun potpornog zida:

    b

    H

  • Proraun stabilnosti na prevrtanje

    Faktor sigurnosti na prevrtanje ("tradicionalni pristup") se definira kao odnos momenata svih sila oko toke A koje zadravaju zid da se ne prevrne, prema momentu svih sila koje prevru konstrukciju, to u primjeru sa skice iznosi:

    ( )A

    pEA

    Gs

    rErGF

    =

    Prema HRN EN 1997-1:2012 za proraun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za optereenje (A), materijal (M) i otpor (R).

    Proraun izvriti s aktivnim tlakom izraunatim s projektnim parametrima cd i d :

    'c

    kd

    cc

    =

    '

    kd

    tgtg

    =

    a uvjet stabilnosti se prikazuje kao (samo za primjer s gornje skice): ( )

    Rstb,GGdst,GEA

    1rGrE

    A

    Pri tome se moe izraziti stupanj iskoritenosti kao:

    1001rG

    r)E((%) stiskoritenoi stupanj

    Rstb,GG

    dst,GEA A

    =

  • Proraun stabilnosti na klizanje

    EA

    EA

    G

    Gt

    G+Gt

    TpotrebnoT

    R

    R

    N

    b

    Izraz za proraun faktora sigurnosti na klizanje ("tradicionalni pristup") se definira kao odnos sile trenja na dodiru temelj-tlo prema horizontalnim silama koje guraju zid, za primjer sa skice:

    potrebno

    moguces T

    TF

    k=

    Pri tome je za nekoherentne materijale: Tmogue =N*tg

    pri emu je = tg tg (koeficijent trenja tlo-temelj zida). Za koherentno tlo potrebno je uvrstiti adheziju izmeu temelja i tla:

    Tmogue =*c*b+N*tg

    Prema HRN EN 1997-1:2012 za proraun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za optereenje (A), materijal (M) i otpor (R).

    Proraun izvriti s aktivnim tlakom izraunatim s projektnim parametrima cd i d:

    'c

    kd

    cc

    = (prema EC7 u proraunima klizanja se kohezija iskljuuje)

    '

    kd

    tgtg

    =

    a uvjet stabilnosti na klizanje se prikazuje kao (samo za primjer s gornje skice): ( ) [ ]

    h,Rstb,GvAtdst,GhA

    1)E(GGE

    ++

    Pri tome se moe izraziti stupanj iskoritenosti kao:

    ( )[ ]

    1001)E(GGE(%) stiskoritenoi stupanj

    h,Rstb,GvAt

    dst,GhA

    ++

    =

  • b >b1 T

    mogue

    Tpotr.T1 potr.

    RR

    NN

    1

    a) proirenje temeljne stope

    b) nagnuta temeljna stopa

    PP

    c) aktiviranje posivnogotpora uz produbljenje

    d) mogui poloaji istaka za aktiviranje

    pasivnog otpora

    Zahvati na temeljnoj stopi sa svrhom poveanja faktora sigurnosti na klizanje

    Provjera nosivosti tla ispod temelja i diferencijalnog slijeganja

    R

    b/3 b/3 b/3

    bm

    ax

    R

    b/3 b/3 b/3

    bm

    ax

    m

    in

    =

    0

    R

    b/3 b/3 b/3

    b

    b1

    m

    ax

    =

    0

    Mogue raspodjele naprezanja na plohi temelj tlo

    pasivnog

  • Rb/6

    b/3

    b

    e

    Df

    b1

    +1

    +1

    -2

    =02

    P

    P

    EA

    EA

    R

    =be61

    FP

    2,1

    F= b * 1 m' povrina temeljne plohe na 1m' e < b/6 1 i 2 tlak e > b/6 1 tlak, 2 vlak b1 = 3 [(b/2) e] pri tom je: 2 = 0

    11' >

    Redukcija irine temeljne stope za potrebu ponovljenog prorauna dodirnog naprezanja na temeljnu plohu

    Prema Eurokodu 7 (HRN EN 1997-1:2012) za provjeru graninog stanja nosivosti za nosivost tla (GEO), kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A'=b' * l':

    d

    bdb V

    M'e =

    d

    ldl V

    M'e = b'e2b'b = l'e2l'l =

    Na toj povrini se pretpostavlja jednoliko rasprostrto naprezanje:

    'AVq dEd =

    koje treba biti manje od projektne otpornosti tla odreene za ekvivalentnu povrinu A' (ne za ukupnu povrinu A).

    ,.....)'b,'l(fqf =

    Rv

    fRd

    qq

    =

    RdEd qq

  • Ekvivalentna temeljna ploha povrine A'

    Provjera globalne stabilnosti potpornog zida

    T1

    T2

    T3

    Tn

    EA

    W1

    W2

    W3

    G

    RlP

    lW1

    lW2

    lG

    pijesak

    glina

    potencijalnaploha lomajedno od moguih sredita potencijalnog kliznog kruga

    kroz glinu

  • DRENAA potpornog zida

    zid tlo

    drenani zasipod krupnogljunka okoprocjednica

    sitni ljunak ikrupni pijesak

    procjednicaili barbakana

    odvodnikanal

    ljunani zasip

    krupnijifilterzid

    tlo

    drenana cijevod sloenih kamenihploaposteljicaod pijeska

    procjednicaili barbakana

    a) b) Drenaa iza zida: a) bez cijevi; b) cijev od kamenih ploa

    Drenane cijevi sa filterskom zatitom

    betonski rigol

    naboj glineljunani zasip geotekstil

    tlozid

    Detalj vrha drenae

  • Razvoj drenae (a, b, c drenani rov bez uporabe geosintetika; d, e, f drenani rov sa uporabom geosintetika)