277 elektrotehnika primena senzora u automobilskoj industriji srb 50str (1)

7/13/2019 277 Elektrotehnika Primena Senzora u Automobilskoj Industriji SRB 50str (1)

1/51

BESPLATNI GOTOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI

RAD.

RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGIEDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.SEMINARSKI-RAD.COM

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM

WWW.MATURSKI-RAD.COM

NA NAIM SAJTOVIMA MOETE PRONACI SVE BILO DA JE TO SEMINARSKI,DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGIEDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUAMO DAPOGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA

MOETE TACNO DA ODABERETE ONO STO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA.U NAOJ BAZI SE NALAZE GOTOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI IMATURSKI RADOVI KOJE MOETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOCNAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE RAD KOJIVAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADINOVI UNIKATAN SEMINARSKI ILI NEKI DRUGI RAD NA LINKU NOVI RADOVI.SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA NAEM FORUMU. ZA BILOKOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI [email protected]

1
http://www.seminarski-rad.com/http://www.diplomski-rad.com/http://www.maturski-rad.com/http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_rsform&Itemid=171http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_agora&Itemid=185mailto:[email protected]://www.diplomski-rad.com/http://www.maturski-rad.com/http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_content&view=article&id=79:seminarski-baza-radova&catid=34http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_rsform&Itemid=171http://www.seminarski-rad.com/index.php?option=com_agora&Itemid=185mailto:[email protected]://www.seminarski-rad.com/http://www.seminarski-rad.com/http://www.seminarski-rad.com/


2/51

SADRAJ

1. UVOD............................................................................................................................. 6. KONTROLNA JEDINICA MOTORA I SENZORI SISTEMA.............................. 7.1.Osnovne funkcije kontrolne jedinice..............................................................................

7..Unutranjost ECU j!"n"#.............................................................................................

$ ..1.Cntra%na &ro#sors'a j!"n"#a..............................................................................

$ ...(LAS) **or"ja..................................................................................................

+,!. SENZORI SISTEMA.................................................................................................... ++!.1.Senzor temperature rashladne tenosti...........................................................................+-!..Snor t*&ratur /a!u0a...........................................................................................

+1!.!.Senzor protoka................................................................................................................

+1 !.!.1Protokomjer sa vrelom icom................................................................................+1 !.!.2roto'o*jr sa %&t"ro*........................................................................................

+3!.".Snor &!a% 4asa.........................................................................................................

+3!.#.Snor u4%a a'rta 'o%jnasto4 /rat"%a 5ENKODERI...............................................

+!.$.Snor 8r"n auto*o8"%a..............................................................................................+7

!.%.Lambda sonda................................................................................................................+7!.&.9r"4a%"# a 4or"/o.......................................................................................................

-,". O9D:SISTEMI DIJA;NOSTIKE NA VOZILIMA................................................. -,".1.2ort a 'o*un"'a#"ju.....................................................................................................

-+"..2roto'o%" a 'o*un"'a#"ju.............................................................................................

-+".!.A!a&tr a !"ja4nost"'u /o"%a.......................................................................................

-- ".!.1.Intr


3/51

#.1.1.9"ranj s"st*a.......................................................................................................->

#.1..In


4/51

&. LITERATURA...............................................................................................................,

S&"sa' s%"'a

Slika 1. Kontrolna jedinica motoraSlika 2. Unutranjost kontrolne jedinice

Slika 3. Siemens-ov SAB 80!3" mikrokontrolerSlika #. $%AS& memorijski 'i( A)28$!12Slika !. Karakteristika *+ sen,ora

"


5/51

Slika . Sen,or tem(erature rasladne te'nostiSlika ". Sen,or tem(erature va,duaSlika 8. )jera' (rotoka sa vrelom /icomSlika . )jera' (rotoka sa le(tiromSlika 10. Sen,or (edale asa

Slika 11a. Sen,or ula ,akreta koljenasto vratila sa &all-ovim eektomSlika 11. 4lektri'na emai,avisnost i,la,no na(ona od ja'ine manetno (oljaSlika 11c. &all sen,or u (rirodnoj veli'iniSlika 12. Sen,or r,ine automoilaSlika 13a. $unkija lamda aktoraSlika13. 5rinci( djelovanja lamda sondeSlika 13c. %amda sondaSlika 1#. Bri,alica ,a orivoSlika 1!. 5ort ,a komunikacijuSlika 1. Ada(ter ,a dijanostiku vo,ila

Slika 1". 6B79S232 interejsa sa 4%)323Slika 18. 4%)323Slika 1. 9as(ored (inova 4%)323Slika 20. :;SA aj ,a dijanostikuSlika 21. 6B7 konektoriSlika 22. Univer,alni kaal sa (i(alicamaSlika 23. )eni ti(a vo,ilaSlika 2#. 5rika, inormacija o vo,iluSlika 2!. )eni ,a i,or dijano,eSlika 2. 5rika, nastali reaka

Slika 2". 5ro,or (arametriSlika 28. 5ro,or (odeavanjaSlika 2. ?lavni ekranSlika 30. K% interejsSlika 31. ?lavni (ro,or :A? 6) 311.2Slika 32. ?lavni (ro,or 654% +ec 2 @ AB6) i 656)Slika 33. ?lavni (ro,or )B arsotSlika 3#. ?lavni (ro,or )B arsotSlika 3!. ?lavni (ro,or :6%:6 $9Slika 3. ?lavni (ro,or :6%:6 $9

Slika 3". B) Scanner - 5.A.Sot 1.3.Slika 38. 6(el dijanostikaSlika3. ?lavni (ro,or9enault 77+2000Slika#0. $697 dijanostikaSlika #1. Unutranjost vo,ila nove eneracije marke :olvoSlika #2. +estiranje sen,ora koji do(rinose siurnosti vo,a'aSlika #3.Sinali,acija na mounost sudaraSlika##. Sistem (re(o,navanja okru/enja vo,ilaSlika #!. 9as(ored kom(onenti ABS sistemaSlika#. Simoli'ki (rika, korisnosti 4S-aSlika#". 5onaanje vo,ila u ,avoju


6/51

+. UVOD

Modernizacija automobilske industrije! privlai tehnolo"ije koje pomau vozau!pove#avaju#i si"urnost! udobnost i efikasnost saobra#aja. $a na%im prostorima tj. prostorimabiv%e &u"oslavije! je do%lo do jako veliko" broja uvoza automobila sa sistemima elektronsko"ubriz"avanja. 'a bi se otklonili kvarovi na takvim automobilima! potrebno je dosta znanja.Serviseri imaju problem i prilikom nabavke dija"nostike opreme! upravo zbo" malo" brojadostupnih informacija. (bo" to"a se esto mo"u uti komentari da se ovakvi tipovi motoran &o&ra/%jaju! da je to #rna 'ut"jai slino. )adnici u servisima su navikli da motore

pode%avaju na u/o! %to je danas zaista nemo"u#e! po"otovo ako znamo da skuplji

automobili danas imaju najmanje trideset razliitih elektronskih podsistema u vozilu.*ompjuterska dija"nostika je realnost! a beina dija"nostika unutar ovla%tenih servisa je! u

$


7/51

nekim sluajevima dostupna i kod nas. Popravka vozila danas zahtjeva nove sofisticiranealate! a popravka se vi%e ne moe zamisliti bez od"ovaraju#e" dija"nostiko" ure+aja.

Istor"js'" &r4%!

$ekoliko "odina prije dru"o" svjetsko" rata! $jemaka je an"aovala )oberta Boscha

i nje"ovu kompaniju na razvoju sistema za ubriz"avanje "oriva na avionima. &edan od prvihkoji su imali taj sistem je poznati lovac ,Mesersmit M- /01. Saveznici su za to vrijeme!

poku%avali da ovaj sistem razrade na svojim tenkovima. $akon rata avio industrija seokrenula mlaznim motorima i napustila klipne motore. 2uto3industrijom su vladalikarburatori.

Prema podacima BM3a 4Ba5erische Motoren erke6! prvi industrijski primjenjenelektronski sistem za ubriz"avanje "oriva je bio 'M- 4'i"ital Motor -lektronic6 i to 070"odine! na modelu BM 899 :si. (apremina motora je bila 9;/ kubnih centimetara! a 'M-sistem se koristio na svim automobilima serije %est. 'ru"i znaajan pomak se desio 0


8/51

S%"'a +.Kontrolna jedinica motora

-:> je mikroprocesorski sistem koji upravlja pripremom "orive smje%e! paljenjemsmje%e! nad"leda sastav izduvnih "asova i obavlja brojne dru"e funkcije 4ako su naautomobilima u"ra+eni sistemi protiv blokiranja tokova! proklizavanja! vazdu%ni jastuci islino6. -:> tako+e prikuplja podatke za raunar! na ijem ekranu moemo proitati

prosjenu potro%nju "oriva! kilometrau koju moemo pre#i sa preostalim "orivom! prosjenubrzinu! vanjsku temperaturu i slino.

-:> jedinica neprestalno prati parametre motora kao sto su temperatura motora!brzina vozila! koliina usisano" vazduha! sastav izduvnih "asova! poloaj papue "asa! a unekim sluajevima atmosferski pritisak i visinu. -:> jedinica na osnovu tih podataka fino

pode%ava rad motora nekoliko desetina puta u sekundi da bi se obezbjedile maksimalneperformanse. >koliko se neki od senzora pokvari! -:> jedinica prelazi na poseban si"urnosnireim rada. Motor i dalje nastavlja sa radom! sa ne%to smanjenim performansama. 'ana%nje-:> jedinice tako+e posjeduju i O9Dprikljuak! koji omo"u#ava prikljuak dija"nostikih

ure+aja. $a slici ;. prikazana je unutra%njost kontrolne jedinice.

&


9/51

S%"'a -.Unutranjost kontrolne jedinice

-.-. Unutranjost ECU j!"n"#

>nutra%njost -:> jedinice je jako sloena. ?tampana ploa na kojoj su smje%teni

elementi je troslojno" tipa. -lementi koji su na nju postavljeni su mje%avina SM' i klasinihkomponenti. -ventualna intervencija podrazumjeva jako precizan rad i upotrebuniskonaponskih lemilica. Sve mjere opreza koje se preporuuju prilikom rada sa

poluprovodnikim komponentama vae i ovde. &edna od najvanijih je da komponente nediramo ako postoji opasnost od elektrostatiko" pranjenja. (amjena SM' komponentitako+e moe biti problematina ako su komponente prije automatsko" lemljenja zaljepljeneza %tampanu plou.

-.-.+. Cntra%na &ro#sors'a j!"n"#a

:entralna procesorska jedinica 4:P>6 je ovom sluaju kori%ten je Siemens3ov S2B


10/51

Brojai etiri 83to bitna brojaa koji se mo"u koristiti za mjerenje vremena 2nalo"ni dio


11/51

S%"'a 3.$%AS& memorijski 'i( A)28$!12

1. SENZORI SISTEMA11


12/51

-lektronski sistem 4raunar6 za svoj rad koristi senzore. Stotinu puta u sekundi senzori%alju mjerenja raunaru o stanju u motoru. )aunar upravlja sistemom i u mno"imautomobilima se on obiljeava sa -:>. Pro"ramiran je od strane fabrike da daje od"ovaraju#eizlazne veliine na osnovu podataka koje dobija od senzora. -:> u svakom trenutku moraimati informaciju o stanju u motoru . 'a li se automobil nalazi na uzbrdici! dok motor radi na

9///obEmin! po vrelom danuG =li je moda u pitanju "radska vonja po hladnom vremenu! amotor upravo pokrenutG Sve ove podatke -:> dobija preko u"ra+enih senzora.

1.+. Snor t*&ratur ras0%a!n t=nost"

Senzor temperature rashladne tenosti daje -:> podatke o temperaturi rashladnetenosti. > ve#ini sluajeva smje%ten je na ku#i%tu termostata. Ovaj senzor ima promjenljivu

$A: karakteristiku sa promjenom temperature tj. ako se pove#ava temperatura motora!nje"ova otpornost se smanjuje. Senzor se preko -:> napaja konstantnim naponom! ainformacija se vodi nazad u -:> jer je povezivanje realizovano na principu Fildbus sistema

4sa dvije zice6. $a slici @. prikazana je $A: karakteristika senzora! dok je na slici 8. prikazansenzor temperature rashladne tenosti.

S%"'a .Karakteristika *+ sen,ora

1


13/51

S%"'a 6.Sen,or tem(erature rasladne te'nosti

1.-. Snor t*&ratur /a!u0a

Aemperatura vazduha koji se usisava se tako+e mjeri. Senzor za ovu namjenu se moenalaziti na kutiji vazdu%no" filtera ili na usisnoj cijevi. Ovaj sensor je tako+e sa $A:karakteristikom promjenljive otpornosti. On ima otpornost od 9@@@ H3a na ;/ I:! a D7@ H3ana 7/ I:. Aemperatura ulazno" vazduha moe dosti#i blizu 7/ I: kada je vreo ljetni dan. $aslici 7. prikazan je senzor vazduha.

S%"'a 7.Sen,or tem(erature va,dua

1.1. Snor &roto'a

'a bi -:> obezbjedio od"ovaraju#u koliinu "oriva i zapalio smje%u u

od"ovaraju#em trenutku! potrebno je da ima informaciju koliko je optere#enje motora. $ekiautomobili koriste 1Mjera koliine vazduha1 ili 1Protokomjer1 da bi izmjerili optere#enjemotora. Sna"a motora zavisi direktno od koliine vazduha koji u nje"a ulazi. 2ko motorkoristi mno"o vazduha! onda je potrebno da se ubriz"a i ve#a koliina "oriva! a sve u cilju dase odri optimalan odnos vazduha i "oriva. Postoji nekoliko tipova Protokomjera koji sedanas u"ra+uju. 'va standardna tipa Protokomjera su

Protokomjer sa vrelom icom! Protokomjer sa leptirom.

1.1.+ 2roto'o*jr sa /r%o* ?"#o*1!


14/51

Jazduh koji ulazi u motor struji oko iano" otpornika napravljeno" od platine.Kianiotpornik se za"rije istosmjernom strujom koja tece kroz nje"a a vazduh koji struji hladi "a.-:> odrava platinasti otpornik na konstantnoj temperaturi. ?to je vi%e struje potrebno da seotpornik "rije! vi%e vazduha ulazi u motor. Ovaj tip senzora pravi mali otpor vazduhu kojiulazi u motor jer su mu dimenzije radno" dijela male. $a slici


15/51

Aako+e -:> jedinica mora imati podatke i po poloaju papue "asa. Senzor papue"asa daje vane informacije naroito prilikom ubrzavanja. Je#ina ovakvih senzora sudvopoloajni 4/! 6 "dje 1/1 predstavlja osnovni poloaj tj. prazan hod! a 11 pun "as. $aslici /. prikazan je senzor pedale "asa.

S%"'a +,.Sen,or (edale asa

1.. Snor u4%a a'rta 'o%jnasto4 /rat"%a 5ENKODERI

-:> zahtjeva podatke i o broju obrtaja koljenasto" vratila motora i poloaju prilikomrotacije. Ovo omo"u#ava da -:> ubriz"a "orivo u pravom trenutku i da smje%u zapalivarnicom. Postoji nekoliko tipova senzora za poloaj radilice. $=SS2$ koristi optiki sensor

poloaja radilice. Svjetlost koju emituje L-' dioda re"istruje fototranzistor! a prekida jemetalna ploa sa prorezima koja prolazi izme+u njih. $eki senzori koriste ploe sa 98/proreza i daju veoma preciznu informaciju o broju obrtaja. $eki od tih proreza su dru"aijeoblikovani pa se na osnovu njih moe dobiti poloaj radilice. Aako+e postoji senzor poloajaradilice sa Calovim efektom. Aaj senzor koristi nazubljeni disk koji se okre#e unutar ku#i%ta.Svaki put kad se metalni zub na+e izme+u Call senzora i ma"neta! Call senzor se iskljuuje.-:> mjeri duinu i broj impulsa! i na osnovu to"a izraunava broj obrtaja i poloaj radilice.

$a slikama .a.6! .b.6! i .c.6 prikazani su respektivno! senzor u"la zakreta koljenasto"vratila sa Call3ovim efektom! elektrina %ema i Call senzor u prirodnoj veliini.

1#


16/51

S%"'a ++.a. Sen,or ula ,akreta koljenasto vratila sa &all-ovim eektom

S%"'a ++.8.4lektri'na emai,avisnost i,la,no na(ona od ja'ine manetno (olja

1$


17/51

S%"'a ++.#.&all sen,or u (rirodnoj veli'ini

1.6. Snor 8r"n auto*o8"%a

Svrha senzora brzine automobila je jednostavna. Sa ovo" senzora se %alje informacijaka -:> o tome kolika je brzina kretanja automobila. Senzor se moe nalaziti na mijenjau! ilina toku. Ovaj sensor se u nekim automobilima koristi za o"ranienje maksimalne brzine! atako+e i da se pobolj%aju ekonominost i vozne karakteristike. $a slici ;. prikazan je senzor

brzine automobila.

S%"'a +-.Sen,or r,ine automoila

1.7. La*8!a son!aLambda sonda 4Oksi"en senzor6 je smje%tena na poetku izduvne "rane i slui da daje

podatke -:> o sastavu smje%e da li je siroma%na ili bo"ata 4idealan omjer obino iznosiD!76. *ada je smje%a siroma%na! senzor na izlazu "eneri%e nizak napon! oko /!;J. >koliko

je smje%a bo"ata izlazni napon je oko /! koristi ovaj napon da bi odrao smje%u u"ranicama od D!7! %to predstavlja idealan odnos i deklari%e se pomo#u faktora u odnosu.

Lambda sonda je neizostavni element izduvnih sistema motornih vozila po"onjenih

Otto motorom. Lambda sonda je senzor koliine kiseonika u izduvnim "asovima te slui kaore"ulacioni element pri pripremi "orive smje%e. $aime! kakobi katalizatori djelovali samaksimalnom iskoristivo%#u potreban je stehiometrijski omjer "oriva i vazduha u smje%i.Pojednostavljeno reeno omjer "oriva i vazduha mora biti idealan u smislu da nakonsa"orjevanja u cilindru ne ostane neiz"oreno" "oriva ili! obrnuto! da ne bude vi%ka kiseonikaodnosno vazduha.

Funkcija lambda sonde je upravo da detektuje odstupanja lambda faktora u izduvnim"asovima od idealne vrijednosti! te omo"u#i raunaru da na osnovu ove informacije re"uli%ekoliinu ubriz"ano" "oriva u usisne cijevi. 'akle! u sluaju "orivom zasi#ene smje%esmanjuje se koliina ubriz"ano" "oriva i obratno. $a slici 9a. prikazana je funkcija lambda

faktora.

1%


18/51

S%"'a +1a.$unkcija lamda aktora

Odravanjem lambda faktora u blizini idealne vrijednosti pobolj%ava se uinakkatalizatora.

S%"'a +18.5rinci( djelovanja lamda sonde

Sam princip djelovanja lambda sonde je sljede#i

Sonda je obino postavljena u izduvni sistem na nain da je njen vrh u stalnomkontaktu sa izduvnim "asovima. *ristal od cirkonija obloen sa obadvije strane tankim slojem

platine u dodiru s kiseonikom u izduvnim "asovima "eneri%e napon. $apon varira izme+u / i J i oitavanjem srednje vrijednosti te poznavanjem koliine ubriz"ano" "oriva! lako jeizraunati lambda faktor. Lambda faktoru u iznosu od od"ovara srednji napon od priblino/!D@ J. $a osnovu podataka %to dolaze iz lambda sonde centralni raunar vozila odre+ujekoliinu ubriz"ano" "oriva u realnom vremenu odravaju#i lambda faktor konstantnim. $aslici 9b. prikazan je princip djelovanja lambda sonde.

1&


19/51

Problem predstavlja injenica da lambda sonda tek pri radnim temperaturama ve#imod ;7/ N: poinje optimalno izvr%avati svoju funkciju. Sto"a danas lambda sonde dolaze sau"ra+enim "rijaima i postavljaju se %to blie motoru! radi ranije" poetka djelovanjare"ulaciono" kru"a za upravljanje rada motora. $a slici 9c. prikazana je lambda sonda.

S%"'a +1#.%amda sonda

Lambda sonda je izloena radu u ekstremnim uslovima pa je sklona kvarovima kojimo"u u"roziti ispravan rad motora i smanjiti radnu uinkovitost katalizatora. Prilikom

pre"leda izduvno" sistema potrebno je provjeriti sljede#e stvari na lambda sondi

o%te#enja na si"nalnim icama! ulaz vazduha blokiran prljav%tinom! uljem ili elementima podvoja!

fizika o%te#enja na tijelu sonde!

ispravnost navoja na sondi!

o%te#enja na vrhu sonde ili zamazanost.

Posebno je vano da vrh sonde bude ist i na taj nain ne sprijeava dodir jez"re saizduvnim "asovima. Onei%#enost vrha moe ukazivati na neispravnosti u radu motora.

Mo"u#e su sljede#e nasla"e na vrhu sonde

crna boja ukazuje na nasla"e u"ljika u obliku a+e! sjajne nasla"e ukazuju na onei%#enje olovom iz "oriva! nasla"e bijele poput krede posljedica su onei%#enja silikonom! tamno3sme+e nasla"e su nasla"e ulja u izduvnim "asovima! kristalne bijele nasla"e ukazuju na prisutnost antifriza u izduvnom sistemu.

Osciloskopom je mo"u#e dija"nostisati neispravnost rada lambda sonde ako suvanjska o%te#enja nevidljiva.

> sluaju otkrivenih neispravnosti pri radu lambda sonde potrebno je %to prijezamjeniti neispravnu sondu

1'


20/51

1.>. 9r"4a%"# a 4or"/o

$ajvaniji element sistema koji kontroli%e -:> su briz"alice. *oliina "oriva koja seubriz"a u motor je odre+ena duinom vremena u kojem su briz"alice otvorene. 'uinavremena se u literaturi oznaava kao %irina impulsa. *ada su otvorene! "orivo iz njih izlazi u

obliku fine ma"le. > ve#ini slujeva jedna briz"alica ubriz"ava "orivo na svaka dva obrtajakoljenasto" vratila motora. 2ko je potrebna ve#a koliina "oriva! vrijeme ubriz"avanja seproduava. (vuk otvaranja i zatvaranja briz"alica se moze uti za vrijeme rada motora kaotiho kuckanje ili pucketanje. Procenat vremena u kojem su briz"alice otvorene se oznaavakao faktor optere#enja. Briz"alica koja je otvorena u trajanju od pola maksimalno" vremenaima @/ faktor optere#enja. (a oitavanje ove veliine se moe koristiti di"italni multimetarkoji ima opciju mjerenja frekvencije i faktora opterecenja. $a slici D. prikazana je briz"alicaza "orivo.

S%"'a +3.Bri,alica ,a orivo

3. O9D:SISTEMI DIJA;NOSTIKE NA VOZILIMA

O9DII je skracenica za On 9oard Dija"nose == 4Sistem za dija"nostiku kvara navozilu pomo#u raunara6! dru"a "eneracija samodija"nostiko" sistema na vozilu na

amerikim! evropskim i azijskim vozilima. Svaka komponenta se provjerava posebnodefinisanim postupkom! da bi se utvrdilo njeno ispravno funkcionisanje. 2ko se pojavi

(


21/51

nepravilnost u radu! OB'== sistem #e ukljuiti kontrolnu lampicu na instrument tabli vozaa iupozoriti vozaa da postoji neka neispravnost. $a kontrolnoj lampici je obino napisana fraza:C-:* -$Q=$- 4provjeri motor6 ili S-)J=:- -$Q=$- SOO$ 4posjeti servis6. Sistem #e usvoju memoriju zapamtiti sve informacije o kvarovima! kako bi serviser mo"ao efikasnootkloniti problem.

OB' = sistem nije bio posebno efikasan jer je pratio samo nekoliko parametaravezanih za emisiju %tetnih "asova. OB' == je konstrujisan sa namjerom da se otklone tinedostaci! i da se napravi sistem koji #e serviserima pruiti mno"o vi%e korisnih podataka.Primjena OB' == sistema je poela ve# od 00D i 00@ na manjem broju benzinskih vozila.Od 008 "odine! sva putnika vozila i kamioni sa benzinskim motorima moraju imati OB' ==sistem. $a dizel motorima primjena ovo" sistema je poela 007 "odine.

3.+. 2ort a 'o*un"'a#"ju

S%"'a +.5ort ,a komunikaciju

Pin ; 3 &


22/51

(a OB' == komunikaciju se koriste tri protokola! sa razlikama koje se najvi%e odnosena nain komunikacije izme+u centralne -:> jedinice i alata za dija"nostiku. Aip protokolakoji se koristi se moe odrediti i na osnovu prisutnih pinova OB' == konektora.

&


23/51

S%"'a +7.6B79S232 interejsa sa 4%)323$a slici 7. je prikazano kolo sa OB'T)S;9; interfejsa sa -LM9;9. $apajanje je

izvedeno sa baterije vozila 4maksimalno D!DJ6 preko pina 8 OB' konektora *! dok jeuzemljenje vozila na pinu @. $aponski re"ulator =:; daje @J za kolo! a nje"ovo strujnoo"ranienje donekle %titi kolo. L-' '< pokazuje da je napajanje od @J dostupno. Preostaledvije konekcije do vozila 4OB'; pin 7 i @6 su linije podataka. > skladu sa standardima! pin7 konektora je * izlaz! dok je pin @ L izlaz. Ovi pinovi nazvani su * linija i L linija OB'sistema. 'a bi zadovoljio specifikaciju -LM9;9 upravlja ovim linijama kori%tenjem $P$tranzistora sa otpornicima od @/ H3a za definisanje nivoa.

2daptersko kolo dobija dija"nostike podatke sa * linije 4pin 7 OB' konektora6.Podaci se invertuju tranzistorom A9 prije ne"o %to ih proita =: 4pin6. Ovaj tranzistorskistepen podie naponski pra" do oko DJ! umjesto standardnih ;.@J za :MOS ulaz. -fekatovo"a je da pobolj%a imunitet na %um na ulazu i pojaava brzinu promjene si"nala.

(a interfejs prema raunaru koristi se vrlo jednostavna )S;9; implementacijakori%#enjem samo )U' 4pin;6 i AU' 4pin96 03pinsko" Sub3' konektora. Otpornik );o"raniava ulaznu struju iz raunara. )9 obezbje+uje da )S;9; ulaz =: 4pin@6 bude naniskom nivou! kada se odspoji konektor *;. Aranzistor AD pobu+uje )S;9; podatke prema

P:3u. $apon si"nala kreta#e se od R@J 4visoko6! kada AD provodi! do 3@!J 4nisko6 nakondenzatoru :9! kada je AD iskljuen.

!


24/51

Vetiri L-' diode spojene na pinove 7!

S%"'a +>.4%)323

=ma mo"u#nost komunikacije kori%#enjem samo /!DkCz =SO 0D protokola.)aspored pinova -LM9;9 je prikazan na slici 0.

S%"'a +$.9as(ored (inova 4%)323

V!! 5&"n+

Ovaj pin je pin pozitivno" izvora napajanja i mora da bude najpozitivnija taka u kolu.>nutra%nji reset prilikom ukljuenja izveden je sa ovo" pina na inicijalizovanjemikrokontrolera.

T+ 5&"n- " T- 5&"n1

Areba da se povee 9.@70@D@ MCz kristal 4$AS: AJ kolor burst6 izmedju ova dvapina. *ondenzator 4tipino ;7pF6 se spaja od svako" od ovih pinova prema Jss.

L


25/51

zavr%ena karakterima :) 4carria"e return6 i LF 4line feed6. $izak nivo na ovom ulazu znai#eda #e svaka poslata linija biti zavr%ena samo :) karakterom .Mod! tako+e moe da se

promjeni softerski! izvr%avanjem 2AL/ ili 2AL komande iz 2A skupa komandi.

RS-1-TB 5&"n

)S;9; predajni si"nal moe da se spoji direktno na ovaj pin ime obezbje+uje daotpornik za o"ranienje struje bude vezan u seriju. 'iode u"ra+ene i inte"ralno koloobezbje+uju da ulazi -LM9;9 budu za%ti#eni od prenapona! dok ?mitovi okidai smanjujuefekte %uma na ulazu.

RS-1-TB 5&"n6

-LM9;9 emituje podatke kroz ovaj izlaz. $ivo si"nala je kompaktibilan sa ve#inom=: interfejs drajvera! a dovoljno je struje za kori%#enje jedno" P$P tranzistora kao linijsko"drajvera.

I%a" a &o8u!u LED 5&"n 7>$ " +,

Ova etiri pina su na niskom nivou! kada -LM9;9 emituje ili prima )S;9; ili OB'podatke. Obzirom da je u"ra+en po"odan serijski otpornik za o"raniavanje struje! izlazimo"u da napajaju ili prime dovoljno struje za direktnu pobudu L-' 4oko /m26.

O9D "n 5&"n ++

$a ovom pinu je serijski ulaz OB' podataka. Lo"iki visok nivo predstavlja aktivnostanje OB' * linije. Ovdje nema postavljeno" ?mit okidaa! tako da treba da se primjeni

spolja%nji ulazni bafer! kako bi se smanjili prelazni efekti ulazno" si"nala.

O9D L 5&"n+- " O9D K 5&"n+1

Ovi izlazi sa aktivnim visokim nivoom koriste se za pobu+ivanje OB' ma"istrale!kori%#enjem spolja%njih $P$ pobudnih tranzistora. Prenos podataka se normalno odvija preko* linije! mada standard odre+uje da tako mora da bude implementiran drajver i za L liniju!kako bi se obezbjedilo da se ma"istrala pravilno inicijalizuje.

Vss 5&"n+3 (ajednili pin mase 4najne"ativnija taka kola6.

3.3. Ko!o/" 4ra'a

*od automobila nove "eneracije! tako+e su prisutni pojedini mehaniki kvarovi.Me+utim! primjenom autodija"nostike opreme ti kvarovi se lako otkrivaju i lociraju a zatimefikasno servisiraju! odnosno otklanjaju.

*varovi se mo"u desiti na razliitim mjestima! tj. mo"u biti mehaniki ili elektrini.

*od novijih vozila naje%#i kvar je da je otkazao neki od mno"obrojnih senzora.$eki od naje%#ih kvarova koji su prisutni u vozilima nove "eneracije dati su uslede#oj tabeli! kao i mo"u#i uzroci! simptomi a i rije%enje pri popravci tih kvarova.

#


26/51

;r'a Mo4uF" uro' '/ara

S"*&to*" Rjnj

Ko!,,->-Snor &oo?aja

&a&u="# 4asaKrata' s&oj &r*a*as"

$eki od elektrinihvodova ima spoj sa

masom.

Problemi prihladnom startu.

Problemi pri radumotora pri praznomhodu.Slabo rea"uje na"as.

Provjeriti mehanikisklop u kojem se

nalazi sensorpoloaja papuice"asa.

E%'tr"=n" /o!o/" u&r'"!u 5'rata's&oj sa &%us &o%o*

Olabaviokonektor!vod u

prekidu ili direktanspoj sa plus polom.

Ko!,,+)a%% snsorS"4na% /an

to%ran#"j

$eispravan Callsensor.-lektrini vodovi

imaju spoj sa masomili plus polom.Lo%i kontakti nakonektoru.

Maksimalan brojobrtaja samo @///.Smanjena sna"a.

Lo% start.Pove#ana potro%nja"oriva.

Provjeriti Callsenzor.

Ko!,,+62r'"!a= &rano40o!aNrau*%j"/ s"4na%

$eispravan prekidaprazno" hoda.

Problemi prilikomprelaska sa prazno"hoda na djeliminooptere#enje.Problemi prilikomoduzimanja "asa.

Provjeriti ispravnostprekidaa!ianihvodova i konektora.

2r'"nutostrujno 'o%o

-lektrini vodovi uprekidu.

Krata' s&oj &r*a*as"

*ratak spoj premaplus polu.

Ko!,,+>2otn#"o*tar%&t"ra 4asaKrata' s&oj &r*a*as"

$eispravanpotenciometar.

Motor te%ko prima"as.

Provjeritipotenciometar.

Ta8%a +.Kodovi reaka. SO(TVERI ZA DIJA;NOSTIKU VOZILA

'a bi se vr%ila autodija"nostika vozila neophodan je adekvatan softver kao i hardver.J=S2 4J6 je najprodavaniji univerzalni ure+aj za dija"nostiku vozila. $a slici ;/. prikazan jeJ=S2 4J6 ure+aj za dija"nostiku. $a slici ;. prikazani su OB' konektori. $a slici ;;.

prikazan je univerzalni kabal sa pipalicama.

*omplet J sadri

J interfejs! OB' kabal! univerzalni kabal sa pipalicama!

$


27/51

nekoliko 'J'3a sa radionikim podacima.

S%"'a -,. :;SA aj ,a dijanostiku

S%"'a-+.6B7 konektori

S%"'a --. Univer,alni kaal sa (i(alicama

J radi u dva reima rada kao Jisa interfejs i kao *L interfejs. =zabir ova dva reima

vr%i se jednim prekidaem.

*ada je prekida u poloaju J=S2 J je konfi"urisan da radi sa dva serijska 4:OM6porta! a kada je prekida u poloaju J2Q J je konfi"urisan da radi kao *L interfejs. >zavisnosti od reima rada J radi sa slede#im pro"ramima

R?"* VISA:UNISCAN

> ovom reimu ure+aj se konfi"uri%e na dva serijska 4:OM6 porta. J=S23>$=S:2$je pro"ram za dija"nostiku vozila do ;///. "odine i podrava @ tipova vozila. $udi opcijuitanjaTbrisanja "re%aka motora i ostalih modula! uvid u live parametre i pojedine adaptacije

na vozilu.

R?"* VA;%
http://www.autodijagnostika.eu/images/stories/CestoPostavljanaPitanja/VisaUputstvo/visa_obd_konektor.jpghttp://www.autodijagnostika.eu/images/stories/Prodaja/vagcom/vag2x2.jpghttp://www.autodijagnostika.eu/images/stories/Prodaja/V1-visa/v1-visa-uniscan.jpg


28/51

> ovom reimu J interfejs radi sa slede#im pro"ramima

Va4:Co*4 J! 2udi! Seat! Skoda dija"nostika do ;//D. "odine 6! O&% T#0 O&% A9 COM O&% O2 COM4 Opel dija"nostika do ;//D. "odine 6!

9M CarSo


29/51

S%"'a -1.)eni ti(a vo,ila

.+.-. In


30/51

S%"'a -.)eni ,a i,or dijano,e

.+.3. @"tanj8r"sanj 4ra'a

$akon aktiviranja opcije *O'OJ= Q)-?*- pro"ram zapoinje komunikaciju savozilom. $akon kra#e" vremena J=S2 dijan"nostika ispisuje nastale "re%ke. > ovom modumo"u#e je pre"ledati bazu podataka! ime se olak%ava otklanjanje kvara. Potrebno je pratitiuputstvo korak po korak kako bi se uspje%no otklonio kvar. $a slici ;8. prikazan je prozor za

prikaz nastalih "re%aka.

S%"'a -6.5rika, nastali reaka

.+.. L"/ &ara*tr" /o"%a

$akon aktiviranja opcije P2)2M-A)= pro"ram prikazuje trenutne parametre vozila.Savjetuje se da se istovremeno pre"leda najvi%e D parametra! jer #e u suprotnom do#i doznaajno" ka%njenja izme+u -:M3a 4 kompjuter vozila 6 i personalno" raunara. $a slici ;7.

prikazani su prozor parametri.

!(
http://www.autodijagnostika.eu/images/stories/CestoPostavljanaPitanja/VisaUputstvo/visa_kodovi_gresaka.jpghttp://www.autodijagnostika.eu/images/stories/CestoPostavljanaPitanja/VisaUputstvo/visa_dijagnostika.jpg


31/51

S%"'a -7.5ro,or (arametri

.+.6. A!a&ta#"j " &ro/jr &oj!"n"0 s"st*a

$akon aktiviranja opcije A-SA =(L.TPO'-?2J2$&2 pro"ram prikazuje mo"u#etestove na datom vozilu. *ao %to se vidi na slici J=S2 dija"nostika omo"u#ava provjeru dizni!check en"ine lampice i sl. Od adaptacija mo"u#e je podesiti brzinu motora na ler "asu. $aslici ;


32/51

S%"'a -$. ?lavni ekran

S%#t !u4*

O&"sizbor kontrolno" modula koji elite dija"nostisati

Dta%j"

Ovo du"me se naje%#e koristi. *likom na nje"a zapoinje se proces kompjuterskedija"nostike tako %to se bira kontrolni modul u kolima sa kojim se komunicira! a to moe bitikontrolni modul motora! 2BS3a! automatsko" mjenjaa! klime i slino.

Contro% Mo!u% ("n!r !u4*

O&"spronalaenje kontrolnih modula koji ne postoje u pro"ramu J2Q3:OM

Dta%j"Ovo du"me se rijetko koristi i namjenjeno je onima koji su ovladali tehnikom

kompjuterske dija"nostike do te mjere da se mo"u sami upu%tati u eksperimente sa novimkontrolnim modulima koji nisu na spisku ponu+enih.

O9D:II !u4*

O&"stest komunikaciono" protokola

Dta%j"

!


33/51

Ova opcija se koristi za testiranje vozila kako bi se ustanovilo da li vozilo moekomunicirati sa J2Q3:OM pro"ramom! tj. da li je proizvo+a vozila po%tovao =SO0D3;

protokol za kompjutersku dija"nostiku.

O&t"ons !u4*

O&"srazna pode%avanja pro"rama J2Q3:OM

Dta%j"

Pode%avanja se naje%#e vr%e samo jednom i svode se na pode%avanjekomunikaciono" porta na P: raunaru i slino. Ova funkcija se praktino koristiti samo

jednom i to kad se prvi put pokrene J2Q3:OM pro"ram i dok se ne podesi da ispravno radi.

A8out !u4*

O&"sinformacije o pro"ramu! le"alizacija pro"rama

Dta%j"

2ko se nije re"istrovala kopija pro"rama J2Q3:OM onda se to radi sa ovomfunkcijom.

EB"t !u4*

*likom na ovo du"me izlazi se iz pro"rama J2Q3:OM. *oristi se kad se zavr%i sadija"nostikom.

.-.-. KL "ntr


34/51

S%"'a 1,.K% interejs

*L interfejs omo"u#ava rad sa slede#im dija"nostikim pro"ramima VA; COM 1++.-

'ija"nostika J! 2>'=! S-2A! S-2A! S*O'2 od 00;.do ;//D. "odine

S%"'a 1+.?lavni (ro,or :A? 6) 311.2

O2EL T#0 - P A9COM " O2COM

'ija"nostika OP-L vozila od 008. do ;//D. "odine

S%"'a 1-. ?lavni (ro,or 654% +ec 2 @ AB6) i 656)

M9 Carso


35/51

S"'a 11.?lavni (ro,or )B arsot

9M Carso


36/51

.1. Mr#!s S#annr Mu%t"&%Br

D"ja4nost"'a MERCEDES /o"%a.

>re+aj je kompatibilan sa Mercedes :arsoft pro"ramom i u sebi ima u"ra+eniM>LA=PL-*S-) si"nala. Mercedes Ssanner podrava vozila do ;//D. "odine tj. sva vozilasa 9


37/51

S%"'a 17.B) Scanner - 5.A.Sot 1.3.

F=$' >$=AS 3 Vitanje identifikacionih podataka i kodova "re%ke iz postoje#ihmodula u automobilu

:L-2) -))O)S 3 )esetuje kodove "re%ke u svim na+enim modulima u automobilu

-))O)S '-A2=LS3 'etalji o kodovima "re%ke)-2' M-MO)W 3 Vitanje pro"ramske memorije modula)-2' --P)OM 3 Vitanje --P)OM memorije u modulima =*-! L:M! (*-! S)S!

L-! 2T:! J='! BMBA! SAC! 2=:...)=A- --P)OM 3 >pisivanje --P)OM memorije i z istih modula-))O)S 3 Vitanje i resetovanje kodova "re%aka iz izabrano" modula)-S-A >$=A 3 Pro"ramski reset modula)=A- FQSA$) 3 >pisivanje identifikaciono" broja)=A- 2'FQ 3 >pisivanje vi%e identifikacionih podatakaO'OM-A-):O))-:A

3 >pisivanje nove vrijednosti kilometrae u module =*- X L:M

S2J-'O'OM-A-)

3 Vitanje vrijednosti upisanih kilometraa u modulima =*- X -QS

S-)J=:- )-S-A 3 Servisni reset =*- 4instrument table6:C2$Q-L2$Q>2Q-

3 Promena jezika poruka "lavno" kompjutera Q-T-$TF)T=A

F2:AO)W'-F2>LAS

3 )esetovanje na fabrike vrijednosti =*- X L:M 4 za automobile do000 "odine6

:OPW :O'=$Q 3 Bazno kodiranje kopiranja iz =*- u -S ili iz -S u =*- moduleAJ F>$:A=O$S 3 Yvideo prilikom vonje Y pode%avanja u J=' modulu)-2' *-W 3 Vitanje podataka o kljuu iz -S modula4imobilajzer6

2'2PA2A=O$ L-3 2daptacija4pode%avanje6 senzora kontrole tokova 4L-6)-Q=SA-)C2$'S-A

3 $ove slu%alice pravljene za A-L 4B=A;6 module

.. O&% S#annr

D"ja4nost"'a a O2EL /o"%a

Opel Scanner predstavlja dija"nostiki ure+aj za OP-L vozila. =zbor vozila je veliki! apodrava vozila 0


38/51

S%"'a 1>. 6(el dijanostika

Vitanje kodova "re%aka i kratko obja%njenje svake "re%ke Qrafiki prikaz do D odabrana live parametra

Vitanje (LAS) EE2ROM " RAMmemorije -:M3a

2daptacije i provere pojedinih elektronskih sistema

Pro"ramiranje imobilajzera

2o!r?an" s"st*" O&% S#annr:a

-n"ine :ontrol >nit2utomatic Aransmission :ontrol2BS 3 2nti3Lock Brake S5stem-SP 3 -lectronic Stabilit5 Pro"ram2irBa"s=mmobilizer

'istributor Aransmission D'Araction :ontrolBod5 :ontrol S5stem2AS 3 2nti3Aheft arnin" S5stem:entral 'oor Lockin" S5stemMultiT:olorTAriple =nfo 'ispla5s=nstrumentPoer Steerin"2udio S5stem-lectronic :limate :ontrolSlidin" )oof

-lectronic Seat Memor52dd3On CeaterCeadlamp Levelin" 'evice! etc

O&% S#annr : s&"sa' /o"%a

0


39/51

Jectra3200D 2stra3F! :alibra! :orsa3B! Frontera32! Ome"a32! Ome"a3B! Jectra3200@ 2stra3F! :alibra! :orsa3B! Frontera32! Ome"a3B! Ai"ra! Jectra32008 2stra3F! :alibra! :orsa3B! Frontera32! Ome"a3B! Ai"ra! Jectra3B007 2stra3F! :alibra! :orsa3B! Frontera32! Ome"a3B! Sintra! Ai"ra! Jectra3B00< 2stra3F! 2stra3Q! :orsa3B! Frontera32! Ome"a3B! Sintra! Ai"ra! Jectra3B

000 2stra3F! 2stra3Q! :orsa3B! Frontera3B! Ome"a3B! Sintra! Ai"ra! Jectra3B! (afira;/// 2"ila! 2stra3F! 2stra3Q! :orsa3B! Frontera3B! Ome"a3B! Sintra! Ai"ra! Jectra3B!(afira;// 2"ila! 2stra3F! 2stra3Q! :orsa3:! Frontera3B! Ome"a3B! Sintra! Speedster! Jectra3B!Jivaro! (afira;//; 2"ila! 2stra3F! 2stra3Q! :orsa3:! Frontera3B! Ome"a3B! Sintra! Speedster! Jivaro!(afira;//9 2"ila! 2stra3Q! :orsa3:! Frontera3B! Meriva! Ome"a3B! Sintra! Speedster! Jivaro!(afira;//D 2"ila! 2stra3Q! :orsa3:! Frontera3B! Meriva! Sintra! Speedster! Jivaro! (afira;//@2"ila! 2stra3Q! :orsa3:! Frontera3B! Meriva! Sintra! Speedster! Ai"ra3B! Jivaro! (afira

.6. Rnau%t DDT-,,,

Rnau%t !"ja4nost"'a /o"%a

)enault ''A;/// podrava dija"nostiku svih modula 4airba"! 2BS! automatskimenja! motor! klima 6 podrani su svi modeli sa OB'; dija"nostikim konektorom.

S%"'a 1$. ?lavni (ro,or9enault 77+2000

Podrani modeli

Ain"o! ZDD! :lio! Modus! Z


40/51

Ford scanner je najnoviji ure+aj za dija"nostiku FO)' vozila. Ovaj interfejs podravasva FO)' vozila sa OB' konektorom. Ovo je najpotpunija FO)' dija"nostika na tri%tu.

S%"'a 3,.$697 dijanostika

Sa ovim interfejsom moe se vr%iti dija"nostika svih modula motor! 2BS ! 2=)B2Q isl. >re+aj podrava kodiranje dizni.

Prodrani protokoli

FO)' =SO0D FO)' S:P

FO)' :2$

Podrani modeli vozila *2 .9i

F=-SA2 .Di

F>S=O$ .Di

F=-SA2 .8i

F>S=O$ .8i

FO:>S .8i

MO$'-O ;./i

FO:>S cmaU .8i

FO:>S vct .8i

FO:>S cmaU vct .8i

FO:>S "hia .8

F>S=O$ .D A':=

F=-SA2 .D A':=

FO:>S cmaU .8 A':=

FO:>S .8 A':=

FO:>S .< A':=

A)2$S=A connect .< A':=

"(


41/51

A)2$S=A


42/51

S%"'a 3+. Unutranjost vo,ila nove eneracije marke :olvo

(bo" to"a se velika panja posve#uje novim modelima! koji su sve vi%e bazirani naprimjeni novih tehnolo"ija. 'avno je prevazi+eno vrijeme etvorotoka%a koji su se! upo"ledu prisustva elektrinih i elektronskih elemenata! mo"li pohvaliti jedino svijetlom!paljenjem i skromnim radio3kasetofonima kao izvorima informacija i zabave. $ajnovijimodeli 4vi%e ili manje6 poznatih proizvo+aa ne mo"u se ni zamisliti bez elektronike i novihtehnolo"ija u paljenju! radu motora! vonji! dija"nostici kvarova. Statistika pokazuje da uautomobilima vi%e klase ima D/ do @/ kontrolnih ure+aja 4,pametne1 elektronike6! dok ih je uvisokoj klasi vi%e od 7/. Svaka od tih kontrola ima najmanje jedan mikroprocesor.

6.+. T0no%o4"j 'oj &o*a?u /oa=u

Posebnu panju privlae tehnolo"ije koje pomau vozau! pove#avaju#i si"urnost!udobnost i efikasnost saobra#aja. $apredniji sistemi imaju mo"u#nost prikupljanja i analize

podataka sa senzora i upozoravanja vozaa u sluaju opasnosti. Aakav sistem ima kameru kojasnima put ispred vozila i o"la%ava se zvunim si"nalom u sluaju opasnosti. $a primer! akovozilo pone da skre#e sa puta bez ukljuenja mi"avca! uje se zvuni si"nal. (ahvaljuju#istereo zvunom sistemu! moe se tano definisati da li je po"re%no skretanje napravljenoulijevo ili udesno! %to je odlian nain bu+enja vozaa koji je trenutno zadrijemao.

&o% sloeniji sistemi imaju mo"u#nost predvi+anja opasnosti od sudara i upozoravanjevozaa. > sluaju da je prekasno za upozorenje! ovi sistemi preuzimaju kontrolu nad vozilomi poku%avaju da izbe"nu sudar[ ak i ako se sudar ne moe izbje#i! treba umanjiti posledice.Ao su takozvani aktivni 'river 2ssistance sistemi! u"ra+eni u vozila visoke klase kao %to jeMercedes3Benz S class.

"


43/51

S%"'a3-. +estiranje sen,ora koji do(rinose siurnosti vo,a'a

$avedenim vrstama sistema moe se dodati i niz dru"ih ideja i korisnih asistencijavozau komunikacioni sistemi sa izvje%tavanjem u vremenskim uslovima i stanju saobra#ajana putu! kontrola i pode%avanje svetlosti u skladu sa uslovima vonje! sistemi za za%titu

pje%aka! asistencije u vonji prometnim "radskim ulicama! automatsko parkiranje! automatskotumaenje saobra#ajnih znakova i si"nalizacije na putu.

6.-. S"st* a u&oora/anj na *o4uFnost su!ara

'o kraja ;//7. "odine 4ili u prvoj polovini ;//


44/51

S%"'a 31.Sinali,acija na mounost sudara koliko se do"odi da voza i"nori%e znake! '2S sistem preuzima komandu. $aprimer! ako vozilo nai+e na znak za o"ranienje brzine! sistem automatski si"naliziraautomobilu da uspori.

Siemensova tehnolo"ija naziva se Siemens J'O Si"n )eco"nition i predstavlja diostrate"ije razvoja 4pilot projekta6 za elektronsko prepoznavanje i procjenu okruenjaautomobila. Osim znaka za o"ranienje brzine! sistem prepoznaje i znake o dozvoljenomsmijeru kretanja i dru"e znake upozorenja. Sve informacije odvode se do kompjutera ianaliziraju. Podatke o vrsti puta i pravcima kretanja raunar dobija od u"ra+eno"navi"aciono" sistema.

""


45/51

S%"'a 33. Sistem (re(o,navanja okru/enja vo,ila toj komunikacionoj mreisvakom vozilu se dodeljuju etiri funkcije. On #e imati funkciju predajnika i prijemnika radi

razmene informacija sa dru"im vozilima i servisnim centrom! zatim funkciju rutera za prenosinformacija sa jedno" vozila na dru"o i funkciju lokatora! kako bi pruila mo"u#nostinformacionom centru da u svakom trenutku zna poziciju svako" uesnika u mrei.

L2$ mrea omo"u#ava komuniciranje na udaljenosti do nekoliko stotina metara!ali #e ruter podatke prenositi dalje! %to #e omo"u#iti savla+ivanje vrlo velikih rastojanja. Jezaizme+u automobila automatski #e se uspostavljati 4ad hoc6 im se vozila na+u na dovoljnojudaljenosti! odre+enoj primenjenim L2$ standardom. $a taj nain #e se omo"u#itirazmena informacija koje su od znaaja za odvijanje saobra#aja vremenski i dru"i uslovikretanja na putu! za"u%enje i zastoj saobra#aja! potencijalne opasnosti

"#


46/51

6.. E%'trons'" s"st*" u auto*o8"%u

6..+. A9S 5Ant":%o#' 8ra' sHst*

2BS 4en". anti3lock brake s5stem6 je elektro3hidraulini mehanizam koji sprjeavablokiranje tokova prilikom koenja! te tako skra#uje zaustavni put i omo"u#uje potpunu

kontrolu automobila prilikom koenja.

Prvi 2BS ura+aj firma BOSC! serijski se poeo u"ra+ivati poetkom 07< "odine uMercedes D@/S-! a nekoliko mjeseci poslje i u BM 7D@i. 2BS je si"urno najkorisniji inajvaniji dio 4dodatne6 opreme automobila.

2BS je elektro3hiraulini ura+aj sa centralnom upravljakom jedinicom. $a osnovuinformacija od senzora za pra#enje obrtaja tokova! 2BS dozira momenat koenja na svakomtoku posebno i sprjeava blokiranje. > trenutku kad se odre+eni toak zaustavi ! aktivira sesenzor koji preko sklopa elektro3ma"netnih ventila smanjuje pritisak ulja u koionom cilindru

sve dok se koioni momenat toliko ne smanji da se tokovi ponu ponovo okretati. > tomtrenutku senzor aktivira elektro3ma"netne ventile u suprotnom smjeru! pritisak ulja i intezitetkoenja se pove#ava te se na "ranici blokiranja tokova ciklus ponovo vra#a na poetak. $aslici D@. prikazan je raspored komponenti 2BS sistema.

S%"'a 3.9as(ored kom(onenti ABS sistema

6..-. E%#tron"# Sta8"%"tH Contro% 5ESC

-S: je elektronski sistem za pobolj%anje dinamike stabilnosti i kontrole! kojikoenjem pojedinim tokovima spreava zano%enje i ispravlja putanju ve# zaneseno"automobila.

Poetkom 00@. 4tada%nji6 'aimler3Benz izazvao je pravu senzaciju sistemom -S:.

-lectronic Stabilit5 :ontrol 4sistem elektronske kontrole6 uveo je revoluciju u postupakupravljanja.

"$


47/51

-S: je prva aktivna potpora upravljanju automobila! koja vozau omo"u#uje da usluaju "ubitka kontrole lak%e do+e na eljenu putanju. 'anas svi automobili vi%e klase!

barem u dopunskoj opremi posjeduju -S:.

Princip funkcionisanja -S:3a je jednostavan. Putanja se ispravlja koenjem pojedinihtokova. Po%to automobil ima etiri toka! to omo"u#uje dobru kontrolu nad upravljanjem. $a

slici D8. je prikazan simboliki prikaz korisnosti -S:3a.

S%"'a 36. Simoli'ki (rika, korisnosti 4S-a

-S: sistemom upravlja elektronika! na osnovu informacija koje mjere od"ovaraju#isenzori. Ae informacije su poloaj upravljaa! brzina rotacije svako" toka! uzduna i bona

brzina automobila! uzduno i bono ubrzanje automobila! a najvanija je brzina rotacije okovertikalne ose. $a osnovu tih informacija precizno se proraunava poloaj vozila u odnosu naeljenu putanju! te se aktivira povremeno koenje pojedinih tokova. $a slici D7. prikazano je

pona%anje vozila u zavoju koje posjeduje -S: i vozila koje ne posjeduje -S:.

S%"'a 37.5onaanje vo,ila u ,avoju


48/51

2:: 4en"l. adaptive cruise control6 je automatski ure+aj za pode%avanje udaljenostiod vozila koje se nalazi ispred! koji kontinualno mjeri udaljenost izme+u vozila te po potrebiubrzava ili usporava. $a slici D


49/51

S%"'a ,.Blok ema A sistema

7. ZAKLJU@AK"'


50/51

> uvodu diplomsko" radu! opisan je sistem autodija"nostike i senzora. Opisani suelektronski podsistemi u vozilu! naje%#e kori%#eni senzori i dat je pre"led dostupnihdija"nostika za razliite modele vozila.

Ova oblast je izuzetno obimna i podlona promjenama iz dana u dan. Modernizacijaautomobilske industrije! privlai tehnolo"ije koje pomau vozau! pove#avaju#i si"urnost!udobnost i efikasnost saobra#aja.

Popravka vozila danas zahtjeva nove i sofisticirane alate! a popravka se vi%e ne moezamisliti bez od"ovaraju#e" dija"nostiko" ure+aja. (a popravak automobila se koristekompleksni elektronski ure+aji koji pristupaju svim podsistemima vozila. Ovi ure+aji mo"uda lokalizuju kvar! da uklone "re%ke iz memorije i da postave nove rokove za servisiranje. >razvijenim zemljama se podaci centralno" raunara u automobilu koriste i za procjenutehnike ispravnosti automobila na redovnim tehnikim pre"ledima.

=nternet je svoje veoma vano mjesto na%ao i u oblasti autoindustrije. Baza podataka otipovima automobila i kvarovima se svaki dan sve vi%e i vi%e pove#ava. Moemo dobiti sve

potrebne informacije o dija"nostikim procedurama ili preuzeti novu verziju dija"nostiko"softvera.

*ompjuterska dija"nostika je realnost! a beina dija"nostika unutar ovla%tenih servisaje! u nekim sluajevima dostupna i kod nas.

>. LITERATURA

#(


51/51

]^ Ostoji# $eboj%a CAutodijanostikaD

];^ -L-*A)O$=*2 CEaso(is ,a elektroniku i telekomunikacijeD

]9^ 'ejan &ovanovi#! Branko Milovanovi#! =van )ajkovi# CSerijski i (aralelni (ortoviD

]D^ >nderstandin" OB'== C5astF (resent @ uture G %arrG arleGD

]@^ Crvoje *opjar C6B7-;; (rotocolDF Havod ,a elektroteni'ke sisteme i oraduinormacijaF

]8^ .datasheetarchive.com

]7^ .volvoclub.or".uk

]

277 elektrotehnika primena senzora u automobilskoj industriji srb 50str (1)

Documents