1.psihicki poremecaji razvojnog doba
TRANSCRIPT
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
1/81
Psihiki poremedaji razvojnog
doba
oc.r sci Liija Injac Stevovid
Klinika za Psihijatriju KCCG
Medicinski fakultet u Podgorici
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
2/81
Razvojno doba obuhvata period detinjstva i adolescencije.
U ovom razvojnom periou se eavaju najbitnije,najinaminije i najramatinije promene u ovjekovomivotu.
Razvoj prestavlja proces oko koga se sve strukturie i eava ina osnovu koga se posmatraju pojmovi, kriterijumi i naosnovu koga se vre procene.
Razvoj i njegovi poremedaji rezultat su uzajamnog elovanjabiolokih, psiholokih i rutvenih inilaca.
Razvoj i poremeaji razvoja
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
3/81
Razvoj i poremedaji razvoja
Genetski faktori igraju znaajnu ulogu u etiologiji mnogih(poroino prisustvo slinih poremedaja), ali ne i svihsluajeva.
Sreinski faktori (spoljno okruenje, socijalna sreina) imajuuticaja na zhvadene razvojne funkcije, ali u vedini sluajevaniesu o velikog znaaja.
Postoje poremedaji ko kojih prethono postoji fazanormalnog razvoja, a postoje i poremedaji koji su primarnodefinisani odstupanjem, a ne zaostajanjem razvojnih funkcija,to se najvie onosi na autizam.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
4/81
Razvoj i poremedaji razvoja
Psihijatrija razvojnog oba prouava uzroke nastanka imanifestacije u ispoljavanju ostupanja i poremedaja uemocionalnom, saznajnom i socijalnom razvoju dece i
aolescenata, kao i naine njihove prevencije,lijeenja i
rehabilitacije.
Tokom poslenjih goina razvojno oba se prouava i razvijakao posebna oblast u okviru psihijatrije.Psihijatrija razvojnog
oba izuava na koji nain nastaju i kako se manifestuju i lee
poremedaji u razvoju ece i aolescenata.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
5/81
Razvoj i poremedaji razvoja
Normalan (tipian) razvoj
Zastoj ili zaostajanje u razvoju
Neujenaen (isharmonian) razvoj
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
6/81
NORMALNI RAZVOJ
govor motorika inteligencija oseanja
PONAANJE
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
7/81
Miljokazi tipinog razvoja
Oblasti procene:
Gruba i fina motorika (psihomotorika)
Govor i jezik (komunikacione sposobnosti)
rutvenost
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
8/81
Pokazatelji razvoja u ranom detinjstvu
GRUBA MOTORIKA
ie glavu leedi potrbuke.
Sjei bez porke.
Stoji uz priravanje.
Pravi 2-3 koraka bez priravanja.
Penje se uz stepenice rei ograu.
Poskakuje sa dvije noge.
Poskakuje na jednoj nozi.
Prosjean uzrast Zabrinutost akoovladavanja nije ovladalo
mjeseci
3 5
7 10
10 15
14 18
20 30
30 42
48 72
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
9/81
Pokazatelji razvoja u ranom detinjstvu
FINA MOTORIKA
ri zveku rukom.
Premjeta kockicu iz ruke u ruku.
Hvata palcem i kaiprstom(pinceta) male premete.
Pije iz ase.
Gradi kulu od 4 kocke.
Precrtava krug.Nie perle.
Precrtava znak +.
Precrtava kvadrat.
Prosjean uzrast Zabrinutost akoovladavanja nije ovladalo
mjeseci
3 5
7 10
9 12
14 20
20 33
36 42
40 4848 54
54 66
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
10/81
Pokazatelji razvoja u ranom djetinjstvu
Komunikacione sposobnosti
Vokalizira samoglasnike.Dvosmjerna vokalizacija.Ponavljano brbljanje.
Mae pa-pa na verbalni zahtjev.Simbolika igra sa velikom
lutkom.Koristi jo tri rijei pore mama,
tata.Odabira 3-4 svakodnevna
predmeta na zahtjev.Kombinuje rijei u proste reenice
(tata posao).Razumije nalog od 3 komponente
(stavi malu kaiku u kutiju) .
Prosjean uzrast Zabrinutost akoovladavanja mjeseci nije ovladalo
3 54 68 11
13 2016 2420 2620 30
27 33
36 48
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
11/81
Pokazatelji razvoja u ranom detinjstvu
RUTVENOST
Smijei se majci, poznatim osobama.
Poinje a bue svjesno stranih osoba i prilagoava svoju
prijemivost.
Pokazuje privrenost.
Prijemivo na vostvo i kontrolu oraslih.
Jo ne sarauje sa jecom.
Kai se za majku. Buni se ko hranjenja. Pomae u
svlaenju i oblaenju.
Matovita igra. Oponaanje oraslih. Tolerie kratka
odvajanja, razvija strpljenje. Razumije dobro zlo.
Vede samopouzanje i samostalnost. Igra se u malim
grupama.
Prosjean uzrast Zabrinutost akoovladavanja nije ovladalo
mjeseci
3 5
8 12
11 18
20 30
28 36
40 60
50 70
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
12/81
Orijentaciona procena (skrining) psihomotornog
razvoja prekolske ece uzrasta 3-6 godina (D.Kovaevid)
Zahtjevi za decu na uzrastu od 2 godinesu:
1. Tri, penje se i silazi niz stepenice uz priravanje.
2. Gradi "kulu" od 4-5 kocaka i "voz" od 2-3 kocke.
3. ri olovku, kraba.
4. Umije a pokae svoj nos, usta, oi.
5. Umije samo a pije iz olje.6. Govori kratke reenice.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
13/81
Orijentaciona procena (skrining) psihomotornog
razvoja prekolske ece uzrasta 3-6 godina (D.Kovaevid)
Zahtjevi za decu na uzrastu od 3 godinesu:
1. Penje se i silazi niz stepenice.
2. Precrtava krug.
3. Gradi "most" od tri kocke.
4. Zna svoje ime i pol.
5. Samostalno oblai neke jelove ojede, cipele.6. Koristi mnoinu i zamjenice u govoru.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
14/81
Orijentaciona procena (skrining) psihomotornog
razvoja prekolske ece uzrasta 3-6 godina (D.Kovaevid)
Zahtjevi za djecu na uzrastu od 4 godinesu:
1. Stoji nekoliko sekundi na jednoj nozi.
2. Precrtava kvadrat -jean o uglova moe biti zaobljen.3. Pravi kvarat o etiri kocke.4. Razlikuje dvije osnovne boje i zna njihove nazive.
5. Zna i imenuje eset izvrilaca ranji.
6. Oblai se samo, zakopava ugma.7. Govori u potpunim reenicama.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
15/81
Orijentaciona procjena (skrining) psihomotornog
razvoja prekolske jece uzrasta 3-6 godina (D.Kovaevid)
Zahtjevi za decu na uzrastu od 5 godinasu:
1. Skae na jenoj nozi i vie va puta uzastopno.
2. Tano crta kvarat i trougao (kudica sa krovom).3. Crta ljudski lik ("punoglavac").
4. Obrojava etiri kocke.
5. Samostalno se oblai, nira i vezuje pertle.6. Pria tano krade pjesmice i prie.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
16/81
Orijentaciona procjena (skrining) psihomotornog
razvoja prekolske ece uzrasta 3-6 godina (D.Kovaevid)
Zahtjevi za decu na uzrastu od 6 godinasu:
1. Tri uz i niz stepenice.
2. Crta romb ili krst.
3. Konstruie "stepenice" o eset kocaka.
4. Odbrojava deset kocaka.
5. Samostalno crta ljudski lik.6. Zna rutvene igre.
7. Prepriava crvenkapu.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
17/81
NORMALNI RAZVOJ
govor motorika inteligencija osjeanja
PONAANJE
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
18/81
isharmonian razvoj
RAZVOJNA DISFAZIJA
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
19/81
isharmonian razvoj
RAZVOJNA DISPRAKSIJA
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
20/81
isharmonian razvoj
RAZVOJNA DISGNOZIJA
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
21/81
isharmonian razvoj
OPTA RAZVOJNA ISHARMONIJA
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
22/81
KOJE EMO VIE SPOMINJATI?
RAZVOJNI JEZIKI POREMEAJ (RAZVOJNA DISFAZIJA)
RAZVOJNA DISPRAKSIJA
RAZVOJNE SMETNJE UENJA (ili: RAZVOJNI POREMEAJ KOLSKIHVJETINA):
RAZVOJNA DISLEKSIJARAZVOJNA DISGRAFIJARAZVOJNA DISKALKULIJA
RAZVOJNI POREMEAJ PANJE (SA I BEZ HIPERAKTIVNOSTI)
SINDROM NEVERBALNIH SMETNJI UENJA (ili: RAZVOJNIPOREMEAJ DESNE HEMISFERE; RAZVOJNI SOCIO-EMOCIONALNIPOREMEAJ/SOCIO-EMOCIONALNE SMETNJE UENJA)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
23/81
Otkrivanje (ijagnostika):
1. Prema prisustvu diskrepance u odnosu naoptu sposobnost/inteligenciju)
2. Prema tome tanisu!!!!!!: (posledica) mentalne retardacije sekvela (viljive) neuroloke ozlee rezultat senzorne deprivacije
rezultat socijalne deprivacije/edukativnog zanemarivanja
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
24/81
ijagnoza specifinog poremedaja se
donosi kada:
IQ>70(75) Neuroloki nalaz urean
ulni sistem ouvan Socijalno okruenje i stimulacija (generalno)adekvatni
Postoji evidencija o zaostajanju u sazrevanju
oreene (ili grupe?) sposobnosti
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
25/81
tajesu?Poremeaji funkcionisanja centralnih
mehanizama obrade u specifinomdomenu kognitivne obrade -- poremeaj uformiranju i/ili manipulaciji odredjenimvrstama mentalnih reprezentacija
(deficit procesiranja/obrade mentalnihreprezentacija, tzv. procesni deficit)
pretpostavlja se (mada se ne moe tvrditi)neurogena osnova deficita
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
26/81
Fry, 1968: URADI SAM GENERATOR TERMINOLOGIJE(Journal of Reading, 11: 438-430, 1968)
Sekundarni/a/o
Minimalni
Blagi
Diskretni
Hronini
Primarni
Razvojni
Specifini
Organski
Funkcionalni
Atipini
neuroloki/a/o
modani
cerebralni
jeziki
kolski
perceptivni
motorni
praksiki
vizuomotorni
bihejvioralni
psihoneuralni
deficit
disfunkcija
oteenje
poremeaj
desinhronizacija
hendikep
ometenost
retardacija
patologija
sindrom
kompleks
* generie preko 2000 nazi
Uputstvo: Izaberite bilo koju rije iz prve kolone, dodajte bilo koju rijeiz druge i tree. Ako Vam se ishod ne dopada, uradite to ponovo; svakakombinacija e znaiti priblino isto.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
27/81
TA NAS PRVENSTVENO ZANIMA O POREMEAJU
1) KAKO SE ISPOLJAVA? (klinika slika, profil snaga i slabosti)
2) DA LI I KAKO SE MENJA TOKOM VREMENA? (ta kada dete sarazvojnim poremeajem postane odrasli?)
3) SA KOJIM DRUGIM POREMEAJIMA SE (TIPINO) KOMBINUJE?
4) KOJE NJEGOVE OBLIKE (TIPINO) PREPOZNAJEMO?
5) TA POREPOSTAVLJAMO DA JE/SU BAZINI DEFICIT/I (kojiprocesi kognitivne obrade su poremeeni/dovode do slabosti uprofilu )
neuropsiholoki argumenti neuroimageingargumenti
( )
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
28/81
Osnovne odlike razvojnog (neurokognitivnog) poremedaja:PRIMJER: razvojna diskalkulija
OPTI PODACI
pogaa 5-6% decepojenako prisutna ko eaka i evojica javlja se izolovano ili uruena sa:
- hiperkinetskim sindromom- neverbalnim smetnjama uenja- razvojnim Gertzmanovim sinromom
esta ko:epilepsije, fragilnog x, tarnerovog
sy, zraenja, hemoterapije, anemije srpastihdelija
tok razliit
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
29/81
FAKTORI KOJI OREJUJU TEINU
POREMEDAJA/PROGNOZU/ISHO
negativni faktori:- teina ispoljavanja pri inicijalnoj ijagnozi
- prisustvo iskalkulije ko brade/sestara kaa je iskalkulija prisutna na uzrastu o 8goina: ko oko 60% de se popraviti u narene 2-4godine
kada je diskalkulija prisutna na uzrastu od 10-12go: vie o 50% ece ostaje iskalkulino
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
30/81
KAKO SE NORMALNO RAZVIJA SPOSOBNOST?
normalan razvoj sposobnosti raunanja:
4-5 mes: razlikuje veliinemalih grupa stvari 1-2 god: sabira i oduzima do 3 3-4 god: sabira i oduzima do 4 4-5 god: sabira i oduzima do 15 8 go: pietrocifrene brojeve/razumijeznake/radi jednostavne mat. operacije
9-12 god: razvija sposobnosti u svim
operacijama
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
31/81
HIPOTEZE O BAZINOM EFICITU (TA JE KOGNITIVNAOSNOVA POREMEDAJA? Razliiti bazini eficiti sugeriu
razliite forme poremedaja) pojam broja
- pojam veliine- koiranje brojeva (prevojenje u simbol i
obrnuto, npr 125=10025) matematike operacije
- pravila raunanja: kako se rai mat. operacija
verbalna aritmetika
-jeziki postavljeni zaaci prostorni eficit (prostorna iskalkulija)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
32/81
ARGUMENTI ZA NEUROBIOLOKU OSNOVU POREMEDAJA
funkcionalno snimanje mozga i neuropsiholoki nalazi kod
odraslihPET i fMRI: aktivacija obe hemisfere, parijetalnih i
prefrontalnih oblasti- zadaci verbalne aritmetike: front. l.- procena veliine: parijet. bil.
nalazi kod fokalnih lezija- parijetalno lijevo: (Gertzmanov sy):
- pisanje i itanje brojeva, mat. operacije- parijetalno desno: prostorna (spacijalna) diskalkulija- fronalno lijevo: deficit verbalne aritmetike
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
33/81
TEORIJSKI MODELI
(imaju ulogu ok se sa sigurnodu ne utvri osnovaporemedaja/struktura sposobnosti)
Moel trostrukog koda -raunanjepodrazumijevakombinovanu manipulaciju tri vrste reprezentacija:
- verbalne
- vizuelne
- magnitude (veliine)McCloskey i sar 1985
raunanje je kompozit tri elementa:- razumijevanja pojma broja ()
- proizvodnje brojeva (mat.simb)
- raunanje (mat.operacije)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
34/81
Razvojni poremedaji etetaprekolskog uzrasta
Poremedaji hranjenja
Poremedaji spavanja
Poremedaji izluivanja (mokrenja idefekacije)
Poremedaji motornog razvoja i pokreta
Poremedaji komunikacionih sposobnosti
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
35/81
RAZVOJNI POREMEDAJI JETETA KOLSKOGUZRASTA
Zastoj ili zaostajanje u intelektualnom razvoju
(Mentalna retardacija)
Poremedaji panje, hiperkinetiki poremedaj
Specifine smetnje uenja
Razvojna disleksija Razvojna dispraksija
Razvojna disgrafija
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
36/81
Klasifikacija psihikih poremedaja ece imladih
Klasifikacija mentalnih poremedaja u razvojnom obu U upotrebi su dva klasifikaciona sistema psihijatrijskih
poremedaja, pa samim tim i poremedaja razvojnog oba. MKB-10 (ICD-10), (Medjunarodna klasifikacija bolesti,
povreda i uzroka smrti) i
DSM-TR klasifikacija (Diagnostic and Statistical Manual).
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
37/81
Klasifikacija psihikih poremedaja ece imladih
MKB-10 klasifikacija svrstava sve psihike poremedaje u esetvelikih ijagnostikih grupa i to o F0 o F9.
Psihiki poremedaji etinjstva i aolescencije su izvojeni igrupisani u kategorijama F8 i F9.
Svi rugi psihiki poremedaji koji se javljaju ko ece,ijagnostikuju se primjenom istih ijagnostikih kriterijumakao i za odrasle (razni oblici psihotinih poremedaja, poremedaji raspoloenja,pokuaji samoubistva, poremedaji ishrane, neurotski i rugi poremedaji)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
38/81
Mentalni poremedaji koji se prvi put i/iliiskljuivo javljaju u etinjstvu i aolescenciji
Poremedaji psiholokog razvoja Poremedaji psiholokog razvoja su poremedaji normalnih razvojnih
procesa.
Zajenika karakteristika ove grupe poremedaja je: -poetak je uvek tokom etinjstva
-otedenje ili zaostajanje u razvoju onih funkcija koje su povezane sabiolokim sazrijevanem centralnog nervnog sistema -stabilan tok bez remisija i recidiva
-zahvadene su funkcije govora, vizuo-spacijalnih sposobnosti i motornekoordinacije
-nastaje rano u detinjstvu i postepeno se smanjuje sa uzrastom deteta,a manji deficiti mogu ostati u odraslom dobu
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
39/81
Mentalni poremedaji koji se prvi put i/iliiskljuivo javljaju u etinjstvu i aolescenciji
Specifini razvojni poremedaji Specifini razvojni poremedaji su poremedaji u razvoju
odredjene sposobnosti deteta.
Epidemiologija
Poaci ukazuju a je prevalenca ovih poremedaja 5-10%populacije kolskog uzrasta.Ovi poremedaji se ece javljajuko eaka nego ko evojica, a istie se i znaajanhereditarni faktor.
Etiologija
Ovi poremedaji nastaju kao posleica sporijeg biolokograzvoja, i/ili bioloke isfunkcije pojeinih strukturacentralnog nervnog sistema.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
40/81
Mentalni poremedaji koji se prvi put i/iliiskljuivo javljaju u jetinjstvu i aolescenciji
Klinika slika Kliniku sliku karakterie poremedaj u razvoju jene orejene
ili vie orejenih sposobnosti eteta (govor, itanje, pisanje)u onosu na uzrasno oekivani.
Javlja se ko ece ije intelektualne sposobnosti su na nivou(ili izna) prosjeka, ali koja imaju tekode u nekim specifinimoblastima funkcionisanja.Ovom prilikom se iskluuje prisustvobilo kakvog organskog poremedaja (neurolokog, otedenjaula i slino).
Pojava sekundarno nastalih emocionalnih problema u ove
ece je esta.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
41/81
Razvojni poremedaji etetaprekolskog
uzrasta
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
42/81
Razvojni poremedaji etetaprekolskog uzrasta
Poremedaji hranjenja
Poremedaji spavanja
Poremedaji izluivanja
Poremedaji psihomotorike
Poremedaji komunikacionih sposobnosti
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
43/81
HRANJENJE I POREMEDAJI HRANJENJA
U DETINJSTVU
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
44/81
Poremedaji uzimanja hrane
Obijanje ojke, flaice
Ruminacija, regurgitacija hrane
Anoreksija novoroeneta i malog jeteta Neorganski zastoj u rastu
Pika
Gojaznost
Potomanija
Koprofagija
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
45/81
Anoreksija novoroenetai malog deteta
Obijanje ojke, flaice, hranjenja
Mogudi uzroci: organske smetnje ali i tekode u
odnosu majka-dete
Postupak: ispitivanje i otklanjanje organskih
inioca i psiholoka porka ijai majka-dete
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
46/81
Neorganski zastoj rasta
Simptomi: obija hranu, povrada, prolivi
Rast: ne napreuje u teini i visini, ispo 3 percentila za uzrast
Opti zastoj u razvoju: psihomotorika, kognitivni i govorno-
jeziki razvoj Ponaanje: apatino, povueno, tuno, bezizraajno lice,
razraljivo, iniferentno
ISKLJUENI ORGANSKI UZROCI
Tekode u onosu majka dete, socio-emocionalna deprivacija,emocionalno zanemarivanje deteta
Postupak: tretman dijade-majka ete i psihosocijalna porka
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
47/81
Gojaznost
Gojaznost bez osedajnih smetnji (konstitucionalna,kulturoloka)
Gojaznost kao odgovor na potrese i sukobe(odvajanja,razvod)
Trajna gojaznost u okviru ubljih osedajnih
poremedaja(kompulzivno uzimanje hrane kod neuroza; odbrana odpsihotine razgranje)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
48/81
SPAVANJE I POREMEDAJI SPAVANJA
U DETINJSTVU
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
49/81
Spavanje i poremedaji spavanja
Spavanje je oblik ponaanja uslovljen biolokim ipsiholokim iniocima.
Spavanje se odvija u ciklusima (1,5 sat) : povrno spavanje
duboko spavanje ( sporo-talasno spavanje)
REM spavanje
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
50/81
EEG u budnosti i spavanju
Budno stanje:
Alfa ritam (8-12 c/sec)- u mirovanju, zatvorene oi
Beta ritam (13-30 c/sec) - napetost, otvorene oi
Spavanje:
I fazaTeta ritam (3,5-7,5 c/sec)
II fazaVretena spavanja, K kompleks (vrst san)
III faza Delta ritam (sporije od 3,5 c/sec), 20-50%
IV fazaelta ritam, vie o 50% registrovane aktivnosti
(Faza III i IV = tzv. Sporo talasno spavanje)
REM fazaBeta aktivnost (desinhronizovan EEG)
Ove faze se ponavljaju u ciklusima od 90 min.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
51/81
Sporo-talasno i REM spavanje
Karakteristike REM spavanja: EEG je desinhronizovan ( kao u budnosti)
Brzi, nekoorinisani pokreti oiju (Rapid Eye Movements) Naglo snienje miidnog tonusa (Atonia)
Penilna erekcija ili vaginalna sekrecija Sanjanje
Karakteristike sporo talasnog spavanja:
EEGspora aktivnost (Delta) Nema pokreta oiju Miidni tonus umjeren Nema genitalne aktivnosti
Odsustvo sanjanja
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
52/81
Funkcije sporo talasnog spavanja
Sporo-talasno (ST) spavanje neophono za preivljavanje
eprivacija spavanja ovoi o kognitivnih smetnji, tekodakoncentracije, perceptivnih distorzija i halucinacija.
Nakon ue eprivacije spavanja, sleedih nodi, procentualnonajvie zastupljeno sporo-talasno a zatim REM spavanje.
U regionima mozga koji su mentalno najaktivniji tokom dananajvie spore (elta) aktivnosti u spavanju.
Tokom sporo-talasnog spavanja mozak se omara, oporavlja
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
53/81
Funkcije REM spavanja
Nakon deprivacije REM spavanjaosoba provoi mnogo vie uREM spavanju sleede nodi (reboun-fenomen).
Procenat REM spavanja opada sa uzrastom:
Ko novoroenai 70%
Sa 6 mjeseci30%
Sa 8 godina22%
Kod odraslihmanje od 15%
REM spavanje stimulie razvoj mozga i uenje(omogudavaa se ogaaji iz bunosti konsoliuju i integriu u trajnumemoriju
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
54/81
Tekode i poremedaji spavanja u etinjstvu
Tekode uspavljivanja obredi
Odbijanje spavanja, strah od spavanja
Nesanica (Insomnia)
Pavor nocturnus ( nodni strahovi)
Somnambulizam ( mjesearstvo)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
55/81
POREMEDAJI IZLUIVANJA U ETINJSTVU
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
56/81
Poremedaji izluivanja( mokrenja i defekacije)
Enureza - nevoljno isputanje mokrade, uz osustvo organskoguzroka, posle 5. go. ivota ko eteta sa normalnimsposobnostima.
Nodna i nevna enureza
Primarna i sekundarna enureza
Uestalost: uzrast od 5 god.= 10% deceuzrast od 10 god. = 5%
uzrast 15. god. = 1%
Tretman: bihejvioralni, medikamentni, psihosocijalni
d l
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
57/81
Poremedaji izluivanja(mokrenja i defekacije)
Enkoprezanevoljno izbacivanje izmeta, obino u rublje,nakon 3. - 4. go. ivota, nodno i nevno, povremeno ilistalno, bez upaljive fizioloke patologije.
Primarna ili sekundarna Uestalost:uzrast 4 god. = 2,8% dece
uzrast 7-8 g.= 1,5%
uzrast 8-19 god. = 0,6%
Tretman: bihejvioralni, medikamentni, psihoterapijski,savjetovanje roditelja
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
58/81
RAZVOJ I POREMEDAJI PSIHOMOTORIKEU DETINJSTVU
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
59/81
Pojam psihomotorike
Psihomotorika- nain postojanja u svojoj telesnostiu socijalnom polju, u onosima prema spoljanjemsvetu i prema sebi u tom svetu.
Psihomotorikanain na koji je telo angaovano uodnosima u socijalnom polju.
Kvalitet psihomotorike- zaivisi od i od
emocionalnog znaenja tih onosa za linosti Razvoj psihomotorike i oivljaja telesne celovitostiblisko vezani.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
60/81
Poremedaji pshimotorike - istorijat
Dupre (1907)motorni debilitet
Wallon (1932)motorni infantilizam, motorni debilitet
Ajuariaguerra(1970):
Poremedaji psihomotorike:
Rani tonino-emocionalni poremedaji
Poremedaji navika i psihomotorike
Poremedaji motorne izvrivosti:
Apraksije, razvojna dispraksija
Disgrafija
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
61/81
Razvoj pokretai praksike aktivnosti
I Faza:1. mesec ivota - Refleksni pokretiII Faza: 24,5 mjeseci: naizmenini pokreti, mlataranje
Motiv: zaovoljstvo u vrenju pokreta
Cilj: u samom teluIII Faza: 4,5 - 8 meseci ivota: vizuomotorna kontrola, hvatanje rukom
Motiv: zaovoljstvo u inu ohvatanjaCilj: u objektivnom prostoru
IV Faza:8 -12 meseci ivota: spretno hvatanje pristimaMotiv:dosegnuti predmet izvan tijela izaziva zadovoljstvo
Cilj: premet ili osoba u spoljanjem svijetuV Faza:12 -18 meseci ivota: razvoj simbolike funkcije mentalnih predstava
Motiv: zadovoljstvo u otkrivanju novoga, u manipulisanju
Cilj: Izvor zadovoljstva se iz senzomotornog pomjera ka oblasti mentalnih predstava
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
62/81
Razvoj oivljaja telesne celovitosti- 1.
I faza (prvi mjeseci):
Cenestetike senzacije ( iz tijela), kontakt na blizinu
Policentrini oivljaj tijela, sebe
II faza(4-8 mjesec): Vizuomotorna koorinacija, kontakt na aljinu
Poetak stapanja parcijalnih prostora i parcijalnog oivljavanja sebe
III faza(ruga goina ivota):
Permanentnost objekta (Piaget), imitacija, ovladavaje hodom i govorom,
Stapanje i koorinacija parcijalnog oivljaja u cjeloviti oivljaj svoje tjelesnecjelovitosti, sebe
ZNAAJ PROOSJEDAVANJA OIVLJAJA TELESNE CELOVITOSTI(emocionalni odnossa majkom)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
63/81
Razvoj oivljaja tjelesne cjelovitosti 2.
IV faza (prekolski uzrast):
Otkride polne obeleenosti
Otkride lateralizovanosti
Socijalno tijelo skica sebe kakav bi elio a jeste
U kasnijim fazama (pubertet, aolescencija, senijum) vri se restrukturisanjepoimanja sebe , oreenog organizovanodu i ponaanjem tijela u prostoru,vremenu i socijalnom polju .
Stapanje u jeinstveni oivljaj tjelesne cjelovitosti vri se
posredstvom pokretakojim jeinka tei ka socijalnom polju.Veza izmeu poremedaja praksike aktivnosti i neograenog
oivljaja telesne celovitosti.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
64/81
Poremedaji psihomotorike u etinjstvu
Rani tonino-emocionalni poremedaji
Tikovi
Hiperaktivnost
Stereotipni poremedaji pokreta
Mucanje
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
65/81
Tikovi
Tikoviiznenadni, brzi, nevoljni pokreti ili glasovna produkcija saneodoljivom potrebom za ponavljanjem radnje.
Prosti motorni tikovi: mirkanje, trzanje vratom, sleganje ramenima,grimasiranje licem.
Prosti glasovni tikovi: kaljucanje, mrkanje, itanje, lajanje. Sloeni motorni tikovi: skakanje, cupkanje, udaranje samog sebe.
Sloeni glasovni tikovi: ponavljanje nekih rijei, upotreba pogrnih rijei(koprolalija), ponavljanje sopstvenih glasova ili rijei (palilalia).
Tikovi odsutni u spavanju.
Rijetka pojava prije 4. go. ivota, ede ko jeaka (2:1)
Najedi izmeu 7 i 10 go. ivota, prevalenca oko 5%.
Tretman:reedukacija psihomotorike i relaksacija, savetovanje roditelja,
psihoterapij.
Hiperaktivnost
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
66/81
Hiperaktivnost
30% ece prekolskog i 5-20% kolskog uzrasta su hiperaktivni.
Normalna hiperaktivnost:
Temperamentalna odlika
Ko kognitivnih otedenja
Patoloka hiperaktivnost:
Hiperkinetski poremedaj
Hipomanija
Anksiozna stanja
Poremedaji ponaanja Organski poremedaji ( mentalna retaracija, tireotoksikoza i sl)
Reakcija na lekove (barbiturati, benzodiazepini)
Razlikovati hiperaktivnost o hiperkinetikog sinroma.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
67/81
Stalno su u pokretu Uvek neto dodiruju Ne mogu mirno da sede
dok gledaju slikovnicu ili
sluaju krau priu Skloni su povredama
Hiperkinetina decana predkolskom uzrastu
Francuska klasifikacija psihijatrijskih poremedaja u
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
68/81
Francuska klasifikacija psihijatrijskih poremedaja u
djetinjstvu
Hiperkinetski poremedaj =
psihomotorna nestabilnost
Hipotonija, naroito miida vrata i ramenog pojasa Neujenaen tonus GE
Prisutne sinkinezije (aksijalne i imitacije)
Kontrola motorike u mirovanju loa
Hodanje po ritmuzaustavljanje, loe isharmonina lateralizovanost
Poznavanje sheme tijela ispo oekivanog za uzrast
Okolina najede oivljava hiperkinetino
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
69/81
Okolina najede oivljava hiperkinetinodete kao:
tvrdoglavo
bezobrazno
leno zaboravno
razmaeno
nespretno preterano ivo
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
70/81
Tretman hiperkinetinog jeteta
TERAPIJSKI PRISTUP JE SVEOBUHVATAN:
Bihejvioralni tretman (ko kude i u koli)
Savjetovanje roditelja
efektoloki tretman ( reeukacija psihomotorike i
relaksacija)
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
71/81
Stereotipni poremedaji pokreta
Stereotipni, voljni, nefunkcionalni, ponavljajudi pokreti: Bez samopovreivanja:kladenje tijela, kladenje glave, upanje ili uvrtanje
kose, lepranje rukama;
Sa samopovreivanjem: uaranje glavom, amaranje lica, boenje oiju,grienje aka, usana.
esto urueni sa mentalnom retaracijom, pervazivnim poremedajimarazvoja (autizam)
Ko jece sa normalnim razvojem su najede posleica strahova o
odvajanja, usamljenosti, zanemarivanja,
esti ko jece u omovima, pri ugotrajnim hospitalizacijama
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
72/81
Mucanje
Govor sa estim ponavljanjem ili prouavanjemglasova, slogova ili rijei, ili ougovlaenjima i pauzamakoje remete ritam govora.
Poetak obino prije 10 go. ivota,
Prevalenca ko jeaka 4%, ko jevojica 2%. Oko 1%nastavlja da muca i tokom adolescencije.
Uzroci: pretjerana anksioznost, stres, poremedeniodnosi roditelj-ijete. Pojaava se sa uzbuenjem.
Tretman: reedukacija i relaksacija, savetovanje
roditelja, psihoterapija deteta.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
73/81
POREMEDAJI KOMUNIKACIJEU DETINJSTVU
d k k
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
74/81
Poremedaji komunikacije u etinjstvu
1. U sklopu senzornog/slunog otedenja2. Usle neurolokih otedenja
3. U sklopu ometenosti u kognitivnom razvoju
4. Razvojni poremedaji govora i jezika (islalia, razvojna isfazija)
5. U sklopu poremedaja emocija (simbiotska psihoza, elektivnimutizam) pervazivni poremedaji razvoja (autistini spektar,razvojna isharmonija, multisistemski razvojni poremedaj)
6. U sklopu socijalne deprivacije
7. U sklopu zlostavljanja i zanemarivanja
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
75/81
Razvojni poremedaji govora i jezika
Poremedaji govora i jezika esti u jetinjstvu:
u optoj populaciji prevalenca 8-11%
u grupi djece ometene u razvoju 70%
Uruenost sa poremedajima emocija i ponaanja 50-60%
F 80 Specifini razvojni poremedaji
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
76/81
F 80 Specifini razvojni poremedajigovora i jezika
Razvojni porem. artikulacije, dyslalia
Razvojna disfazijaekspresivni tip
Razvojna disfazijareceptivni tip
Steena afazija sa epilepsijom (Lanau-Kleffner sindrom)
rugi razvojni poremedaji govora i jezika
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
77/81
Dyslalia
Izgovaranje glasovakod deteta kasni ili je toliko izmenjeno da stvaraprobleme drugim osobama u razumevanju govora deteta.
Poremedaj artikulacije, fonoloki poremedaj
ijete izostavlja, zamjenjuje, izvrde glasove. Razumijevanje govora odgovara uzrastu.
Neophodan logopedski tretman.
esto uruene emocionalne i socijalne tekode i problemi ponaanja.
1/3 ece ima i psihijatrijski poremedaj (hiperkinetski poremedaj,
Povienu separacionu aksioznost, tekode prilagoavanja, epresivnost).
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
78/81
Razvojna disfazija
Zaostajanjeu razvoju govora za ve ili vie goinau odnosu naecu opte populacije.
Devijantnost u razvoju govora: siromaan renik, estoizostavljaju slogove, krajeve rei ili prefikse, pogrena upotrebagramatikih oblika.
Tekode onosa sa vrnjacima, problemi ponaanja Iskljuenirugi razlozi koji mogu uzrokovati poremedaj u razvoju
govora: otedenje sluha
socijalna i/ili emocionalna deprivacija otedenje mozga mentalna retardacija
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
79/81
Uestalost razvojne isfazije
Prevalencavarira od 3 do 15%.
eda ko eakanego jevojica (4 : 1).Mogude
objanjenje:Leva hemisfera usporeno sazreva ko eaka (efekattestosterona) ime ona postaje polonija/vulnerabilna
tokom ueg perioa na otedujude faktore.
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
80/81
ISFAZINA ECA SU KANIATI ZADISLEKSIJU
ZNAAJ RANOG PREPOZNAVANJA I TRETMANADISFAZIJE KAO PREVENCIJA DISLEKSIJE
Dijanostikovanje disfazije zahteva sveobuhvatnu
-
5/24/2018 1.Psihicki Poremecaji Razvojnog Doba
81/81
Dijanostikovanje disfazije zahteva sveobuhvatnu
procenu komunikativnih sposobnosti deteta
obuhvata procenu
etetovih optih sposobnosti
ekspresivnog jezika i komunikacije
receptivnog jezika i komunikacije
kognitivnih sposobnosti vezanih za jezik (itanje,pisanje)
socijalno afektivnog ponaanja