Nastavna cjelina:

TEMELJI OBITELJSKIH KUA

Nastavna jedinica:

TEMELJI ZIDOVA I STUPOVA

DUBINA TEMELJA I DIMENZIONIRANJE

TEMELJI

Temelji su najnii nosivi dijelovi objekta ija je zadaa prenijeti cjelokupno korisno i vlastito optereenje graevine na tlo

initelji koji utjeu na nain temeljenja su: poloaj nosivog tla

razina podzemne vode i

dubina smrzavanja.

Temelji

Dijelovi temelja

Vrste temeljenja prema dubini

A. Plitko temeljenje

B. Duboko temeljenje

Plitko temeljenje

Plitko temeljenje Temelj lei na nosivom

tlu neposredno ispod najnie etae graevine (?)

Duboko temeljenje

Duboko temeljenjePotrebno je kada

graevina lei na gornjem sloju slabe nosivost

(nosivo tlo na dubini od 8-10 metara).

Dubina temelja

Dubina temelja ovisi o: dubini nosivog tla

optereenju objekta

nosivosti temeljnog tla i

dubini smrzavanja zemljita

Dubina smrzavanja zemljita

Dubina smrzavanja u sredozemnoj klimi je 0,40 m (nadmorska visina manja od 500 metara), a u kontinentalnoj 0,80 m.

Na te dubine dodaje se jo 10 do 20 cm zbog sigurnosti!

Vrste temelja prema nainu prenoenja optereenja

A) Plitko temeljenje (direktno)

1.Trakasti temelji 2.Temelji samci 3. Kontragrede- reetkasti temelji ili rotilji4. Temeljne ploe

1. Trakasti temelji

Mogu se izvoditi od kamena (nekada i od opeke), betona i armiranog betona

Grade se ispod nosivih zidova

1. Trakasti temelji

Kod trakastog temelja vlana zona je s donje strane poprenog presjeka.

Glavna armatura, koja preuzima vlana naprezanja postavlja se popreno na duljinu trake. Obino se izrauje od rebrastog elika promjera 14-16 mm ili R mree koja ima nosivu armaturu u jednom smjeru.

Pomona ili razdjelna armatura postavlja se u uzdunome smjeru. Izrauje se promjera 6-8 mm.

Naprezanja na pritisak ili tlana naprezanja preuzima beton,

Naprezanje na istezanje ili vlana naprezanja u AB preuzima armatura.

Armiranobetonski trakasti temelji

1. Trakasti temelji

395

397

2. Temelji samci

Primjenjujemo ih kad se konstrukcijski sustav zgrade sastoji od stupova iji je razmak velik, a optereenja takoer. Najbolji oblik dna temeljne stope je kvadratni, a prema obliku poprenog presjeka moe biti pravokutni, trapezasti ili stepenasti.

Vlano naprezanje je u donjoj zoni pa se tu postavlja nosiva armatura. U oba smjera se postavlja glavna armatura.

403

404

Temelj

samac

405

406

407

3. Reetkasti temelji ili rotilji

Primjenjuju se kod skeletnog sustava gradnje ako je optereenje vee ili je temeljno tlo neto slabije nosivosti.

Pomou ovih temelja optereenje se preko stupova prenosi na veu povrinu.

Uglavnom su to armiranobetonski temelji pravokutnoga ili trapezastog poprenog presjeka

Temelji

Temelji

Temeljni rotilj

410

4. Temeljna ploa

Primjenjuje se kod nebodera, tj. visokih objekata na slabo nosivu tlu, kad se optereenje od objekta treba prenijeti na to veu povrinu.

To je armiranobetonska ploa.

Ako na objekt djeluje podzemna voda onda se moe izvesti obrnuta AB ploa, tj. armatura se postavlja u gornju zonu jer na tu plou odozdo djeluje uzgon podzemne vode.

411

413

414

415

B) Neizravno, duboko ili

specijalno temeljenje

1. ipovi ili piloti

2. Bunari

3. Kesoni

4. Talpe ili zagatne stijene

1. ipovi ili piloti

ipovi su vrsta dubokog temeljenja koja se koristi na slabo nosivu tlu (muljevito i nasipano tlo), tj. kada se nosivo tlo nalazi na veoj dubini.

Prema materijalu ipovi mogu biti izraeni od drveta, armiranog betona i elika.

Prema nainu prenoenja optereenja postoje ipovi koji idu do nosivog tla i plivajui ipovi kod kojih se optereenje od objekta prenosi trenjem izmeu ipa i tla.

1. Drveni ipovi

Imaju elini vrh i elinu papuicu da prilikom nabijanja u zemlju ne bi dolo do razbijanja ipa.

ipovi se zabijaju u zemlju uz pomo makara s elinim maljem.

2. Armirano betonski ipovi

Mogu se betonirati na povrini, a zatim, kao i drveni ipovi zabijati u zemlju (oni takoer imaju elini vrh i elinu papuicu); postoje i tzv. Benotto ipovi ili piloti.

Benotto ipovi ili piloti

Izrauju se tako da se eline cijevi hidraulikom zabijaju u zemlju, zatim se bagerom sa zahvatnom licom vadi zemljani materijal iz unutranjosti cijevi, postavlja se armaturni ko i betonira uz pomo betonske pumpe ili kontraktora za beton da ne bi dolo segregacije betona ( odvajanja krupnijih zrna uslijed pada s velike visine).

Kako napreduje betoniranje tako se eline cijevi vade iz zemlje i koriste vie puno puta

Benotto piloti