· 2015-01-18 · marketing turizma za razdoblje 2011.-2016. voditelj projekta pod nazivom...

Mirogoj glavna atrakcija

broj 37 | godina III| besplatni primjerak 18. svibnja 2010.

Srušena ograda u Varšavskoj

Zagreb turistički grad

Kotrolni gradski ured je neovisan

Festival židovskog fi lma od četvrtka

Prosvjednike je smirio dolazak policije: aktivisti Prava na grad i Zelene akcije sjeli na pločnik

Mirko Herak govori o radu Ureda koji bi trebao kontrolirati trošnju proračunskog novca

Na Festivalu koji će se održati od 20. do 29. svibnja moći ćete pogledati 43 fi lma

Str. 21

Str. 28-29

Str. 6-7

Str. 2-3

Sini

ša K

OSI

Ć

Odsad Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati nawww.online-zagreb.hr

2 18. svibnja 2010.zagreb.hrtema broja

Kada vas netko vani pita što je to Zagreb, što ga čini drukčijim od drugih ili što biste u njemu izdvojili, bogzna biste li se iče-ga pametnog sjetili. No, prema jednoj anketi, stranci koji su nas posjetili kazali su - “Mirogoj, to je najljepše groblje koje smo ika-da vidjeli”. Internetska turistička stranica TripAdvisor.com, uz Mi-rogoj navodi i Sljeme pa tržni-cu Dolac, a onda slijede klasični punktovi poput katedrale, Ka-menitih vrata i Gornjega grada. Jesu li mirogojske arkade to što

se dojmilo turista ili je pak riječ o ukupnoj slici što su je doživje-li penjući se od Zvijezde, prola-zeći pokraj cvjećara i crkve Kri-sta Kralja, time bi se mogli poza-baviti stručnjaci.

No, pravo je pitanje ne bi li u ovom gradu trebalo osmisliti nešto više od tih nekoliko turi-stičkih točaka te licitarskih srda-ca i šestinskih kišobrana koje će eventualno gosti ponijeti sa so-bom kao uspomenu na „beli Za-greb grad“. Kažu da se Beograd u posljednje vrijeme pročuo po ludim noćnim provodima, zna se odavno da je Beč grad valce-ra, tu je barokni Varaždin, Split

kao “najlipši grad na svitu”, Kar-lovac je “grad piva”… Neke gra-dove prati ne baš lijep glas, kao na primjer da je Pula najskuplja za život, “crvena Rijeka”, “zaga-đeni Sisak”, Osijek je “leglo ko-maraca”, dok našem gradu u si-ječnju znaju tepati da je jedini glavni grad u kojem se održa-va Svjetski skijaški kup. A je li to dostatno?

Zagrebačka turistička zajed-nica angažirala je nizozemsku tvrtku Horwath Consulting, ko-ja radi na operativnom marke-tinškom planiranju zagrebačkog turizma. Za mjesec dana trebao bi se dovršiti taj projekt koji će

Riječ urednika

U gradu je bilo samo ne-što više od deset stupnje-va, dugi rukavi izvađeni su iz ormara... Premda je iz Ureda za uređenje i iz-gradnju grada stigao faks s najavom početka rado-va u Varšavskoj, nitko nije slutio da će u središtu gra-da postati “vruće”. Tomo Horvatinčić ima sve do-zvole za nastavak grad-nje, no članovi Udruge pravo na grad i Zelene ak-cije sukobili su se s polici-jom, srušili zaštitnu ogra-du s ciljem da je spriječe... Građani su pozvani sutra u 18 sati na prosvjed pro-tiv gradnje podzemne ga-raže u Varšavskoj...

- Sve su oči sad upere-ne u Bajića, jer istraga ci-jelog slučaja još traje i bi-lo bi divno kad bi donije-la i neke rezultate - rekla je aktivistica i glumica Ur-ša Raukar.

Predsjednik Boris Šprem ponavlja kako je Gradska skupština u posljednjem zaključku preporučila gra-donačelniku Milanu Ban-diću da se zaustave rado-vi dok traje upravni spor. (In)direktno podupire pro-svjednike, koji su izvikiva-li “Bandiću, lopove” i “Do-lje Dropulićka!” Ima li u toj drami zaista posla za dr-žavnog odvjetnika Mlade-na Bajića ili je riječ o bor-bi gradskih političara ko-ji već godinu dana žive u neslozi?

Mladen Bajić ili politička borba?

Branko Karapandža

Samoborski zaštitni znak - kremšnite i fašnikKremšnite i fašnik - što bi to dru-go moglo biti doli Samobor. Iako je odavno na neki način brendi-ran, taj gradić, kažu stručnjaci za marketing, nije se mogao na to-mu zaustaviti. Osmišljen je novi identiitet promidžbom, slogani-ma i vizualnim rješenjima. Samoborski fašnik 2010.

S Mirogoja na Dolac po Ne bi li u ovom gradu trebalo osmisliti nešto više od tih nekoliko turističkih točaka te licitarskih srdaca i šestinskih kišobrana kao uspomena na „beli Zagreb grad“?

Jozo Renić[email protected]

Stranci koji su nas posjetili kazali su - “Mirogoj, to je najljepše groblje koje smo ikada vidjeli”

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

318. svibnja 2010.zagreb.hr tema broja

Zajednici pokazati kako se sva-kodnevno ophoditi prema turi-stima. No, konačni je cilj stvoriti novi vizualni identitet grada, smi-sliti upečatljive slogane i ugradi-ti u cijelu priču najčešće gradske događaje. Možda je ovo formula: imamo u posljednje vrijeme ra-znolike koncerte, fi lmske festiva-le, ulične performanse, ali ups... što s Queer festivalom ili kontro-verznim Eurokazom? Hajde da istražimo koje bi se gradske sliči-ce moglo povezati u atraktivan mozaik, suvislu turističku ponu-du koja bi jednog dana mogla postati nešto u svijetu prepo-znatljivo, tj. gradski brend. Turi-stička zajednica već otprije ima i zamisao da se sir i vrhnje kao au-tohtona kulinarska kombinacija

osmisle kao brend, što je done-kle u Slavoniji postigao kulen. Za-što ne i zagorski štrukli?

Stručnjaci će reći da se stvara-nje brenda temelji na kreiranju vrijednosti, marketingu, izgrad-nji identiteta, suočavanju s kon-kurencijom i tržišnom pozicioni-ranju. Kad se brend želi mijenjati ili, kako se stručno govori, repo-zicionirati, tad se to ne izvodi sa-mo promjenom ambalaže ili lo-gotipa, nego se obavlja složen postupak slanja brojnih poruka javnosti. Takav se postupak, ka-žu, uvelike isplatio Samoboru, a i nekim drugim hrvatskim sredi-nama. A za naš grad, sve dok ne-ma strategije prepoznatljivosti, i dalje će prva asocijacija biti - za svakoga ponešto.

Glasgow su marketinški stručnjaci učinili privlačnim odredištem

Marketing turizma za razdoblje 2011.-2016.

Voditelj projekta pod nazivom “Operativni marketing plan turiz-ma grada Zagreba za 2011.-2016.” Zoran Kasum iz tvrtke Horwath Consulting kaže nam da oni zapravo preoblikuju i revidiraju do-kument koji je Grad Zagreb donio 2001. godine. - Naša je zadaća prilagoditi taj dokument i poučiti ljude u Turistič-koj zajednici da mogu operativno djelovati u svojim redovitim ak-tivnostima prema turistima - veli Kasum.No, sprema se i arhitektura za budući turistički marketing, a javnim natječajem izabrat će se agencija koja će osmisliti program stvara-nja vizualnog identiteta, slogana i ostalog sadržaja brendiranja.

Brendiranje grada mijenja dojam o njemu

Cilj je brendiranja nekoga grada kreirati ključne asocijacije o tomu da biste u njemu željeti živjeti, ra-diti, ulagati, posjetiti ga i zabaviti se. Nezanimljiva i siva industrijska škotska metropola Glasgow pala je u ruke stručnjaka za marketing.

Danas je to mjesto koje posjeću-ju deseci mladih ljudi, studenata, stručnjaka različitih profi la. For-mula je bila ova: jeftine zrako-plovne karte, atraktivni koncer-ti, nekoliko slogana i marketinš-ki trikovi.

Festivalom povijesnih likova što se upravo održava po starim dijelovima grada, u organizaciji Turističke zajednice Zagreba, na stanovit se način kreira brend, odnosno slika našega grada iz minulih vremena. U projekt je uključen Red Srebrnog Zmaja, neprofi tna udruga čiji je cilj promicati srednjovjekovnu hrvat-sku i svjetsku kulturu, oživljenu povijest, viteštvo, stare obi-čaje i vjerovanja. Udruga ima vlastiti srednjovjekovni logor s mnoštvom vojne opreme, bojnih naprava, ukrasnih predmeta i srednjovjekovnog namještaja, a članovi joj demonstriraju vi-teške borbe i oživljavaju srednjovjekovne bitke. “Imamo dug niz uspjeha na području kulture, turističke ponude i promocije kako zagrebačke tako i hrvatske povijesti te kulturne baštine općenito”, izjavio nam je Deniver Vukelić, tajnik Udruge.

Zagreb kao pozornica vlastite prošlosti

- Stvaranje identiteta grada vr-lo je kompleksan projekt, u ko-ji se trebaju uključiti sve struke koje se na bilo koji način dotiču tog problema, a vizualno po-sredovanje tog identiteta, od-nosno grafi čki dizajn, nastu-pa tek u drugoj fazi - kaže Ira Payer, predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva.

Po njezinu mišljenju na grad ne treba gledati samo očima turista, nego i lokalno stanov-ništvo taj identitet treba osje-titi kao svoj. Identitet se može temeljiti na tradiciji i nečemu postojanom, a može se i osjetiti težnja u kojem smjeru grad tre-ba ići, kako se razvijati...

Moderniji vizualni i estetski turistički identitet Zagreba bio je na dnevnom redu i prije ne-koliko godina u projektu “Po-zdrav iz Zagreba”. Na tomu su radili Turistička zajednica gra-da i Hrvatsko dizajnersko druš-tvo te stručnjaci koji promišlja-ju grad i njegovu ponudu, od

arhitekata, sociologa do onih koji prate subkulturu i kontra-kulturu. No, nije se izrodilo ni-šta konkretno.

- To je trebalo biti polazna točka za brendiranje. Cilj je bio pomoći u izradi kvalitetne pod-loge za kreiranje identiteta gra-da - kaže Ira Payer.

Stvaranje identiteta kompleksan je projekt

sir i vrhnje… ZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

4 18. svibnja 2010.zagreb.hraktualno

Vatru gasi, brata spasi! - krilati-ca je koja gotovo stoljeće i pol vodi naše vatrogasce u svim nji-hovim akcijama. Ova im je go-dina posebna. Slave140 godina vatrogastva u Zagrebu, 100 go-dina Javne vatrogasne prostroj-be grada Zagreba i 80 godina Vatrogasne zajednice grada Za-greba. Kako će sve to proslavi-ti, suvišno je pitanje, jer svaku obljetnicu slave radno. Svečane sjednice i otkrivanje skulptura samo su usputne radnje uz one

važnije - svakodnevne interven-cije, a njih je godišnje 3280 ili u prosjeku devet dnevno. Na 93 građani zovu kada treba spasiti mačku s krova, osloboditi ozlije-đene iz auta ili gasiti požare.

Naši sugovornici, prvi među jednakima Zlat-ko Križanić, pred-sjednik VZGZ-a, i Mladen Mal-čić, predsjednik JVP-a, govore nam o vatroga-stvu danas i kao najvažnije ističu to što je napokon

ujedinjeno dobrovoljno i profe-sionalno vatrogastvo. Značajan obol zajedništvu dao je i grado-načelnik Milan Bandić, koji im je čestitao na nedavnoj svečano-sti u Dvercu.

Vatrogasna zajednica gra-da Zagreba okuplja 6000

dobrovoljnih vatro-gasaca u 57 dobro-voljnih vatroga-snih društava te 390 profesionala-ca, od kojih su 343 operativna vatro-

gasca. Ima li Zagreb dovoljno vatrogasaca

“Pokazala sam im što žena može”

Nazorovo odmaralište

Katica Valečić prva je žena ko-ja je završila vatrogasnu školu, prva inženjerka zaštite od po-žara i prva vatrogasna sutkinja u bivšoj državi. U vatrogastvu je 40 godina, od toga 28 pro-fesionalni vatrogasac.- Kod prvog požara muškar-cii su rekli: Što ova žena tu ra-di? Tad se u meni rodio dišpet i pokazala sam im što mo-gu. Sad radim s mladima, pri-premam ih za natjecanje u Šibeniku.

Zlatko Križanić smatra da je rad s mladima preduvjet va-trogastva u budućnosti. Mla-dima treba vlastiti kamp za vježbe i akcije. Stoga moli nadležne da se jedno “Nazo-rovo” odmaralište prepusti nji-ma, a oni bi ga sami uredili i održavali.

Deželićeva bista kod vatrogasacaU želji da se trajno obilježe obljetnice, u dvorište Javne vatrogasne postrojbe prene-sena je bista Đure Deželića, a bit će otkrivena 1. listopada, kad je prije točno 100 godina utemeljena prva postrojba na toj lokaciji. Po želji predsjedni-ka Malčića, kiparica Maja Re-berski izlila je skulpturu “Na-valna grupa u akciji”, a također će se postaviti u dvorištu.

Katarina Butković[email protected]

Vatrogasci jedine organizirane snageZagrebački vatrogasci, uz svakodnevne intervencije, osposobljavaju profesionalce za spašavanje ljudi ispod ruševina i pružanje prve pomoći po nacionalnim programima

Zagrebački vatrogasci imaju 3280 intervencija godišnje, devet dnevno

Temu o vatrogascima komentirajte na

www.online-zagreb.hr

518. svibnja 2010.zagreb.hr aktualno

i dovoljno postaja, pitali smo Mladena Malčića.

- Vatrogastvo je u Zagrebu do-bro organizirano i opremljeno, ali da bi bilo još efikasnije, po-trebni su nam 270 profesional-nih vatrogasaca i tri nove posta-je, u Sesvetama, Podsljemenu i Novom Zagrebu. Zagreb se ši-ri. Sesvete su od negdašnjeg se-la prerasle u grad sa 85.000 sta-novnika. Uspjeli smo obnovi-ti vozni park, pa od ukupno 60 vozila imamo 40 novih. Nedo-staju nam još 55-metarske au-toljestve, a to bi nam Grad mo-gao pokloniti za rođendan - šali

se Malčić. Zlatko Križanić govori o am-

bicijama u vatrogastvu, ponu-kan elementarnim nepogoda-ma u svijetu.

- Zagreb nema civilnu zašti-tu, vojske je nedovoljno, jedi-ne organizirane snage su va-trogasci. Zato osposobljavamo svoje profesionalce za spašava-nje ljudi ispod ruševina, a uz tu obuku idu i ITLS-certifikati za pružanje prve medicinske po-moći. Osposobit ćemo 150 lju-di koji će biti raspoređeni u 17 grupa, da bi mogli djelovati po svim četvrtima.

Mladen Malčić

Sini

ša Je

mbr

ih/ J

avna

vat

roga

sna

post

rojb

a

Sini

ša Je

mbr

ih/ J

avna

vat

roga

sna

post

rojb

a

Sve dojave primaju se u Savskoj 1

Sve dojave građana primaju se u Vatrogasnoj postrojbi gra-da Zagreba u Savskoj 1. Njezi-ni profesionalci izlaze na teren, a ako se radi o većoj interven-ciji, pozivaju se i članovi dobro-voljnih društava raspoređeni na pet lokacija u gradu: u Centru, Jankomiru, Žitnjaku, Novom Za-grebu i Dubravi.

Za 60 sekundi spremni

Vatrogascima je potrebno naj-više 60 sekundi da se s tavana, gdje dežuraju, spuste niz stup, obuku opremu, od kacige do či-zama, i uskoče u već pripremlje-no vozilo. U prosjeku na opoža-renu lokaciju stižu za sedam do osam minuta, a ako je lokacija znatnije udaljena, krajnji rok je 15 minuta.

Nije bilo dana bez požara u stanuSrednji požar gasi gasni vlak ko-ji se sastoji od zapovjednog, na-valnog i visinskog vozila te au-tocisterne, kojima upravlja 13 do 14 vatrogasaca. Naši sugovornici

kažu nam da prije petnaestak godina nije bilo dana da nije bi-lo požara u stanu. Sad se broj požara i tehničkih intervencija gotovo izjednačio, jer je stano-vanje modernizirano.

Noćni požari teži su za gašenje

Najviše požara izazovu stare elektroinstalacije u zatvorenim prostorima, a na otvorenom je požara najviše zbog bacanja opušaka i spaljivanja korova. Više je požara radnim danima i danju, ali su noćni teži za gaše-nje, jer se kasnije primijete.

Kakav mora biti vatrogasacVatrogasci moraju biti hrabri, lukavi, pametni i zdravi. Najče-šće dolaze iz obitelji u kojoj su i pradjedovi bili vatrogasci, a u dobrovoljnim su vatrogasnim društvima već od sedme go-dine. Kasnije upisuju vatroga-sne škole, ali dolaze i s drugim zanimanjima. No, pravi se va-trogasac postaje u praksi. Pr-vi je požar svima najteži i naj-dulje se pamti, ostali su rutina. Uvijek je ista samo ljubav pre-ma ljudima.

U fokusuMedalja za životno djelo dodijeljena je Toniju Lozaru

Toni Lozar, zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Zagreba, u povodu Sv. Florijana, zaštit-nika vatrogasaca i 80. obljetnice Zajednice, do-bio je Medalju grada Zagreba za životno djelo, još jedno u nizu priznanja. Kaže skromno da je samo nositelj te medalje, a da su je zaslužili svi vatrogasci, i profesionalni i dobrovoljci. U vatro-gastvu je od davne 1974. godine, kada je zapo-čeo u DVD-u Samobor, da bi potom radio u va-trogasnoj brigadi Policijske uprave zagrebačke, a u ratnim godinama obučavao je interventne postrojbe. Želi još dugo raditi, jer vatrogastvo je njegova velika ljubav, a najviše ga veseli rad s mladima koji u venama nose ljubav prema bli-žnjem i tradiciju vatrogastva.

6 18. svibnja 2010.zagreb.hrintervjuintervju

Jedan je od najmlađih gradskih ureda - prvi su revizijski timovi počeli raditi u veljači 2006. godi-ne. Cijelo ga vrijeme prate etike-te vezane uz neovisnost rada. Sad je ponovno u središtu zanimanja jer njegove aktivnosti pred uklju-čenim kamerama i mikrofonima proučavaju članovi lani osnova-nog skupštinskog Odbora za kon-trolu. Riječ je o Gradskom kontrol-nom uredu, čiji je pročelnik od pr-voga dana mr. sc. Mirko Herak.

Zavisan, Bandićev kontrolni ured - samo su neki od komen-tara kad se spomene vaš ured. Zašto takva percepcija?

- Mi ovisimo jedino o Zakonu. Potpuno smo neovisni o proce-su koje revidiramo. Bilo bi done-kle shvatljivo kad bi nam takve etikete prišio netko tko nema in-formacija o našem ustrojstvu, na-čelima… No, takve ocjene dola-ze ponajviše od onih koji sudjelu-ju u gradskoj vlasti ili bi to htjeli. Zato smo, primjerice, za članove skupštinskog Odbora za kontro-lu pripremili materijale i tablice iz kojih jasno mogu iščitati koja je naša uloga i koje su nam ovlasti.

Da bi članovi Odbora podrobni-je upoznali način rada Gradskog kontrolnog ureda, kontinuira-no im dostavljamo dokumente, propise temeljem kojih je ustro-jena unutarnja revizija u grad-skoj upravi i svim tijelima držav-ne uprave - ministarstvima, akte kojih se službenici Gradskog kon-trolnog ureda moraju pridržavati u svom radu - Povelju unutarnjih

Lijepe nam etikete jer ne neovisnost - Ovisimo samo o poštivanju zakona. Naša se neovisnost ogleda

Nije mi jasno zašto nekome smeta što radimo po nalogu proračunskog novca. Rezultati našeg rada brojne su preporuke o

Dajana Kos Buč[email protected]

Nismo imali ni jednu pritužbu građana na rad našeg ureda - mr. sc. Mirko Herak, pročelnik Gradskog kontrolnog ureda

revizora Grada Zagreba, Kodeks strukovne etike unutarnjih revi-zora u javnom sektoru, metodo-logiju rada. Inače, naš je zadatak sukladno Zakonu o sustavu unu-tarnjih financijskih kontrola u jav-nom sektoru, po nalogu gradona-čelnika, obaviti unutarnju financij-sku kontrolu ili unutarnju reviziju gradskih upravnih tijela, mjesne

samouprave, ustanova čiji je Grad osnivač. Naglašavam da kolege u državnoj upravi također rade is-ključivo po nalogu čelnika prora-čunskog korisnika, a to su ministri, ravnatelji... Ne znam zašto je svi-ma trn u oku što radimo po nalo-gu gradonačelnika - pa gradona-čelnik ima pravo i obavezu pratiti trag proračunskog novca.

Etički kodeks - pošten, neovisan, stručan, objektivan, povjerljiv...Etički kodeks propisuje osnovna načela strukovne etike kojih se u obavljanju poslova moraju pridržavati unutarnji i državni revizori te inspektori. Za unutarnje re-vizore to je integritet/pošte-nje, neovisnost, stručnost, objektivnost, povjerljivost - čuvanje tajnosti podataka, nepristranost - izbjegavanje sukoba interesa te ponaša-nje i odnos s drugima. Od državnih se revizora traže

odgovornost, javni interes, po-štenje, neovisnost, objektiv-nost, nepristranost i kompe-tentnost. Inspektori državnog inspektorata dužni su kao služ-benu tajnu čuvati dokumenta-ciju, činjenice i podatke utvrđe-ne u inspekcijskom postupku. Može ih se dati samo sudovi-ma i tijelima koja vode prekšaj-ni postupak te drugim držav-nim tijelima na njihov obrazlo-ženi pisani zahtjev te za sudske i upravne postupke.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

718. svibnja 2010.zagreb.hr intervjuintervju

naših aktivnosti i neke kadrovske i organizacijske promjene. U no-vinama ovih dana možemo čitati da se uhićuju akteri u aferi proda-je gradskih stanova.

Jeste li zadovoljni dosad obavljenim poslom? Neka-ko nam se čini da je vrlo malo prijava s obzirom na broj afera o koji-ma svakodnev-no slušamo.

- Da imamo razloga biti za-dovoljni, po-tvrdili su nam i kolege iz Beča, s kojima izvrsno surađujemo i koji imaju bogata iskustva u tom poslu. Ustvari, od njih smo na neki način preslikali ured, pa kad upravo oni koji su nam uzor ta-ko ocjenjuju naš rad, zadovoljni smo. U četiri godine obavili smo 45 unutarnjih revizija u kojima su revizori dali ukupno 189 preporu-ka za unapređenje poslovnih pro-cesa. Nismo imali ni jednu prituž-bu građana na rad našeg ureda. Ni na jedno izvješće nismo dobi-li primjedbu.

Zašto ste tako zatvotreni pre-ma javnosti? Ako gradonačelnik

shvaćaju u tome da smo potpuno neovisni o procesu koje revidiramo. gradonačelnika - pa njegovo je i pravo i dužnost da prati tijek poboljšanjima poslovnih procesa, kadrovske promjene...

Izravno odgovorni gradonačelniku

Grad Zagreb je ustrojio Grad-ski kontrolni ured koji je izrav-no odgovoran gradonačelni-ku. U ministarstvima je ustro-jena unutarnja revizija koja je izravno odgovorna ministru ili ravnatelju (čelniku korisni-ka proračuna). Kontrolni ured radi prema Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kon-trola u javnom sektoru RH te prema Povelji unutarnjih re-vizora Grada Zagreba. Držav-ni ured za reviziju radi po Za-konu o državnoj reviziji. On je samostalno državno tijelo koje o svojem radu izvješćuje Hrvatski sabor. Inspektor Dr-žavnog inspektorata u obav-ljanju inspekcijskog nadzora samostalan je te vodi postu-pak i ima ovlasti koje su utvr-đene Zakonom o Državnom inspektoratu.

Mogu li se i građani javiti na vašu adresu?

- Dapače, mi djelujemo i po za-htjevima građana. U 2009. i 2010. postupano je po 11 predstavki građana. Lani je obavljena je 51 kontrola, od kojih osam prema predstavkama, a u 2010. do svib-nja obavljeno je 18 kontrola, od kojih su tri predstavke građana upućene izravno Gradskom kon-trolnom uredu ili gradonačelniku, koji ih nama prosljeđuje.

Što se događa nakon što vaš ured ustanovi nepravilnosti? Svima su poznate priče o “zlat-nim WC-ima”, afere oko proda-je gradskih stanova, problema s javnom nabavom, događanja u Zagrebačkim cestama, Puč-kom otvorenom učilištu, Zagre-bačkom športskom savezu…

- Svi službenici Gradskog kon-trolnog ureda završili su edukaci-ju u Ministarstvu financija i stekli ovlaštenje za obavljanje unutar-njih revizija u javnom sektoru. Na-kon što naši timovi ustanove da se, recimo, nije poštivala proce-dura, pišemo preporuke za otkla-njanje nepravilnosti. Preporuke pročelnici redovito prihvaćaju, a sami određuju službenike i roko-ve njihove provedbe. Rezultat su

Nove koncepcije upravljanja Aktivnosti Kontrolnog ureda do lani su se odvijale u skladu s dva ključna strateška dokumenta - Strategijom razvoja sustava unu-tarnjih financijskih kontrola u Gra-du Zagrebu i Strategijom razvoja kapaciteta Gradskog kontrolnog ureda.

- Te strategije dobro su prihvati-li Središnja harmonizacijska jedini-ca u Ministarstvu financija i pred-stavnici Europske komisije, Uprave za proračun (DG Budget), tijekom promatračkih misije za Poglavlje 32. Početkom ove godine analizira-li smo razinu ostvarenja zacrtanih

ciljeva i potaknuli izradu nove stra-tegije. Ona će odrediti drugu fa-zu uspostave sustava unutarnjih financijskih kontrola u gradskim upravnim tijelima u kojoj će glav-ni cilj biti decentralizacija funkcija koje su bile izgrađene i objedinje-ne u Gradskom kontrolnom uredu. Tijekom sljedećeg posjeta pred-stavnika Europske komisije očeku-jemo pozitivne komentare na na-pore koje Grad ulaže u usvajanje novih upravljačkih koncepcija, što je u konačnici usmjereno izravno na unapređenje usluga građani-ma - kaže pročelnik Herak.

Zagrebački Kontrolni ured izvrsno surađuje s bečkim kolegama, a naš je Ured i ustrojen po uzoru na bečki

ima pravo pratiti trag prora-čunskog novca, onda to ima-mo i mi, koji ga punimo!?

- Naš kodeks propisuje kako se trebamo ponašati. Ponosan sam što nikad iz našeg ureda nije otišla neka informacija u medije o sluča-ju koji je predmet naše kontrole. Naše je najvažnije načelo - nače-lo povjerljivosti. Mislim da nika-ko ne bi bilo u redu putem medi-ja suditi o nekom slučaju proslije-đenom MUP-u ili DORH-u. Istog načela pridržavaju se i kolege u svim državnim upravnim tijeli-ma te tijelima lokalne i regional-ne samouprave.

Procurilo je u medije da se razilazite s gradonačelnikom i

da vas iseljava iz ureda u Šubićevoj?

- Nasmijali su me tekstovi o tome, jer je bila riječ samo o najobičnijem nes-porazumu. Ideja je da se privremeno

na prvom katu smje-sti Ured za energetiku.

Nigdje ne selimo.Donedavno je u opse-

gu poslova vašeg ureda bio i Zagrebački holding, više nije - zašto?

- U Holdinga je ustrojena Služba za internu reviziju i kontrolu koju vodi Ivan Mihić. Dvoje naših služ-benika prešlo je u Službu, a po-mogli smo i u edukaciji. Logično je da vodstvo tvrtke želi i ima re-viziju i kontrolu u tako velikom su-stavu. Ustrojavanjem Službe uma-njena je potreba za kontrolama Gradskog kontrolnog ureda u Za-grebačkom holdingu.

Rad Gradskog konrolnog ureda komentirajte na

www.online-zagreb.hr

8 gradski uredi 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Uspornici, stavi pa ukloni!Ima slučajeva da za istu ulicu građani traži da se postave uspornici, a jednako ih je i protiv toga. Još je gore kad se odluče za postavljanje stupića, a ubrzo zatraže njihovo uklanjanje

Posljednji primjeri iz dijela La-ništa neposredno uz Arenu go-vore o kompleksnosti surad-nje građana i Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgrad-nju grada. Dok je Grad plan-ski i dokumentima lijepo osmi-slio izgled velebnog objekta s popratnom infrastrukturom, u svakodnevnom životu stanovni-ka Laništa nije sve idealno. Žale

se građani na nedostatak par-kirnih mjesta u vrijeme velikih spektakala u Areni, ali i na moto-riste koji se žele dokazivati broj-noj publici.

Da bi riješili probleme, a po-štujući proceduru, uputili su po-sredstvom Vijeća Gradske če-tvrti u Gradski ured za prostor-no uređenje i izgradnju zahtjeve za postavljanje stupića i klame-rica te uspornika, tj. ležećih po-licajaca. No, dok jedni žele nji-hovo postavljanje, neki drugi iz

istog naselja traže njihovo skida-nje. U Gradskom uredu ima više slučajeva da za istu ulicu dio gra-đana traži da se postave uspor-nici, a pritom ih je toliko i pro-tiv toga.

Još su gori primjeri kad se gra-đani odluče za postavljanje stu-pića, a nakon samo mjesec dana predomisle se i zatraže njihovo uklanjanje. Takvi su zahvati vrlo skupi. Postavljanje jednog stupi-ća stoji 800-900 kuna, klamerice oko 500 kuna, a uspornika 550

do 15.000 kuna po metru, ovi-sno o veličini i širini prometnice. Koliko po Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ima te urbane opreme, teško je reći.

- Mi u Uredu moramo uva-žavati želje građana - govore nadležni.

Prometni pak stručnjaci tvr-de da Pravilnik o prometnim znakovima nije dobar te da bi se više trebalo uvažavati mišljenje stručnjaka, a manje građana.

Sanja [email protected]

Vijeće gradske četvrti na inicijativu građana predlaže Uredu za izgradnju postavljanje uspornika

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Deset posto manje od komunalnog doprinosa

Nastavlja se stagnacija gra-đevinskih projekata u 2010. godini, a time je manji i pri-ljev u gradsku blagajnu od komunalnog doprinosa. Kako ističe pročelnik Grad-skog ureda za graditeljstvo Davor Jelavić, kriza je zako-čila investitore koji su plani-rali nešto graditi, a zato ne-ma ni prihoda. Zasad je ot-prilike deset posto manje zahtjeva od investitora ne-go u isto vrijeme prošle go-dine, a time i toliko manje priljeva u gradsku blagajnu. No, građevinska sezona tek počinje.

Nema više kioska bez dozvole za postavljanje

Taksisti žele iste propise u cijeloj zemlji

Prometnice čekaju zbog imovinsko-pravnih odnosa

Za sezonske terase 26 do 52 kune po kvadratu

Puno je više reda u gradu ot-kako je uvedeno Povjerenstvo za kontrolu pokretnih napra-va, odnosno kioska. Iako Ured za izgradnju izdaje dozvole za postavljanje kioska, u gradu je bilo puno kioska bez rješenja. No, tome se stalo na kraj.

Prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu koncesi-je za taksi izdaje lokalna zajed-nica, a u Zagrebu je to Ured za prostorno uređenje i promet. Taksisti su tražili da se propisi o njima donose na razini drža-ve, radi ujednačenosti.

Da bi se nastavila gradnja ka-pitalnih prometnica, Grad mo-ra riješiti niz imovinsko-prav-nih odnosa. To se odnosi na Branimirovu ulicu, Radničku cestu, Sveučilišnu aleju, Prisav-lje, Aveniju Većeslava Holjevca te Slavonske aveniju.

Naknada za sezonsko postavlja-nje terasa plaća se mjesečno: za prvu zonu 52 kune po metru če-tvornom, za drugu 43, za treću 34, a za četvrtu 26 kuna. Druk-čiji je cjenik za godišnju nakna-du - tad su cijene 19 do 38 kuna mjesečno po kvadratu.

918. svibnja 2010.zagreb.hr ured za izgradnju

Za javne ceste i cestovne objekte 225 milijunaGradnja velikih infrastruktur-nih objekata zbog recesije i lo-šijeg punjenja gradske blagaj-ne ove je godine nešto spori-ja. Realno je očekivati radove na izvanrednom održavanju i preuređenju triju raskriž-ja s kružnim tokom prome-ta u Kišpatićevoj i Kustošijan-skoj. Za održavanje javnih ce-sta i cestovnih objekata na

području grada ove godine planirano je 225 milijuna ku-na. Od toga će se za redovno održavanje izdvojiti 152 mili-juna, za izvanredno 67 mili-juna, a za vodoprivrednu na-knadu, tehničku dokumenta-ciju i slično šest milijuna kuna. Manjim će se radovima asfalti-rati barem 40 kilometara kol-nika u punom profilu.

Po građevinsku i lokacijsku do-zvolu građani se moraju uputiti u Gradski ured za prostorno ure-đenje, graditeljstvo, izgradnju, komunalne poslove i promet. Taj ured odlučuje i o postavlja-nju terasa ugostiteljskih objek-ta na javnim površinama, a po-stavljanje nadstrešnica za javni gradski prijevoz, održavanje jav-ne rasvjete, postavljanje rekla-ma i klima-uređaja, ali i plaćanje komunalne naknade te kazni za nepravilno vođenje kućnih lju-bimaca također su u nadležno-sti tog megaureda. - Zadovoljni smo suradnjom s

građanima. Zahtjeve za građe-vinske i lokacijske dozvole, pri-mjerice, rješavamo u najkraćem mogućem roku, sad je to uhoda-na procedura i nema čekanja - ističe pročelnik Davor Jelavić.Ako želite da sve teče glatko pri izdavanju građevinske dozvole za gradnju kuće, morate preda-ti dokaz da imate pravo graditi na određenoj nekretnini, glav-ni projekt u četiri primjerka, s potvrdama kad je to određeno, potvrdu o nostrifikaciji i popis stranaka. Ovih dana Ured najviše posla ima s izdavanjem dozvola za te-rase kafića. Zbog krizne godine i zakona o pušenju, gradski su oci donijeli Pravilnik o izmjenama

Pravilnika koji određuje kriterije za zakup i naknadu javnih povr-šina. Naknada je 2009. smanje-na u odnosu na 2008. godinu 30 posto. To znači da će i ove go-dine smanjena naknada privući više novca u gradsku blagajnu. Lani je Grad od te stavke upri-hodovao oko 7,4 milijuna kuna. Koliko će tko za terasu morati platiti, ovisi o zoni u kojoj je te-rasa, površini koju zauzima i vre-menu u kojem se koristi. Ove go-dine dopušteno je zauzimanje parkirališnih mjesta, ali i postav-ljanje ograda oko tih terasa. Iako se tako s jedne strane gradska blagajna puni, građani se žale da su im sad u centru grada zatvo-reni mnogi nogostupi.


Terase donose prihod, ali zauzimaju nogostupe

Prigovori na kazne u 25 posto slučajeva

Komunalni i prometni re-dari u najneposrednijem su kontaktu sa Zagrepčanima. Oni se brinu za poštivanje komunalnog reda i promet-nih propisa. Neki se građa-ni žale da je 80 komunalnih redara premalo u odno-su na 800 tisuća stanovni-ka i čak 17 gradskih četvrti. I, dok jedni stalno priziva-ju komunalce, drugi se na njih vrlo često ljute. Redari za prekršaje na licu mjesta uspiju naplatiti 20-25 posto mandatnih kazni. Oni koji to ne žele platiti odmah idu na prekršajni sud, na koji se u 25 posto slučajeva izjavlju-je prigovor.

Zahtjeve za građevinske i lokacijske dozvole rješavamo u najkraćem mogućem roku - pročelnik Davor Jelavić

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZlataMoja su isku-stva s gradskim službenicima dobra. Neki su

od njih ljubazniji, drugi manje ljubazni

RobertU situaciji kad je u cijeloj ze-mlji kriza i teš-ko se živi, teško

da možete očekivati da vam se službenici smiješe

EdiOvisi gdje se zateknete, kod kojeg birokrata morate poku-

cati na vrata. Najčešće vaš šeću po principu brigo moja prijeđi na drugoga

DaliborJadan onaj tko mora po ne-kakve dozvo-le poput gra-

đevinske. I kad su papiri potpu-no čisti, uvijek nešto nedostaje i morate čekati tjednima

BenjaminTak-tak, ako me pitate kako sam zadovo-ljan s gradskim

službama. Ostale su i gore. Kao da im je teško čovjeku dati pra-vu informaciju

VedranaNisam zado-voljna, u grad-skim službama mogli bi biti

malo ljubazniji, moja je ocjena samo dobar

Anketa

10 događaji 18. svibnja 2010.zagreb.hr

AntonijaHtjela bih ići u medicin-sku školu i

evo imam upute pa ću ih proučiti

FilipMene zani-ma “Ruđer” pa sam došao vi-

djeti što nudi. Akcija je odlič-na, jer ćemo se lakše odlučiti

IvanaUzela sam sve kataloge ko-ji me zanimaju.

Dobro je što smo razgovarali s učenicima i profesorima

IvanaZanima me medicin-ska, a sa-

znala sam da je u toj ško-li odlično

IvanaObilazim štandove svih gimna-

zija, a vjerojatno ću upisa-ti opću

Anketa

Priprema za stvarni život

Ana Marija Alpeza, učenica Medicinske škole, rekla nam je koliko je akcija njoj pomo-gla prije tri godine:- Pomogla mi je utoliko što sam znala koje ću predmete imati i koliki je prag, no nit-ko nije govorio o praksi. Ni-smo bili pripremljeni na ljud-ske drame u bolnicama, na umiranje i bol. I o tome treba govoriti.

O školama se pričaMladima nije svejedno u koju će se školu upisati. Kažu da postoji razlika iz-među gimnazije i gimna-zije, strukovne i strukovne. Biraju škole gdje se, osim učenja, njeguju i druge ak-tivnosti, škole u kojima po-stoje razmjene s inozem-stvom, škole koje svoje učenike vode na izlete i daju im dodatna obrazo-vanja i gdje je praksa kvali-tetnija. Neke privatne ško-le svoje učenike trećih ra-zreda već sad pripremaju za polaganje državne ma-ture, pa je i to jedan plus više. To su prije svega pri-vatne gimnazije. Na važ-nom su mjestu pošte-ni odnosi prema učenici-ma, ali i prema roditeljima. Sve to se, najčešće, prenosi usmenom predajom. (kb)

Đaci strukovnih škola uvjeravali su one ispred gimnazijskih štandova da je bolje odmah imati kruh u rukama

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Akciji se odazvalo više od 11.000 osmašaDamir Brčić, profesor grafič-kog dizajna i akademski sli-kar, jedan je od organizatora akcije “Dojdi osmaš, Zagreb te zove”.- Akcija od početka opravda-va svoje postojanje. Djeca do-laze sama, s roditeljima ili na-stavnicima i informiraju se o željenoj školi, ali i zanimanji-ma ako biraju strukovne škole.

Na štandovima ih čekaju stariji srednjoškolci i profesori koji su spremni odgovoriti na svako pitanje, tako da se već tad raz-bijaju možebitne predrasude i strahovi. Bilo ih je oko osam ti-suća iz Zagreba i tri i pol tisuće iz Zagrebačke županije. Dobro bi bilo da se nešto slično orga-nizira u ostalim gradovima po cijeloj Hrvatskoj.

11događaji18. svibnja 2010.zagreb.hr

Književnik i profesor Zoran Fe-rić strpljivo je osmašima odgo-varao na sva pitanja vezana uz XVIII. gimnaziju.- Što im govorite?- Kažem im da naša škola ima kvalitetne programe, da u njoj vladaju fer odnosi prema dje-ci i roditeljima, da nema nasi-lja, da putujemo itd.

Pripreme za matematiku

U Pučkom otvorenom učili-štu (Ulica grada Vukovara 68) od 19. do 25. svibnja održat će se pripreme iz matemati-ke za upis na fakultete i viso-ke škole, u trajanju od 36 sa-ti. Obavijesti o upisu mogu se dobiti u Upisnom uredu rad-nim danom od devet do 17 sati, subotom od devet do 13 sati te na tel. 600-3000, 600-3001. (kb)

Stipendije za sva obrtnička zanimanjaRozana Filipović Baljak, ruko-voditeljica Ureda za obrazo-vanje u Obrtničkoj Komori Za-greb, te Ana Rašić, suradnica za obrazovanje, promovirale su šezdesetak obrtničkih za-nimanja bez kojih ne može funkcionirati ni jedna usta-nova u gradu jer, kako kažu, u svakoj kući moraju biti isprav-ne elektroinstalacije, grijanje,

telefoni itd. Komora se bori da te trogodišnje škole, s moguć-nošću napredovanja do maj-storskog ispita, steknu još jed-no pravo - polaganje državne mature. Svi osmaši koji izabe-ru obrtnička zanimanja, a po-sebno industrijsko-strojarsko i graditeljsko usmjerenje, imat će pravo na stipendiju i brzo uključivanje u procese rada.

Gimnazija ili strukovna škola - pitanje je sadNa sedmoj akciji “Dojdi osmaš, Zagreb te zove” predstavila se 61 srednja škola, a cilj je bio pomoći osmašima i njihovim roditeljima u odabiru za njih najbolje

- Tko bi tu bio pametan, pa tu je 60-ak srednjih škola, a ja samo mislim kako da ispravim mate-matiku - govorio je Igor noseći pune ruke brošura koje će do-ma prelistati.

To je jedino što su budući srednjoškolci i mogli učiniti, jer ovogodišnja, sedma akcija “Doj-di osmaš, Zagreb te zove” bila je bogata ponudama više nego ikad. Osim mnoštva kataloga s uputama, neke su škole nudile

i svoje proizvode, a na pozorni-ci su prikazivane modne revije, uz pjesmu i svirku nekih budu-ćih zvijezda. Cilj je bio pomoći osmašima da odaberu školu koja im najviše odgovara, ali i privući najbolje učenike u svoje klupe. Da odaberu najbolje, osmašima je poželio i gradonačelnik Milan Bandić, koji ih svake godine po-sjeti na Trgu bana Jelačića.

Većina osmaša vrzmala se oko gimnazijskih štandova, dok su ih đaci strukovnih škola uvjeravali da je bolje odmah imati kruh u rukama. Slične upute stizale su i

sa štanda gradske komore, ko-ja ih je upućivala na 60 obrtnič-kih zanimanja bez kojih Zagreb ne može. Umjetničke škole po-kazivale su dizajnirane predme-te, od šalica do haljina, a privat-ne škole tvrdile da je najbolje baš u njima, jer su razredi ma-li i svakom se učeniku pristupa individualno.

Jedno je sigurno, akcija je opravdala svoje postojanje, jer je odabir prave škole predu-vjet pravog zanimanja, a ono što čovjek s ljubavlju radi, radi najbolje.

Katarina Butkovićkatarina [email protected]

Učenike zanimaju i privatne škole

Veliko je bilo zanimanje i za pri-vatne škole. Na štandu Jezično--informatičke gimnazije Svijet i Privatne ekonomsko-informa-tičke škole bila je gužva. Rav-nateljice Marija Šarić i Ana Pi-njušić s učenicima osmašima su opisivale prednosti tih ško-la: imaju male razrede i svakom učeniku poklanjaju punu po-zornost, a u školi vladaju prija-teljski odnosi. Teži predmeti se rade s profesorima i poslije na-stave, pa kod kuće nema puno učenja. Imaju i terensku te pro-jektnu nastavu. Idu i na izlete, a dva su čak uračunata u cije-nu nastave.

Fer odnosi u XVIII. gimnaziji

Zanimljiva prezentacija Škole za primaljeInes, Mateja i Zorka s profe-soricom Majom osmašima su vjerno prezentirale Školu za primalje. Zajedno su držale novorođenče načinjeno od ra-znobojnih balona, a u ustima su imale crvene dude. Govo-rile su o najčudesnijem i naj-sretnijem događaju u povije-sti ljudskog roda, rođenju no-vog života. Stoga nije čudila velika gužva na štandu.

12 gradom, gradom 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Veselo za Zagrebov rođendanMarkov sajam, mjuzikl “Za dobra stara vremena”, procesija, festival bluesa, Floraart, plesnjak na nekoliko trgova, sportske manifestacije... obilježit će ovogodišnju proslavu Dana grada Zagreba

Kao i prošlih godina, svečano obilježavanje Dana grada Za-greba počet će 20. svibnja Mar-kovim sajmom na Trgu bana Je-lačića. Potom slijedi nešto što proteklih godina nismo gledali - mjuzikl “Za dobra stara vremena” u Areni. U Saxu će se odvijati Za-greb international blues festival pa će svi koji vole tu vrstu glaz-be doći će na svoje. Na sam Dan grada Zagreba, na svečanoj sjed-nici u Gradskoj skupštini, dodije-lit će se Nagrade grada Zagreba, a potom će od katedrale prema Kamenitim vratima krenuti sve-čana procesija u sklopu tradicio-nalne svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata.

Novosti su u proslavi rođen-dana grada javne manifestacije povezane s vaterpolskim prven-stvom i veliki plesnjak u centru grada s motom Plesom protiv na-silja. Plesat će se u Tkalčićevoj, na Trgu bana Jelačića, Cvjetnom tr-gu, Kvatriću i Zrinjevcu.

Floraart je nezaobilazan u tra-diciji obilježavanja Dana grada, a ove će godine trajati od 26. do 31.

svibnja. Uklopit će se tu i prosla-va nekoliko obljetnica zagrebač-kih vatrogasaca i Crvenih koralja, Croatia Karate Cup, odbojkaški trofej Zagreba te 57. Zagiping.

Osim tradicionalnih priredbi, očekuju nas, kako vidimo, i nove, a sve to za 20 posto manje nov-ca, rekao je gradonačelnik Milan Bandić predstavljajući ovogodiš-nji program.

PROGRAM ZA DAN GRADA ZAGREBA ČETVRTAK, 20. 5.TRG BANA JOSIPA JELAČIĆAMarkov sajam - cjelodnevnoARENA ZAGREB20.00 Za dobra stara vremenaKLUB SAXZagreb international blues festival21.00 Greg Koch trio, SAD, Nebo & the Downstrokes

PETAK, 21. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA Markov sajam - cjelodnevno 12.00 Nastup limenog orkestra19.30 Europsko prvenstvo u vaterpolu 2010. (izvlačenje grupa) Stereo MC’S (koncert u nastavku izvlačenja)STAROGRADSKA VIJEĆNICA13.30 Svečana sjednica vatrogasaca grada Zagreba BOĆARSKI DOMHrvatski sajam nogometa 2010. 12.00 Svečano otvorenje Sajma13.00 Otvorenje izložbe Povijest hrvatskog nogometa20.00 KoncertTijekom dana: niz stručnih predavanja, demonstracija, promocija i ostalih događanja

KLUB HARD PLACEZagreb international blues festivalGreg Koch - Fender Workshop

SUBOTA, 22. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆAMarkov sajam - cjelodnevno12.00 Zajednica folklornog amaterizma Grada Zagreba Nastup KUD-ova 20.00 Prijenos nogometne utakmice Champions League(videoprijenos završne utakmice)BOĆARSKI DOMHrvatski sajam nogometa 2010.11.00 Turnir Red Bull Street Style21.00 Prijenos utakmice DVORIŠTE JEDINSTVA/ MOČVARA Zagreb international blues festival 21.00 Candye Kane Nedjelja, 23. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆAMarkov sajam - cjelodnevno VATROSLAV LISINSKI20.00 50 godina Crvenih koralja BOĆARSKI DOMHrvatski sajam nogometa 2010.Tijekom dana: niz stručnih predavanja, demonstracija, promocija i ostalih događanja20.00 Koncert

PONEDJELJAK, 24. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA9.00-18.00 Street Soccer Academia Cup

UTORAK, 25. 5. TRGA BANA JOSIPA JELAČIĆA 10.00-22.00 9. Festival jednakih mogućnosti BUNDEK (pozornica na pontonu)19.30 Floraart - svečano otvorenjeAnsambl LADO

SRIJEDA, 26. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA10.00-22.00 9. Festival jednakih mogućnosti BUNDEK16.00-21.00 Floraart

ČETVRTAK, 27. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA10.00-22.00 9. Festival jednakih mogućnostiBUNDEK 16.00-21.00 Floraart

PETAK, 28. 5. STROSSMAYEROV TRGLjeto na ŠtrosuBUNDEK16.00-21.00 FloraartTRG BANA JOSIPA JELAČIĆA12.00-18.00 Dan studentskog sporta 19.00 5. Red Rock Arts & Crafts Festival Melanie Storm, MassimoDan oružanih snaga

SUBOTA, 29. 5. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA

11.00-12.30 Dječja Alka 21.00 Dancing in the street/Plesom protiv nasilja Mega Studio 54 CVJETNI TRG, KVATRIĆ, TKALČA, ZRINJEVAC11.00-14.00 Dancing in the street/Plesom protiv nasilja 18.00-1.00 Dancing in the street/Plesom protiv nasilja STROSSMAYEROV TRGLjeto na ŠtrosuBUNDEK16.00-21.00 Floraart

NEDJELJA, 30. 5. TRGA BANA JOSIPA JELAČIĆA12.00 Zajednica folklornog amaterizma Grada Zagreba Nastup KUD-ovaSTROSSMAYEROV TRGLjeto na ŠtrosuBUNDEK16.00-21.00 FloraartVATROSLAV LISINSKI20.00 Zagrebačka filharmonija & Oliver

PONEDJELJAK, 31. 5.DAN GRADA ZAGREBASTROSSMAYEROV TRG Ljeto na ŠtrosuSTARA GRADSKA VIJEĆNICASvečana sjednica Gradske skupštine KAPTOL - KAMENITA VRATA

19.00 Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata

SPORT 29.30. 5.GIMNASTIKA - GK MAKSIMIRSvibanjski turnir

SUBOTA, 29. 5.KAJAK-KANU - KAJAK KANU KLUB MATIJA LJUBEKOtvoreno prvenstvo grada Zagreba 9. memorijalna utrka Matija Ljubek

SUBOTA, 22. 5. KARATE - KK CROATIACroatia Karate Cup

28.30. 5.NOGOMET - NK HRVATSKI DRAGOVOLJACMemorijalni turnir Darka Mateše

28.30. 5.ODBOJKA - ZAGREBAČKI ODBOJKAŠKI SAVEZTrofej Zagreba (m)Trofej Zagreba (ž)

21.23. 5.STOLNI TENIS - STOLNOTENISKI SAVEZ ZAGREBA57. Zagiping


Floraart je nezaobilazan u tradiciji obilježavanja Dana grada

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Od 2000. Dan grada slavi se 31. svibnja

Sve do 1999. godine Dan gra-da Zagreba obilježavao se 16. studenog, u spomen na Zlat-nu bulu Bele IV, kojom Gradec 1242. postaje slobodnim kra-ljevskim gradom. Na sjednici Gradske skupštine 14. prosinca 1999. godine donesena je od-luka da od 2000. Zagreb svoj dan slavi 31. svibnja, na Dan Majke Božje od Kamenitih vra-ta, zaštitnice glavnog grada Hr-vatske. Uz Majku Božju od Ka-menitih vrata vezana je legen-da iz 1731., kad su Kamenita vrata zahvaćena velikim poža-rom, a samim čudom ostala je neoštećena Marijina slika.

13gradom, gradom18. svibnja 2010.zagreb.hr

Najviše za promet, ekologiju i izvrsnost

Kako će Holding iskoristiti EU-fondove

Na trima područjima najviše će se inzistirati kada je riječ o fon-dovima EU-a, a to su promet, ekologija i centar biotehnološ-ke izvrsnosti. No, dobar dio 2,2 milijarde eura za Republiku Hr-vatsku Zagreb bi mogao iskori-stiti i na ime regionalnog razvit-ka i socijalne politike.

U Zagrebačkom holdingu odr-žana je radionica pod nazivom “Mogućnosti financiranja iz EU--fondova”. Predstavljeno je oko 60 različitih europskih fondova, a sada je u planu organiziranje timova koji bi u sklopu tvrtke ra-dili na projektima radi korištenja novca iz tih fondova.

- Ne dopustimo da nam na pu-tu prema Europskoj uniji taktika pojede strategiju, a što može-mo učiniti danas ne odgađajmo za sutra - kazao je gradonačel-nik Milan Bandić komentiraju-ći iskorištavanje pretpristupnih fondova EU-a za grad Zagreb.

Zanemarujući apstraktne for-mulacije koje se naziru iz europ-ske administracije, na primjer kako „konkurirati dobrim pro-jektima u sklopu strukturnih fon-dova“, jedino što je upamćeno

između riječi šefa izaslanstva Eu-ropske komisije Paula Vandore-na jest isticanje dvaju primjera za naš grad: modernizacija že-ljezničkog kolodvora i gradnja biocentra radi unapređenja ra-zvitka biotehnologije. Za signa-lizaciju i drugu opremu na Glav-nom kolodvoru planirano je oko 18,5 milijuna eura, a projekt bi trebao početi sredinom ove go-dine. Interes Europe je u tomu da na važnom željezničkom ko-ridoru budu povećane sigurnost i protočnost vlakova.

Grad Zagreb je dosad isko-ristio 1,37 milijuna eura za

opremanje veterinarsko-sani-tarnog odjela graničnog prije-laza u Zračnoj luci, ali fondove su iskoristile i dvije-tri zagrebač-ke tvrtke. Tako je Agroprotein-ka na trima projektima isposlo-vala više od milijun eura, Fra-garia oko 400.000 i Altpro oko 100.000 eura. Dakako, tu je i ne-koliko udruga, kojima europski fondovi izlaze u susret, kao što su GONG sa 220.000 eura, Vo-lonterski centar sa 85.000. Au-tonomna ženska kuća s blizu 200.000 eura itd.

- Zagreb bi mogao koristiti sredstva iz europskih fondova

za regionalni razvoj, socijalni rad i ruralni razvoj u obliku pot-pora malim i srednjim poduze-ćima, za ulaganja u poduzet-ničku i turističku infrastrukturu - kazala je Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica iz Središnjeg dr-žavnog ureda za razvojnu stra-tegiju i koordinaciju fondova EU-a.

Na pitanje kako bi se Zagreb u pretpristupnoj fazi mogao us-porediti, na primjer, s Ljublja-nom ili Budimpeštom u korište-nja fondova, odgovorila nam je da gotovo ništa ne zaostajemo, da smo 90 posto u igri.


Za Glavni kolodvor 18,5 mil. eura od EU-aZagreb je dosad iskoristio 1,37 milijuna eura za opremanje veterinarsko-sanitarnog odjela graničnog prijelaza u Zračnoj luci. Agroproteinka je na trima projektima isposlovala više od milijun eura, Fragaria oko 400.000, a Altpro oko 100.000 eura

Interes Europe je da na važnom željezničkom koridoru budu povećane sigurnost i protočnost vlakova

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

14 gradom, gradom 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Devet godina postojanja, 30 sni-mljenih filmova i treće mjesto na Međunarodnom filmskom festi-valu djece i mladeži u Grčkoj pri-je pet godina - najkraći je rezi-me rada Filmske grupe Osnovne škole Bartola Kašića i profesori-ce hrvatskoga Marine Zlatarić. U „filmskoj“ ih je 50-ak, a uspje-si su počeli igranim filmom “Sa-mo jedan bod”. Snimali su i spot “Deseta za deset” za prodajnu-humanitarnu izložbu u školi, čiji je prihod doniran Dječjoj bolnici u Gornjoj Bistri. Netom snimlje-nim filmom “Ako želiš pobijedi-ti, ne smiješ izgubiti”, podsjetili su na 75. godišnjicu prvog stri-pa u Hrvatskoj.

- Najveći zalogaj dosad je film o Anni Frank. Iako “Dnevnik Anne Frank” nije u obaveznoj lektiri,

nego je izborna za 8. razred, pita-la sam sedmaše žele li je pročitati. Pročitali su ga i počeli razmišljati zrelije i dublje, a bila je to i prilika za film. Radimo već osam mjese-ci, a scenarij smo mijenjali dese-tak puta. Gledali smo i “Dnevnik

Anne Frank” iz 1959. Naš film bit će poetska priča kroz koju će se provući događaji iz Anninog “Dnevnika” - kaže Marina Zlata-rić, domećući da petaši, njih 27, pripremaju dokumentarno-igra-ni film “Zagreb naj”.

Medijska kultura

- Velika zainteresiranost učeni-ka za filmsku grupu pokazuje da bi trebalo razmisliti o uvo-đenju medijske kulture kao za-sebnog predmeta u škole (u EU postoji). Mediji utječu na sve, a posebno na mlade ko-ji tek formiraju stavove. Tek kao primjer, moji petaši prije početka priprema za film “Za-greb naj” nisu znali tko je Ivan Đikić, ali vam neću reći koli-ko su u detalje znali za neke od samoprozvanih ili umjet-no stvorenih “celebrityja”. No, sad ne samo da znaju tko je on, nego znaju i mnoge dru-ge podatke vrijedne pažnje - ističe voditeljica filmske gru-pe Marina Zlatarić.

Rad na scenariju i knjizi snimanja - filmska grupa OŠ Bartola Kašića na Jarunu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ


Svi su učenici ludi za filmomČak 30 snimljenih filmova i svjetske nagrade rezultat su rada Filmske grupe Osnovne škole Bartola Kašića i profesorice hrvatskoga jezika Marine Zlatarić

15gradom, gradom18. svibnja 2010.zagreb.hr

Udruga Lotos i Veleposlan-stvo Republike Indije u Zagre-bu od 21. do 29. svibnja orga-niziraju Dane indijske kulture “Namaste Indija”. Cilj je po-taknuti jačanje dijaloga kul-tura prikazom bogatstva in-dijske kulture, gastronom-ske, etničke, jezične i vjerske raznolikosti, te da se promiče i razvija prijateljstvo i surad-nja dviju zemalja i njihovih na-roda. Program uključuje ak-tivnosti organizirane na otvo-renom, na Cvjetnom trgu od

21. do 23. svibnja, te u zatvo-renim prostorima u gradu od 24. do 30. svibnja. Uključivat će isječke indijske umjetnosti, kulture, književnosti, tradici-je, glazbe i plesa te humani-tarnu tombolu s bogatim po-klonima namijenjenu udru-zi Butterfl ies iz New Delhija. Ulaz na sve programe je slo-bodan, osim koncerta Balujija Srivastave, slijepog glazbeni-ka na sitaru, i njegova tria, ko-ji će biti 25. svibnja od 20 sati u “Lisinskom”. (tk)

Dani indijske kulture u Zagrebu

Ivo Jelušić na čelo Holdingove skupštine

Otkrivena spomen--ploča Fabijanu Šovagoviću

Predsjednik Skupštine Zagre-bačkog holdinga postat će za-mjenik gradonačelnika Ivo Je-lušić. Odluku planira 18. svibnja donijeti Gradska skupština. Na-ime, budući da gradonačelnik Milan Bandić, kako pišu pred-lagatelji, gradski SDP i koalicij-ski partneri, izbjegava sjednice Skupštine u trgovačkim druš-tvima, vođenje sjednica i druge ovlasti predsjednika Skupštine preuzeo je zamjenik predsjed-nika Skupštine kojeg je izabrala Skupština, a zbog neodazivanja predsjednika Skupštine sjedni-cama nepotrebno se odugovla-či potpisivanje akata Skupštine, čime se otežava njezin rad. (jr)

Spomen-ploču velikanu hrvat-skog glumišta Fabijanu Šova-goviću na njegovoj obiteljskoj kući u Mesničkoj 14 otkrili su dogradonačelnica Jelena Pavi-čić Vukičević, supruga Maja te predsjednik Hrvatskog druš-tva dramskih umjetnika Goran Grgić, a nazočni su bili i Anja i Filip Šovagović. Portret je u plitkom reljefu odliven u bron-ci, smeđe patiniran. (tk)

REPUBLIKA HRVATSKAGRAD ZAGREB

GRADSKA SKUPŠTINAOdbor Gradske skupštine

za javna priznanja

OBAVIJESTo raspisivanju ponovljenog Javnog

natječaja za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade Luka Ritz – Nasilje ni-

je hrabrost

Odbor Gradske skupštine Grada Zagreba za javna priznanja na temelju članka 23.b Odluke o javnim priznanjima Grada Zagre-ba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 8/06, 16/09 i 3/10), raspi-suje od 15. svibnja 2010. u dnevnom tisku (Večernjem listu)

PONOVLJENI JAVNI NATJEČAJza podnošenje prijedloga za dodje-lu Nagrade Luka Ritz – Nasilje nije

hrabrost

u sljedećem tekstu:

„1. Nagrada Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost dodjeljuje se učenicima od 5. do 8. razre-da osnovnih škola u Gradu Zagrebu te uče-nicima od 1. do 4. razreda srednjih škola u Gradu Zagrebu koji su svojim djelova-njem znatno pridonijeli afi rmaciji ljudskih prava, toleranciji i međusobnom pošto-vanju, a posebno suzbijanju nasilja među mladima.

2. Kriteriji za dodjelu Nagrade Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost su:

- sudjelovanje u humanitarnim aktivno-stima ili projektima prevencije odno-sno suzbijanja nasilja,

- doprinos afi rmaciji ljudskih prava, to-leranciji i međusobnom poštova-nju među učenicima u školi i lokalnoj zajednici,

- suzbijanje nasilja, uzajamno pomaga-nje te pružanje pomoći mladima u ško-li i lokalnoj zajednici, a posebno pruža-nje pomoći žrtvama nasilja,

- ugled kandidata kao uzornog prijatelja i vrijednog učenika,

- uzorno vladanje kandidata.

3. Prijedlog, odnosno kandidaturu za do-djelu Nagrade Luka Ritz – Nasilje nije hra-brost mogu podnijeti osnovne i srednje škole u Gradu Zagrebu.

4. Prijedlog, odnosno kandidatura za

dodjelu Nagrade Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost mora sadržavati:

- osobne podatke o predloženom uče-niku (ime i prezime učenika, naziv i adresu škole koju pohađa, razred i odjeljenje),

- podatke o predlagatelju (naziv i adre-sa škole),

- obrazloženje prijedloga,- raspoloživu dokumentaciju,- presliku svjedodžbe o postignutom

uspjehu i vladanju učenika za prethod-nu školsku godinu,

- preporuku razrednika ili razrednog, učiteljskog ili nastavničkog vijeća za učenika.

5. Rok za podnošenje prijedloga je do 14. lipnja 2010. Nepotpuni prijedlozi i pri-jedlozi podneseni nakon isteka roka neće se razmatrati.

6. Prijedlozi se podnose Odboru Gradske skupštine Grada Zagreba za javna prizna-nja preko Stručne službe Gradske skupšti-ne Grada Zagreba, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, u zatvorenoj omotnici s napomenom:

“PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADE LUKA RITZ – NASILJE NIJE HRABROST

– NE OTVARAJ.”

16 ZG info 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Festival dječje knjige

Na Festivalu dječje knjige Cen-tra za kulturu Trešnjevka su-djelovalo je više od 500 dje-ce. Djeca su bila uključena u etno i glazbene, te likovne ra-dionice s ilustratoricom knjiga Sanjom Bribić. U akciji za po-moć knjižnici Osnovne škole A. G. Matoša u Tovarniku oni su sakupili više od 500 slikov-nica i knjiga. (jr)

Zapovjedništva u četvrtimaZapovjedništvo civilne za-štite dobiva svaka grad-ska četvrt. Takvu bi odlu-ku trebala donijeti Grad-ska skupština 18. svibnja. Zapovjednik će po služ-benoj dužnosti biti pred-sjednik Vijeća Gradske četvrti, a sedam članovazapovjedništava imenuje Skupština na prijedlog Vi-jeća Gradskih četvrti. Me-đu njima će biti tri stručne osobe. (jr)

Sve češći rad od kuće

Hrvati sve više rade od kuće, jer je tako manji stres, nema šefa, a radno je vrijeme fleksi-bilno, proizlazi iz istraživanja Poslovnog tjednika i tvrtke Proago. Tako radi gotovo 40 posto anketiranih. U svijetu svaki drugi zaposlenik Ame-rican Expressa radi od kuće, a u Hrvatskoj u tome prednjače djelatnici Ericssona Tesle i Po-dravke. (jr)

Od svibnja vožnja čamcima po prvom jezeruVožnja čamcima po prvom jezeru novi je projekt koji je prvi put osmislio i pokrenuo Zoološki vrt. Od sredine svib-nja Zagrepčani će moći uži-vati u polusatnoj kružnoj vo-žnji čamcima uz edukaciju. Svi zainteresirani moći će ku-piti kartu i, dok veslaju, sluša-ti priče o nastanku Maksimira,

prvog jezera, na kojem se ne-kad igrao vaterpolo, o nastan-ku Zoološkog vrta. No, moći će vidjeti i čuti i sve o živom svijetu koji se nastanio uz pr-vo jezero, kao što su kornja-če, ribe, čaplje… Za taj pro-jekt Zoološki vrt je od Zavoda za zaštitu spomenika morao čekati odobrenje.


Čopor lavova na stjenU Zoološkom vrtu iščekuju mladunce mongolskog ždrala i patuljastog vodenkonja, a novi prostori gradit će se za lavove, medvjede, žirafe, pingvine, morske lavove i čimpanze

Žirafe, pingvini, a možda jednog dana i slonovi samo su neke od vrsta koje bi Zagrepčani trebali vidjeti u Zoološkom vrtu. Dovr-šava se gradnja nove nastambe za afričke lavove, jer su bili sku-čeni u rešetkastim kavezima.

- Sad kad smo im proširili čo-por s još dvije lavice iz Amster-dama gradimo nastambu ome-đenu prirodnim preprekama kao suhi jarak. Veličina joj je čak 1500 kvadrata, a unutarnji dio zamišljen je u obliku stjenovi-tog brda - kopje. Kopje su “otoci”

granitnih stijena usred afričkih savana. Čopori lavova često ko-riste kopje kao mjesto za odmor ili promatranje okolice. U planu je i nova nastamba za medvje-de, a bit će na postojećoj lokaciji, no potpuno će se osuvremeniti - govori ravnateljica Zoološkog vrta Davorka Maljković.

Nove nastambe moraju se gra-diti i za žirafe i pingvine. Paviljon za majmune mora se isprazni-ti i pretvoriti u restoran ili izlož-beno-edukacijski prostor. U da-ljoj budućnosti u planu je i no-va nastamba za morske lavove te čimpanze. Kad bi se proširio prostor vrta, dobila bi se lokacija

i za slonove. Oni žive u krdu, pa je nekadašnja koncepcija bila neprihvatljiva.

- Pri kraju je izrada Razvojnog plana vrta, koji bi trebao pratiti suvremene standarde, koji po-drazumijevaju bolje i veće na-stambe, bolje uzgojne progra-me, više edukacije za posjetitelje - dodaje Davorka Maljković.

Bolna točka ZOO-a su gabari-ti u strogo zaštićenoj maksimir-skoj zoni.

- Površina ZOO-a ostaje ista, ali neovisno o njoj planiramo otvoriti bio-park. To bi bila dru-ga pozicija za razvoj, a o lokaciji će odlučiti Grad.

Paviljon za majmune mora se isprazniti i pretvoriti u restoran ili izložbeno-edukacijski prostor

17ZG info18. svibnja 2010.zagreb.hr

ovitom brdu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Od Lonjskog polja do Afrike i natragOvo je četvrta godina kako su djelatnici ZOO-a pustili mla-dunce bijelih roda i sivih ča-plji u prirodno stanište Lonj-skog polja. Tamo je velika po-pulacija slobodnoživućih ptica pa se svi nadaju da će nastavi-ti putovanje do Afrike i nago-dinu natrag.

Zoološkom su vrtu potrebni bukobrani

Buka s Maksimirske ulice vrlo stresno i nepovoljno može dje-lovati na neke životinjske vrste. Zato su u Zoološkom vrtu, u su-radnji s Građevinskim fakulte-tom, izradili projekt zaštite od buke. Kako nam je rekla ravna-teljica Davorka Maljković, mje-renje prometnog intenziteta pokazuje da u sat vremena uz Zoološki vrt protutnji 64 tram-vaja i 2300 automobila. Da bi se spriječilo širenje buke, bilo bi dobro da se izgrade bukobra-ni visoki oko 3,5 metara. Taj za-htjev upućen je Gradu, a sad je potrebno raspisati javni natje-čaj za bukobrane, uz uvjet da se ne narušava vizualni iden-titet zaštićene zone maksimir-ske šume.

Potpredsjednica Gradske Skupšine Tatjana Holjevac ista-knula je da bi jedno od rješe-nja bila denivelacija Maksimir-ske, odnosno njeno podvlače-nje pod zemlju u zoni prolaska uz Zoološki vrt.

Nakon završenih proljetnih radova u ZOO-vrtu počinje pra-va sezona, a time i velike gužve na blagajni. Sustav naplate ka-rata i blagajna zastarjeli su pa bi ih trebalo osuvremeniti. Vi-kendima često nastane krklja-nac jer preko samo jednog mo-sta na ulasku nastoji proći pet do 10 tisuća posjetitelja. Zato je napravljen projekt gradnje još jednog mosta, uz postoje-ća tri, da bi se rasteretio pro-tok ljudi.

Dopredsjednica Skupštine Tatjana Holjevac i ravnateljica ZOO-a Davorka Maljković (slijeva)

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Pozivaju se zainteresirani na udomljavanje pasa koji su prona-đeni u jami pokraj Gospića. Ti su mješanci došli u Dumovec pri-je osam mjeseci i prošli su socijalizaciju uz pomoć stručnog vod-stva. Djelatnici azila nakon udomljavanja imaju pravo posjeti-ti vlasnika i provjeriti u kakvim okolnostima zbrinuta životinja živi. U četiri mjeseca tog nadzora ustanovljeno je da su 322 psa dobro zbrinuta, 13 ih je pobjeglo, 11 promijenilo vlasnika, a 10 nije imalo pravu brigu pa su vraćeni u azil. (sk)

Udomite psa iz jame kod Gospića

Auto

r slik

e


Moj stari znanac i kolega, umi-rovljeni novinar Mladen Paver, koji se godinama bavi povije-snom antroponimijom, upravo je izdal knjigu “Pred zagonet-kom obiteljskog stabla” (supot-pisnik Goran Gledec). Svoje-dobno je taj naš pasionirani istražitelj porijekla prezime-na i obiteljskih korijena i me-ni ponudil svoje znanje i boga-to iskustvo. Ali, naravno, nisam očekival da mi dozna zašto se prezivam baš tak kak me da-nas znate. I kak je i od čega na-stalo moje pre-zime, a kaj je za neka prezime-na, koja nose korijen, recimo, u zanatima, la-ko moguće. To su, na primjer, Kovači, koji su vrlo često prezime i kod nas i u svijetu. Slijedom zanata naj-češća su i najstarija prezimena, a uz Kovače, Kovačiće ili Kova-čeviće to su Mlinari, tj. Mlinari-ći, pa Lončari, tj. Lončarci, Lon-čarići itd.

U rudarenju po dokumen-tima Paver je otkril da se pre-zimena počinju formirati u 15.

stoljeću, dok je prije za identitet služilo samo ime, recimo “Ivan iz Dubrave”. Masovnije se lju-di na ovim prostorima obitelj-skim prezimenima obilježavaju od 16. stoljeća, a od sredine 17. u crkvenim se matičnim knjiga-ma mogu pratiti trajna nasljed-na prezimena. One su najboga-tiji izvori za slaganje kockica, tj. grananje porodičnih stabala,

čime se Mla-den Paver obilno služi. U njima je i objašnjenje za moje ma-lo razočara-nje, kad mi je svojedobno kolega Paver velikodušno izradil mo-je obiteljsko stablo, na-šavši na Gor-

njem Bukovcu prvog mojeg Mil-čeca tek 1804., iako živim u uvje-renju da su Milčeci, kao i Fagači, Jagunci, Miheci, Konteki, Pavlin-ci, Jupari itd. odnavek tu. S tim se obojica slažemo, jer su za vri-jeme potresa 1880. crkvene knji-ge iz naše župne crkve u Reme-tama tko zna kamo premješte-ne i tu se, na moju žalost, svaki trag gubi.

Zagrebačka plava

Pred zagonetkom obiteljskog stabla Crkvene knjige najsigurniji su i najbogatiji izvori za slaganje kockica, tj. grananje obiteljskih stabala, čime se istraživač Mladen Paver obilno služi

Vole se igrati, ali i biti ozbiljni i humani

Znate li tko je bio Josip Račić? - pitali su učenici istoimene ško-le svoje roditelje, na njihovo ve-liko iznenađenje. Neki su znali točan odgovor, da je Josip Račić bio slikar i grafičar. Neki roditelji samo su se zagonetno nasmije-šili. A znate li gdje se rodio, kada i gdje je umro? E to je pitanje bi-lo već znatno teže mnogim rodi-teljima - ispričali su nam učenici 3a koji pohađaju predmet Gra-đanski odgoj.

Nakon te uvodne ankete u ko-joj se roditelji baš i nisu prosla-vili odlučili su klinci zajedno s učiteljicom tiskati listiće (letke) u kojima će širu zajednicu edu-cirati o tome tko je bio klasik hr-vatskog slikarstva. Naime, oni su se dobrovoljno uključili u pro-jekt Agencije za odgoj i obrazo-vanje, koja želi potaknuti razvoj

demokratskog građanstva i ljud-skih prava, a u tom slučaju pota-knuti djecu da više sudjeluju u životu zajednice.

Uz pomoć učiteljice Dragane Rakonce, klinci i klinceze 3a, na-kon što su posjetili Modernu ga-leriju, bavili se slikanjem i istra-živali, izradili su i kalendare koje su potom prodavali. Novac pri-kupljen od prodaje kalendara odlučili su nesebično pokloniti Udruzi za cističnu fibrozu te tako pokazati da razumiju što znači poboljšati život u zajednici. No, iako zaigrani kao i sva druga dje-ca, ti su mališani uz potporu ro-ditelja i učiteljice odlučili krenu-ti dalje i svoja znanja i iskustva prezentirati na Smotri projekta iz područja Nacionalnog progra-ma odgoja i obrazovanja. Drži-mo im palčeve…

Učenici 3a Osnovne škole “Josip Račić” i njihova učiteljica Dragana Rakonca

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zvonimir Milčec

“Paver je otkril da se prezimena počinju formirati u 15. stoljeću, dok je prije za identitet služilo samo ime


Na prometnom poligonu OŠ Lovre pl. Matačića nestrpljivo su se gurali učenici - natjeca-telji na biciklima i školske pro-metne jedinice, očekujući znak za start, da bi pokazali znanje i vještine iz prometne kultu-re. Naime, već tradicional-no u svibnju se održavaju dva natjecanja u poznavanju pro-metnih pravila. Na poligonu u Folnegovićevu naselju odr-žani su 13. natjecanje Školskih prometnih jedinica, uz potpo-ru djelatnika Policijske uprave zagrebačke i 18. natjecanje

Sigurno u prometu, koje podr-žavaju HAK i AMD Siget. Ove godine sudjelovale su 23 ško-le iz Zagreba i Zagrebačke žu-panije, a na razini države čak 20 tisuća učenika.

Jedna od pobjednica izluč-nog natjecanja akcije “Sigurno u prometu”, koja će predstavlja-ti Zagreb na državnom natjeca-nju u Zadru je Ena Jogunica iz OŠ Gustava Krkleca Travno. Ina-če, ta škola ima jednu od najbo-ljih školskih prometnih jedini-ca, a u posljednje tri godine bi-la je pobjednik natjecanja.

- Pa, vozači baš i ne poštuju pješake - govore mali promet-ni policajci.

Osnovna škola Ivana Benko-vića iz Dugog Sela prvi je put početkom ove školske godi-ne osnovala Školsku promet-nu jedinicu, uz pomoć učite-lja tehničke kulture Borislava Jurića. U sklopu izvanškolskih aktivnosti jedanaest učeni-ka te dugoselske škole sasta-je se jednom tjedno da bi se što bolje upoznali s promet-nim pravilima. Osnovni im je zadatak pomoći učenicima pri prelasku prometnice na putu do škole.

Na skali od jedan do pet sudionici u pro-metu zaslužuju ocje-nu dobar. U akciji “Dan ljubaznosti” koja se provodi na Dan grada čak 40 posto vozača nije propuštalo pješa-ke na označenom pri-jelazu. (sk)

Prometna kultura za trojku

Školska prometna jedinica i u Dugom Selu

Vozači ne poštuju pješake OŠ Travno ima jednu od najboljih gradskih školskih prometnih jedinica, a u posljednje tri godine bila je pobjednik natjecanja “Sigurno u prometu”


Na prometnom poligonu Osnovne škole Lovre pl. Matačića nadmetali su se brojni učenici

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Djeca najviše stradavaju kao putnici

U 10 godina na cestama je stradalo gotovo 400 djece, a najviše u automobilima svo-jih roditelja. Zakon kaže da se djeca do pete godine mora-ju voziti u sjedalici i uvijek bi-ti vezana. No, često stoje na sredini stražnjeg sjedala, što je vrlo opasno - napominje Viktor Forjan, načelnik Odje-la sigurnosti cestovnog pro-meta PUZ-a.


Dok u brendiranju Zagreba savjete dijele stranci, u surad-nji s Centrom za zdravo odra-stanje “Idem i ja”, profesori i učenici zagrebačke Škole pri-mijenjene umjetnosti i dizaj-na izbrendirali su Mali Lošinj. Ideja je profesorice Zlatice Ko-vačićek Poljan i njenog supru-ga Ninoslava, koji već 35 godi-na ljetuju na Malom Lošinju, a učenici su je rado prihvatili.

- Lošinj fascinira ljepota-ma, na njemu ima čak 1300 različitih biljnih vrsta, a cije-la Velika Britanija ima ih sa-mo 1180. Stoga smo u sklo-pu škole u prirodi predloži-li učenicima da pripremimo niz grafičkih i dizajnerskih ideja za predstavljanje otoka kao turističkog odredišta, te

njegovih bioloških, krajobra-znih i gastronomskih raznoli-kosti. Izložba, koja je u Lošinju trajala mjesec dana, pokazala je da smo uspjeli i zato nam je iznimno drago - govori Zlatica Kovačićek Poljan.

U suradnji s profesorima, budući dizajneri na odsje-cima slikarstva i dizajna pri-premili su izložbu “Putem Lošinja”, te je u trodnevnom programu u budućoj galeriji sami predstavili. Kvaliteta ra-dova uvrstit će ih u dio otoč-nih promidžbenih materijala. Izložba je bila prodajna, a svi koji žele mogu od škole naru-čiti brendiranje.

- U toj priči bilo je više od-gojno-pedagoških i znanstve-nih elemenata, koristila se grafika, dizajn, crtanje, ukra-sno pismo..., radilo se timski - uglas će profesori.

Apoksiomen, dupin, jedrenjaciIdejni začetnici projekta su akademska slikarica Zlatica Kovačićek Poljan i suprug Ni-noslav Poljan, akademski sli-kar-grafičar. Priključili su im se Vlasta Pirnat, akademska slikarica-grafičarka, te pro-fesorica geografije Mirjana Božičković.

Na plakatima je prezentiran

povoljan geoprometni polo-žaj, na crtežima su jedrenjaci koji evociraju slavnu povijest lošinjskih brodovlasnika, nije zaboravljen ni lošinjski dupin, kao džoker Lošinja na igraćim kartama našao se i Apoksio-men, pa “Plavi cvijet”, “Srebrni cvijet”, prekrasne šetnice du-ge 25 kilometara...

Zagiping u Domu sportova

U organizaciji Stolnoteniskog saveza Zagreba i ove će se go-dine, 57. put zaredom, od 21. do 23. svibnja održati Otvore-no međunarodno stolnoteni-sko prvenstvo Zagreba za ju-niore i kadete, popularni Za-giping. Već tradicionalno tri dana dvorane Doma sporto-va okupirat će najmlađi stol-notenisači i stolnotenisače te njihovi vjerni navijači. Jedno od najpopularnijih, najkvali-tetnijih i najmasovnijih natje-canja najmlađe dobi u Europi ponovno će okupiti oko tisuću mladih natjecatelja, iz dvade-setak zemalja, koji će se na 56 stolova u pojedinačnoj i eki-pnoj konkurenciji boriti za na-slov najboljih. (tk)

Mali Lošinj - veliki breUčenici i profesori zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti i dizajna ponudili su niz grafičk predstavljanje otoka kao turističkog odredišta, njegovih bioloških, krajobraznih i gastronom

Branko Karapandž[email protected]

Učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna


Varšavska kao bojišnica

Dok je gradonačelnik Milan Bandić na press-konferenciji u Gradskoj upravi komentirao početak radova u Varšavskoj ulici, govoreći da to nije ni nje-gov privatni grad ni njegova privatna investicija, niti da je on arbitar da odlučuje tko će graditi, a tko neće - u Varšav-skoj se ulici skupina aktivistica Zelene akcije stala okupljati na akciju. Pošto je u ponedjeljak još prije svitanja postavljena zaštitna ograda radi početka radova na podzemnoj gara-ži, dvjestotinjak ljudi, mahom mladih, stalo je lupati po go-lemim limenim pločama i ubr-zo se sve urušilo. U tom kršu i kaosu zaštitari nisu mogli ni-šta poduzeti.

Uz povike “Ne damo Var-šavsku” u nekim je trenucima među masom prosvjednika zavladala histerija pa se čini-lo da čak žele navaliti na zašti-tare. Srećom, stiglo je desetak specijalnih policajaca pa je us-postavljen red. Prosvjednici su potom posjedali na pod i na-stavljali vikati “Ne damo Var-šavsku”, a skupina djevojaka svoje je stavove izrazila pjeva-jući “Internacionalu”. Aktivisti-ca Andreja vjeruje u pobjedu:

- Mi se ne bismo toliko mje-seci borili da ne mislimo da će-mo nešto napraviti. Nećemo prihvatiti da se privatniku na javnoj površini dopušta gra-diti privatnu garažu. (jr)

nd

Kad je stiglo desetak pripadnika specijalne policije, uspostavljen je red. Prosvjednici su posjedali na pod i nastavljali vikati “Ne damo Varšavsku”

ih i dizajnerskih ideja za skih raznolikosti

s radovima kojima su izbrendirali Lošinj

Prosvjedi i rušenje ograde u Varšavskoj

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Gradnja rampe - legalna

Počeli su radovi na rekonstrukciji dijela Varšavske ulice, gradnji ula-zne rampe s pripadajućom infrastrukturom, priopćio je pročelnik Ureda za prostorno uređenje Davor Jelavić. Grad je izdao rješenje za privremeno zauzimanje dijela nogostupa u Varšavskoj zbog po-dizanja zaštitne ograde oko gradilišta rampe. Nadalje se podsjeća na to da su protiv najavljenih radova bile podnesene žalbe, ali ih je Ministarstvo odbilo odlukom od 10. svibna 2010. godine. Ula-zno-izlazna rampa u podzemnu garažu bit će duga 28 metara, a široka 7,5 metara. Ruši se pet stabala, a kao zamjena posadit će se kasnije tri nova stabla s istočne strane rampe. (jr)

22 18. svibnja 2010.zagreb.hrZG info

Kažu, sve je počeo slučajno, Ton-kinu sklonost glazbi otkrili su još u vrtiću... A onda ju je kuma od-vela u Hrvatsko narodno kazali-šte i ispred “hrpe” instrumenata rekla: “Dušo, biraj!” Bez trunke raz-mišljanja Tonka je prstić usmjerila prema violončelu, govore - nakon violine - najzahtjevnijem gudač-kom instrumentu. I skupom! Reci-mo, trenutačno bi Tonki Javorović

trebalo čelo od 20-ak tisuća eura, a ona svira na školskom od 2500, i to još pozajmljenom. Naime, dvo-strukoj državnoj prvakinji i jednoj od najtalentiranijih hrvatskih vio-lončelistica trebao bi instrument s kvalitetnijim zvukom. Ali...

- Nemamo mi novca za to. Samo jedan seminar na Braču košta 7000 kuna, a za međunarodne nastupe posebno plaćamo kartu za Tonku,

posebnu za čelo... Nije lako, no da-jemo i dat ćemo sve što možemo, jer ona to voli i mi smo sretni zbog toga - reći će Tonkin otac Igor.

Da je Tonka sportašica, a violon-čelo koplje, s rekordnim dužina-ma već bi imala stipendiju. U glaz-bi toga, kažu, nema. Ona je skro-mna, stalno nasmijana, ne žali se što kilometrima na leđima tegli čelo od 6-7 kilograma.

U Tehničkom muzeju čarobni svijet lego--kockica

U organizaciji kluba Kocki-ce, do 24. lipnja u Tehničkom muzeju možete vidjeti izlož-bu “Kockice EXPO 2010.” Su-djeluje više od 30 izlagača ra-zne dobi, koji su za tu prigodu upotrijebili gotovo milijun le-go-kockica. Osim fascinantnih građevina, izloženi su i mode-li poput svemirskih brodova, automobila, vlakova... (tk)

Izložba slijepih “Louis Braille”Radioklub slijepih “Louis Braille” i Zagrebačka za-jednica tehničke kulture, u povodu 15. obljetnice amaterske radiogoniome-trije za slijepe, priredili su izložbu fotografija u Gale-riji Vladimira Horvata. Izlo-ženo je 80 fotografija s na-tjecanja slijepih radioama-tera, a možete ih pogledati do 22. svibnja. (tk)

Klaićeva bolnica dobila cvjetni okoliš

Dječja bolnica u Klaićevoj ima novouređeni cvjetni okoliš. Od predviđenih tristotinjak sadni-ca različitog cvijeća - donaci-je udruga Maćuhica i Ljubiči-ca - djelatnici Zrinjevca posa-dili su 150. (tk)

Moja Tonka iznimno je talentirana

Izniman talent, glazbenica koja svira drsko...

U višegodišnjem pedagoškom i umjetničkom radu profesorica violončela Bernarda Debuš Red-žić uglavnom je posvećena od-goju mladih talenata.

- Suradnja s kolegama u ze-mlji i inozemstvu važna je u for-miranju osobnosti mladog vir-touza, ali i preduvjet vrhunskog umijeća ovladavanja zahtjevnog

gudačkog instrumenta - kaže, domećući da sa svakim talenti-ranim mladim umjetnikom ima specifičan pristup radu koji do-nosi rezultate adekvatne njiho-vim sposobnostima. - Međutim, iznimno talentirani učenici, kao što je moja Tonka, postižu nat-prosječne rezultate - zaključila je profesorica Bernarda.

Zainteresirana za muzičku nao-brazbu i usavršavanje, Tonka po-hađa brojna predavanja, semina-re i master klase koji se održava-ju diljem Hrvatske, gdje s njom rade renomirani svjetski peda-gozi: Silvija Sondeckiene (Litva), Gustavo Neiva Tavares (Brazil), Dobrila Berković-Magdalenić (Hrvatska), Nikola Ružević (SAD-

Hrvatska). Dvostruka je državna prvakinja, a iza nje je i više za-paženih javnih nastupa. Ističe se onaj na 20. Memorijalu Franje Krežme. Na međunarodnom na-tjecanju violinista i čelista Sauli-us Sondeckis, održanom 2009. u Šiauliaiu u Litvi, osvojila je tre-ću nagradu.

- Riječ je o iznimnom talentu,

glazbenici koja svira na osebu-jan način - uglas će Renata No-voselec i Mimi Marjanović Gon-ski, glazbenici i izumitelji prvog hrvatskog profesionalnog guda-la, a s jednim od njih odnedavno svira i Tonka.

Profesor Valter Dešpalj jed-nom je zgodom rekao da Ton-ka svira drsko.

Renata Novoselec, Tonka i Dvostruka prvakinja Hrvatske i velika glazbena nada - violončelistica Tonka Javorović

Što bi bilo da je čelo koplje?Sa 12 godina Tonka Javorović jedna je od najperspektivnijih hrvatskih violončelistica, a da je čelo koplje, bila bi sportašica sa stipendijom koje, kažu, u glazbi nema

2318. svibnja 2010.zagreb.hr ZG info

Bernarda Debuš Redžić (slijeva)

- Volim i svirati i pjevati. Dnevno vježbam dva puta po 45 minuta, kad stignem i više - govori, smješ-kajući se, ne ističući da već svira Ba-cha, što je program za one iz sred-nje, a ne osnovne škole.

Jedino je poželjela da ima duže prste i čvršće jagodice. Vježbanjem je i to riješila - prsti su se izdužili, a ja-godice vjerojatno više ni ne osjeća.

- Želja mi je jednog dana bavi-ti se vrhunskom glazbom, a od in-strumenata zanima me još harfa.

Što drugo očekivati od djevojči-ce za koju već sada kažu da je po-zornica voli, da se u njenim izved-bama osjeti posebna zrelost i vi-bracija? (bk)

I šesti i peti razred s odličnimTonka Javorović rođena je 28. si-ječnja 1998. u Zagrebu. Pohađa šesti razred OŠ Nikole Zrinskog. Sve razrede završila je s odličnim uspjehom. Pohađa i peti razred u Funkcionalnom muzičkom uči-lištu Elly Bašić, a svira violončelo u klasi profesorice Bernarde De-buš Redžić.

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ste-kla je status “Bolnica - prijatelj djece”. Za to je trebalo ispuniti 12 zahtjeva Središnjeg odbora akcije “Za osmijeh djeteta”. Tu akciju vode tri društva - Savez društava naša djeca, Hrvatsko društvo za preventivnu i soci-jalnu pedijatriju te Pedijatrijsko društvo Hrvatske udruge me-dicinskih sestara. Bolnice su se

same prijavljivale za taj projekt započet prije 11 godina.

- Želimo o djeci voditi brigu u cijelosti, a ne samo medicin-sku. Nakon tretmana imat će mjesta za igru i sport, u huma-nom ambijentu. Sterilnu bijelu boju zamijenit će vedre, u lije-čenju će moći sudjelovati i ro-ditelji, a u bolnice bi se trebali “useliti” vrtići i škole - kaže čla-nica Središnjeg odbora Milka Valpotić.

- Dijete hospitaliziramo sa-mo kad je vrlo opasno za sebe

ili okolinu, jer mu je to velika trauma. Lani je na liječenju bi-lo 700 mališana, kroz dnevnu bolnicu prošlo ih je 650, a pr-vi put ih je liječeno 1500. To je rezultat i teških ekonomskih prilika. Nezaposlenost i pre-zaposlenost roditelja jednako su opasni za duševno zdrav-lje djece, donose poremećaje u obitelj, od neimaštine i alko-holizma do zanemarivanja, ovi-snosti o TV-u i internetu - kaže ravnateljica Bolnice u Kukulje-vićevoj Neda Grgić.


Prezaposlenost i nezaposlenost roditelja opasni za duševno zdravlje djecePsihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj stekla je status “Bolnica - prijatelj djece”, za što je trebalo ispuniti 12 zahtjeva

Svečanost u povodu proglašenja Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj “Bolnicom - prijateljem djece”

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Zidove su oživjele lepršave dječje slike

Da bi tako velikom broju djece bilo što ugodni-je u Kukuljevićevoj, odsad će u njoj gostovati ka-zališne predstave, održavaju se radionice, osmi-šljava “Veseli petak” - scensko-glazbeni program koji pripremaju bolesnici, dobili su novouređe-ni prostor radne terapije, kvalitetne didaktičke igračke, u dvorištu se može igrati odbojku, ko-šarku, stolni tenis...Klimatizirana je cijela bolnica, čak i na vanjskom dijelu postavljen videonadzor, postavljena su ne-probojna stakla na odjelima. Zidove su oživjele le-pršave slike koje su naslikala djeca, bolnica je in-formatizirana, kupljeni su novi aparati, omoguće-na je brza dijagnostiku.A što kad zaživi spajanje bolnica, što će to značiti za jedinu bolnicu te vrste u Hrvatskoj?- Imamo 16 psihijatara, neprestano educiramo

kadrove, stručno izvrsno funkcioniramo. Na-ša bolnica nikad nije negativno poslovala. Do-bro radimo, bojim se da bolje nećemo moći, ali ne znam kako će nama maloj bolnici biti u jed-noj novoj velikoj zajednici - odgovara ravnatelji-ca Neda Grgić.

24 tak imam te rad 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vuglaJeste li znali?Znate li da se u 17. stoljeću prvi put u Zagrebu spominje lokali-tet Pod črešnjom, od čijeg je na-ziva nastalo ime budućeg nase-lja Trešnjevka? Pod črešnjom su živjeli kmetovi slobodnoga kra-ljevskoga grada. Trg je, iako još neizgrađen, bio središte putova u regulaciji grada 1889. godine. Širenjem je Trešnjevka postala prometno i trgovačko središte, ali je do danas ostala urbanistič-ki nedefinirana. (kb)

Ulica koja ide od Ilirskog trga do Cmroka dobila je ime po crkvici Sv. Jurja

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Nova župa u Španskom Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u Osnovnoj školi Špansko-Oranice predvodio je sve-tu misu i blagoslovio kip blaženog Ivana Merza, dar iz svetišta u Mariji Bi-strici. Na radost okupljenih vjernika, kardinal Bozanić je najavio i formalno osni-vanje nove župe najesen. Inače, sada je ta župna za-jednica u nastajanju, a mi-se se u školi služe od kraja prošle godine. (jr)

Umro bih kad bi mi srušili kućuTrešnjevačka balada, Kockar, Bicikl, Milioner i Zagrebačke spancirancije samo su neki od velikih hitova Zvonka Špišića, kojemu je od mnogobrojnih nagrada najdraži Zlatni grb grada Zagreba

Zvonko Špišić rođen je na Trešnjevci. Primio nas je u rodnoj kući, u sobi u kojoj se rodio

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U Zagrebu žive stanovnici i gra-đani. Stanovnici spavaju u vila-ma, jedu janjetinu i misle samo na sebe. Građani žive za grad, poštuju ga i doprinose njego-vim vrednotama - počinje priču o Zagrebu poznati skladatelj, tekstopisac, aranžer, intrepreta-tor šansona i likovni umjetnik, neponovljivi Zvonko Špišić.

- Koliko ima građana u Zagre-bu? - nameće nam se pitanje.

- Ima ih dosta, jer da nije ta-ko, grad ne bi napredovao. Po-sljednjih godina puno je učinje-no po pitanju infrastrukture, a ja to prije svega pripisujem Mi-lanu Bandiću, gradonačelniku koji radi i ima viziju. Može bilo tko i bilo što misliti o njemu, ali činjenica je da je radio i radi za ovaj grad od 0 do 24. Ako živi-mo u ovome gradu, onda mu moramo dati sve što možemo, a ne samo uzimati što nam tre-ba. Ja sam mu podario šanso-nu, jer postoji pojam pariške i

praške šansone, pa zašto ne bi postojala i zagrebačka šanso-na? Svi trebamo biti u poziciji da sudjelujemo u svakoj grad-skoj akciji, da podupiremo već postojeće zagrebačke povije-sne i ostale ljepote.

Zvonko Špišić rođen je na Treš-njevci. Primio nas je u rodnoj ku-ći, u sobi u kojoj se rodio. Mož-da je baš zato sve odisalo topli-nom i ljubavlju, a on kaže da bi umro kad bi buldožeri rušili nje-gov dom. To su, nažalost, doži-vjeli njegovi susjedi. Poneseni


Ponovno besplatno razgledavanje grada

Ponovno nas očekuje be-splatno turističko razgleda-vanje grada. U povodu Dana grada Zagreba, u nedjelju 30. svibnja, Zagreb Inside orga-nizira besplatni razgled gra-da pod nazivom “Zagrebač-ki štikleci”. Mjesto polaska je ispred Turističkog informativ-nog centra na Trgu bana Jela-čića u 17 sati, a prijave za ra-zgled primaju se od 24. do 28. svibnja na broj telefona 099/ 6840-088 (Dora i Iva) između 18 i 20 sati ili na e-mail: [email protected]. (jr)

25tak imam te rad18. svibnja 2010.zagreb.hr

Dvaput gradonačelnik, za-služan za uspinjaču i konj-ski tramvaj, pokretač gradnje električne centrale i sanatori-ja Brestovac… Riječ je o Mila-nu Amrušu, čije se smrti spo-minjemo ovih dana - 26. svib-nja 1919. Amruš je rođen 1848. u Slavonskom Brodu, ali će u Zagrebu ostvariti svoje hu-manističke i političke ambici-je. Djelovao je na više područ-ja - bio je liječnik, pravnik, ne-ko vrijeme predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu i na-pokon gradonačelnik Zagre-ba, prvi put od 1890. do 1892. te od 1904. do 1910.

Jedna je od njegovih najve-ćih zasluga to što je 1892. na dnevni red gradskog zastup-stva stavio potrebu gradnje električne centrale. Gradu je trebala struja, a u tom projek-tu imao je i stručnu pomoć Ni-kole Tesle. Pod njegovim je na-čelnikovanjem otvoreno prvo

moderno zatvoreno javno ku-palište, a sagrađen je i prvi nuž-nik pod zemljom.

Općenito je Amruš upamćen po tomu što je Zagreb nastojao uvrstiti u red modernih europ-skih gradova, pa otud i želja za elektrikom, uličnom rasvjetom, tramvajem, uspinjačom, a pod njegovom se palicom masovno asfaltiraju gradske ulice itd. Na političkom planu valja spome-nuti Amruševo članstvo u Ne-odvisnoj narodnoj stranci, ta-kozvanim obzorašima, a iz toga kruga izabran je i za narodnog zastupnika u Saboru. (jr)

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

kud penezi?” To je riješeno po-zajmicama. Prema nacrtima graditelja Josipa Horvata i Bar-tola Felbingera preuređena je crkva i napravljena ograda oko groblja, a za taj je posao, kako je zapisano 1826., “potrošeno 163.600 komada cigli, a gaše-nog vapna 28 vagana, koje su dovezli građanski navozi”. Jur-jevsko groblje bilo je zatvoreno 1876. kad su počeli prvi ukopi na nekadašnjem imanju Ljude-vita Gaja, Mirogoju. No, kako se

prema propisima groblje nije smjelo dirati 30 godina, preko-pano je tek 1906., a 1914. pre-tvoreno je u perivoj. Kao zani-mljivost spomenimo da je Lju-devit Gaj najprije pokopan na Jurjevskom groblju, a poslije je njegovo tijelo ekshumirano i preneseno u arkadu hrvatskih preporoditelja na Mirogoju. Ulica koja počinje od Ilirskog tr-ga do popularnog Cmroka do-bila je ime po crkvici Sv. Jurja - Jurjevska ulica.

Amrušev moderni europski grad

Sjeverna vrata podno Popova tornja, današnje Zvjezdarnice, bila su izlaz iz Gradeca prema brdašcu imenom Đurđevčak ili brežuljak Sv. Jurja. Drvena kape-lica posvećena Sv. Jurju spomi-nje se 1377. godine, ali prije toga je tu bilo siromaško groblje Kod kestena, jer više nije bilo mje-sta za ukope u crkvenim kripta-ma i malom groblju uz samostan

Jurjevska ulica

Uskoro će Zagrebov rođendan pa smo zamolili najzagrebačkijeg pjevača da poruči nešto svome gradu i sugrađanima.- Reći ću mu kao nekad Šenoa: “Oj, budi svoj!”, a Zagrepčani-ma ovo: ako živite u ovome gradu, onda ga volite, a ako ga ne volite, idite doma. Možda je grubo, ali ja sam u godinama kad sve smijem reći. Samo se plašim da vi ne dobijete otkaz ako sve napišete. Ma gdje ste vi to čuli da se u Zagrebu dijele otkazi?

Volite grad u kojem živite

obećanjima o velikom novcu, gledali su kako im nestaju us-pomene, trešnjevački kućerci i šareni vrtovi. Neki su za nekoli-ko mjeseci umrli u novoj zgra-di, na nekom katu. Pričalo se ka-snije da nisu imali neku bolest, ali su do kraja spominjali vr-tove gdje su sjedili s prijatelji-ma, stablo na kojem su ureza-li ime svoje prve ljubavi. Zna se da stariji žive od uspomena pa stoga i čudi što ih olako proda-ju, a sućut onima koji su to ui-stinu morali.

Špišić se pita tko su ti današ-nji arhitekti koji ne vide da Za-greb nikad nije bio grad nebo-dera i da nikad “glavu uz glavu” ne idu višekatnice i još postoje-će male obiteljske kuće. Zna se da je tu u pitanju samo interes i protiv toga se moramo u bu-dućnosti boriti. Svjestan je da

su neboderi neminovnost u ra-zvoju grada, ali oni bi trebali bi-ti na posebnim lokacijama, da se ne “bodu” s tradicionalnom arhitekturom.

Zvonko je zaljubljen u svoj grad, nikad nije poželio živje-ti drugdje, a proputovao je svi-jet. Uvijek je bio skroman. Kaže da današnji mladi traže puno i ne znaju se veseliti malim stva-rima. On je pak znao razveseli-ti nekoliko generacija. I mladi i stari znaju za njegove pjesme u kojima je Zagreb jedan jedini, neponovljiv i uvijek lijep. Ali u svojih 370 pjesama nije pjevao samo o Zagrebu, nego i o Za-gorju i Dalmaciji. Po broju izve-denih pjesama, naime, prvi je na zagrebačkom i krapinskom festivalu, a treći na splitskom. Više ne želi pjevati, a u šali kaže - tko pjeva, ne misli.

kapucina. Tako je građanin Slo-bodnog kraljevskog grada Ivan Čremer ostavio 50 maraka de-nara za gradnju kapelice. Godi-ne 1729. sagrađena je nova zida-na kapelica posvećena Sv. Jurju s kriptom i proširenim grobljem uz nju. Opet se pojavila potreba za proširenjem groblja i obnovom kapelice pa je 11. ožujka 1825. gradski magistrat odlučio otku-piti vinograde uz staro groblje.Jasno da se odmah javio pro-blem: “Koliko bu to koštalo i od

26 dnevni red 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE Željela bih ne-ćaku darovati zemljište na moru, ali tako da prijeđe u njegovo vlasništvo tek nakon moje smrti. Je li to moguće i mogu li odusta-ti od tog darovanja ako ne budem imala novca za egzistenciju?

ODGOVOR Radi se o tzv. darovanju za slučaj smrti, gdje se ugovor o darova-nju ima ispuniti tek nakon smrti darodavatelja. Jedi-ni uvjet koji zakon propi-suje jest da ugovor o da-rovanju bude sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (sole-mnizirane) isprave. Možete odustati od darovanja ako se Vaše imovinsko stanje toliko pogorša da bi ispu-njenje ugovora ugrozilo Vaše uzdržavanje.

Ugovor o darovanju nakon smrti

Završio prvi Zagrebački energetski tjedan

Susjedi: Otpad dovoze obrtnici i građevinari

Sporno zemljište ipak vlasništvo Grada

Vijeće četvrti nemoćno u borbi protiv kaosa

Završio je prvi Zagrebački energetski tjedan, s porukom “Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo”. Sre-dišnji događaj bila je prezen-tacija proizvodnih programa i djelovanja tvrtki, poduzetnika i stručnih udruga. (tk)

- Odvoz glomaznog otpada trebao je biti 26. travnja, ali to ništa ne znači, jer se tamo baca i prije i poslije toga datuma, ka-ko kome padne na pamet - ka-žu susjedi. Tvrde da svoj građe-vinski otpad dovoze uglavnom obrtnici i građevinari s obli-žnjih gradilišta da ne bi morali plaćati naknadu Čistoći.

Sporno zemljište koje se ne može osloboditi otpada, ka-ko kaže Vrhovski, zapravo nije gradsko, nego vlasništvo jed-ne građevinske tvrtke, do koje je pokušao doći, ali nije uspio. No, provjerili smo - čestica se ipak vodi kao vlasništvo Gra-da Zagreba, i to kao oranica sa šezdesetak aktivnih plombi.

- Vijeće je postavilo dva kontej-nera da ih građani upotrijebe za otpad, ali se i dalje ne održava red i stvara se opći kaos - kazao nam je Mirko Varat, predsjed-nik Vijeća četvrti Gornja Dubra-va, ističući da se razmišljalo da se na tom području postavi re-ciklažno dvorište, ali se dosad ni-je uspjelo.

Stiže redar, bit će kaSvaki dan, pa i noću, ne daju nam mira, stalno bacaju kištre, namještaj, sve uokolo odjekuje, ali nitko ništa ne poduzima - očajni su stanari Oporovečke ulice

Smeće u Oporovečkoj ulici kod broja 228 a

Kamion neke tvrtke upravo istova-ra nekakav kauč, izbacuju se ured-ske stolice, kante s bojama, za njim stiže drugi i baca oronula prozor-ska okna. To nam je krupni otpad, veli vozač kamiona, a na pitanje kad se to odvozi, sliježe ramenima: - Valjda preko cijele godine.

Nesretna je to kob Oporo-večke ulice. Brdo smrdljivoga i

opasnoga smeća već godinama zauzima prostor veći od 3000 kvadrata. Uokolo šikara i planta-ža koprive, a u ruševnoj zgradi s natpisom Trgovina mješovite ro-be Danijel razbacani su “mješovi-ta” limarija automobila, odbačeni rezervni dijelovi, a s vremenom je to vjerojatno postalo i zmijsko le-glo. Ispred ruševine je opći kaos, uz nekoliko automobilskih krnti-ja i dva kontejnera što ih je posta-vila općina, koji su s vremenom

izgubili smisao.- Svaki dan, pa i noću, ne daju

nam mira, stalno tu bacaju kištre, namještaj, sve uokolo odjekuje, ali nitko ništa ne poduzima - oča-java građanin koji živi prekoputa.

Njegov susjed Denis Vrhovski pokušava uzbuniti vlasti:

- Već 15 godina ista situacija, komunalci dođu, odvezu otpad, a već nakon nekoliko dana po-novno gledamo isti prizor. Zbog smrada i moguće zaraze prozor


Denis Bajs, dipl. iur.

27dnevni red18. svibnja 2010.zagreb.hr

Odvoz glomaznog otpada može se naručiti

Jubilarna izložba mladih inovatora

Čistoća može više puta po pozi-vu odvoziti taj otpad, ali po svo-joj tarifi. Odvoz građevinskog ot-pada može se naručiti po cije-ni od 400 kuna po toni ili odvoz glomaznog otpada iz kućanstva za 20 kuna po komadu. Naruču-je se na telefon: 6146-477 i dje-latnici Čistoće stići će u roku od 48 sati.

Hrvatski inovatori postižu iznimne svjetske uspjehe. Njihovim stopama idu i mla-di, koji su održali 10., najve-ću izložbu inovacija mladih u RH “Inova mladi 2010.” u auli Fakulteta strojarstva i brodogradnje. (tk)

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

dječje sobe ni ne otvaram - re-kao je Denis. Objašnjava da se i otud odvozi glomazni otpad, ali se odmah sutradan sve nastavi po starom.

Mirko Varat, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, brzo je reagirao:

- Dobro da ste me podsjetili, upravo će to biti lokacija na koju ćemo poslati poljoprivrednog re-dara na prvi zadatak, jer je riječ o napuštenom zemljištu. Tražit ćemo od vlasnika da ga uredi ili ćemo ga mi urediti pa ćemo njemu naplatiti troškove - rekao je Varat.

Držite astmu pod kontrolom

Sve više oboljelih od kro-nične upalne bolesti diš-nih puteva (bronha) - astme - razlog je što su Gradski ured za zdrav-stvo i Poliklinika za bole-sti dišnog sustava na više mjesta u gradu omogu-ćili besplatne pulmološ-ke preglede. Napretkom liječenja as-tma je postala bolest ko-ja ne mora ograničava-ti u svakodnevnom ži-votu. Zato je potrebno “smanjiti” statistiku koja pokazuje da danas oko 50 posto oboljelih ne drži bolest pod kontro-lom. Procjene govore o više od 240.000 obolje-lih u Hrvatskoj. Najčešće se manifestira napadaji-ma suhog kašlja, osjeća-jem nedostatka zraka, pi-skanjem, pritiskom u pr-snom košu. U njezinoj je podlozi kronična upal-na reakcija, i to najčešće alergijska. Zato je izni-mno važno poduzimati sve mjere radi smanjenja alergija, da ne bi prerasla u astmu. (dkb))

ZGBH

R/L

jubi

ca H

EID

LER

Grijanje završilo, pripremite se za jesen

Hvala za život!

Desetog svibnja završila je se-zona grijanja, pa iz HEP Topli-narstva podsjećaju građane da što prije trebaju početi s pripremom za sljedeću sezo-nu. Prije radova iz kućnih in-stalacija je potrebno isprazniti pogonsku vodu, što obavljaju isključivo djelatnici HEP Topli-narstva na pisani zahtjev upra-vitelja ili ovlaštenog predstav-nika suvlasnika zgrade. Važno je da svi radovi budu završeni do 15. rujna 2010. (jr)

Uz slogan „Reci da životu“ Hrvat-ska udruga Transplant organizira Tjedan transplantiranih. Prilika je to da transplantirane osobe, ko-jih u Hrvatskoj danas živi više od 4000, još jednom zahvale za život darivateljima. Štandove s promo-tivnim materijalima može se na-ći 22. svibnja na Cvjetnom trgu i Tkalčićevoj, sveta misa u znak za-hvalnosti darivateljima bit će 24. svibnja u 18.30 u crkvi Sv. Franje, a niz edukativnih radionica i pre-zentacija 26. svibnja u Kući života Zagreb u Vlaškoj 81a. (dkb)zni! Milijuni za igrališta

Iz vijeća Gradske četvrti Gor-nja Dubrava izvijestili su da su iz plana malih komunalnih ak-cija za lanjsku godinu uredili dječja igrališta Grižanska-Križ-noga puta te u u parku Trnovči-ca. U to je uloženo 300.000 ku-na. Sad se uređuju i dopunjuju spravama dječja igrališta u Ulici Vile Velebita, uz vrtić Sunce i OŠ dr. A. Starčevića, a vrijednost ra-dova je 623.000 kuna. Predsjed-nik Vijeća Mirko Varat kaže da im je ostalo urediti još i igrali-šta OŠ A. Mihanovića i A. B. Ši-mića, NK Studentski Grad, ugao

M. Gavazzija-Koledinečka, uz vr-tiće Kolibri, Radost, Pčelica, igra-lište na Poljanicama i na lokaci-ji Varoška-Črbeki. Kaže, za to će im trebati nešto manje od mili-jun i pol kuna. (dkb)

28 kultura i zabava 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Ovogodišnji Mars festival istodobno na tri flooraOvogodišnji Mars festival odr-žat će se 28. svibnja, a zamišljen je kao veliki jednodnevni tulum na tri floora, u dvorištu i dvora-ni Jedinstva te u Močvari. Dva-desetak izvođača pokrivat će širok spektar kvalitetne glazbe nudeći više od 10 sati sjajnog

provoda. I ove godine nastav-lja se tradicija povezivanja Za-greba i Ljubljane, pa će se tako ljubljansko izdanje održati 27. svibnja. Skunk Anansie headlineri su ovogodišnjeg festivala u oba grada.

Zagrebački Festival židovskog Na Festivalu koji će se održati od 20. do 29. svibnja moći ćete pogledati 43 filma, sudjelovati u filmskoj radionici, edukacijskim programima te uživati u glazbi istaknutih imena svjetske scene

Četvrti Festival židovskog filma održava se od 20. do 29. svib-nja pod vodstvom predsjedni-ka Festivala, dvostrukog oska-rovca Branka Lustiga, a tema je “Pravednici među narodima”. Međugeneracijska solidarnost moto je ovogodišnjeg festivala koji okuplja pedesetak volon-tera svih dobi, od učenika do umirovljenika.

Festival se sastoji od četiri komponente: filmske projekcije, međunarodna filmska radioni-ca - Talent Workshop, obrazov-na jutra - edukacijski program i glazbena sadržaji. Filmski pro-gram održava se u kinu Europa od 23. do 29. svibnja, a festival

će otvoriti film “John Rabe”. Pu-blika će imati priliku pogledati ukupno 43 filma u kategorijama igranog, kratkog igranog i do-kumentarnog filma.

Deset polaznika Talent Wor-kshopa tijekom osam dana, predvođeni gostima Festivala, snimaju filmove koji se publici prikazuju u subotu 29. svibnja u 19 sati. Na edukacijskim će pro-gramima, uz filmsku projekci-ju o temi holokausta, polaznici razgovarati s gostima-predava-čima i s njima diskutirati o za-danoj temi. U glazbenim sadr-žajima publici će se predstaviti istaknuta imena svjetske glaz-bene scene: The Shuk, The Kle-izmer Connection, DJ/KU BO aka Stereotyp, VJ Liik, Duo Em-ma Lee.

Američki bend Lamb Of God dolazi u Boogaloo

Klub Piranha slavi šesti rođendan

Spektakl u Areni u izvedbi Davida Guette

Glazbeni šou u izvedbi poznatih glumaca

Jedan od najcjenjenijih i najo-božavanijih američkih bendo-va među metal-populacijom, Lamb Of God, dolaze 20. svib-nja u Boogaloo. Gostovat će u sklopu višemjesečne turneje na kojoj promoviraju svoj peti studijski album “Wrath”.

Klub Piranha slavit će šesti ro-đendan od 26. do 29. svibnja. Svoje će posjetitelje ugrija-ti 26. svibnja nastupom gru-pe Connect, a 27. svibnja live koncertom Natali Dizdar. Po-zornicu će 28. svibnja zamije-niti DJ pultom Arno Cost.

Arena će 22. svibnja ugostiti najveće ime elektronske i klup-ske glazbe DJ-a Davida Guettu. Taj francuski house producent i DJ radio je s mnoštvom svjet-ski poznatih pop-izvođača, a 2009. godine nominiran je za čak pet Grammyja.

U Tvornici 27. svibnja Z. Cvitešić, M. Elegović, B. Gregorić, B. Ro-cco, H. Hegedušić, A. Šovago-vić, I. Visković, D. Ljuština, I. Me-šin, V. Mlikota, G. Navojec i F. Šo-vagović izvode hitove velikana poput Arethe Franklin, Frank Si-natre i drugih.

Tatjana Karapandž[email protected]

Scena iz filma “John Rabe”, koji će svečano otvoriti Festival židovskog filma

29kultura i zabava18. svibnja 2010.zagreb.hr

“Crkva” u Muzeju suvremene umjetnostiEurokaz vas poziva u MSU 21., 22. te 26.-29. svibnja na pred-stavu “Crkva” u izvedbi kaza-lišta slijepih Novi život. Pred-stava je slobodna adaptacija novoga komada jedne od naj-zanimljivijih kazališnih auto-rica njujorške kazališne scene Young Jean Lee.

Blues Mikea Sponze u srijedu u PurgerajuTalijanski majstor blues gita-re Mike Sponza gostovat će 19. svibnja u Purgeraju.

Poznati blues gitarist, kom-pozitor i pjevač sa svojim tri-om istražuje nove granice mo-dernog bluesa, spajajući soul s rhythm’n’bluesom i zdravom dozom rocka.

Livio Morosin u Tvornici 29. svibnja Jedan od najistaknutijih hr-vatskih autora pop, rock i et-no glazbe, Livio Morosin, odr-žat će u subotu 29. svibnja koncert u Tvornici. Na koncer-tu će mu se pridružiti i dvojica prijatelja, Alen Vitasović i Rade Šerbedžija.

Preporuke

Lijepa i pametna 40-go-dišnja majka (Zeta Jo-nes) upravo je otkrila da je muž vara pa s djecom odlazi u New York. Zahtje-van novi posao prisiljava je da unajmi dadilju, a za taj posao odabire 25-go-dišnjeg Arama (Bartha), ali se između njih pojavljuje kemija...

Oskarovac Russell Crowe glumi legendu u novom avanturističkom spekta-klu - “Robin Hood”! Robin i njegova banda odupiru se korupciji u jednom se-lu i pokreću pobunu pro-tiv Krune, koja će zauvijek promijeniti svijet. Film se prikazuje s pauzom od 15 minuta.

Nathan je u djetinjstvu proživio trau-mu koja ga je dovela na rub smrti. Trau-mu je poti-snuo i gotovo

zaboravio, a onda je kao uspješan mladi odvjetnik sreo tajanstvenog dokto-ra Goodricha...

Ljubavni jackpot

Robin Hood

Guillaume Musso: A poslije...

DVD

FILM

KNJIGA

Tjedan suvremenog plesaOd 24. svibnja do 4. lipnja Za-greb, Rijeka i Split bit će do-maćini 27. Tjedna suvremenog plesa. Tjedan će predstaviti Hr-vatsku koreografsku platformu i tri premijerna naslova te još 14 koreografa i trupa iz isto to-

liko zemalja. Predvode ih Thi-ery Smiths, Yasmeen Godder, Daniel Léveillé, Matijaž Farič i Lanònima Imperial, a poseb-na poslastica bit će nova pred-stava Nade Kokotović. Festival-ska baza je Zagrebački plesni centar.

Festival nezavisne glazbe i videaDemode kolektiv i Kultura pro-mjena SC-a do 22. svibnja po-zivaju na Demode festival ne-zavisne glazbe i videa, u pro-storijama SC-a i SKUC-a Pauk. Glazbeni program predvode folk panker Ted Leo i francu-ski elektroničar Danger. Vide-oprogram će ugostiti neke od najistaknutijih stranih i doma-ćih VJ-a.

Počinje ovogodišnje “Ljeto na Štrosu”Od posljednjeg tjedna svib-nja pa do jeseni Kraljevi ulice pozivaju vas na novo druže-nje na Strossmayerovom šeta-lištu. Ljubitelji gornjogradske romantike i kvalitetne klupske glazbe i ovog će ljeta uživa-ti u bogatom programu “Lje-ta na Štrosu” - glazba, ples, sli-karstvo, fi lm...

U fokusu

Boris Babarović i Crveni koralji održat će koncert 23. svibnja u 19.30 sati u “Lisinskom”, kojim će proslaviti 50 godina karije-re. Gosti su Oiver Dragojević, Gabi Novak, Doris Dragović i Ar-sen Dedić, a moći ćete uživati u nezaboravnim hitovima poput “Drvosječa da sam ja”, “Mramor, kamen i željezo”...

Zlatni jubilej legendarnih Crvenih koralja

fi lma

30 vodič 18. svibnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hr

DJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hr

INST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500

KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hr

KB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hr

KB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hr

KBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hr

KLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hr

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hr

KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovac

KLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hr

KLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hr

KLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hr

OPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomir

PSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hr

PSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]

SPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400

SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hr

ZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebro

KBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS,

K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE IMAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94

SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477

JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE,Tel.: 112

SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3

Siget - Av. V. Holjevca 22

Dubrava - Grižanska 4

Kustošija - Ilica 301

Trešnjevka - Ozaljska 1

Borongaj - D. Budaka 17

Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37

Zaprešić - Trg žrtava fašizma

Velika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)

Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];

Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422Markovo polje: 2008 436Gornje Vrapče: 3455 652Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777

Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica,

Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, tel. 0800 10 15, [email protected]

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hr

ELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo,tel. 610-1566, [email protected]

31vodič18. svibnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 21. 5.22.00 KontrapunktSubota, 22. 5.22.00 Sound Designers

BOOGALOO CLUBČetvrtak, 20. 5.Lamb of GodPetak, 21. 5. Opća opasnost Subota, 22. 5.Pekinška patka

KSETSrijeda, 19. 5. 20.00 Zijah Sokolović: Međuigre Četvrtak, 20. 5. 20.00 Plesnjak slušaonica vol. 2 Petak, 21. 5.KSET Caffe Subota, 22. 5. 20.00 The Bestbeat - Tribute to the Beatles Ponedjeljak, 24. 5.20.00 DBAU

MOČVARASrijeda, 19. 5. 20.00 Rock tulumPetak, 21. 5.21.00 Dirty DancingSubota, 22. 5.18.00 1. Zagreb International Blues FestivalNedjelja, 23. 5.20.00 Subvultures anarho-feštaPonedjeljak, 24. 5.20.00 Filmske večeri u MočvariUtorak, 25. 5.20.00, DeicidePetak, 28. 5.17.00 Mars festivalSubota, 29. 5.21.00 Antifa NightUtorak, 1. 6.20.00 Giant Sand

PURGERAJSrijeda, 19. 5.22.00 Mike Sponza / blues rulesČetvrtak, 20. 5.22.00 TMO POP UPPetak, 21. 5.22.00 dj Sanja Pandurić / fun factorySubota, 22. 5.22.00 TMO crew / TMO mixtape

TVORNICA KULTURESubota, 22. 5.21.00 Letu štukeČetvrtak, 27. 5.21.00 Drama go go swing orchestraSubota, 29. 5.21.00 Livio Morosin

PAUK SKUCPetak, 21. 5. Danger + Goto 80 + The Lowbrows + Raquel Meyers + Link + DemodeSubota, 22. 5.

Ted Leo & Pharmacists (SAD) Utorak, 25. 5.Wolf ParadeSubota, 29. 5.Mambo KurtNedjelja, 30. 5. Xiu Xiu + Lali Puna

THE MOVIE PUBSrijeda, 19. 5. 21.00 Stand Up Comedy ShowČetvrtak, 20. 5. 22.30 Karaoke Show Utorak, 25. 5. 21.00 Stand Up Comedy Show

AKC MEDIKAPetak, 21. 5.Trip to the Wadada Station

PIRANHASrijeda, 26. 5.20.00 Connect livePetak, 28. 5.22.00 Arno Cost

SIRUPPetak, 21. 5.Lacoste u SirupuSubota, 22. 5.Partyloop Countdown - Open Air Pre Event

SAXSrijeda, 19. 5. Maja Savić QuartetČetvrtak, 20. 5. 21.00 Zagreb International Blues Festival Petak, 21. 5.Živa legendaSubota, 22. 5.Cry BabiesPonedjeljak, 24. 5.Ljetno kino - spontani ponedjeljakČetvrtak, 27. 5.Blues Storming, Kino klub, Pars Petrosa, Condor SkyPetak, 28. 5.Živa legendaSubota, 29. 5.Cry Babies

BACCHUS JAZZ BARPetak, 21. 5.Valerija Nikolovska TrioSubota, 22. 5.Pinky & The BrainsPetak, 28. 5.SolarSubota, 29. 5.MaDiNe Manouche - Gipsy Swing

KONCERTIVATROSLAV LISINSKISrijeda, 19. 5.20.00 The golden voice, Joseph Calleja, tenor (VD)19.00 33. Smotra folklornih amatera Zagreba (MD)Petak, 21. 5.19.30 Zagrebačka filharmonija (VD)Subota, 22. 5.20.00 Berislav Arlavi, glasovir (MD)

Nedjelja, 23. 5.20.00 Crveni koralji (VD)11.00 33. Smotra folklornih amatera Zagreba (MD)Ponedjeljak, 24. 5.20.00 Cantus ansambl & Lisinski - Zeitfluss (MD)Četvrtak, 27. 5.19.30 Simfonijski orkestar hrvatske radiotelevizije (VD)Petak, 28. 5.20.00 Oliver & Zagrebačka filharmonija (VD)Subota, 29. 5.19.30 Milka Trnina - koncert laureata (VD)11.00 33. Smotra folklornih amatera Zagreba (MD)Nedjelja, 30. 5.20.00 Oliver & Zagrebačka filharmonija (VD)11.00 33. Smotra folklornih amatera Zagreba (MD)Ponedjeljak, 31. 5.20.00 Gudački kvartet Sebastian (MD)HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD Srijeda, 19. 5.20.00 Koncert u povodu Dana nezavisnosti Crne GoreČetvrtak, 20. 5.20.00 Glazbena škola Ivana ZajcaPetak, 21. 5.20.00 Hrvatska udruga klapa - Armorin, Falkuša, Gajeta, PetradaNedjelja, 23. 5.20.00 VirtuosoUtorak, 25. 5.20.00 Koncertna direkcija ZagrebSrijeda, 26. 5.19.00 Komorni ansambl HGZ-aČetvrtak, 27. 5.20.00 Zagrebački solistiPetak, 28. 5.20.00 Solistički recitalSubota, 29. 5.20.00 Katedralni mješoviti zborNedjelja, 30. 5.11.00 Glazbeno učilište Elly Bašić20.00 Hrvatski barokni ansamblPonedjeljak, 31. 5.20.00 Glazbena škola Vatroslava Lisinskog

MUZEJ MIMARAČetvrtak, 20. 5.20.00 Festival Musica Maxima

ARENA ZAGREBSubota, 22. 5.22.00 David Guetta - F*ck Me I’m FamousBAZILIKA SRCA ISUSOVANedjelja, 23. 5.20.00 Ante Knešaurek, orgulje / Pavao Mašić, orgulje

KAZALIŠTAHNK

Srijeda, 19. 5. 19.00 Bjesovi (D)Četvrtak, 20. 5.19.30 Mazepa (O)Petak, 21. 5.19.30 Čarobna frula (O)Subota, 22. 5.18.00 Bjesovi (D)Srijeda, 26. 5.19.30 Čarobna frula (O)Petak, 28. 5.19.30 Čarobna frula (O)Subota, 29. 5.18.00 Pustolov pred vratima (D)Nedjelja, 30. 5.19.30 Jesenja sonata (D)Ponedjeljak, 31. 5.19.30 Građanin plemić (D)Utorak, 1. 6.19.30 Važno je zvati se Ernest (D)

GAVELLASrijeda, 19. 5.19.30 Alabama Petak, 21. 5.19.30 AlabamaSubota, 22. 5.19.30 Dolina ružaPonedjeljak, 24. 5.19.30 Život je san Utorak, 25. 5.19.30 Peer Gynt Srijeda, 26. 5.19.30 Slučajevi običnog ludila

KOMEDIJASrijeda, 19. 5.19.30 Briljantin Četvrtak, 20. 5.20.00 Giuliano i prijateljiPetak, 21. 5.19.30 BriljantinSubota, 22. 5.19.30 Crna komedija Ponedjeljak, 24. 5.19.30 Dobri vojak Švejk Utorak, 25. 5.19.30 Dobri vojak Švejk Srijeda, 26. 5.19.30 Jalta, JaltaČetvrtak, 27. 5.19.30 Jalta, JaltaPetak, 28. 5.19.30 Jalta, JaltaSubota, 29. 5.19.30 Jalta, Jalta

HISTRIONSKI DOMSrijeda, 19. 5.20.00 Nakon probe Četvrtak, 20. 5.20.00 Nakon probe Petak, 21. 5.20.00 Promocija knjige “Čarolija mora” Subota, 22. 5.20.00 Ni med cvetjem ni praviceNedjelja, 23. 5.20.00 Ni med cvetjem ni praviceUtorak, 25. 5.20.00 Nakon probeSrijeda, 26. 5.20.00 Štefica Cvek u raljama života

Petak, 28. 5.20.00 Štefica Cvek u raljama životaSubota, 29. 5.20.00 Štefica Cvek u raljama života

KEREMPUHSrijeda, 19. 5.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonČetvrtak, 20. 5.20.00 Šepavi Jura od KravarskogPetak, 21. 5.20.00 Od E do ZSubota, 22. 5.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonNedjelja, 23. 5.20.00 O medvjedima i ljudimaPonedjeljak, 24. 5.20.00 Massimo & Band acustic live concertUtorak, 25. 5.20.00 Magic Act ShowSrijeda, 26. 5.20.00 Šepavi Jura od Kravarskog Četvrtak, 27. 5.20.00 O medvjedima i ljudimaPetak, 28. 5.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonSubota, 29. 5.20.00 MetastazeNedjelja, 30. 5.20.00 Bitange i princeze

VIDRASrijeda, 19. 5.20.00 Što mi može virus Četvrtak, 20. 5.20.00 Čarolije imitacija (Denis Bašić)Petak, 21. 5.20.00 Planet ArtUtorak, 25. 5.20.00 Dan indijske kulture u ZagrebuČetvrtak, 27. 5.20.00 Od E do ZPetak, 28. 5.20.00 Od E do Z Subota, 29. 5.20.00 Družba Zvuk veda

TEATAR EXITČetvrtak, 20. 5.20.00 Kako misliš mene nemaPetak, 21. 5.20.00 Samo jučerašnja vijestČetvrtak, 27. 5.20.00 Balon

TEATAR &TDSrijeda, 19. 5.20.00 In CameraČetvrtak, 20. 5.20.00 In Camera Petak, 21. 5.20.00 In CameraPonedjeljak, 24. 5.20.00 Euripid i drugi: ElektraSrijeda, 26. 5.20.00 Vodoinstalater21.00 Ma and AI

Četvrtak, 27. 5.20.00 Vodoinstalater 21.00 Ma and AIPonedjeljak, 31. 5.20.00 Euripid i drugi: Elektra

ZKMSrijeda, 19. 5.20.00 Generacija 91.-95.Četvrtak, 20. 5.20.00 Generacija 91.-95.Petak, 21. 5.11.00 Marko Marulić: Judita18.00 Marko Marulić: JuditaSubota, 22. 5.20.00 Buđenje proljećaNedjelja, 23. 5.20.00 Buđenje proljećaUtorak, 25. 5.11.00 Marko Marulić: Judita18.00 Marko Marulić: Judita20.00 Garaža Srijeda, 26. 5.11.00 Marko Marulić: Judita18.00 Marko Marulić: Judita

DK DUBRAVAUtorak, 25. 5.10.00 Oh, kako je lijepa PanamaPetak, 28. 5.10.00 Mačak u čizmama (NS Sesvete)Subota, 29. 5.10.00 Mačak u čizmama (NS Sesvete)

ZKLSrijeda, 19. 5.19.00 Art (Scena Travno)Četvrtak, 20. 5.10.00 Ježeva kućica (Scena Travno)19.30 Metlib 2010Petak, 21. 5.10.00 Srećko među bubama18.00 Osvajanje kazališta (Scena Travno)20.00 Oaza (orijentalni indijski ples)Subota, 22. 5.10.00 Darujmo djeci kazalište11.30 Darujmo djeci kazalište18.00 Srećko među bubama20.00 Art (Scena Travno)Nedjelja, 23. 5.11.00 Srećko među bubamaUtorak, 25. 5.10.00 Robinson uči plesatiSrijeda, 26. 5.10.00 Tri praščićaČetvrtak, 27. 5.10.00 Plakir18.00 Osvajanje kazalištaPetak, 28. 5.10.00 Srećko među bubama18.00 Ježeva kućica (Scena Travno)18.00 Zlatni dodir kralja MideSubota, 29. 5.10.00 Darujmo djeci kazalište11.30 Darujmo djeci kazalište

18.00 Vuk i sedam kozlićaNedjelja, 30. 5.11.00 Vuk i sedam kozlića

TREŠNJAČetvrtak, 20. 5.12.00 TijeloPetak, 21. 5.18.00 Miffy - mjuziklSubota, 22. 5.17.00 Miffy - mjuziklNedjelja, 23. 5.11.00 Miffy - mjuzikl19.00 Plesni studio NinaUtorak, 25. 5.10.00 Miffy - mjuziklSrijeda, 26. 5.10.00 Miffy - mjuziklČetvrtak, 27. 5.10.00 Miffy - mjuziklPetak, 28. 5.19.00 Revija dječjeg klasičnog suvremenog plesaSubota, 29. 5.19.00 Revija dječjeg klasičnog suvremenog plesaNedjelja, 30. 5.19.00 Revija dječjeg klasičnog suvremenog plesa

ŽAR PTICASrijeda, 19. 5.18.30 Čudnovata istina (PP)Nedjelja, 23. 5.11.00 Čudnovata istinaPonedjeljak, 24. 5.10.00 Čudnovata istinaUtorak, 25. 5.19.00 Čudnovata istinaČetvrtak, 27. 5.10.00 Čudnovata istina Petak, 28. 5.10.00 Mačak u čizmamaNedjelja, 30. 5.11.00 Mačak u čizmamaPonedjeljak, 31. 5.10.00 Mačak u čizmamaUtorak, 1. 6.10.00 Mačak u čizmama

MALA SCENASrijeda, 19. 5.9.30 Priča o svjetlu14.00 Ana i Mia (Vel. Gorica)Četvrtak, 20. 5.10.00 Rock’n’roll za dva mišaPetak, 21. 5.10.00 Bum TomicaUtorak, 25. 5.10.00 Ana i MiaSrijeda, 26. 5.12.00 Priča o oblaku16.00 Priča o oblaku Četvrtak, 27. 5.10.00 Priča o oblaku12.00 Priča o oblakuUtorak, 1. 6.10.30 Priča o svjetlu

TNT TEATARČetvrtak, 20. 5.19.30 Cirkusgrad

KNAPPetak, 28. 5.20.00 Lisac u kokošinjcu

Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGMZa nakladnika:Bože ČovićProdukcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50

Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/[email protected] [email protected] Uprave:Branka PanićOglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, [email protected]

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.Glavni urednik:Branko KarapandžaIzvršni urednik: Nikola ŽivčićGrafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hrNovinari:Katarina Butković, Ivan Jozić, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Goran Gle-dić, Siniša Kosić, Jasminka Kovače-vić, Darija Kraševac, Andreja Petrić, Jozo Renić, Maja Sever, Tomislav Vu-ković, Saša Zinaja, Tina Žagar

32 zadnja stranica 18. svibnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Dok su neki tijekom viken-da pjevušili “Nothing else matters”, a drugi “Kiše je-senje”, motritelji na meteo postajama mjerili su prilič-no velike količine oborine, gdjegod i više od 100 litara po četvornome metru. Na postajama metropole od subote ujutro do nedjelje navečer izmjereno je više od 40, na Puntijarki čak 63 litre, što je ondje, uz dota-dašnjih 50, dovoljno za svi-banjski prosjek.

17.-23. 5. PROMJENJIVO

Sljedeći će vikend biti za-mjetno topliji od prošloga, ali će srednja tjedna tem-peratura biti niža od uobi-čajene u ovom dijelu godi-ne. Pritom će teško izostati i barem poneka litra kiše.

24.-30. 5. TOPLIJE

Ni u tjednu Floraarta ne može se jamčiti potpuno suho, ali može daljnje za-topljenje - najviša dnevna vjerojatno oko 25°C, a nije isključeno čak i bliže 30 - za svibanj uobičajeno!

Piše Zoran Vakula

Vrtići, škole, energija, Crveni križ, svirač...

Proteklih je dana u gradu bilo bez-broj događanja, jedne smo zabi-lježili i slikom i riječju, a druge sa-mo fotografi jom: obilježen je Dan dječjih vrtića, pa Dojdi osmaš, pre-zentacija srednjih škola za učenike osmih razreda. Na Trgu bana Jelači-ća obilježen je i Dan Crvenog križa, iza nas je i Tjedan energetske učin-kovitosti - vjetrenjače i solarne plo-če “zagrijale”su središnji Trg, a ulični svirač razveselio je prolaznike i turi-ste na Tomislavovu trgu.

Ni u akciji čišćenja grada “Za ljepši Zagreb” odgovorni nisu uspjeli sanirati smetlište na ula-zu u Botinec, a iz dana u dan širi se i smradom i opsegom. Neke stvari već su na cesti, ometaju promet... Snimio Siniša Kosić

Snimio Siniša Kosić

· 2015-01-18 · marketing turizma za razdoblje 2011.-2016. voditelj projekta pod nazivom...

Documents