Izdava~"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Direktor Avdo ^AU[EVI]

Izvr{ni direktor za novinsku djelatnostSanja BOGDANOVI]

Urednik izdanjaLamija SMAJLOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij:Almir ALISPAHI], Slavica CICE,

Haso TAJI] i Selver POR^A

Stalni saradnici:mr. Dinka ANTI], Fuad BALTA,

Ljiljana ]EHAJI], Anto ^AVAR, SeadDELI], prof. dr. Sead DIZDAREVI],

dr. Mile DMI^I], MensurHAD@IMUSI], Elmir JAHI], EsmaJAHI], doc. dr. Haris JAHI], D`ana

KADRIBEGOVI], prof. dr. Du{koMEDI], Amir MEHMEDAGI], dr. Senad MULABDI], Du{an

NE[KOVI], Zijad H. PA[I], mr.Mukelefa ]efa PAVLOVI], MilijanaPERI], dr. sci. Jozo PILJI], Enver

POLUTAN, Dragica SABRANOVI],Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],

prof. dr. Miodrag N. SIMOVI], mr. sci.Goran [IMI], Ismet VELI], Stana

VIDOVI] i Marin ZADRI]

Koordinator za marketingDarija MARKOVI]

MarketingLjiljana PERVAN

DTP "Privredna {tampa"Adresa Redakcije:

D`emala Bijedi}a 185Sarajevo

E-mail:zips@epn.ba

http: www.privrednastampa.bizTelefoni/faks:

Redakcija: 456-877,461-023, 460-748 i 461-009

Slu`ba pretplate:542-700/faks

Godi{nja pretplata 500 KM

u cijenu je ura~unat PDV

Uplate vr{iti na "Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

na na{e transakcione ra~une kod banaka:INTESA SANPAOLO BANKA

Bosna i Hercegovina154001-1100299682

NOVA BANKA Bijeljina FilijalaSarajevo

555-005-00004870-04SPARKASSE BANK

Sarajevo199-049-00050907-04

UniCredit Bank Sarajevo3389002208688749

IBAN: BA393389002208688749SWIFT - UNCRBA22

UNION BANKA DD Sarajevo1020440000047337

Op}inski sud SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj

4200088140005Identifikacioni broj PDV

200088140005

[tampa: GRAFOMARK, grafi~kopredu`e}e - Lakta{i

Broj 1229 - 1230Godina XXXII - XXXIII

Sarajevo,16. XII 2011. -

15. I 2012.

Pie: dr. sci. Jozo PILJI

POREZI

Predbilan~ne radnje i obra~unPDV-a na kraju godine .......................................................4

AKTUELNO - AKCIZE NA CIGARETE

Utvrivanje posebne i minimalne troarine(akcize) na cigarete od 01. 01. 2012. godine ipopis cigareta na dan 01. 01. 2012. godine.......19

PITANJA IODGOVORA

Bibliografija objavljenih tekstova.......................................285

Iz sadr`aja

Srenu i uspjenu poslovnu godinu ele Vam vai

ZIPS i kolektiv Privredne tampe!

od 21. do 284.

Zbirka

804

4

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

1. Uvod

Cilj provoenja kontrolnih postupaka prije izradefinancijskih izvjetaja je stvaranje pretpostavki za izradukvalitetnih i pouzdanih financijskih izvjetaja. Na temeljufinancijskih izvjetaja interni i eksterni korisnici donoseposlovne odluke, a njihova pouzdanost ovisi o profesion-alnosti raunovoe i tanosti podataka iskazanih u izvje-tajima koja oni prezentiraju menaderima i javnosti. Zatoraunovoe imaju vanu ulogu u drutvu.

Raunovodstvo treba biti organizirano tako da je usvakom trenutku spremno pruiti informacije koje supotrebne za donoenje poslovnih odluka. Stoga je vanotokom godine, posebno prije izrade temeljnih finan-cijskih izvjetaja pristupiti kontrolnim postupcima kakobi bili istiniti, tani i pouzdani.

Prema Meunarodnim revizijskim standardima (MrevS),uprava drutva u financijskim izvjetajima potvruje sljedee:

4imovina i obveze postoje na odreeni datum,4imovina i obveze u vlasnitvu su drutva,4poslovne promjene su nastale ili 4se odnose na razdoblje u kojem su evidentirane na

odgovarajuim pozicijama,4knjigovodstveni podaci su potpuno evidentirani u

financijskim izvjetajima,4imovina i obveze procijenjeni su po knjigovodst -

venoj vrijednosti i4objavljeni sukladno vaeim zakonskim i rauno-

vodstvenim propisima i standardima.U raunovodstveni sustav treba implementirati

interne kontrole. U okviru toga razumijevaju se sve orga-nizacijske mjere, metode i postupci kojima je zadatakosi gurati poslovanje drutva suklado planovima i poli-tikama uprave. Isto tako, moraju biti zadovoljeni ciljeviraunovodstvenog sustava kao to su:

- sveobuhvatnost,- tanost,- potpunost,- aurnost raunovodstvenih evidencija i- ispravnost i pouzdanost evidentiranih podataka i

dokumenata.Kako bi se izbjegle greke tokom unosa poslovnih

promjena koje rezultiraju neistinitim iskazom stanja im-o vine, kapitala i obveza u financijskim izvjetajima dru-tva, nuno je periodino, a najmanje jednom godinjeprije izrade godinjih financijskih izvjetaja aurirati i

kontrolirati knjigovodstvene evidencije, te ih uskladiti sastvarnim stanjem.

Ispitivanje realnosti i objektivnosti podataka uknjigovodstvenim evidencijama, prije svega, predstavljaprovjeru na neki od sljedeih naina:

- uvidom u izvornu dokumentaciju (ugovori, fakture,interni obrauni i sl),

- kontrolom fizikog postojanja evidentirane imo -vine (popis imovine),

- usklaivanjem knjigovodstvenih evidencija s tre -im osobama (kupci, dobavljai, banke i drugi) i

- kontrolom raunovodstvenih obrauna i rauno-vodstvenih procjena za vrijednosna usklaenja potrai-vanja i zaliha, amortizacijski vijek sredstava dugotrajneimovine i rezerviranja.

Potrebno je na svim bilannim pozicijama uskladitipoetna stanja sa zavrnim stanjima iz prethodne poslo -vne godine, uskladiti sve analitike evidencije sa sin-tetikim, te nakon provedenog popisa imovine i obvezauskladiti stanja u knjigovodstvenim evidencijama sa st-varnim stanjem utvrenim popisom.

2. Preduvjeti za izradu financijskih izvjetaja

2.1. Etinost

Profesionalne raunovoe imaju vanu ulogu u dru -tvu. Ulagai vjerovnici, poslodavci, kao i drava i opajavnost oslanjaju se na profesionalne raunovoe za isp-ravno financijsko raunovodstveno izvjetavanje, ui -nkovit financijski menadment i za mjerodavan savjetpri razliitim poslovnim i poreznim pitanjima. Stav i dje-lovanje profesionalnih raunovoa u pruanju takvih us-luga ima utjecaja na ekonomiju zemlje. Kako bi postigliciljeve raunovodstvene profesije, raunovoe bi prisvom radu morale primjenjivati naela estitosti, objek-tivnosti, profesionalne sposobnosti, povjerljivosti i pro-fesionalnog ponaanja.

Posljedica raznih manipulacija raunovodstvenimpodacima, te posljedica moguih etikih sukoba su neis-tiniti financijski izvjetaji koji obmanjuju korisnike i cje -lokupnu javnost, usmjeravanje kapitala na projekte kojinisu ekonomski opravdani, iz kojih slijedi gubitak ula-ganja za vlasnike kapitala i nepovjerenje u financijskoraunovodstveni sustav. Profesionalni raunovoa ne

POREZI

Predbilanne radnje iobraun PDV-a na kraju godine

Financijski izvjetaji, kao nositelji raunovodstvenih informacija, predstavljaju teme -ljnu podlogu za analizu poslovanja i ocjenu stanja drutva. Podatke iz financijskog izvje-taja koriste razni interni i eksterni korisnici koji na temelju prikazanih podataka donoseposlovne odluke, zbog ega je vano da budu tani, istiniti i pouzdani. Odgovornost za nji-hovu tanost je na upravi drutva, ali i strunosti raunovoe u provoenju svih navedenihkontrolnih postupaka

Pie: dr. sci. Jozo PILJI

smi je dozvoliti da bude uvuen u pripremu ili izradu fi-nancijskih izvjetaja na temelju netanih podataka.

2.2. Raunovodstvene politike

To su posebna naela, osnove, dogovori i praksa kojeje usvojilo drutvo u sastavljanju i prezentiranju finan-cijskih izvjetaja. Drutvo treba imati u pisanom oblikukao interni akt usvojene raunovodstvene politike.

Raunovodstvene politike omoguuju priznavanjepozicija u temeljnim financijskim izvjetajima u sluaje-vima kada Meunarodni raunovodstveni standardi iMe unarodnim standardi financijskog izvjetavanja(MRS/MSFI), osim osnovnih postupaka vrednovanjaim ovine i obveza, daju mogunost koritenja alternati-vnih postupaka.

Uprava drutva treba usvojiti politike koje e omogui-ti da financijski izvjetaji prue informacije koje su:

4relevantne za potrebe donoenja odluka korisnika,4pouzdane tako da:- vjerno predoavaju financijske rezultate i finan-

cijski poloaj poduzea,- odraavaju ekonomsku bit poslovnih dogaaja i tr-

a nsakcije,- su neutralne i nepristrane,- su sastavljene po naelu opreznosti,- su cjelovite u svim bitnim dijelovima,4usporedive - s financijskim izvjetajima iz pretho -

dnih razdoblja, kao i s financijskim izvjetajima drugihdrutava i

4razumljive.Da bi korisnici financijskih izvjetaja bili u mogu -

nosti usporediti financijske izvjetaje drutava koji supredmet njihovog interesa i uoiti trendove u njihovomfinancijskom poloaju, uspjenosti i novanim tokovi-ma, potrebno je da takvo drutvo u svakom razdobljuprimjenjuje iste raunovodstvene politike.

Prema toki 14. MRS-a 8, pravna osoba e promi-jeniti raunovodstvene politike samo ako:

4je primjena zahtijevana Standardom ili Tumae -njem ili

4promjena dovodi do toga da financijski izvjetajipr uaju pouzdane i relevantnije informacije o efektima tr-ansakcija, drugih dogaaja ili okolnostima financijski po -loaj pravne osobe, njegovu uspjenost ili novane tokove.

Promjenu raunovodstvene politike treba primijeni-ti retroaktivno, osim ako je neizvodivo odrediti, bilo efe-kte koji se odnose na odreeno razdoblje, bilo kumula-tivni efekt promjene.

Kao rezultat neizvjesnosti koje su sastavni dio po -slovnih aktivnosti, mnoge stavke u financijskim izvje-tajima nije mogue precizno vrednovati, ve samo proc-jenjivati. Raunske procjene podrazumijevaju prosui-vanje utemeljeno na posljednjim raspoloivim i pouz-danim informacijama. Npr. moe se javiti potreba za pr-ocjenjivanjem:

4iznosa sumnjivih i spornih potraivanja, 4iznosa zastarjelih zaliha,4fer vrijednosti financijskih sredstava ili financij -

skih obveza,4vijeka upotrebe ili oekivanog rasporeda budue

potronje ekonomskih koristi sadranih u sredstvu kojese amortizira i

4obveza po garancijama.Koritenje razumnih raunskih procjena bitan je dio

procesa sastavljanja financijskih izvjetaja i ne umanju-je njihovu pouzdanost. Raunska procjena moe se pro -mijeniti ako se izmijene okolnosti na kojima se procjenazasnivala ili uslijed novih informacija ili dodatno stee -nog iskustva. Po svojoj prirodi, promjena procjene ne

odnosi se na prethodna razdoblja i ne predstavlja ispravkugreke. Kada je teko razlikovati promjenu raunovod st-vene politike od promjene raunovodstvene procjene, pro -mjena se smatra promjenom raunovodstvene procjene.

Prema toki 36. MRS-a 8, priznavanje efekta prom-jene raunovodstvene procjene, osim promjene na kojuse primjenjuje toka 37. MRS-a 8, treba se vriti unapri-jed, njezinim ukljuivanjem u dobit ili gubitak u:

a) razdoblju promjene, ako promjena utjee samo nato razdoblje ili

b) razdoblju promjene i buduim razdobljima, akopromjena utjee na oba razdoblja.

Prema toki 37. MRS-a 8, ako promjena raunovod-stvene procjene uzrokuje promjenu u sredstvima i obve -zama, ili se odnosi na neku stavku kapitala, treba izvri-ti njeno priznavanje prilagoavanjem knjigovodstvenogiznosa odgovarajue stavke sredstva, obveze ili kapitalau razdoblju promjene.

3. Postupak pripreme za izradu financijskih izvjetaja

Pravne osobe, sukladno donesenim opim internimaktom i lanku 11. Zakona o raunovodstvu i reviziji uFederaciji BiH - dalje: Zakon (Sl. novine FBiH, broj83/09), ureuju:

- organizaciju raunovodstvenog informacijskogsustava kojim se odreuje nain prijema, formiranja, kr-etanja, odlaganja i uvanja dokumentacije, kao i postup-ci, metode i tehnike za voenje poslovnih knjiga,

- oblik samih knjiga, - sastavne dijelove poslovnih knjiga, - interne raunovodstvene kontrolne postupke,- raunovodstvene politike,- relevantne rokove za unos pojedinih vrsta podataka,- aurnost voenja poslovnih knjiga, - nain odlaganja i uvanja poslovnih knjiga, - odreuju osobe koje su odgovorne za zakonitost i

ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje ikontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni,

- kretanje knjigovodstvenih isprava i utvruju roko -ve za njihovo dostavljanje na daljnju obradu,

- popis sredstava i rokove popisa, - obraun i metode obrauna amortizacije, - postupke pripreme, sastavljanja i prezentiranja fin-

ancijskih izvjetaja, - postupke prikupljanja, obrade i prezentiranja poda taka

u vezi s pripremom i sastavljanjem godinjih, polugodi-{njih i konsolidiranih financijskih izvjetaja o pos lovanju,

- nain i rokove financijskog izvjetavanja, - postupke prikupljanja, obrade i prezentiranja poda ta -

ka u vezi s pripremom i sastavljanjem financijskih po da ta kaza statistike, porezne i druge nadlene institucije i

- ostale postupke i metode neophodne za pouzdanoi fer prezentiranje financijskih izvjetaja.

Sustav raunovodstva se zasniva na: istinitosti, pou-zdanosti, pravovremenosti, sveobuhvatnosti, te naMRS/MSFI.

Sve pravne osobe koje obavljaju ekonomsku akti-vnost u Federaciji obvezne su voditi i uvati knjigovod-stvene evidencije i dokumente koje pruaju dovoljne,adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama.

Odgovornost za raunovodstvene i knjigovodstveneposlove nosi osoba ovlatena za zastupanje pravne osobei koja je duna osigurati voenje raunovodstvenih iknjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama is -kljuivo na temelju dokumentacije po osnovi nastalogposlovnog dogaaja.

Sadraj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno ivjerodostojno pokazivati vrstu i opseg nastale promjene5

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

(kupnja, koliina, cijena, ukupan iznos), karakter po -slovne promjene u knjigovodstveno-tehnikom smislu(kupnja za gotov novac ili na kredit), tehnika obiljeja(datum kupnje, valuta plaanja i sl) s mogunou pra-vovremenog nadzora.

Osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe ili oso-ba na koju je prenesena ovlast jami potpisom na knji-govodstvenoj ispravi da je vjerodostojna i ispravna (l.15. stavak 3. Zakona).

Knjigovodstvena isprava sastavlja se za dogaaj ko-ji je nastao vezan za poslovanje pravne osobe i ima odra-za na promjenu pozicije imovine, obveza, kapitala, pri-hoda i rashoda. Knjigovodstvene isprave mogu biti eks-terne i interne prirode i sastavljaju se u potrebnom brojuprimjeraka.

Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su pr-ispjele u pravnu osobu izvana, iz poslovnih odnosa s tre-im osobama koje su ih sainile (fakture, izvjetaji onovanim promjenama na iro-raunu, odobravanje kasaskonta, izvjetaji o obraunatoj kamati, tovarni list, do-kumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.).

Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju un-utar pravne osobe i slue za dokumentiranje svih prom-jena na sredstvima i obvezama prema izvorima sredsta-va (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, doku-menti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalogblagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanjesirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr).

Osobe koje sastavljaju i vre prijem knjigovodstve-nih isprava dune su da potpisanu ispravu i drugu doku-mentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom do-stave raunovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu,a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je nastalaposlovna promjena, tj. u roku tri dana od datuma prije-ma (l. 16. stavak 6. Zakona).

Knjigovodstvena isprava prije knjienja mora bitiprekontrolirana sa stanovita formalne, sutinske i rau-nske ispravnosti i ovjerena od ovlatenih osoba u pravnojosobi. Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstveneisprave polazi od toga da li je isprava sastavljena suklad-no propisima MRS/MSFI i opim aktom pravne osobe.

Sutinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava ut-v ruje se sutinska ispravnost isprave, koja se sastoji uispitivanju da je naznaena poslovna promjena stvarnonastala i u opsegu kako je naznaeno.

Kontrola raunske ispravnosti knjigovodstvene isp -rave podrazumijeva raunsku kontrolu matematikih op -eracija dijeljenja, mnoenja, zbrajanja i oduzimanja, natemelju kojih su dobiveni rezultati na ispravi.ku knjigov-odstvene isprave vri ona osoba koja je izdala knjigovod-stvenu ispravu precrtavanjem i istovremeno na svim pri-mjercima, to potvruje svojim potpisom, uz stavljanjedatuma ispravke. Iznimku ine knjigovodstvene ispraveo novanim poslovnim dogaajima koje se ne smiju po-pravljati, nego se ponitavaju i izdaju nove.

Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena ispr-ava prosljeuje se knjigovodstvu, gdje se na temelju njeizdaje nalog za knjienje, zatim upisuje podatak u po-slovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. Osobe kojevode poslovne knjige, poslije provedene kontrole i pri-mljenih knjigovodstvenih isprava, dune su knjigovod-stvene isprave proknjiiti u poslovnim knjigama nare -dnog dana, a najkasnije u roku od osam dana od danaprijema knjigovodstvene isprave (l. 19. Zakona).

U poslovne knjige unose se podaci po naelu nas-tanka poslovnih dogaaja, a na temelju vjerodostojnihknjigovodstvenih isprava.

Pravna osoba je duna da na poetku poslovanja,kao i najmanje jednom godinje sa stanjem na dan kadase zavrava poslovna godina ili neko drugo obraunsko

razdoblje, izvri popis imovine i obveza s ciljem da seutvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knji -gama izvri usklaivanje stvarnog stanja sa knjigovod-stvenim stanjem.

Pravne osobe, kao i pravne osobe i dijelovi tih pra-vnih osoba, koje obavljaju poslove u inozemstvu, ako st-ranim propisima za pravne osobe i njihove dijelove nijepropisana obveza posebnog voenja knjigovodstva, kaoi podnoenja i revizije godinjih financijskih izvjetaja,duni su popisati imovinu i obveze najmanje jednom u to-ku godine, a najkasnije do kraja tekue poslovne godine.

Pravna osoba kod koje se nalaze tua sredstva dunaje ta sredstva popisati posebno za svaku pravnu osobukojoj ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjer-ak popisnih lista na kojima su popisana ta sredstva. Kodpravnih osoba, ija su ta sredstva, ove se popisne listeukljuuju u njihovu dokumentaciju o popisu.

Popis imovine i obveza tokom poslovne godine ob -avlja se i u sluajevima: promjene cijena proizvoda i ro-be, statusnih promjena, sukladno Zakonu o gospoda-rskim drutvima ("Sl. novine FBiH", br. 23/99, 45/00,2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i63/10) - spajanje, pripajanje ili dijeljenje - otvaranja ste-ajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

U navedenim sluajevima popis se provodi pod da-tumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravne os-obe koje su predmetom statusnih ili drugih promjenaizrauju financijske izvjetaje od 01. 01. do datuma sta-tusne ili druge promjene. Popis se obavlja tokom godinei zbog primopredaje dunosti i ne oslobaa pravnu oso-bu od popisa sredstava i obveza sa stanjem na dan 31.12. tekue godine.

Pravne osobe u steaju i likvidaciji nisu obveznicipopisa sa stanjem na dan 31. 12. Ove pravne osobe pro-vode popis imovine i obveza na dan otvaranja steajnogpostupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije.

Iznimno, pravna osoba moe svojim aktom predvid-jeti dulja razdoblja za popisivanje materijala u knjini-cama, kao to su: knjige, fotografije, filmovi, arhivskagraa i slino, s tim da ta razdoblja ne mogu biti dulja odpet godina.

Internim opim aktom i odlukom o popisu utvrujese postupak provoenja popisa imovine i obveza (od-reivanje komisija, nain i rokovi popisa, nain usklai-vanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). Priutvrivanju sastava pojedinih komisija za popis trebavoditi rauna da osobe koje su materijalno ili financijskizaduene za sredstva koja se popisuju i njihovi nepo-sredni rukovodioci ne mogu biti odreeni u komisiju zapopis tih sredstava.

U sluaju kada je vrijeme popisa imovine i obvezaprije 31. 12., komisija za popis je duna da na temeljuknjigovodstvenih isprava naknadno unese u popisne li-ste podatke o promjenama koje su nastale izmeu danapopisa i 31.12. tekue godine, te izvri usklaivanje isravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. 12.tekue godine.

Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unoseosobe koje rade u knjigovodstvu nego komisija. Na kra-ju popisa popisna komisija sastavlja izvjetaj o obav-ljenom popisu, utvruje vikove i manjkove i dostavljaga na razmatranje tijelu mjerodavnom za razmatranje re-zultata popisa za odluivanje o popisu, najkasnije 15 da-na od dana isteka poslovne godine.

Na kraju poslovne godine sastavlja se konaan obra-un amortizacije, koji se zasniva na stvarnom stanju ut-vrenom na temelju popisa.

Stalna sredstva se sustavno otpisuju primjenom go-dinjih amortizacijskih stopa koje proistjeu iz procije-njenog vijeka trajanja stalnog sredstva ili primjenom 6

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

7

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

amo rtizacijskih kvota (godinji iznos amortizacije) utvr e-nih na temelju planiranog koritenja stalnih sredstava.

Okvir za obraun amortizacije u porezne svrhe pred-stavljaju Zakon o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br.97/07, 14/08 i 39/09) i Pravilnik o primjeni Zakona oporezu na dobit (Sl. novine FBiH, b. 36/08 i 79/08).

Prema lanku 18. stav 3. Zakona o porezu na dobit,imovina koja se amortizira, ija je nabavna vrijednost manjaod 1.000 KM, moe se odbiti u cijelosti u godini nabave, poduvjetom da je imovina stavljena u funkciju. Isto tako, nabav-na vrijednost hardvera i softvera moe se odbiti u cijelosti ugodini u kojoj su nabavljeni (lanak 18. stavak 3. ovogzakona). Prema Zakonu o porezu na dobit, obraun amorti-zacije u porezne svrhe poinje od prvoga dana mjeseca kojislijedi nakon mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno uupotrebu. Obraun amortizacije za prodano, darovano i nadrugi nain otueno ili uniteno stalno sredstvo u porezne

svrhe zavrava krajem onog mjeseca u kojem je sredstvobilo u upotrebi (lanak 16. stavak 2. ovog pravilnika).

Ovdje valja naglasiti da Zakon o porezu na dobit uporezne svrhe zahtijeva potrebu iskljuivo linearne (pro-porcionalne) metode amortizacije (lanak 18. stavak 2.),te da je odbitak po osnovi amortizacije doputen samo uvezi s imovinom koja podlijee amortizaciji i koja senalazi u upotrebi (lanak 18. stavak 1.).

Iako MRS 16 nalae da se amortizacija treba susta -vno obraunavati tokom vijeka upotrebe sredstva, po-rezni propisi utvruju minimalni vijek trajanja i maksi-malne godinje stope amortizacije. Najvie stope amorti-zacije koje se priznaju kao porezno dopustiv rashod pogrupama (lanak 15. stavak 1. Pravilnika) poveavaju seza rad u dvije smjene za 25%, a za rad u tri smjene za50% tih stopa (lanak 19. stavak 2. Pravilnika) prikazanou tabeli 1.

Tabela 1: Najvie stope amortizacije prema poreznim propisima

Po slovne knjige se zakljuuju poslije knjienja svihposlovnih promjena i obrauna na dan zavretka poslov-ne godine, najkasnije do roka za dostavljanje financijskihizvjetaja, kao i u sluajevima statusnih promjena, pre-stanka poslovanja i u drugim sluajevima u kojima je ne-ophodno zakljuiti poslovne knjige.

Na kraju poslovne godine poslovne knjige sezakljuuju, zatim se na temelju evidencija iz poslovnihknjiga utvruje stanje imovine, obveza, kapitala i finan-cijski rezultat sa prihodima i rashodima obraunskog raz-doblja na koji se taj rezultat odnosi.

Rasporeivanje dobiti i gubitka pravna osoba vrisukladno Zakonu o gospodarskim drutvima i Zakonu oraunovodstvu i reviziji u FBiH, internom opem aktu iodluci mjerodavnog organa.

MRS/MSFI primjenjuju se na sve pravne osobe iz l.3. i 4. Zakona, a obuhvaaju:

l MRS/MSFI, l Meunarodne raunovodstvene standarde za javni

sektor (MRSJS), l Pratee upute, objanjenja i smjernice koje donosi

Odbor za Meunarodne raunovodstvene standarde(OMRS),

l Meunarodne raunovodstvene standarde za malai srednja poduzea koje objavi OMRS.

Do objavljivanja MRSJS proraunski korisnici i iz-va nproraunski fondovi primjenjivat e u Federaciji BiHposebne propise za proraunske korisnike i izvanpro-

raunske fondove iz oblasti raunovodstva i revizije u ja -vnom sektoru.

Standardi revizije i naela profesionalne etike profe-sionalnih raunovoa i revizora koji se primjenjuju na ci -jelom teritoriju Federacije su:

MSR koje donosi Meunarodna federacija rauno -vo a (MFR),

l Kodeks etike za profesionalne raunovoe, kojido nosi MFR i

l Sve pratee upute, objanjenja i smjernice, kojedo nosi MFR.

Tokom 15. MRS-a 1 - Prezentacija financijskih izv-jetaja propisano je da financijski izvjetaji trebaju na fernain prikazivati financijski poloaj, financijsku usp-jenost i novane tokove pravne osobe. Fer prezentacijazahtijeva vjerno prikazivanje efekata transakcija, ostalihdogaaja i uvjeta, sukladno definicijama i kriterijima zapriznavanje sredstava, obveza, prihoda i rashoda.

Isto tako, prilikom izrade financijskih izvjetaja trebase pridravati opih naela procjene pozicija kao to su:

4opreznost,4prednost sutine nad formom,4vrijednosna znaajnost,4pojedinana procjena,4vremenska povezanost bilannih pozicija itd.Fer prezentiranje temeljnih financijskih izvjetaja

pr ema toki 17. MRS-a 1 zahtijeva primjenu raunovod-stvenih politika, prezentiranje informacija, na nain koji

prua relevantne, pouzdane, usporedive i razumljiveinformacije.

Iz navedenog slijedi da raunovoa mora provjeriti:4 da li je knjigovodstvena isprava kontrolirana pri -

je unosa u poslovne knjige, provode li se kontrolni pos-tupci tanosti i valjanosti - formalna i sutinska isprav-nost dokumentacije,

4 temelji li se unos svih podataka u poslovne knji-ge na urednim i vjerodostojnim knjigama,

4 da li je sadraj knjigovodstvene isprave takav danedvojbeno i istinito predstavlja poslovnu promjenu, teda obuhvaa sve podatke potrebne za unos u poslovneknjige i

4 knjigovodstvena isprava mora biti takva da neu-tralna struna osoba koja nije sudjelovala u poslovnoj pr -o mjeni moe iz isprave nedvojbeno zakljuiti i bez ika-k vih sumnji saznati prirodu obavljene poslovne promjene.

Sustav interne kontrole, pored ostalog, ima za ciljza titu imovine, spreavanje i otkrivanje prijevara i po -greaka, ispravnost i cjelovitost raunovodstvene evide-ncije, te pravodobnost pripreme pouzdanih raunovod-stvenih informacija. Ti ciljevi su dugoroni u svrhu po-veanja vrijednosti drutva kroz vrijednost imovine imaksimalizaciju dobitka.

Ako drutvo ima ustrojen kvalitetan sustav internihkontrola, u velikoj mjeri e olakati rad eksternoj reviz-iji koja se u svom radu oslanja na rad interne kontrole irevizije.

Postupci i aktivnosti koji prethode izradi godinjihfinancijskih izvjetaja su:

4provjera poetnih salda na raunima,4usklaivanje sadraja rauna glavne knjige,4provjera knjienja sukladno primjeni naela nas-

tanka dogaaja,4evidentiranje vikova i manjkova proizalih iz popisa,4usklaivanje analitike sa sintetikim evidencijama,4usuglaavanje potraivanja i obveza,4organiziranje i provoenje popisa imovine i obveza,4provjera ispravnosti knjienja ispravke vrijednos-

ti dugotrajne i kratkotrajne imovine,4provjera ispravnosti i naina evidentiranja reze -

rviranja, njihovih ukidanja, ako je dolo do stvarno na-sta lih trokova u obraunskom razdoblju za koja su pro-vedena rezerviranja u prethodnom razdoblju,

4provjera obrauna amortizacije, kamata, plaa,poreza i doprinosa, kalkulacija,

4provjera knjienja razgranienja (plaeni trokovibudueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda, te od-goeno plaanje trokova i prihoda budueg razdoblja),kao i njihova ukidanja i

4izrada probne bruto bilance.Analiza planiranja, organiziranje, upravljanje ljud-

skim resursom, posebno kontrola su aktivnosti koje u ra-zvijenim drutvima obavlja organizacijska jedinica kon-troling.

Nain na koji kontroling povezuje sve upravljakesustave su integracija i koordinacija. Osobe koje izvr-avaju navedene zadatke upravljanja u drutvu (kontro-leri) moraju imati iroku razinu znanja iz raznih oblastikao to su: raunovodstvo, revizija, porezni propisi, or-ganizacija, tehnologija proizvodnja, asortiman materi-jala, proizvoda, robe i dr.

Zadaci kontrolera su:4planiranje - utvrditi realan plan poslovanja, sukla-

dno usvojenim ciljevima drutva,4kontrola - razraditi standarde prema kojima e se

vriti usporedba ostvarenih sa planiranim rezultatima i4izvjetavanje - pripremiti, analizirati i interpreti-

rati financijske rezultate za interne i eksterne korisnike.Prema lanku 56. Zakona o porezu na dodanu vri-

jednost - dalje: Zakon o PDV-u (Sl. glasnik BiH, br.9/05, 35/05, 100/08), svaki obveznik mora da vodi knjiges dovoljno podataka koji e omoguiti urednu primjenuPDV-a, ukljuujui i obraunavanje obveze PDV-a zasvaki period PDV-a i inspekciju od UIO-a. Navedeneknjige se vode sukladno propisima o raunovodstvu.

Prema lanku 120. Pravilnika o primjeni Zakona oporezu na dodanu vrijednost (Sl. glasnik BiH, br. 93/05,21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), porezni ob -veznik mora osigurati u svom knjigovodstvu sve poda -tke potrebne za tano, pravilno i pravovremeno obrau-navanje i plaanje PDV-a.

Osnova za knjigovodstveno evidentiranje poreznoznaajnih dogaaja, promjena i injenica su odgovara-jue isprave, kao to su: obrauni izvrenih i primljenihisporuka, izdane i primljene fakture, isprave o uvozu iizvozu (carinske isprave), isprave o plaanjima i naplati,kao i sve druge isprave bitne za obraun i plaanje PDV-a i koritenje prava na odbitak ulaznog poreza.

Knjigovodstvo poreznih obveznika, knjige izlaznih iulaznih faktura i druge evidencije moraju se voditi pre-ma Meunarodnim raunovodstvenim naelima i rau-novodstvenim standardima i prema Zakonu.

Pri voenju knjigovodstva obveznik se treba pri-dravati sljedeih raunovodstvenih naela:

a) akrualna osnova, b) stalnost poslovanja, c) razumljivost, d) relevantnost, e) znaajnost, f) pouzdanost, g) vjerodostojna prezentacija, h) sutina prije forme, i) neutralnost, j) opreznost, k) kompletnost, l) usporedivost i m) pravovremenost. Prema lanku 69. Zakon, novanom kaznom od

5.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj pravnaosoba ako:

l ne otvori poslovne knjige, ne sastavlja knjigovod-stvene isprave, ne kontrolira knjigovodstvene isprave pr-i je unosa u poslovne knjige, ne vodi poslovne knjige i/iline zakljui poslovne knjige,

l ne uva knjigovodstvene isprave, poslovne knji-ge, godinje financijske izvjetaje i izvjetaje o izvrenojreviziji u propisanim rokovima,

l ne popie imovinu i obveze na propisani nain il ne odgovori na konfirmaciju u roku osam dana. Novanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznit

e se za prekraj pravna osoba ako: l ne sastavlja i prezentira godinje financijske izv-

jetaje primjenom MRS/MSFI-ija,l ne podnosi godinje financijske izvjetaje na pro-

pi sanim obrascima il ne osigura reviziju svojih financijskih izvjetaja i/ili

ne revidira financijske izvjetaje sukladno miljenju revizora.Novanom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit e

se za prekraj i odgovorna osoba u pravnoj osobi.Prema lanku 67. toka 13. Zakona o PDV-u, pore -

zni obveznik koji ne vodi i ne uva knjige u skladu salankom 56. ovog zakona, podlijee novanoj kazni od300 do 10.000 KM. Ovlatena osoba podlijee istoj no-vanoj kazni kao i pravna osoba.

Kazne se poveavaju za 50%:4svaki put kada je poinilac povratnik,4u sluajevima kada je porezni obveznik spri-

jeavao UIO/UNO u otkrivanju prekraja i4u sluajevima kada je porezni obveznik poinio

8

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

prekraj primjenom sredstava prijevare ili kroz uplitanjetree osobe koja nije uposlenik poreznog obveznika iline zavisi od njega na bilo koji drugi nain.

4. Kontrolni postupci u raunovodstvu krajem godine

4.1. Kontrolni postupci na aktivi bilance

4.1.1. Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital

U bilannoj poziciji potraivanja za upisani, a neu-plaeni kapital iskazane su obveze lanova drutva zakapital koji je upisan i registriran kod registarskog suda,ali nije uplaen do datuma izrade bilance.

Gospodarska drutva ugovorom odreuju rok u koj -em su lanovi drutva obvezni uplatiti ostatak duga. Akoje rok istekao i ako ne postoji namjera lanova dru tva dase obveza podmiri, potrebno je provesti odgovarajuipostupak propisan Zakonom o gospodarskim drutvima.

Propisani minimum osnivakog uloga je 50.000 KMza dionika drutva, a za drutva sa ogranienom odgov-ornou sa vie osnivaa 2.000 KM (po osnivau ne nieod 100 KM), a sa jednim osnivaem 2.000 KM. Prili -kom osnivanja gospodarskog drutva osnivaki kapitalmoe biti unesen u novcu, stvarima i pravima, s tim tovrijednost osnivakog kapitala u stvarima i pravima, ta-koer, mora biti iskazana u novcu po vrijednosti sa ko-jom se suglase svi osnivai i koja se unosi u osnivakiakt. Ukupna vrijednost svih uloga svih osnivaa predsta-vlja osnovni (upisani, poetni) kapital gospodarskog dr-utva. Osnivakim aktom drutva sa ogranienom odgo-vornou moe biti predvieno da osnivai jedan dio os-nivakih uloga ne unose odmah prilikom registriranjadrutva, nego naknadno. Ulozi u stvarima i pravima mo-raju biti u cijelosti uneseni u drutvo do dana podnoe-nja prijave za upis osnivanja drutva u sudski registar,tako da drutvo moe njima trajno slobodno raspolagati.Do dana podnoenja prijave za upis osnivanja drutva usudski registar mora biti uplaena najmanje polovinauloga u novcu, ali ne manje od propisanog minimuma od2.000 KM. Aktom o osnivanju mora se unaprijed utvrdi-ti rok za naknadnu uplatu ostatka osnivakog uloga.

Prema Zakonu o gospodarskim drutvima, dionikadrutva ne mogu imati upisani neuplaeni kapital prili-kom osnivanja. Uplata dionica nove emisije u novcumoe se vriti u ratama u roku koji ne moe biti dui odest mjeseci od dana donoenja rjeenja Komisije o usp-jeloj emisiji dionica.

Upisani, a neuplaeni kapital kod osnivanja drutvasa ogranienom odgovornou moe biti samo u novcuako je tako predvieno osnivakim aktom, ako je upisanikapital vei od propisanog minimuma i do roka koji jeutvren aktom o osnivanju. Kako upisani, neuplaeni kap-ital predstavlja obvezu za uplatu, on treba da se evidenti-ra analitiki, pojedinano po obveznicima. Evidentiranjese vri na grupi konta 31 - Upisani neuplaeni kapital.

Ponekad se deava da osnivai upisuju poveanjetemeljnog kapitala na ime imovine koja je nabavljena izsredstava drutva. Ovdje je vano znati razlikovatiimovinu drutva od osobne imovine lanova drutva.Ako se to dogodi, u raunovodstvu e se evidentiratipotraivanje za upisani, a neuplaeni kapital, to znaida lanovi drutva moraju unijeti svoju osobnu imovinukoja nije nabavljena iz sredstava drutva ili uplatitinovani iznos tako upisanog temeljnog kapitala. lanovidrutva mogu podmiriti svoju obvezu za upisani, a neu-plaeni kapital iz zadranih dobitaka ili danih pozajmicadrutvu.

4.1.2. Nekretnine, postrojenja i oprema

Najei nain stjecanja nekretnina, postrojenja iop reme jeste kupovina. Nabava se evidentira na temeljuulaznih faktura koje moraju biti usklaene sa zakljuen-im ugovorima o kupoprodaji nekretnine, postrojenja iliopreme i zapisnicima o primopredaji. Vrijednost novihnabavki treba odgovarati dugovnoj strani prometa anali-tikih konta. Vano je osigurati da je nabavna vrijednostsredstva obraunata u skladu s tokom 16. MRS-a 16, ato znai da obuhvaa:

4kupovnu cijenu, ukljuujui uvozne pristojbe inepovratne poreze na promet, nakon odbitka trgovakihpopusta i rabata,

4sve trokove koji se mogu direktno pripisati do-vo enju sredstva na lokaciju i u radno stanje za namjer-avanu upotrebu,

4poetnu procjenu trokova demontiranja, ukla-njanja i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smje-teno, tj. obvezu koja za pravnu osobu nastaje bilo kadase sredstvo nabavi ili kao posljedica koritenja sredstvatokom odreenog razdoblja u svrhu koja se razlikuje odproizvodnje zaliha u tom razdoblju.

Jedna ili vie stavki nekretnina, postrojenja i oprememogu biti nabavljene u zamjenu za nenovano sredstvo,ili sredstva, ili kombinaciju novanih i nenovanih sred-stava.

Prema toki 24. MRS-a 16, nabavna vrijednost tak -vih nekretnina, postrojenja i opreme mjeri se po fer vri-jednosti, izuzev:

4kada transakcija razmjene nema komercijalni sa -draj ili

4kada se ne moe pouzdano izmjeriti fer vrijednostniti primljenog niti danog sredstva.

Drava (entitet, kanton - upanija, grad, opina) mo -e dati pravnoj osobi potporu u sredstvima ili u novcu.

Prema toki 24. MRS-a 20 - Raunovodstveno ob -uhvaanje dravnih potpora i objavljivanje dravne po-moi, dravne donacije povezane sa sredstvima, uklju -ujui i nenovane potpore po fer vrijednosti, trebaju sepriznavati u bilanci stanja iskazivanjem razgranienog(odgoenog) prihoda ili tretiranjem kao odbitne stavkepri izraunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva.

Prema toki 20. MRS-a 16, priznavanje trokova uknjigovodstveni iznos nekretnine, postrojenja i opreme pre -staje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno zanamjeravanu upotrebu od menadmenta. Stoga se tro -kovi koji se javljaju kod koritenja ili premjetanja sre-dstava ne ukljuuju u knjigovodstveni iznos tog sredstva.

Prema toki 22. MRS-a 16, troak sredstva koje jeizgraeno u vlastitoj izvedbi utvruje se koritenjem istihnaela kao i kod kupljenog sredstva. Ako pravna osoba usvom redovnom poslovanju proizvodi za prodaju slinasredstva, nabavna vrijednost takvog sredstva obino jejednaka trokovima proizvodnje sredstava namijenjenihprodaji (MRS 2). Prema tome, da bi se dolo do nabavnevrijednosti, iskljuuju se svi interni dobici. Isto tako, neu -obiajeno visoki trokovi otpadnog materijala, rada ili dr-ugih resursa koji su nastali u proizvodnji sredstva ne uk-ljuuju se u njegovu nabavnu vrijednost.

Nabavna vrijednost sredstva koje je nabavljeno nakredit obuhvata visinu isplate izvrene iz kredita, kao iekvivalente gotovine. Kamata u okviru trajanja izgrad-nje sredstva kapitalizira se sukladno MRS-u 23 - Tro -kovi pozajmica, a izvan razdoblja izgradnje kamata seuvrtava u rashode razdoblja.

Kraj poslovne godine je pravo vrijeme za rashodo-vanje neupotrebljivih sredstava. lanovima popisnih ko-misija vano je dati upute da se sva sredstva dugotrajneimovine od kojih se vie ne mogu oekivati ekonomske9

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

koristi posebno identificiraju u toku popisa i predloe zarashodovanje.

Prema toki 67. MRS-a 16, knjigovodstvenu vrijed-nost nekretnine, postrojenja i opreme treba isknjiiti:

4u trenutku otuivanja ili4kada se od njihove upotrebe ili otuenja ne oe-

ku ju budue ekonomske koristi.Pri povlaenju sredstava iz upotrebe, kao i pri ra-

shodovanju mogu da nastanu gubici ili dobici koji pred-stavljaju razliku izmeu procijenjene dobiti od raspola-ganja sredstvom i knjigovodstvene vrijednosti sredstva.

Prema toki 41. MRS-a 16, revalorizacijski viak,koji je sastavni dio vlastitog kapitala i koji se odnosi nanekretnine, postrojenja i opremu, moe se direktno pre-nijeti na zadranu akumuliranu dobit, kada se sredstvoisknjii. Prenoenje revalorizacijskog vika u zadranudobit ne provodi se u bilanci uspjeha.

Sve promjene evidentirane u knjizi dugotrajne im-ovine moraju odgovarati zbrojevima sintetikih konta.Usklaivanjem nekretnina, postrojenja i opreme u knji -gama i stanja konta dugotrajne imovine u bilanci s po-pisnim listama, potvrujemo stvarno postojanje eviden-tiranih nekretnina, postrojenja i opreme.

4.1.3.Potraivanja od kupaca

Brojni su vanjski faktori na koje pravna osoba imamali ili nikakav utjecaj, a oni istovremeno imaju znaa-jan utjecaj na financijsku situaciju pravne osobe, tako dase veina pravnih osoba esto nalazi u situaciji nelikvid-nosti i nesolventnosti, ponekad s nepremostivim poslje -dicama za cjelokupno poslovanje. Isto tako, u nezavid-nom su poloaju uprava i odgovorne osobe u raunovod-stvu. U naim prilikama pozicija potraivanja od kupacapredstavlja podruje rizika kako zbog same nemogu-nosti naplate potraivanja tako i zbog mogunosti da jeta pozicija u bilanci netano iskazana, bilo zbog po-greke bilo zbog prijevare.

Sve organizacijske jedinice u pravnoj osobi, svakasa svog aspekta, trebaju vrednovati i procijeniti pozicijupotraivanja od kupaca, to bi dovelo do bolje procjenepostojeih i potencijalnih kupaca, a istovremeno bi uma-njilo posljedice loih procjena. Ponekad su interesi orga-nizacijskih jedinica razliiti i kratkoroni zbog razliitogmjerenja njihove uspjenosti, to u konanici dovodi doloe financijske situacije pravne osobe, nelikvidnosti,nesolventnosti i loih rezultata poslovanja. Sve organi-zacijske jedinice trebaju imati jedinstven interes pravneosobe, koji moe biti dobra financijska situacija, dobrauspjenost poslovanja, dobra pozicija na tritu itd.

Pored navedenog, posljedica loih procjena potrai-vanja od kupaca mogu biti proputene prilike od ulaganjatih sredstava u druge oblike imovine, plaanje skupihtrokova podizanja tubi, smanjenje vrijednosti pravneosobe, nemogunost isplata prinosa na kapital, gubici zbogplaenog PDV-a kojeg ne moemo naplatiti od kupca itd.

Pozicija potraivanja od kupaca treba da bude iska -zana istinito i fer, a ne bi smjela biti prostor za manipu-lacije rezultatom poslovanja kroz iskazivanje ispravkevrijednosti na potraivanja, za koja postoji realna mogu-nost naplate, ili neiskazivanje ispravke vrijednosti zaona potraivanja koja su po svim poznatim informacija-ma nenaplativa.

Najee manipulacije koje se javljaju u vezi sapotraivanjima od kupaca jesu:

4precjenjivanje potraivanja od kupaca,4prodaja ispod fer vrijednosti,4fiktivna prodaja,4netano razgranienje prihoda od prodaje i 4neuobiajeno davanje visokih popusta kupcima i sl.

Kod procjene pozicije potraivanja od kupaca i nji-hovih ispravaka vrijednosti vanu ulogu imaju interni ieksterni revizori, koji u okviru svog rada daju miljenjeo istinitom i fer prikazivanju navedenih pozicija.

Manipulacije evidentiranja potraivanja od kupaca ievidentiranje ispravke vrijednosti utjeu na netano is-ka zivanje dobiti, a time netane i financijske izvjetajekoji nisu u skladu sa MRS-om 1 Prezentacija financij-skih izvjetaja.

Prema lanku 55. Zakona o PDV-u, svaki porezniobveznik je kupcu duan izdati poreznu fakturu za svakipromet dobara i usluga, te na fakturi iskazati PDV.

Prema lanku 3. istog zakona, PDV-e se plaa na:1. promet dobara i usluga koje porezni obveznik u

okviru obavljanja svojih djelatnosti izvri na teritorijiBiH uz naknadu i

2. uvoz dobara u BiH.Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja

od trine vrijednosti ili ako je promet izvren bez na-knade, osnovica je trina vrijednost dobara, odnosnousluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a.

Ako je naknada za promet dobara ili usluga via odiznosa na koji je porezni obveznik imao pravo, osnovicuini iznos primljene naknade, u koju nije ukljuen PDV-e.

Navedene odredbe Zakona mogu pravnu osobu dadovedu u potekoe, posebno u vezi sa solventnosti i lik -vidnosti, jer PDV-e pravna osoba mora platiti na ispo-ruena dobra i usluge, bez obzira na to kada e i da li ebiti naplaena potraivanja od kupaca.

Prema lanku 20. stavak 11. Zakona o PDV-u, ako seiznos naknade ne moe naplatiti nakon iscrpljivanja svihzakonskih sredstava, obveznik koji je izvrio promet do -bara i usluga moe primjenom lanka 55. stavak 6. ovogzakona izvriti ispravku iznosa PDV-a.

Obveznik koji je izvrio promet dobara i uslugamoe da ispravi iznos PDV-a samo ako obveznik komeje izvren promet dobara i usluga izmijeni odbitak ula-znog PDV-a i pod uvjetom da o tome pisano obavijestiisporuitelja dobara i usluga.

Prema lanku 14. Zakona o porezu na dobit i lanku14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, nateret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rashodi na-stali po osnovi otpisa sumnjivih i spornih potraivanja:

- ako nisu naplaena u roku 12 mjeseci od datumadospijea ili

- da je obveznik utuio takvo potraivanje ili - da je podnio zahtjev za izvrenje nadlenom sudu

ili - ako je pokrenut postupak prinudne naplate ili - ako su ta potraivanja prijavljena u steajnom pos-

tupku nad dunikom ili - ako je postignut sporazum s dunikom u postupku

steaja ili likvidacije.Na alost, u naim okolnostima injenica je da duni-

ci koji ne plaaju svoje obveze ostvaruju viestruke koristi:4dobili su dobra ili usluge koje nisu platili,4ostvarili su mogunost odbitka poreza, ime su

um anjili svoju poreznu obvezu,4ne strahuju mnogo od tube, jer su trokovi po-

dizanja tube visoki i4postupak na sudu je dug i neizvjestan.Na kraju ostaje na vjerovnicima da poduzmu sve

mogue mjere kako bi se zatitili od loih dunika, teosigurali solventnost, likvidnost, uspjeno poslovanje iouvanje svoje imovine. Sva knjienja evidentirana uanalitikom knjigovodstvu kupaca moraju biti usklaenasa sintetikim evidencijama.

Pravne osobe su dune da prije sastavljanja finan-cijskih izvjetaja usuglase meusobna potraivanja i ob -veze to se dokazuje odgovarajuom knjigovodstvenom 10

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

ispravom. Povjeritelj je duan da prije sastavljanja fi -nancijskih izvjetaja dostavi duniku popis neplaenihrauna.

Prije sastavljanja financijskih izvjetaja za tekuugodinu obvezno se vri usuglaavanje obveza i potrai-vanja (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja odree -nog stanja potraivanja i obveza koristit e se knjigovod-stveni podaci pravnih osoba koji e se unositi i potvrivatiodgovarajuom knjigovodstvenom ispravom - obrazacizvod otvorenih stavki. Primatelj konfirmacije je duanpoiljatelju: duniku, povjeritelju ili njegovom revizoruodgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana.

Stanje obveza i potraivanja se utvruje na dan 31.12. tekue godine. Pravne osobe su dune u biljekamaobrazloiti pojedinana stanja sumnjivih i spornih po-traivanja, te planirati aktivnosti i nain njihovog rjea-vanja (l. 28. Zakona).

Ponekad se u knjigovodstvenim evidencijama nai-lazi na potrani saldo pojedinih kupaca. Razlog tome jenajee pogreno evidentiranje (na potranu stranu ko-nta kupci) uplata kupaca za avanse. Takve se uplate tre-

baju evidentirati kao obveze za primljene avanse i knji-iti na posebnom kontu u okviru kratkoronih obveza.Kontrolu naplate potraivanja treba vriti tokom cijelegodine. Na kraju godine potrebno je sainiti starosnustrukturu potraivanja od kupaca. Ovdje je potrebnonaglasiti tijesnu suradnju svih organizacijskih dijelovadrutva (prodaja, financijska operativa, knjigovodstvo,pravna sluba i drugi).

Ako su potraivanja od kupaca postala definitivnonenaplativa treba ih isknjiiti iz knjigovodstvene eviden-cije uz odgovarajui porezni tretman. Potraivanja u bi-lanci moraju se odvojeno klasificirati prema svojoj ro-nosti, na dugorona koja dospijevaju na naplatu u raz-doblju duem od jedne godine dana i kratkorona.

4.1.3.1. Provjera stanja na kontima potraivanja od kupaca

Pri provjeri stanja potraivanja od kupaca panju trebaposvetiti kontima sa kojima ovaj konto korespondira:

11

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Potrebno je izvriti i provjeru knjigovodstvenog sta -nja kupaca sa aspekta:

4iji dugovni saldo neprekidno raste - potrebno jeanalizirati uzroke takvog stanja, zatim donijeti odluku dali poeti kupovati njegovu robu, njegova potraivanja,vratiti vlastitu robu i slino;

4da li su ugovori o kompenzaciji proknjieni;4mogunost ustupanja potraivanja cesijom, te iz mi -

rivanje obveza na taj nain. Napominjemo da se ne moguobavljati obraunska plaanja kompenzacijom, cesijom,asignacijom ili preuzimanjem duga ako na iro-rau nimakod banaka imaju evidentirane neizmirene obveze;

4provjera osnovanosti potraivanja, postoje li is -pravne fakture, otpremnice i slino;

4obraun zateznih kamata. Prema Zakonu o visini stope zatezne kamate (Sl.

novine FBiH, br. 18/96 i 27/98), dunik koji zakasni saispunjenjem novane obveze koja potjee iz duniko-vjerovnikih odnosa koji si zasnovani na ugovorima ugospodarstvu duguju zateznu kamatu po stopi koju pro-pisuje Vlada FBiH. Obraun zatezne kamate vri se kon-fornom metodom samo za periode docnje krae od go-dine dana, a izraunata kamata za cijelu godinu se ne pri-pisuje glavnici duga prilikom izraunavanja zatezne ka-mate za naredni godinji period docnje (Presuda Vrho-vnog suda Federacije BiH, broj P. 112/99, od 28. 07.1999. godine). To znai, zatezna kamata koja se obrau-nava za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopautvrena, ne pribraja se glavnici iz prethodnog razdob-lja (l. 279. Zakona o obveznim odnosima). Zakonom ovisini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja(Sl. novine FBiH, br. 56/04,68/04 i 29/05) propisan jenain obrauna i visina zatezne kamate za neizmirenadugovanja koja su nastala na temelju ugovora iz du-niko-vjerovnikih odnosa. Obraun zateznih kamataobavlja se primjenom metoda prostog kamatnog raunaza godinja razdoblja, a konformnog kamatnog raunaza ispod godinja razdoblja. Visina zatezne kamate izno-si 12% godinje od 08. 12. 2001. godine (Sl. novineFBiH, broj 51/01).

Prema lanku 20. stavak 10. toka 3. Zakona o PDV-u, ne ukljuuju se u osnovicu PDV-a iznosi kamata kojeje prodavac, odnosno davalac usluga obraunao na iznoskoji je dugovao kupac, ako se iz ugovora ili druge doku-mentacije o uplatama moe utvrditi koji se dio uplataodnosi na kamate.

Prema lanku 22. stavak 5. Pravilnika o primjeniZakona o PDV-u, u smislu lanka 20. stavak 10. toka 3.Zakona o PDV-u, smatra se da kamate ukljuuju iznoskamate obraunate za razdoblje nakon prometa predmet-nih dobara ili usluga.

Znai, zatezne kamate u visini propisane zatezne ka-mate koje isporuitelj dobara ili usluga zarauna kupci-ma - svojim dunicima u sluaju da mu kasne sa ispu-njenjem plaanja ne predstavljaju naknadu za obavljenuisporuku, te se kao takve ne oporezuju PDV-om.

Zatezne kamate u smislu PDV-a smatraju se odte-tom i ne oporezuju se. Rok zastarjelosti potraivanja izkupoprodajnih odnosa je tri godine, pa u vezi s tim i za-teznih kamata:

4jesu li potraivanja od kupaca usklaena u onimsluajevima gdje se pojavljuje neslaganje zbog greke.U tom postupku pisano se navode sve stavke iz raunaza isporuke i sve uplate od kupca. Otkrivanje propusta iligreke otklanjaju se doknjiavanjem ili storniranjem sp-ornog iznosa. Pri tome je potrebno posvetiti panju pra-vilnosti obrauna PDV-a i

4da li su neka potraivanja nenaplativa, pa ih trebapreknjiiti na sumnjiva i sporna potraivanja.

Za iskazivanje potraivanja nije dovoljna samo nji-

hova osnovanost nego se zahtijeva i vjerojatnost da eona biti i naplaena, jer e samo u tom sluaju potrai-vanja donijeti budue ekonomske koristi. Iz tih razlogapravna osoba treba da vri stalnu procjenu izvjesnostina plate svojih potraivanja, od trenutka njihovog nasta-janja do trenutka njihove konane naplate ili otpisa. Nakontima potraivanja iskazuju se samo potraivanja kojase redovno i oekuju naplatiti u ugovorenom roku. Onapotraivanja za koja se izvjesnost i vrijeme naplate izbilo kojih razloga dovodi u pitanje treba smatrati sumn-jivim i spornim potraivanjem. Na temelju odluke takvapotraivanja se sa konta potraivanja prenose na anali-tiki konto - Sumnjiva i sporna potraivanja. Dalje se vr-i procjena realnosti naplate sumnjivih i spornih potrai-vanja. Ako se procijeni da se neko konkretno potrai-vanje nee moi naplatiti, ili da e se naplatiti samo je -dan dio, pravna osoba e donijeti odluku o otpisu takvogpotraivanja ili dijela potraivanja radi njihovog svoen-ja na naplativi iznos. Ispravka vrijednosti i otpis potrai-vanja zasnivaju se na procjeni pravne osobe, koja se vrina temelju svih postojeih okolnosti koje mogu utjecatina naplativost. Procjena se vri pojedinano, za svakopotraivanje odvojeno, kako bi procjena o otpisu ili za-dravanju potraivanja u knjigovodstvu bila to objekti-vnija. Ako se procijeni da je mogunost naplate sumn-jivih ili spornih potraivanja bitno smanjena, izvrie senjihov djelimini ili potpuni otpis na teret konta 684 -Otpis nenaplativih potraivanja, tj. provesti knjienje578/ (069, 079, 219, 229, 239 ili 249). Nakon potpunogotpisa, vri se potpuno isknjiavanje potraivanja (069,079, 219, 229, 239 ili 249) / (Sumnjiva i sporna potrai-vanja - analitiki konto). Eventualna naknadna naplatapotraivanja, koja su ranije u cijelosti ili djelimino ot-pisana evidentirae se u korist konta 677 - Naplaenaotpisana potraivanja, tj. knjienje 200/677. Ovdje jebitno da se evidentiranjem sumnjivih i spornih potrai-vanja iskazuje samo njihov potencijalni otpis ili isprav-ka vrijednosti, dok se odluka o otpisu donosi tek ondakada se procijeni da se odreeni iznos tih potraivanjanee moi naplatiti;

4ako postoji potrani saldo na kontu 211 - Kupci uzemlji, potrebno je provjeriti odnosi li se on na unapri-jed plaenu isporuku za koji nije proknjiena izlaznafaktura. Ako do isporuke nije dolo, radi se o avansu nakoji treba obraunati PDV-e po preraunatoj stopi14,5299% i izdati kupcu poreznu fakturu za primljeniava ns. Saldo treba prenijeti na obveze konto 430 - Pri -mljeni avansi u neto iznosu, a PDV-e na konto 471 -PDV po primljenim avansima i

4za kupce iz inozemstva na dan bilanciranja stanjepotraivanja od inokupaca iskazuje se primjenom sred-njeg teaja Centralne banke BiH. Teajne razlike trebaknjiiti na rashode od financiranja, konto - 562 ili pri-hode konto - 662.

Pravna osoba e prosuditi hoe li neka dospjela, anenaplaena potraivanja utuiti, otpisati bez utuenja,neovisno o tome to e to biti porezno nepriznat rashod ilie jo priekati i pokuati potraivanje naplatiti cesijom,kompenzacijom i sl. Treba imati u vidu obvezu primjeneMRS-a, te da odredbe propisa o porezu na dobit i PDV-ane mogu utjecati na obvezu otpisa i ispravke vrijednostisvih onih potraivanja ija je naplativost bitno smanjena.

Na temelju podataka o potraivanjima od kupaca izsalda konti, treba izdvojiti dospjela, a nenaplaenapotraivanja:

4za koja je nastupila zastara prava na naplatu,4po kojima se vode sudski sporovi,4koja su prijavljena u steajnom postupku i4za koja je postignuta nagodba s dunikom. 12

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

4.1.4. Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar

Evidencija sirovina, materijala, rezervnih dijelova isitnog inventara vodi se na skladinim karticama, u anal-itikoj evidenciji materijalnog knjigovodstva i sin-tetikom kontu glavne knjige, koje moraju biti meusob-no usklaene. Kako se imovina ne smije iskazivati uiznosima koji su vei od njene neto utrive vrijednosti,potrebno je kontinuirano aurirati evidenciju oteenih,djelimino ili potpuno neupotrebljivih i zastarjelih zaliha.

Ako se evidencije nisu aurirale kontinuirano, pot -rebno je prije izrade financijskih godinjih izvjetaja uanalitikim evidencijama pregledati one evidencije zali-ha za koje nije bilo izlaznog prometa due vrijeme.Vano je da lanovi popisne komisije prilikom popisaidentificiraju oteene, neupotrebljive i zastarjele zalihe.Vrijednost zaliha koje su na taj nain identificirane kaodjelimino ili potpuno neupotrebljive potrebno je sman-jiti do vrijednosti za koju se oekuje da se moe real-izirati njihovom prodajom ili upotrebom. Prije izradetemeljnih financijskih izvjetaja vano je obratiti panjuna pravilno razgranienje zaliha kako bi zalihe na ispra-van nain bile evidentirane u onom obraunskom raz-doblju kojem stvarno i pripadaju.

4.1.4.1. Procjenjivanje zaliha

Neto prodajna vrijednost koja se moe realizirati jeprocijenjena prodajna cijena tokom redovnog poslova-nja umanjena za procijenjene trokove nune da se izvriprodaja.

Prema toki 28. MRS-a 2, cijena kotanja zalihamoda se nee moi nadoknaditi, ako su zalihe oteene,ako su u cijelosti ili djelimino zastarjele ili ako su sma-njene njihove prodajne cijene. Takoer, cijena kotanjazaliha moda se nee moi nadoknaditi ako se poveajuprocijenjeni trokovi dovrenja ili procijenjeni trokovikoji e se pojaviti u vezi sa prodajom. Praksa djelim-inog otpisivanja zaliha ispod troka neto prodajne vri-jednosti sukladna je naelu da se imovina ne treba vodi-

ti u iznosima veim od onih za koje se pretpostavlja dae se ostvariti od njezine prodaje ili upotrebe.

Prema toki 34. MRS-a 2, kada se zalihe prodaju,njihov se knjigovodstveni iznos priznaje kao rashod uonom razdoblju u kojem se priznaje i sa njima povezaniprihod. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha na neto prodajnuvrijednost i svih eventualnih gubitaka zaliha knjii sekao rashod u razdoblju kad je nastao otpis ili gubitak.Iznos bilo kojeg eventualnog ponitenja otpisa zaliha,ko ji proizlazi iz poveanja neto prodajne vrijednosti,knjii se kao smanjenje iznosa zaliha priznatih u razdo-blju u kojem je dolo do ponitenja.

Zalihe bi trebalo procjenjivati na kraju svakog obra-unskog razdoblja, posebno na kraju poslovne godinezbog korektnog i fer iskazivanja imovine, obveza i kap-itala, te prihoda i rashoda u financijskim izvjetajima.

Pri sastavljanju financijskih izvjetaja moramo, pri-je svega, voditi rauna o naelima:

4opreznosti i 4uzronosti.Naelo opreznosti, suglasno principu realizacije, za -

htijeva da se u ukupan prihod razdoblja uraunaju priho-di od prodanih proizvoda i usluga, a da se gubici ili dobi-ci u bilanci uspjeha iskazuju samo na prodanim proiz-vodima i uslugama. Princip nejednake vrijednosti odgo-vara zahtjevu da se gubici u bilanci uspjeha iskau i kadnisu trino verificirani, tj. kad su sadrani u neprodan-im proizvodima i uslugama.

Prema naelu uzronosti, prihodi se uvijek veu za od -govarajue rashode, tj. rashode koji su nuno nastali u vezisa ostvarenjem tih prihoda, neovisno od toga da li je napla-ta po osnovi prodaje proizvoda i usluga izvrena ili nije.

Procjena neto prodajne vrijednosti vri se po prin-cipu stavka po stavka, kako bi se izbjeglo prebijanjeneostvarenih dobitaka kod nekih stavki sa neostvarenimgubicima kod drugih stavki.

Pri procjeni neto prodajne vrijednosti treba uzeti uobzir i svrhu dranja zaliha. Na primjer, zalihe materijalakoje se dre radi koritenja u proizvodnji ne otpisuju seispod nabavne vrijednosti ako se oekuje da e se gotoviproizvodi, u kojima e one biti sadrane, prodavati pocijeni koja je jednaka nabavnoj cijeni ili je vea od nje.13

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Primjer:Poduzee je izvrilo analizu zastarjelosti potraivanja na sljedei nain:

14

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Ali, ako se oekuje da e nabavna cijena materijala sadr -anog u gotovom proizvodu biti vea od neto prodajnevrijednosti, zalihe materijala se otpisuju do neto proda-jne vrijednosti. U tom sluaju troak zamjene materijalamoe biti najpogodnija mjera za procjenu njegove netoprodajne vrijednosti.

Vrijednosno usklaivanje zaliha treba se zasnivatina objektivnoj procjeni u cilju iskazivanja stvarne vrije-dnosti zaliha, a ne da bi se stvorili rashodi zbog kojih bise smanjila dobit tekue godine.

4.1.5. Novac i novana sredstva

To su sredstva koja predstavljaju novac koji drutvadre u banci ili blagajni. Knjigovodstveno stanje novcau blagajni mora biti usklaeno s popisnim listama go -tovine, a stanja po svim raunima otvorenim u poslovn-im bankama moraju biti usklaena s izvodima banaka.

U sluaju da drutvo koristi okvirni kredit banke, nesmije iskazivati potrani saldo na kontu 200 - Trans -akcijski rauni - domaa valuta. Iznos iskoritenog okvi-rnog kredita mora biti iskazan na kontu kratkoronihobveza.

Sva devizna sredstva na kontima i blagajni na danbilanciranja se moraju iskazati u protuvrijednosti KMprema srednjem teaju Centralne banke BiH.

4.1.6. Aktivna vremenska razgranienja

Na kontima aktivnih vremenskih razgranienjanajee se evidentiraju unaprijed plaeni trokovi (pre-mija osiguranja, pretplata za iduu godinu, unaprijedplaene kamate, unaprijed plaene najamnine i sl). Va-no je provjeriti raunsku ispravnost prikaza razgra-nienja, te da li se razgranienja pravilno zatvaraju nateret trokova razdoblja na koje se odnose. Ako su tro-kovi budueg razdoblja iskazani u stranoj valuti, po-trebno ih je preraunati u KM po srednjem teaju Ce-ntralne banke BiH na dan bilanciranja.

4.2. Kontrolni postupci u pasivi

4.2.1. Kapital i rezerve

Za kapital se veu najee sljedee vrste poslovnihdogaaja:

4izdavanja i prodaja dionica, odnosno udjela,4ponovni otkup dionica ili udjela,4isplata dividende, odnosno dobiti i4izdvajanje dijela neto dobiti u rezerve.Ovdje je vano utvrditi jesu li svi poslovni dogaa-

ji u vezi sa evidentiranjem kapitala i rezervi pravilnoevidentirani u raunovodstvu. Sve promjene na pozicijikapitala moraju imati podlogu u odlukama skuptinegospodarskog drutva. Rezerve mogu biti:

4zakonske,4statutarne, 4revalorizacijske,4ostale i4za vlastite dionice i udjele.Za evidentirane rezerve, tj. iznos prometa na potra -

noj strani konta rezervi potrebno je utvrditi jesu li onesukladne odlukama skuptine gospodarskog drutva,statutu i Zakonu o gospodarskim drutvima.

4.2.2. Obveze

Da bismo aurirali knjigovodstvenu evidencijuobveza, te ih iskazali po istinitoj i fer vrijednosti, potreb-no je uskladiti knjienja u analitikom knjigovodstvu

dobavljaa s proknjienim podacima u sintetikom rau -novodstvu. Isto tako, bitno je uskladiti stanja u anali-tikom knjigovodstvu sa stanjem u knjigovodstvu do-bavljaa - drutva koje nam je isporuilo robu ili uslugeili dalo avans, kao stanje kredita i kamata po bankama.

Obveze treba razvrstati po sljedeim klasifikacijama:4prema povezanim drutvima,4po osnovu zajmova,4prema kreditnim institucijama,4za avanse,4prema dobavljaima i4po vrijednosnim papirima.Obveze se trebaju odvojiti po ronosti na one koje

dospijevaju u roku duem od godinu dana i predstavlja-ju dugorone obveze i one kojima je rok dospijea dogo dinu dana i predstavljaju kratkorone obveze. Iskaza-ne obveze moraju predstavljati stvarne iznose zasnovanena vjerodostojnoj dokumentaciji.

4.2.3. Pasivna vremenska razgranienja

Prilikom usklaivanja evidencija pasivnih vremen-skih razgranienja potrebno je pribaviti dokumentaciju(fakture, ugovori i sl) na temelju koje moemo potvrditivrijednost iskazanih stanja. Na kontima pasivnih vremen-skih razgranienja najee se evidentiraju obraunatineplaeni rashodi (kamata na dugorone kredite, donaci-je za nabavu stalnih sredstava i sl). Potrebno je utvrditi dali su razgranienja proknjiena u odgovarajuem raz-doblju, te da li se razgranienja pravilno zatvaraju.

4.2.4. Rezerviranja za rizike i obveze

Rezerviranja koja formiramo za rizike i obveze pre-d stavljaju obvezu neodreenog vremena ili iznosa. Prematoki 18. MRS-a 37 rezerviranje se treba priznati kada:

4drutvo ima sadanju obvezu koja proizlazi izprolih dogaaja i ije e postojanje biti potvreno jedi-no nastankom ili nenastankom jednog ili vie neizvjes-nih buduih dogaaja koji nisu u cijelosti pod kontrolompravne osobe,

4drutvo ima sadanju obvezu koja proizlazi iz pr-o lih dogaaja, ali jo nije priznata, jer:

- nije vjerojatno da e za izvrenje obveze biti potre-ban odliv resursa koji sadre ekonomske koristi ili

- iznos obveze nije mogue dovoljno pouzdano izm-jeriti.

lankom 12. Zakona o porezu na dobit i lankom12. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit nateret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rezerviranjaza rizike i obveze (trokove) izvrene sukladno Zakonuo raunovodstvu, MRS/MSFI-iju i drugim propisima,kao i rezerviranja koja se vre na osnovi obveza preu-zetih ugovorom. U rashode se mogu ukljuiti rezervi-ranja za rizike i trokove:

l za otpremnine do propisanog iznosa, l za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava, l za trokove u garantnim rokovima i l za zapoete sudske sporove. U sluaju da se navedena rezerviranja ne iskoriste u

roku, rezerviranja treba prihodovati. Rezerviranja semogu koristiti samo za pokrie izdataka zbog kojih su iizvrena. Ne priznaju se kao porezno dopustiv rashodop a rezerviranja koja su izvrena na ime pokria budu-ih poslovnih gubitaka. Prihodi koji se odnose na rez-erviranja koja u ranijim godinama nisu bila priznata kaoporezno dopustiv rashod tretiraju se na isti nain kao inaknadno naplaena, a ranije porezno nepriznata otpi-sana potraivanja.

15

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Trokovi rezerviranja knjie se na teret razdoblja ukojem je rezerviranje obavljeno po osnovu nastankadogaaja koji e uzrokovati budue trokove, a iji seiznos treba procijeniti.

Nastali trokovi za koje je prethodno izvreno rez-erviranje knjie se po prirodnim vrstama na klasi 5, a pro-tustavke su dobavljai ili druga odgovarajua konta. Unarednim godinama, prije nego se rezerviranja ukinu upotpunosti, treba ukidati i priznavati prihode od rezervi-ranja u visini nastalih trokova koji se na njih odnose. Nataj nain trokovi za koje su rezerviranja namijenjenanee utjecati na poreznu osnovicu. Prema toki 59. MRS-a 37, rezerviranja treba pregledati na svaki datum bilancestanja i uskladiti ih tako da odraavaju najbolju tekuuprocjenu. Ako vie nije vjerojatno da e podmirivanjeobveze zahtijevati odliv resursa koji utjelovljuju ekono -mske koristi, rezerviranje se treba ukinuti.

Formiranje i koritenje rezerviranja za rizike i obve-ze knjii se na sljedei nain:

1) za jednokratno tereenje trokova tekue godineu oekivanom iznosu buduih izdataka - 543 do 549/400 do 406 i 409 i

2) kada nastane sluaj zbog koga je izvreno rez-erviranje - 400 do 406 i 409/1, 43 i 44.

Poslije isteka razdoblja za koje je izvreno rezervi-ranje moe se desiti:

4djelimina ili potpuna neiskoritenost rezerviraneoekivane obveze i to se knjii 400 do 406 i 409/679 ili

4nedovoljno rezerviranje u kom sluaju se razlikanadoknauje na teret ostalih rashoda.

4.3. Kontrolni postupci na raunima prihodai rashoda

Svi prihodi i rashodi moraju biti pravilno raz-granieni na ona obraunska razdoblja kojima pripadaju,a sve u cilju istinitog i fer iskazivanja podataka u finan-cijskim izvjetajima.

Prema toki 14. MRS-a 18, prihodi od prodajeproizvoda, usluga i robe priznaju se kada su zadovoljenisvi sljedei uvjeti:

4pravna osoba prenijela je na kupca sve znaajnerizike i koristi od vlasnitva nad robom,

4pravna osoba ne zadrava utjecaj na upravljanje umjeri koja se obino povezuje s vlasnitvom, niti kon-trolu nad prodanom robom,

4kada je mogue iznos prihoda pouzdano izmjeriti,4kada je vjerojatno da e transakcija biti praena

prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu i4kada se trokovi koji su nastali ili e nastati u vezi

sa transakcijom mogu pouzdano izmjeriti.Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekuem

obraunskom razdoblju preko pasivnih vremenskih raz-granienja odgaaju se za budua razdoblja.

Trokovi nastali u vezi sa obavljanjem djelatnostimoraju biti evidentirani u knjigovodstvu kao posljedicaobavljanja djelatnosti u svrhu stjecanja dobiti drutva.

Da li su svi prihodi evidentirani u razdoblju na kojese odnose moemo provjeriti testom razgranienja takoda prekontroliramo izlazne fakture koje smo prvobitnousporedili s obraunima ili otpremnicama i da za njihutvrdimo jesu li evidentirani u razdoblju u kojem su izv -rene isporuke robe, proizvoda i usluga.

Da li su svi rashodi evidentirani u razdoblju na kojese odnose, moemo provjeriti tako da provjerimo jesu liisporuke robe, proizvoda i usluga obraunate u ulaznimfakturama dobavljaa i usklaene s primkama ili ulazn-im carinskim deklaracijama u razdoblju u kojem je ispo -ruka stvarno izvrena.

5. Evidentiranje popisnih razlika

U sluaju kada je donesena odluka da se za man-jak tereti odgovorna osoba tada je ta osoba dunaplatiti manjak, a za pravnu osobu nastaje obvezaplaanja PDV-a. Manjak koji je nastao djelovanjemvie sile (poar, poplava, zemljotres i sl), uz potvrdunadlenog organa, ne podlijee oporezivanju. Istotako, nastali manjak po osnovu kala, rastura, kvara iloma do visine utvrene normativom koji je propisanPravilnikom ili ako odreeni normativ nije propisan,do visine utvrene prema normativu obveznika, nepodlijee oporezivanju.

Pri tom treba razlikovati:1. manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvr-

en odlukom pravne osobe ili poduzetnika, a najvie dovisine utvrene Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u. Doputeni normativ gubitka izraen je u postotcimaod prodanih koliina proizvoda u obraunskom razdo-blju (za veleprodaju se priznaje 50% od utvrenih nor-mativa gubitka za maloprodaju). Za dobra koja nisu obu-hvaena normativom rashoda utvrena Pravilnikom, ko-liina rashoda se utvruje prema normativu obveznika;

2. manjak uzrokovan viom silom, gdje se pod vi-om silom podrazumijeva manjak dobara nastao uslijedelementarnih nepogoda (poplava, poar, zemljotres, rat-na razaranja). Da bi se manjak nastao viom silom mo-gao priznati kao neoporeziv potrebno je da za to postojizapisnik nadlenog organa o priinjenoj teti;

3. na rashod nastao zbog isteka roka trajanja dobarane plaa se PDV-e, pod uvjetom da je rok trajanja utis-nut na ambalai proizvoda ili je na drugi nain odreenod proizvoaa, a pri unitenju navedenih dobara prisu-tan predstavnik sanitarne inspekcije;

4. manjak na teret odgovorne osobe (predstavlja po-rezno nepriznat rashod) i

5. manjak iznad visine kala, rastura, kvara i loma ut-vrene Pravilnikom koji se knjii na teret pravne osobeili poduzetnika i predstavlja porezno nepriznati rashod.

Manjkovi na dobrima navedeni pod red. br. 1. do 3.ne podlijeu oporezivanju PDV-om (l. 11. st. 3., 4., 5.,6. i 9. Pravilnika o PDV-u).

Prema lanku 11. stav 1. Pravilnika, manjak doba -ra sm atra se upotrebom dobara u vanposlovne svrheiz lanka 5. stavak 1. Zakona.

Prema lanku 17. stavak 1. toka 5. Zakona o PDV-u,za promet dobara i usluga iz lanka 5. ovog zakona,porezna obveza nastaje u momentu isteka poreznog peri-oda za vrijeme kojeg je izvren promet. Prema lanku109. Pravilnika za koritenje dobara i usluga u vanpo-slovne svrhe izdaje se interna faktura, pod uvjetom da seza navedena dobra i usluge moe odbiti PDV u potpun-osti ili djelimino. Interna faktura sadri sve propisaneelemente porezne fakture osim to se umjesto podata-ka o kupcu navode se podaci o svrsi koritenja dobarai usluga. Za manjak na teret odgovorne osobe izdaje seporezna faktura na ime odgovorne osobe za manjak.

5.1. Osnovica obraunavanja PDV-a na manjak

n U sluaju prometa dobara iz lanka 5. Zakona oPDV-u (upotreba dobara u vanposlovne svrhe), osnovicomse smatra nabavna cijena tih ili slinih dobara u momentuprometa bez PDV-a (lanak 20. stavak 6. ovog zakona).

n Porezna osnovica za promete iz lanka 5. stavak(1) istog zakona jeste nabavna cijena tih ili slinih dobarau trenutku prometa, bez PDV-a. Za pokretnu imovinu kojapodlijee umanjenju vrijednosti obino se moe smatratida je to nabavna cijena, koja ne ukljuuje PDV-e, uma-njena za 20 odsto za svaku zapoetu kalendarsku godinu

nakon kalendarske godine u kojoj je dolo do stjecanja tihdobara ili njihovih dijelova, osim ako je iz okolnostisluaja jasno da se rezultat obrauna znatno razlikuje odnabavne cijene slinih dobara bez PDV-a u trenutku ko -ritenja predmetnih dobara (lanak 22. stavak 1. Pravilnika).

n Ako je naknada za promet dobara manja od trinevrijednosti ili ako je promet izvren bez naknade, osnovi-ca je trina vrijednost dobara u momentu prometa bezPDV-a (lanak 20. stavak 8. Zakona o PDV-u).

n lanak 20. stavak (8) istog zakona odnosi se samona promet dobara ili usluga koji ukljuuje postojanjeobiteljskih ili drugih bliskih osobnih veza, te odnosaupravljanja, vlasnitva, lanstva, financijskih ili pravnihodnosa izmeu dobavljaa i kupca samo kada je ta svezaili odnos, a ne neki dokazivi komercijalni razlozi dovelido vrijednosti nie od one trine. Pravni odnosi iz ovo gastava obuhvaaju odnos izmeu poslodavca i upos-lenogili obitelji uposlenog, ili drugih blisko povezanihosoba (lanak 22. stavak 3. Pravilnika).

n Trina vrijednost se definira kao ukupan iznos kojibi kupac, da bi stekao predmetna dobra u tom trenutku, mo -rao, u istoj fazi trgovanja u kojoj dolazi do prometa dobarai u uvjetima lojalne konkurencije, platiti isporuitelju do-bara sa kojim je u poslovnom odnosu na teritoriji BiH.Kada se ne moe utvrditi neki slian promet dobara trinavrijednost podrazumijeva iznos koji nije nii od naba-vnecijene tih ili slinih dobara ili, u nedostatku nabavne cijene,cijena kotanja odreena u trenutku vrenja pro-meta (lanak 22. stavak 4. Pravilnika).

6. Obraun PDV-a na kraju godine

Prema lanku 38. Zakona o PDV-u, porezni periodza koji se obraunava PDV-e je jedan kalendarski mje -sec. Obveznik je duan obraunati PDV-e za odgovara-jui porezni period na osnovu ukupnog prometa dobaraili usluga iskazanih u fakturama u tom poreznom perio-du (samooporezivanje).

Prema lanku 66. stavak 1. Pravilnika o primjeniZakona o PDV-u, ulazni porez odbija se u poreznom raz-doblju u kojem je primljena faktura za nabavljena dobrai usluge s iskazanim PDV-om.

Obveznici su duni da svoju PDV-e obavezu obra-unatu za odreeni porezni period navedu u mjesenojPDV-e prijavi, te je plate i podnesu PDV-e prijavu nadle-nom regionalnom centru UIO/UNO do 10-og u mjese-cu po isteku poreznog perioda.

Propisima o PDV-u, osim mjesenog, nije predvienniti jedan drugi porezni period za koji se obraunavaPDV, pa i konani obraun PDV-apo godinjem obraunu. Konaniporezni obraun se propisuje zbogvjerojatnosti da je tokom godinedolo do odreenih propusta kao irazliitih razlika - ispravci vie ilimanje prijavlje-ne porezne obvezezbog neusklaenih evidencija, teutvrivanja poreznih obveza poinventurnim razlikama. Konaniob raun je, izmeu ostalog, i ma-tematika kontrola podataka iska-zanih u poreznim evidencijama,knjigama i podataka iz internih evi-dencija.

Meutim, lankom 75. stavak3. Zakona o postupku indirektn-og/neizravnog oporezivanja (Sl.glasnik BiH, broj 89/05) propisa-no je ako osoba koja ima obvezeneizravnih poreza smatra da je u

prijavi samooporezivanja prikazan iznos koji premaujeiznos porezne ob veze, moe zahtijevati ispravak sa -mooporezivanja. Ako ispravak daje osnovu za povrat, aUIO/UNO ne izvri povrat sredstava u roku od est mje-seci, duni iznos obuhvatit e i kamatu kako je propi-sano u lanku 10. ovoga zakona (0,06% dnevno). Ra-zdoblje od est mjeseci rauna se istekom roka za pod-noenje prijave samooporezivanja ako je ispravak pod-nesen prije toga roka, ili od dana kada je ispravak podne-sen ako je istekao rok za podnoenje prijave samooporezi-vanja. Isto se primjenjuje ako ispravak daje osnovu zapovrat neosnovanog plaanja.

Isto tako, lankom 76. istog zakona, osobama kojeimaju obveze neizravnih poreza doputeno je dostavitidopune ili izmjene isprave i/ili prijave samooporeziva-nja u roku propisanom za redovito podnoenje isprave iliprijave samooporezivanja i nakon isteka toga roka svedo isteka razdoblja od pet godina od roka za redovitopodnoenje isprave ili prijave samooporezivanja, tj. iste-ka roka UIO/UNO za utvrivanje poreznog duga. Svrhadopuna ili izmjena samooporezivanja je da dopuni ilizamijeni prethodno podnesene prijave samooporeziva-nja i one se mogu podnositi kada je iznos za plaanjevei od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju ilikada je iznos za koji treba izvriti povrat ili prijebojmanji od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju.U drugim sluajevima, primjenjuje se stavak 3. lanka75. ovoga zakona. Osobe koje imaju obveze neizravnihporeza u ispravama ili prijavama samooporezivanjanavode jesu li to dopune ili zamjene podnesenih.

6.1. Evidentiranje u dnevniku rauna koji pristignu poslije 31.12.

Primjer:

1. Primljena je faktura broj 312/11, dana 03. 01.2012. godine, za telefonske usluge za prosinac / decem-bar 2011. godine na iznos od 100 KM uveano za PDVod 17 KM.

2. Primljena je faktura broj 132/11, dana 05. 01.2012. godine, za nabavku materijala u prosincu / decem-bru 2011. godine na iznos od 1.000 KM uveano za PDVod 170 KM.

3. Za nabavljene rezervne dijelove u prosincu /decembru 2011. godine u iznosu od 500 KM nije pristi -gla faktura.

16

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Knjienje u dnevniku u prosincu / decembru 2010. godine

17

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

6.2. Evidentiranje inventurnih razlika i faktura pristiglih poslije 31. 12. u KIF-u i KUF-u

18

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

19

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Upravni odbor Uprave za indirektno / neizravnooporezivanje (UINO) donio je Odluku o utvrivanjuposebne i minimalne troarine na cigarete, koja e seprimjenjivati od 01. 01. 2012. godine. Posebna troarinautvrena je u iznosu od 30,00 KM za 1.000 komada,odnosno 0,60 KM za pakiranje od 20 komada cigareta.

Sukladno lanku 21. stavak 5) Zakona o troarinamau Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH, broj 49/09),prema evidenciji o izdanim troarinskim markicamaUINO, najpopularnija cjenovna kategorija cigareta od01. 07. 2008. do 30. 06. 2009. jesu cigarete ija je malo-prodajna cijena iznosila 2,50 KM za pakiranje od 20komada.

Sukladno lanku 21. stavak 1) toka a) Zakona, mi -ni malna troarina za pakiranje od 20 komada iznosi1,65 KM, a utvrena je na sljedei nain:

(2,50 KM x 42%) + 0,60 KM = 1,05 KM + 0,60KM = 1,65 KM

Za pakiranja od 20 komada minimalna troarina iznosi1,65 KM, a za razliita pakiranja minimalna troarinautvruje se proporcionalno broju komada u pakiranju.

Znai, ako je ukupna troarina na cigarete manja odminimalne troarine 1,65 KM za pakiranje od 20 koma-da, tada se minimalna troarina obraunava i plaa 1,65KM za pakiranje od 20 komada.

Primjer: Ako je maloprodajna cijena cigareta za pakiranje od

20 komada 2,00 KM, tada obraunata troarina, suklad-no lanku 21. stavak 1) toka a) Zakona, iznosi:

(2,00 KM x 42%) + 0,60 KM = 0,84 KM + 0,60KM = 1,44 KM

Prema lanku 21. stav 3) Zakona, ukoliko je obrau-nata troarina na cigarete manja od minimalne troarineutvrene ovim zakonom, plaa se minimalna troarina uiznosu od 1,65 KM, a ne u iznosu od 1,23 KM za paki-ranje od 20 komada.

NLB TUZLANSKA BANKA DD, Ul. Titova 34, 75000 Tuzla 1320000000000252HYPO ALPE-ADRIA-BANK DD, Ul. Aleja Sv. Save 13, 78000 Banja Luka 5520020001634512NOVA BANKA AD BANJA LUKA, Ul. V. Maslee 1/III, 78000 Banja Luka 5550000107469810UNICREDIT BANK AD, Ul. Marije Bursa 7, 78000 Banja Luka 5510010002066517UNICREDIT BANK d.d., Ul. Kardinala Stepinca bb, 88000 Mostar 3380002200046014VAKUFSKA BANKA d.d., Ul. marala Tita 13, 71000 Sarajevo 1600200120608652INTESA SANPAOLO BANKA, Ul. Obala Kulina bana 9/A, 71000 Sarajevo 1540012000335037NLB RAZVOJNA BANKA, Ul. Milana Tepia 4, 78000 Banja Luka 5620990001785294VOLKSBANK AD BANJA LUKA, Ul. Jevrejska bb, 78000 Banja Luka 5671628202222272PAVLOVI BANKA, Ul. Karaoreva 1, 76300 Bijeljina 5540010002370082RAIFFEISEN BANK DD BiH, Ul. Danijela Ozme 3, 71000 Sarajevo 1610000046470189BALKAN INVESTMENT BANK DD, Ul. Bana Milosavljevia 8, 78000 Banja Luka 5681631200001340HYPO ALPE-ADRIA-BANK DD, Ul. Kneza Branimira bb, 88000 Mostar 3060190000594134

Popunjavanje platnog naloga:Vrsta prihoda: 715412 Broj opine: Aneks IV Pravilnika Budetska organizacija: 0030000 Poziv na broj: 2100000000

Broj bankovnog rauna za plaa-nje obveza pri uvozu i izvozu,koje se ne plaaju na temelju

carinske prijave, kao i ostalih pri-hoda i taksi i jednokratnih uplata

Naziv i adresa banke

Prilog 1: Uputstvo za popunjavanje platnog naloga za jednokratne uplate

AKTUELNO - AKCIZE NA CIGARETE

Utvrivanje posebne i minimalne troarine (akcize) na cigarete od01. 01. 2012. godine i popis cigareta na dan 01. 01. 2012. godine

Porezni obveznici (troarinski) koji se bave prometom cigareta duni su dostaviti UNO kalkulacijumaloprodajne cijene formiranu u skladu s Odlukom Upravnog odbora do 30. 11. 2011. godine * Zaliheduhanskih preraevina od 01. 01. 2012. godine za koje je plaena razlika troarine mogu se prodavati,sve do isteka zaliha, po novim maloprodajnim cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom mjestumaloprodajnog objekta

Pie: dr. sci. Jozo PILJI

A. Brojevi bankarskih rauna

Porezni obveznici (troari -nski) koji se bave prometomcigareta duni su dostaviti UI-NO kalkulaciju maloproda-jne cijene formiranu u skladu sOdlukom Upravnog odbora do30. 11. 2011. godine.

Porezni obveznici i drugeosobe koje se bave prometomcigareta duni su popisati zali-he cigareta na dan 01. 01.2012. godine, obiljeene troa-rinskim markicama izdanim od01. 01. do 31. 12. 2011. godinei popisne liste dostaviti nadle-nom regionalnom centru do10. 01. 2012. godine.

Porezni obveznici i drugeosobe koje se bave prometomcigareta duni su na zateenezalihe cigareta utvrene u po-pisnim listama obraunatitroarinu u skladu s OdlukomUpravnog odbora (42% na mal-oprodajnu cijenu + 0,60 KM ,to ne moe biti manje od 1,65KM), te do 10. 01. 2012. go-dine uplatiti razliku izmeuobraunate i ve uplaene tro-arine na Jedinstveni raun UINO.

Registrirani proizvoaiduhanskih preraevina (troa -rinski obveznici) uplatu eizvriti na isti nain kako plaa-ju troarinu po mjesenoj pri-javi, tj. u skladu sa AneksomVII Pravilnika o uplaivanjuindirektnih poreza i ostalih pri-hoda i taksi koje naplaujeUINO (Sl. glasnik BiH, br.99/07, 31/08 i 51/09).

Ostali obveznici koji sebave prometom duhanskih pre-raevina uplatu e izvriti kaojednokratnu u skladu sa Ane-ksom VI navedenog pravilnika(Prilog 1).

Zalihe duhanskih preraev-ina od 01. 01. 2012. godine zakoje je plaena razlika troarinemogu se prodavati, sve doisteka zaliha, po novim malo-prodajnim cijenama, koje mora-ju biti istaknute na vidnommjestu maloprodajnog objekta.

Pri uvozu duhanskih prera-evina koje su obiljeene tro-arinskim markicama izdanimod 01. 01. 2011. do 31. 12. 2011.godine (datum izdavanja vidljivu otpremnici za troarinske ma -rkice), nadleni carinski organvri obraun i naplatu razliketroarine na nain da se iznostroarine obraunate, sukladnolanku 2. st. (1) i 3. ove odluke,umanji za iznos obraunate iuplaene troarine prema Odlu-ci o utvrivanju posebne i min-imalne troarine na cigarete(Sl. glasnik BiH, broj 88/10).

20

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

Prim

jer p

opisn

e lis

te c

igar

eta:

21

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

804pitanja

i odgovora

iz 2011. godine

Zbirka

ADMINISTRATIVNE USLUGE

1. Ovjeravanje potpisa, prijepisa i rukopisa................342. Taksa za ovjeru trgovake knjige............................34

BEZBJEDNOST SAOBRAAJA NA PUTEVIMA BiH

3. Odravanje javnih puteva........................................34

CARINE

4. Nain popunjavanja rubrike 15 JCI pri uvozurobe............................................................................35

5. Povrat robe i carine za neispravnu robu..................35

CESTOVNI PROMET

6. Motorno vozilo sa euro kukom ne smije uestvovati u saobraaju na javnom putu ako ne vue prikljuno vozilo........................................36

7. Poslodavac i voza obezbjeuju ispravnofunkcionisanje i pravilno koritenje tahografskih ure-aja (analogni i digitalni).........................................36

8. Potvrda o aktivnostima vozaa................................369. U okviru svaka 24 sata od trenutka zapoinjanja

vonje, nakon dnevnog ili sedminog odmora, voza mora imati novi dnevni odmor......................37

10. Vozila sa ugraenim analognim tahografima -obaveze poslodavca i vozaa u voenju propisanih evidencija.............................................37

DEVIZNO POSLOVANJE

11. Uslovi za obavljanje mjenjakih poslova i uslovi za oduzimanje izdatog ovlatenja...............40

DRAVLJANSTVO

12. Dijete roeno u inostranstvu stie bh. dravljanstvo po porijeklu roditelja.......................4013. Radna dozvola nije uslov za odobrenje stalnog

boravka u BiH .......................................................4014. Sklapanje braka pred organima BiH......................4115. Za naknadni upis organi obino postupaju

prema utvrenom roku (30 dana)..........................41

EKSPROPRIJACIJA

16. Ako vlasnik od preostalog dijela nekretnine nema nikakve koristi, ekspropisae se i taj preostali dio................................................................41

17. Eksproprijacija se moe vriti samo radi izgradnje objekata od javnog interesa ..................41

18. Nain utvrivanja javnog interesa za potrebeeksproprijacije........................................................42

19. Oduzimanje ili ogranienje prava vlasnitva na nekretninama moe se vriti samo u javnom interesu i u zakonom propisanom postupku (eksproprijaciji)............................................42

20. Upis promjena u katastru nekretnina i deeksproporijacija..................................................43

21. Usaglaavanje katastarskog i zemljinoknjinog stanja i ispravljanje greaka u katastarskom operatu...................................................................43

22. Za oduzetu nekretninu vlasniku pripada naknada u drugoj nekretnini ili novcu..................44

FINANSIJE FEDERACIJE BiH

DOPRINOSI

23. Bolovanje preko 42 dana - kantonalni zavod treba da refundira bruto naknadu (doprinosi iz osnovice i neto naknade), a doprinosi iz lana 4. stava 2. take 2. idu na teret poslodavca i ne mogu se refundirati.................................................45

24. Doprinosi na privremene i povremene poslove.....46 25. Federalni ministar finansija objavljuje

osnovicu za obraun doprinosa odreenih obveznika do 31. decem bra tekue godine za sljedeu kalendarsku godinu..............................46

26. Nain uplate doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje bivoj zaposlenici (tuiteljici) po osnovu vansudske nagodbe....................................47

27. Obraun doprinosa za zaposlene u tekstilnoj industriji..................................................47

28. Pojedinana uplata neizmirenih obaveza zauposlenika koji ide u penziju ................................48

29. Rad na odreeno vrijeme sa nepunim radnim vremenom - obraun doprinosa za zdravstveno osiguranje...............................................................48

FINANSIJE

30. Bolovanje preko 42 dana - obaveze poslodavcaprilikom obrauna i isplate plae..........................49

31. Izrada i predaja potrebnih izvjetaja usljed statusne promjene drutva.....................................49

32. Maksimalni iznos toplog obroka koji ne podlijee oporezivanju..........................................50

33. Naknada plae i doprinosi u sluaju bolovanjapreko 42 dana.........................................................50

34. Neopravdano je izdati nalog za slubeno putovanje Sarajevo Ilida...................................51

35. Obavezan obraun i uplata doprinosa za pripravnika koji ne zasniva radni odnos...............51

36. Obraun sati prekovremenog rada.....................5237. Osnovica za obraun minulog rada.......................5238. Otpis po osnovu doprinosa za zdravstveno

osiguranje?.............................................................5239. Po osnovu posebnog staa ne moe se

ostvariti pravo na poveanje plae.........................5240. Podsticaji za invalidna lica.....................................5341. Porodiljsko odsustvo i bolovanje preko 42

dana - na zbirnoj specifikaciji iskazuju se plaeni doprinosi za naknadu plae......................53

42. Poslodavac obraunava i isplauje naknadu zabolovanje preko 42 dana zajedno s porezom naplau i doprinosima iz i na plae...........................54

43. Tretiranje trokova putovanja lanova udruenjagraana...................................................................54

44. Uz isplatu plae za bolovanje preko 42 dana poslodavac je duan obraunati i platiti zakonom propisane ...............................................55

PIT

AN

JA I

OD

GO

VO

RI

22

ZIP

SB

roj 1

229

- 12

30

S A D R A J

FISKALIZACIJA

45.Bez znaaja je nain plaanja robe koja se prodajesvojim zaposlenicima............................................55

46. Evidentiranje prometa privatnih visokoobrazovnih ustanova..................................56

47. Kvar glavnog servera i nemogunost dostavljanja izvjetaja PU.....................................56

48. Nain izdavanja reklamiranog rauna...................5749. Naknadna finansijska knjina odobrenja se ne

moraju evidentirati kroz fiskalni ureaj................58 50. Naplata parking prostora .....................................5851. Obaveza evidentiranja prometa preko

fiskalnih ureaja ne odnosi se na komunalna preduzea...............................................................59

52. Opina je obavezna preko fiskalnih sistema evidentirati prihod ostvaren izdavanjem poslovnih prostorija ..............................................59

53. Za svaki pojedinano ostvareni promet po osnoviusluga izdaje se fiskalni raun...............................59

POREZ NA DOBIT

54. Iznos trine kamate koj