I

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB Katedra za turizam

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROJEKTA "DRUŽBA ADRIA"

PODRUČJE TURIZMA

Zagreb, svibanj 2004.

II

Naziv projekta: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROJEKTA "DRUŽBA ADRIA" - PODRUČJE TURIZMA

Naručitelji: Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Pierottijeva 6, 10.000 Zagreb

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Šetalište Ivana Meštrovića 63, 21.000 Split

Voditelj: prof.dr.sc. Darko PREBEŽAC Autori: prof.dr.sc. Boris PIRJEVEC

prof.dr.sc. Darko PREBEŽAC prof.dr.sc. Miljenko BILEN mr.sc. Oliver KESAR Josip MIKULIĆ, dipl.oec.

I

SADRŽAJ 1. UVODNA RAZMATRANJA ..................................................................................... 1

1.1. Problem i hipoteze istraživanja.......................................................................... 1

1.2. Glavni ciljevi studije ........................................................................................... 4

1.3. Metode istraživanja............................................................................................ 6

2. ANALIZA DOSTIGNUTOG STUPNJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA U

RAZDOBLJU 1975-2002. GODINE ........................................................................ 8

2.1. Prostorni obuhvat studije o utjecaju na okoliš za Projekt «DRUŽBA ADRIA» za

područje turizma ................................................................................................ 8 2.1.1. Jadransko turističko područje ............................................................................10

2.1.1.1. Turistički prostor Sjevernog hrvatskog primorja...................................................... 11 2.1.2. Turistički prostor Gorske Hrvatske.....................................................................13 2.1.3. Turistički prostor Panonske i peripanonske Hrvatske........................................15

2.1.3.1. Turistički prostor Karlovačke županije .................................................................... 17 2.1.3.2. Turistički prostor Sisačko-moslavačke županije ..................................................... 18 2.1.3.3. Turistički prostor Zagrebačke županije................................................................... 19 2.1.3.4. Turistički prostor Bjelovarsko-Bilogorske županije ................................................. 19 2.1.3.5. Turistički prostor Koprivničko-Križevačke županije................................................. 19

2.1.4. Prostorni obuhvat - zaključna razmatranja ........................................................20

2.2. Turizam kao strateška odrednica razvoja hrvatskog gospodarstva ................ 22 2.2.1. Turizam kao svjetski fenomen ...........................................................................22 2.2.2. Turistički regionalni položaj Hrvatske ................................................................23 2.2.3. Turizam u hrvatskim okvirima ............................................................................24 2.2.4. Strateške odrednice razvoja hrvatskog turizma.................................................26

2.3. Dostignuti stupanj razvoja turizma u prostornom obuhvatu studije................. 28 2.3.1. Metodološke napomene ....................................................................................29 2.3.2. Pokazatelji razvoja turizma u odabranim baznim godinama (1975.-1980.-1987.-

1990.-1991.-1997.-2002.-2003.)........................................................................32 2.3.3. Pokazatelji razvoja turizma u razdoblju 1975-2002. godine ..............................48

2.3.3.1. Dolasci Turista ....................................................................................................... 49 2.3.3.2. Noćenja turista ....................................................................................................... 71

2.3.4. Sezonske oscilacije i njihov utjecaj na turistički promet.....................................95 2.3.5. Strukturna analiza smještajnih kapaciteta .......................................................100 2.3.6. Analiza zaposlenih u turizmu ...........................................................................114

2.4. Ekonomski pokazatelji razvoja turizma u prostornom obuhvatu studije........ 123

II

3. ANALIZA UTJECAJA PROJEKTA «DRUŽBA ADRIA» NA OKOLIŠ S ASPEKTA

TURIZMA ............................................................................................................ 131

3.1. Dosadašnji utjecaj rada Jadranskog naftovoda na razvoj hrvatskog turizma131

3.2. Procjena dodatnih rizika vezanih uz projekt «DRUŽBA ADRIA».................. 148

3.3. Smjernice na području preventivnih mjera zaštite vezane uz područje turizma.

................................................................................................................... 152

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA............................................................................ 155

POPIS GRAFIČKIH PRIKAZA I TABLICA ............................................................... 161

KORIŠTENI IZVORI ................................................................................................. 168

PRILOZI.................................................................................................................... 170

1

1. UVODNA RAZMATRANJA

Jadranski naftovod je u skladu sa svojom zakonskom obvezom naručio izradu

Studije o utjecaju na okoliš za Projekt «Družba Adria».

Za glavne izrađivače studije odabrani su Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu i Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Naručitelj studije i

Glavni izvođači studije zaključili su dana 20.11.2003. godine dodatak br.1 Ugovoru

br. N-DA-759/03 od 16.10.2003. godine i ugovorili da će Katedra za turizam

Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati kao podizvršitelj u izradi

Studije o utjecaju na okoliš za Projekt «Družba Adria» za područje turizma te

također sudjelovati u postupku procjene utjecaja projekta na okoliš.

Studija je u potpunosti izvršena u skladu s gore navedenim Ugovorom i dodatkom br.

1 Ugovoru, Ugovornom specifikacijom, Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/94., i

128/99.), Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00.), Prijedlogom

sadržaja Studije (JANAF, 31.03.2003.) prihvaćenog od Ministarstva zaštite okoliša i

prostornog uređenja dopisom od 19.05.2003. (Klasa: 351-01/03-06/0001; Ur.broj:

531-05/04-AM-03-10) i dodatno utvrđenog dopisom od 06.08.2003. (Klasa: 351-

01/03-06/0001; Ur.broj: 531-05/04-NM-03-13), te u skladu s drugim važećim

propisima i pravilima struke.

U izradi Studije sudjelovali su članovi Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu: prof.dr.sc. Darko Prebežac, pročelnik Katedre za turizam,

prof.dr.sc. Boris Pirjevec, prof.dr.sc. Miljenko Bilen, mr.sc. Oliver Kesar i Josip

Mikulić, dipl.oec. te nekolicina vanjskih stručnih suradnika.

1.1. PROBLEM I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

Naftovodni sustav poduzeća Jadranski naftovod d.d. (JANAF) pušten je u pogon

1979. godine. Riječ je dioničkom društvu u većinskom državnom vlasništvu u čijoj

vlasničkoj strukturi, u vrijeme izrade ove studije, svoje udjele imaju slijedeći subjekti:

2

Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje 50,541%

Republika Hrvatska 21,726%

INA-Industrija nafte Zagreb 16,00%

DAB 5,840%

Privatizacijsko-investicijski fondovi 3,906%

Mali dioničari 1,977%

Hrvatski fond za privatizaciju 0,002%

Postojeći cjevovodni sustav JANAF-a izgrađen je u razdoblju od 1975-1979. godine,

te pušten u rad u prosincu 1979. godine (tada pod imenom Jugoslavenski naftovod).

Vodeći računa o očuvanju prirodnih resursa najpovoljnija moguća varijanta trase cjevovoda određena je na temelju opsežnih analiza rezultata geoloških, hidrogeoloških, seizmoloških i strukturno-tektonskih istraživanja.

Sustav JANAF je projektiran da u konačnoj fazi izgrađenosti kao transportni sustav

za sirovu naftu može prihvatiti i na magistralnoj dionici Omišalj-Sisak transportirati 34

milijuna tona nafte godišnje. Određeni segmenti sustava izgrađeni su za konačni

kapacitet (npr. cjevovodi), dok su oni segmenti, koje je moguće dograđivati (vezovi,

spremnici, pumpne stanice i dr.) građeni za kapacitet od 20 milijuna tona godišnje. U

razdoblju od početka rada do danas (1979-2003.), JANAF je prevezao domaćim i stranim korisnicima više od 127 milijuna tona sirove nafte bez značajnijih akcidenata i šteta po okoliš, kako na zemlji tako i na moru.

Zbog ratnih zbivanja i općenito pogoršanja političkih i ekonomskih prilika u Hrvatskoj,

ali i u svijetu, od 1990. godine do danas smanjen je godišnji prosječan transport nafte

sa 8-9 milijuna tona na oko 6 milijuna tona.

Projekt «Družba Adria» je međunarodni projekt izvoza ruske nafte na svjetsko

tržište pri čemu bi se koristili slobodni kapaciteti već postojećih naftovodnih sustava

koji se, u dužini od oko 3.200 kilometara, protežu od Samare u Rusiji, preko

Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do tankerske luke JANAF i

Terminala Omišalj.

3

Cjevovodi JANAF-a spojeni su u Szazhalombatti (Mađarska) i već su u mogućnosti

dopremati naftu iz pravca Rusije do Siska, tako da je za realizaciju Projekta «Družba

Adria» potrebno osposobiti dionicu Omišalj-Sisak za rad smjerom suprotnim od

osnovno projektiranog i time postići reverzibilnost naftovoda. To podrazumijeva minimalne zahvate na već postojećem naftovodnom sustavu kao što su

dogradnja crpne stanice uz postojeću odušnu stanicu «Dobra» i dogradnja odušne

stanice uz postojeću crpnu stanicu «Melnice».

Projekt predviđa u I. fazi izvoz 5 milijuna tona nafte godišnje, 10 milijuna tona u II.

fazi, odnosno 15 milijuna tona nafte godišnje u III. fazi projekta. Kad govorimo o

prometnim trendovima treba naglasiti da je terminal Omišalj 1990. godine primio 108

tankera, a 2002. godine tek 60, dok se realizacijom I faze Projekta «Družba Adria»

na terminalu Omišalj očekuje ukupno godišnje 80 tankera za prijevoz nafte. To znači da s realizacijom I. faze projekta još uvijek neće biti dostignut ukupan promet koji je na terminalu Omišalj bio 1990. godine.

Unatoč činjenici da se s I. fazom projekta «Družba Adria» na terminalu Omišalj

očekuje ukupan promet od oko 80 tankera godišnje, što je za 28 tankera manji

promet od onoga koji smo na ovom području već imali, te sustavnom padu broja

nesreća u tankerskoj plovidbi i minimalnim ili gotovo nikakvim onečišćenjima mora,

Jadransko more, kao i Mediteran, Bospor i Dardanele, spadaju u osjetljiva područja.

Budući da se u morskom transportu, pa tako i u tankerskoj plovidbi, ne prihvaćaju

pogreške, govorimo o «nultoj toleranciji» glede pogrešaka. Zbog toga je svakom

povećanju prometa potrebno pristupiti vrlo ozbiljno kako bi se definirao integrirani

sustav mjera zaštite koji može jamčiti sigurnu plovidbu.

Nema nikakve dileme da Projekt «Družba Adria» donosi sa sobom neke potencijalne

opasnosti uslijed povećanog broja tankera koji će prometovati Jadranskim morem.

Među njih možemo uvrstiti sljedeće:

Povećan broj tankera i zatvorenost Jadranskog mora utjecat će na

opterećenje plovnih putova i povećanje potencijalnih rizika od pomorskih

nezgoda.

Povećana opasnost onečišćenja mora izlijevanjem ulja iz tankera.

4

Postizanjem reverzibilnosti postojećeg naftovoda u cijelosti naftni terminal u

Omišlju postaje u Projektu «Družba Adria» djelomično izvozni, što znači da će

se nafta za potrebe Projekta ukrcavati u tankere iz čega proizlazi problem

upravljanja balastnim vodama i sedimentima.

Moguće onečišćenje zraka uslijed povećane emisije lakohlapljivih vodika

(VOC) i ispušnih plinova pogonskih strojeva tankera. (SOx i NOx).

Uslijed plovidbe povećanog broja tankera Jadranskim morem moguća je i tzv.

vizualna degradacija pojedinih dijelova obale koje možemo smatrati

turističkim resursima.

Potrebno je naglasiti da se neargumentiranim i neobjektivnim pristupom Projektu

«Družba Adria» od strane pojedinih političara, predstavnika različitih ekoloških

inicijativa i medija stvara u javnosti nepotrebna psihoza do granica tzv. «medijske

zagađenosti».

1.2. GLAVNI CILJEVI STUDIJE

Glavno pitanje koje se postavlja pred izrađivače ove studije jest dilema da li je moguć suživot razvoja turizma na području RH, posebice na području koje se nalazi u zoni prostornog obuhvata pod mogućim utjecajem naftovoda i istovremeno povećanje pomorskog prometa nafte i naftnih derivata na tom istom području.

Pri tome treba jasno naglasiti da se prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i

prostornog uređenja Republike Hrvatske (Dopis - Klasa: 351-01/03-06/0001; Ur.broj:

531-05/04-NM-03-13) obuhvat procjene utjecaja na okoliš transporta utvrđuje na

području od mađarske granice do luke Omišalj te području transportnog pravca u

hrvatskom dijelu Jadrana. Studija treba obraditi ona pitanja zaštite okoliša koja

proizlaze iz prirode namjeravanog zahvata JANAF-a, što znači da postojeći tankerski

promet predstavlja «nulto stanje» i da se prvenstveno procjenjuju dodatni rizici i

ostala pitanja vezana uz povećani promet tankera koji se očekuje realizacijom

Projekta «Družba Adria».

5

Bez obzira na gore definirano «nulto stanje» pri utvrđivanju mogućeg utjecaja

Projekta «Družba Adria» na okoliš i razvoj turizma treba ipak uvažiti činjenicu da je

postojeći tankerski promet u Jadranskom moru danas značajan, što je vidljivo iz

tablice 1, koja prikazuje broj tankera i ostalih tipova brodova u 2002. godini.

Tablica 1: Broj tankera i ostalih tipova brodova u Jadranu u 2002. godini

LUKE JADRANSKOG

MORA

BROJ TANKERA

GODIŠNJE

OSTALI TIPOVI

BRODOVA

TRST 386 4.399

VENECIJA 100 2.960

KOPER (nema podataka) 2.000

OMIŠALJ 57 -

RIJEKA - 1.988

UKUPNO U JADRANU 543 11.347

Vidimo da je riječ o cca 550 tankera od čega na luku Omišalj otpada oko 10%

ukupnog prometa. Prva faza Projekta «Družba Adria» predviđa da će u 2005. godini taj broj tankera porasti na cca 80-90, odnosno povećanje od 2-3 tankera mjesečno, čime još uvijek neće biti dosegnut promet od 108 tankera koji je luka

Omišalj imala 1990. godine, i uz koji nije zabilježen niti jedan slučaj zagađivanja

okoliša, kako na moru tako i na kopnu. Ono što se ne bi nikako smjelo zanemariti, iako nije predmet razmatranja ove studije, jest utjecaj na okoliš ostalih tipova brodova, kojih je u Sjevernom Jadranu bilo preko 11.300, što do sada nikad nije bilo predmetom javnih rasprava.

Ova studija treba:

• objektivno prikazati dosegnuti stupanj razvitka turizma u prostoru obuhvata u

razdoblju 1975-2002. godina i analizirati njegove ekonomske pokazatelje;

• procijeniti dosadašnji utjecaj Jadranskog naftovoda na razvoj turizma u zoni

prostornog obuhvata;

• procijeniti mogući utjecaj Projekta «Družba Adria» na okoliš i razvitak turizma.

6

1.3. METODE ISTRAŽIVANJA

U izradi «Studije utjecaja na okoliš za Projekt «Družba Adria» za područje turizma»

te u postupku procjene utjecaja Projekta na turizam korišteni su brojni izvori

primarnih i sekundarnih podataka.

U analizi dosegnutog stupanja razvitka turizma i njegovih ekonomskih učinaka u

prostoru obuhvata u razdoblju 1975-2002. godina, te procijeni kako dosadašnjeg

utjecaja JANAF-a na razvoj turizma u zoni obuhvata, tako i mogućeg utjecaja

Projekta «Družba Adria» na okoliš i razvitak turizma detaljno su obrađeni svi aspekti

turizma (ukupna noćenja, ukupni dolasci, prosječna dužina boravka, inozemna

noćenja, inozemni turisti, domaća noćenja, domaći turisti, ukupna noćenja u sezoni,

inozemna noćenja u sezoni, ukupni objekti, ukupne postelje, ukupni hoteli i slični

kapaciteti, postelje u hotelima i sličnim kapacitetima, ukupni kampovi, broj ležaja u

kampovima, ukupne privatne sobe i apartmani, postelje u privatnim sobama i

apartmanima, ukupni prihodi od turizma, procijenjeni prihodi od turizma u zoni

obuhvata i dr. U pripremi i analizi gore navedenih podataka korištene su opće

prihvaćene metodologije istraživanja u turizmu.

Autori studije su isto tako obišli trasu naftovoda, uključujući i terminal Omišalj te dio

otoka Krka koji gravitira terminalu, kako bi utvrdili činjenično stanje na terenu te

proveli nekoliko intervjua s ekspertima koji su uključeni u donošenje odluka o razvoju

turizma na području prostornog obuhvata ovog Projekta.

Isto tako su korišteni i rezultati istraživanja koja su provedena od strane glavnih

izvođača studije i drugih podizvršitelja «Studije o utjecaju na okoliš za Projekt

«Družba Adria» koja su se bavila mogućim utjecajem projekta na vode, more,

biološku raznolikost, promjenu kakvoće mora, utjecajem na kakvoću zraka, tla,

faunu, floru i vegetaciju, marikulturu, razinu buke, vizualnu kvalitetu krajobraza,

kulturna dobra, promet, zdravlje i sigurnost, socioekonomsku strukturu stanovništva

te gospodarstvo zemlje općenito.

Potrebno je također naglasiti da provedeno istraživanje ima određena ograničenja.

Prije svega to su poteškoće u prikupljanju i obradi statističkih podataka o kretanju

7

razvoja turizma koje su proizašle iz potrebe promatranja duge vremenske serije,

promjena administrativno političkih granica, nepostojanja podataka za područje

prostornog obuhvata JANAF-a, kao i višestrukih promjena metodologije praćenja

podataka za turizam i ugostiteljstvo. Dodatno ograničenje u izradi ove vrlo

kompleksne studije, koja se po prvi puta radi u Hrvatskoj na ovaj način, bili su izrazito

kratki rokovi izrade studije.

8

2. ANALIZA DOSTIGNUTOG STUPNJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA U RAZDOBLJU 1975-2002. GODINE

2.1. PROSTORNI OBUHVAT STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA PROJEKT «DRUŽBA ADRIA» ZA PODRUČJE TURIZMA

Cjelokupni sustav JANAF-a u prostorno-geografskom smislu obuhvaća dio prostora

Kvarnerskog akvatorija u kojem se nalazi prihvatno-otpremni terminal u Omišlju s

tankerskom lukom Omišalj (otok Krk) i podmorski naftovod Omišalj – Urinj te

kopneni dio Hrvatske trasom naftovoda Križišće-Sisak-Bosanski Brod-Sotin

(hrvatsko-srpska granica), uz odvojak od Siska za Virje i Golu pa za Lendavu.

Projektom «Družba Adria» ne bi se koristila postrojenja i kapaciteti naftovoda od

Siska prema istoku Hrvatske, odnosno prema rafinerijama u Bosanskom Brodu,

Novom Sadu i Pančevu kao ni naftovod izgrađen od Virja za Lendavu.

Prema projektnom zadatku definirana zona moguće neposrednog utjecaja sustava

JANAF na okoliš je 500 metara s obje strane naftovoda na kopnenoj trasi naftovoda,

a u Kvarnerskom akvatoriju zona utjecaja je plovni put tankera od ulaska u

teritorijalne vode RH kroz Vela Vrata do terminala Omišalj.

Ako analiziramo odnos svih postrojenja JANAF-a, koji bi bili uključeni u realizaciju

Projekta «Družba Adria» prema prostoru kojim prolazi trasa naftovoda, lokacije

odušnih, baznih i pumpnih stanica, lokacije naftnih terminala s tankerskom lukom

Omišalj, trasu pružanja podmorskog naftovoda Omišalj–Urinj te pružanje rute

uplovljavanja i isplovljavanja tankera, proizlazi da bi u ovom Projektu svojim prostorom neposredno ili posredno bilo uključeno 7 hrvatskih županija i to:

Primorsko-goranska županija

Istarska županija

Karlovačka županija

Zagrebačka županija

Sisačko-moslavačka županija

Bjelovarsko-bilogorska županija

Koprivničko-križevačka županija

9

Međutim, od sveukupno 120 općina tih županija Projektom «Družba Adria» obuhvaćeno je neposredno ili posredno 30 općina i to: Kvarnerski akvatorij (11 općina, 2 neposredno, 9 posredno):

Bakar

Cres

Kostrena

Kraljevica (neposredno)

Lovran

Malinska-Dubašnica

Mošćenička Draga

Omišalj (neposredno)

Opatija

Rijeka

Labin

Kopneni dio trase (19 općina, sve neposredno): Delnice

Fužine

Lokve

Ravna Gora

Vrbovsko

Generalski stol

Duga Resa

Vojnić

Križ-Novoselac

Gvozd

Glina

Petrinja

Sisak

Čazma

Bjelovar

Kapela

Virje

10

Molve

Gola

Promatramo li pružanje izgrađenih kapaciteta naftovoda koji bi bili uključeni u Projekt

«Družba Adria» prema turističko-geografskim regijama, odnosno prostorima

aktiviranih turističkih resursa ili turističkih resursa koji se u budućnosti mogu

valorizirati, tada možemo zaključiti da taj sustav zahvaća u turističkom smislu dio,

Hrvatskoj, najvažnijeg Jadranskog turističkog područja (regije), ali i Gorsko-planinskog te Panonsko-peripanonskog turističkog područja (regije).

2.1.1. Jadransko turističko područje

Jadransko turističko područje (ili mediteransko-primorsko) obuhvaća površinu od

oko 17.850 km² (cca. 31,6% ukupne površine Hrvatske) na kojem živi oko 1,46

milijuna stanovnika (cca. 30,6% ukupnog stanovništva Hrvatske). To je bez sumnje,

najvažnija hrvatska turistička regija. Ovdje je turizam u najvećem dijelu općina i

gradova izazvao posljednjih pedesetak godina izrazite socio-ekonomske, socio-

geografske i pejsažne promjene i procese te postao na najvećem dijelu prostora

temeljna gospodarska aktivnost. Tradicionalno pomorstvo i pomorska privreda te

poljoprivreda sekundarnog su značenja ili imaju malo učešće u ukupnom dohotku

regije.

Hrvatski jadranski turistički prostor obuhvaća relativno uski primorski pojas od rta

Savudrije na zapadu Istre pa do zaljeva Boke Kotorske na jugu (Prevlaka). To je

jedinstvena geografska cjelina sa svojstvima koje je ističu kao prvorazrednu turističku

regiju Europe, a koja proizlaze iz obilježja reljefa, klime, mora i obale, vegetacije,

tipova naselja, povijesno-kulturnih i gospodarskih obilježja te etnosocijalnih

karakteristika stanovništva tog prostora.

Temeljem njegovih prirodnih i antropogenih karakteristika, Jadransko turističko

područje možemo regionalno podijeliti na sjeverno i južno hrvatsko primorje.

11

Dalmacija ili južno hrvatsko primorje nije neposredno prostorno uključeno u sustav rada JANAF-a, odnosno Projekt «Družba Adria» te stoga niti nije predmet analize prostornog obuhvata Studije o utjecaju na okoliš za Projekt «Družba Adria» za područje turizma.

2.1.1.1. Turistički prostor Sjevernog hrvatskog primorja

Sjeverno hrvatsko primorje obuhvaća prostor Istre, Kvarnera i kvarnerskog otočja i čini zajedno 11% ukupnog teritorija Hrvatske. Pri tome je važno istaći, da je

Istra, posebice njen obalni dio, izrazita turističko-receptivna regija, dok je njena

unutrašnjost još uvijek dominantno poljoprivredni kraj. Pored izraženih prirodnih

obilježja, Istra je turistički privlačna i zbog svojih specifičnih antropogenih vrijednosti,

a samo neki gradovi osim turizma imaju i određeno industrijsko značenje (Pula, Buje,

Rovinj, Labin, Pazin). Turizam je izrazito dominantna gospodarska djelatnost i na

svim kvarnerskim otocima, ali je priobalje Kvarnerskog primorja (osim Opatijske i

Crikveničke rivijere te Vinodolskog primorja), kad je riječ o strukturi gospodarskih

aktivnosti, znatno drugačijih obilježja.

Naime, u prostoru Kvarnerskog primorja u užem smislu, odnosno u akvatoriju

Riječkog zaljeva u kojem je lociran dio sustava JANAF-a, svojom veličinom, lučkim i

industrijskim funkcijama dominira grad Rijeka, najveća hrvatska i jedna od

najznačajnijih mediteranskih luka. Rijeka se smjestila na obali dobro zaštićenog

Riječkog zaljeva (unutrašnji dio Kvarnera), koji ima dobar pristup s mora (Mala, Vela i

Srednja vrata) i dovoljnu dubinu mora, što je posebno važno danas, a zbog

mogućnosti uplovljavanja i najvećih brodova. Razvijajući se kao industrijsko-lučko

središte, Rijeka se svojim funkcijama prostorno širila prvenstveno zahvaljujući

dinamičnom porastu lučkog prometa, različitim industrijskim djelatnostima i ekspanziji

gradske aglomeracije. Izgrađen je novi lučki bazen u Bakarskom zaljevu s naftnom

lukom i novim terminalom za rasuti teret, čime je riječkoj luci omogućena

specijalizacija za generalne i skuplje terete. Izgrađena je i nova rafinerija (najveća u

Hrvatskoj) u Urinju pri ulasku u Bakarski zaljev, što je označilo početak razvoja

moderne petrokemijske industrije. Remontno brodogradilište Viktor Lenac izmješteno

je u zaljev Martinščica. Brodogradilište "3. maj" postalo je najveće brodogradilište u

12

Hrvatskoj, a tvornica "Torpedo" preorijentirala se na proizvodnju manjih brodskih

motora, kamionskih motora i traktora. Razvija se i čitav niz novih industrija (tvornica

odjeće, ambalaže, konopa, elektroindustrija, industrija prehrambenih proizvoda,

grafička industrija i dr.), što je rezultiralo brzim rastom i značenjem Rijeke. Riječka

aglomeracija u suvremeno doba obuhvaća na zapadu Opatijsku a na istoku

Crikveničku rivijeru. Izgradnjom JANAF-a i naftne luke i terminala u Omišlju te

intenzivnom turističkom izgradnjom, proces urbanizacije zahvatio je i zapadne obale

otoka Krka. Osim toga, Rijeka je kulturno, upravno i sveučilišno središte cijele regije

Sjevernog hrvatskog primorja. Poseban značaj Rijeke i Kvarnera proizlazi iz

izvanredno povoljnog geo-prometnog i turističko-geografskog položaja te relativno

dobre povezanosti s unutrašnjošću. No, gravitacijski utjecaj Rijeke u prostornom

smislu znatno je širi i obuhvaća ne samo čitav prostor Kvarnera, već i dobar dio

istočne i središnje Istre, Gorskog kotara, Velebitskog primorja i dijelove Like.

U upravno-administrativnom smislu, Sjeverno hrvatsko primorje obuhvaća Istarsku,

Primorsko-goransku i samo djelomično Ličko-senjsku županiju. Sustav JANAF-a u

turističkom prostoru Sjevernog hrvatskog primorja samo posredno uključuje dio Istarske županije. Od ukupno 25 općina i gradova Istarske županije u sustav JANAF-a i problematiku Projekta «Družba Adria» uključena je samo 1 općina,

(općina Labin s naseljem Rabac), budući da se nalazi na ulazu u tjesnac Vela vrata,

odnosno na ruti uplovljavanja ili isplovljavanja tankera.

Od ukupno 31 općine i gradova Primorsko-goranske županije u sustav JANAF-

a i problematiku rada i budućeg funkcioniranja Projekta «Družba Adria» uključeno je 15 općina. Njih 10 sudjeluje svojim teritorijem na turističkom prostoru primorja, odnosno prostoru Kvarnerskog primorja i otočja (Bakar, Cres,

Kostrena, Kraljevica, Lovran, Malinska-Dubašnica, Mošćenićka Draga, Omišalj,

Opatija, Rijeka).

Ostalih pet općina (Delnice, Fužine, Lokve, Ravna Gora, Vrbovsko) obuhvaćaju prostor Gorske Hrvatske.

Već smo istakli, da je Rijeka izrazito lučko - industrijsko središte regije s pretežno

turističko-tranzitnim funkcijama. Od 10 općina, u prostornom obuhvatu Projekta

13

«Družba Adria» turistički je najatraktivnija i u turističkom smislu najrazvijenija Opatija

i manja naselja njene rivijere (Brseč, Mošćenička Draga, Lovran, Ika, Ićići, Volosko,

Preluka). Veće turističko značenje imaju još samo naselja Bakar, Kraljevica i

Kostrena te Omišalj, Njivice i Malinska-Dubašnica na otoku Krku. Budući da

tankerska ruta uplovljavanja i isplovljavanja prolazi kroz pomorski prolaz Vela vrata, i

sjeverozapadni dijelovi otoka Cresa uključeni su u ovaj Projekt. No, jedino veće

naselje na tom dijelu otoka (općine) je Porozina, koje ima isključivo prometnu funkciju

(trajektna luka za povezivanje s kopnom-odnosno s naseljem Brestova).

Turistička ponuda svih naselja ovog dijela Sjevernog hrvatskog primorja uglavnom se

temelji na vrijednostima i svojstvima prirodnih resursa, odnosno karakteristikama

klime, hidrografskim svojstvima mora, kvalitetama obale i plaža te bio-geografskim

privlačnostima, a manje na obilježjima i svojstvima kulturno-povijesnih, etnosocijalnih

i drugih antropogenih atrakcija.

Prema tome, budući da je sustav JANAF-a, u turističkom prostoru Sjevernog hrvatskog primorja svojim prihvatno-otpremnim terminalom i tankerskom lukom

Omišalj, cjevovodnim sustavima Omišalj-Urinj i Omišalj-kopno, blok stanicama na

spoju otoka Krka i kopna te pumpnom stanicom Melnice kod Križišća neposredno uključen u gospodarski i ukupni razvoj 2 općine ili grada (Omišalj, Kraljevica), a posredno još u 9 općina ili gradova (Labin-Rabac, Cres, Mošćenička Draga,

Lovran, Opatija, Rijeka, Kostrena, Bakar i Malinska-Dubašnica), nužno je sve turističke resurse na čijim se svojstvima i karakteristikama temelji turistički razvoj

spomenutih naselja i čitave regije, sustavom odgovarajućih mjera ekološke zaštite štititi od mogućih incidenata. Naime, u svim ovim općinama ili gradovima

(osim Rijeke), turizam je najvažnija gospodarska aktivnost, budući da zapošljava

najveći dio stanovništva, potiče razvoj čitavog niza drugih ekonomskih i

neekonomskih funkcija i sudjeluje s najvećim udjelom u društvenom dohotku.

2.1.2. Turistički prostor Gorske Hrvatske

Planinsko turističko područje ili gorska Hrvatska prostire se od slovenske

granice na zapadu pa do bosansko-hercegovačke granice na jugoistoku i obuhvaća

14

regije Gorskog kotara i Like. U zaleđu je Kvarnera i sjeverne Dalmacije i dopire po

dubini do peripanonske Hrvatske. Obuhvaća površinu od oko 7.900 km² (oko 14%

teritorija Hrvatske) na kojoj živi oko 140.000 stanovnika (oko 30% ukupnog

stanovništva Hrvatske). Sustav JANAF-a u ovom prostoru obuhvaća samo prostor Gorskog kotara, odnosno njegov Delnički koridor, kao najuži i najniži dio Dinarida, dakle najpovoljniji

prostor za prometno povezivanje unutrašnjosti s Mediteranom. Ovuda prolaze

najvažnije cestovne i željezničke komunikacije koje srednju i istočnu Europu

povezuju s Rijekom i Sjevernim primorjem. Blizina ovog planinskog područja

jadranskom turističkom području, geografsko-turistički i geo-prometni položaj velika

je komparativna prednost kraja. Temeljem toga, ali i na osnovi specifičnih turističkih

resursa ovdje se mogu razvijati razne vrste i oblici selektivnog turizma, posebice

tranzitni i izletničko-rekreacijski, ali isto tako i zimski, zdravstveni i drugi oblici

turizma.

Glavni turistički resursi Gorskog kotara su brdsko-planinski prostori s prosječnom

nadmorskom visinom od 700-900 metara, bjelogorične i crnogorične šume s

bogatstvom divljači (lovni turizam) te udoline i manja polja vezana uz dolomite i

manje zone nepropusnih stijena kroz koja protječu rijeke (Kupa, Čabranka...), koje

omogućavaju razvoj ribolovnih aktivnosti i posebice nekih vidova pustolovnog turizma

(rafting). Budući da je klima ovog kraja tipična planinska sa svježim ljetima i hladnim

zimama te relativno velikom količinom padalina (snijeg), ovaj prostor pogoduje

razvoju zdravstvenog turizma i naročito zimskog turizma (skijanje, sanjkanje...).

Sustav JANAF-a na prostoru Gorskog kotara ne sastoji se samo od cjevovoda

(naftovoda), već je izgrađeno i 8 blok stanica. Za potrebe Projekta «Družba Adria»,

odnosno osposobljavanja naftovodnog sustava za dvosmjerni rad dionice Omišalj-

Sisak, dogradile bi se crpna stanica uz postojeću odušnu stanicu «Dobra» i odušna

stanica uz postojeću crpnu stanicu «Melnice».

Sustav, u prostornom smislu, u Gorskom kotaru zahvaća dakle samo dijelove općina

Fužine, Lokve, Delnice, Ravna Gora, Vrbovsko i Ogulin. Budući da je u upravno-

administrativnom smislu općina Ogulin, na čijem se teritoriju nalazi odušna stanica

15

«Dobra», svrstana u Karlovačku županiju, a pumpna stanica «Melnice» se nalazi u

priobalju i općini Kraljevica, odnosno na teritoriju Primorsko-goranske županije, to

znači da se sustav i mogući utjecaj Projekta na razvoj turizma u Gorskom kotaru treba promatrati samo kroz koridor pružanja naftovoda i lokacije 8 blok stanica u pet općina (Fužine, Lokve, Delnice, Ravna Gora i Vrbovsko).

Trasa pružanja naftovoda kroz Gorski kotar prolazi uz sva važnija naselja spomenutih općina (Lokve, Fužine, Delnice, Ravna Gora, Vrbovsko) te uz turistički posjećenija umjetna jezera Bajer (Fužine) i Lokvarsko jezero, koja se nalaze u zoni mogućeg posrednog utjecaja onečišćenja okoliša. Jezero Bajer

je umjetno akumulacijsko jezero, nastalo zagrađivanjem rječice Fužinarke, a za

potrebe Vinodolske hidroelektrane u Triblju. Važniji su mu još pritoci Kostajnovica i

Lepenica, a tunelom mu pritječu vode iz znatno većeg Lokvarskog ili Omladinskog

jezera. To je također umjetno jezero nastalo zagrađivanjem voda rječice Lokvarke.

Ostali najprivlačniji prirodni i turistički resursi ovog dijela gorske Hrvatske, kao

što su npr. rijeke Kupa i Čabranka, planine Petehovac, Snježnik i Platak, Risnjak

(Nacionalni park), Bijele i Samarske stijene (strogi rezervat), planinski prostori Čabra,

Tršća i Gerova, tereni za skijanje u Mrkoplju i Jasenku, sutjeska Vražji prolaz kod

Skrada (geomorfološki rezervat) te na prostoru Ogulina skijalište i zimski centar na

Bjelolasici, jezera Sabljaci i Đulin ponor rijeke Dobre, daleko su izvan zone neposrednog i posrednog utjecaja Projekt «Družba Adria».

2.1.3. Turistički prostor Panonske i peripanonske Hrvatske

Panonsko-peripanonska turistička regija obuhvaća površinu od oko 30.776 km²

(54,4% ukupne površine Hrvatske), gdje živi oko 3,175 milijuna stanovnika ili oko

66,4% ukupnog stanovništva Hrvatske. Ovaj je prostor izdužen smjerom zapad –

istok od slovenske granice do Vojvodine. Radi se o pretežno ravničarskom prostoru s

nekoliko izdvojenih planinskih masiva, velikom broju riječnih tokova i termalno-

mineralnih izvora te šumama s bogatstvom raznolike divljači. Ovo je i najgušće

naseljen prostor Hrvatske, gdje su smješteni brojni gradovi među kojima se brojem

stanovnika i veličinom te gospodarskim i društvenim značenjem posebno ističu

16

Zagreb i Osijek. Razvijena industrija i poljoprivreda te gusta prometna mreža

uvjetovala je razvoj većeg broja drugih gradova polifunkcionalnog značenja i

mikrogravitacijskih središta.

Skromni prirodni turistički resursi s jedne strane, a veliko bogatstvo kulturno

povijesnih, etnosocijalnih i manifestacijskih sadržaja i objekata s druge strane,

izdvajaju veće gradove kao najznačajnije turističke destinacije. Turistički resursi

ostalih manjih naselja i prostora uglavnom su izvan glavnih magistralnih pravaca i

turističkih tokova. Šire nacionalno pa i međunarodno turističko značenje imaju mjesta

uz izvorišta termalnih voda, dok planine imaju uglavnom lokalno ili regionalno

značenje, posebice one koje su u blizini velikih gradova (npr. Medvednica kod

Zagreba). Posebno značenje panonsko-peripanonski prostor dobiva devedesetih

godina 20. st. iza velikih političkih i gospodarskih promjena u zemljama istočne

Europe i bivšem SSSR-u. Snažnije uklapanje tih zemalja u gospodarske, kulturne,

sportske i druge promjene i procese odredili su ovom prostoru vrlo značajnu tranzitnu

funkciju. U turističkom smislu, danas je ovaj prostor jedan od najznačajnijih turističkih

pravaca povezivanja zemalja istočne i djelomično srednje Europe s Mediteranom.

Regionalno ovaj prostor možemo podijeliti na turističku regiju Središnje i turističku regiju Istočne Hrvatske. Naftovod JANAF-a pruža se kroz obje ove

makroregije, dok Projekt «Družba Adrija» prostorno obuhvaća samo dijelove Središnje Hrvatske, odnosno trasu naftovoda od Siska do Virja i Gole.

Središnja Hrvatska izraziti je kontaktni prostor jer povezuje mnoge regionalne

turističko-geografske cjeline: Hrvatsko zagorje, varaždinsku Podravinu i Međimurje,

bilogorsku Podravinu, Lonjsko-ilovsku zavalu, sisačku Posavinu i Baniju te

karlovačko Pokuplje i Kordun. Vodeću ulogu u ovom prostoru ima Zagreb,

gospodarski, kulturni, trgovinski, sveučilišni i upravno-administrativni centar regije i

Hrvatske te važno prometno i turističko središte središnje Hrvatske i šireg prostora.

U upravno administrativnom smislu, središnja Hrvatska podijeljena je na 8 županija

(Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska,

Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska), od kojih bi svojim prostorom neposredno u sklopu Projekta «Družba Adria» bilo uključeno 5

17

županija: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska. Od ukupno 64 općine neposredno u rad i funkcioniranje sustava JANAF i Projekta «Družba Adria» uključeno je 14 općina, pri čemu Zagrebačka županija participira samo s 1 i to rubnom općinom Križ.

Blok stanice, kao svojevrsne sigurnosne točke rada naftovoda, locirane su uglavnom

na lokacijama gdje naftovod premošćuje veće riječne tokove (Drava) ili se pruža

ispod korita tih rijeka (npr. Dobre, Mrežnice, Korane, Gline, Petrinjčice, Save, Lonje)

ili prolazi neposredno uz jezera, ribnjake (npr. ribnjak Sišćani i Blatica) ili ujezerenu

vodu, pokraj značajnijih parkova prirode (npr. Lonjsko polje) i specijalnih rezervata.

Terminali na ovom prostoru nalaze se kod Siska i u Virju.

2.1.3.1. Turistički prostor Karlovačke županije

Karlovačka županija zapravo je kontaktno i prijelazno područje iz panonske i gorske

Hrvatske, pa prema tome ima izrazitu turističko-tranzitnu funkciju. Iako se zimski

turistički centar "Bjelolasica" nalazi u okviru općine Ogulin, odnosno Karlovačke

županije, to je u turističko-geografskom smislu prostor gorske Hrvatske, uostalom

kao i atraktivna jezera Sabljaci u okviru iste općine. Isto se odnosi i na prostor

Korduna, odnosno u turističkom smislu područja Rakovice i Slunja, čiji se razvoj

mora planirati u kontekstu razvoja NP "Plitvička jezera", odnosno potrebnog

izmještanja smještajnih kapaciteta izvan uže zone parka. Značajniji prirodni resursi u

tom dijelu županije su još vodenice u Rastokama (kod Slunja) te planinsko-brdski

prostori s brojnim geomorfološkim resursima (npr. spilja u Tounju) i mogućnostima

razvoja lovnog turizma te ribolova i raftinga na rijeci Korani.

U pokupskom dijelu Karlovačke županije u turističkom smislu najveći stupanj

privlačnosti imaju riječni tokovi Kupe, Mrežnice, Dobre i Korane te stare gradine u

Ozlju, Dubovcu, Ribniku, Bosiljevu i Karlovačka zvijezda u Karlovcu, što pruža dobre

mogućnosti za osmišljavanje i uvođenje različitih vrsta turističke ponude, posebice

tzv. pustolovnog turizma (rafting, kajak, kanu, splavarenje, ronjenje...), pa zatim

ribolovnog turizma i naročito izgradnja eko destinacija i razvoj seoskog turizma.

18

Budući da se naftovod pruža rubom Ogulinske i Kordunsko-plitvičke turističke

mikroregije i prolazi kroz samo tri od ukupno 13 općina Karlovačke županije

(Generalski stol, Duga Resa, Vojnić), možemo s visokom dozom sigurnosti zaključiti,

da ne postoji mogućnost konfliktnih situacija s razvojem turizma, jer se

najvažniji aktivirani resursi županije (kraja) ili turistički resursi visokog stupnja

atraktivnosti koji bi se mogli u dogledno vrijeme aktivirati, ne nalaze u prostorima ovih

općina, odnosno u neposrednoj blizini sustava JANAF. To se ne odnosi i na

Pokupsku turističku mikroregiju karlovačke županije, gdje su "neuralgične" točke

mjesta pružanja naftovoda ispod korita rijeka Dobre, Korane i Mrežnice i gdje je

nužna stalna kontrola sustava. Upravo su stoga u sustavu postavljene tzv. blok

stanice u neposrednoj blizini tih rijeka, kako bi kontrola sustava bila stalna i

učinkovita.

2.1.3.2. Turistički prostor Sisačko-moslavačke županije

Sisačka Posavina i Banija (u upravno administrativnom smislu Sisačko-moslavačka

županija) prostor je relativno slabo razvijenog turizma, ali i prostor koji posjeduje

resurse visokog stupnja atraktivnosti. Tu prije svega mislimo na termomineralno

jodno izvorište u Topuskom, Park prirode Lonjsko polje, (močvarna vegetacija i

bogati životinjski svijet s brojnim orintološkim rezervatima – Krapje, Đol, Rakita,

Dražiblato), Park šuma Kotar Stari gaj, dolinski prostori rijeka Save, Kupe, Une, ali i

Gline i Petrinjčice te manjih pritoka tih rijeka, brdski kompleksi Zrinska gora,

Šamarica i Moslavačko gorje, stare gradske jezgre Siska, Petrinje i Hrvatske

Kostajnice te vrlo specifični etnosocijalni resursi i kulturno-povijesni objekti. Ovaj

prostor ima stoga vrlo dobre uvjete razvoja ne samo zdravstvenog i tranzitnog

turizma, već posebice lovnog i ribolovnog te seoskog turizma.

Sustav JANAF-a ovim prostorom prolazi neposredno uz naselja Gvozd i Glinu, pruža

se ispod korita rijeka Gline i Petrinjčice (južnije od Petrinje) te s jugozapada županije

dolazi do terminala i rafinerije u Sisku. Nakon prijelaza korita rijeke Save i Lonje kod

naselja Stružec jedan krak naftovoda odvaja se za Bosanski Brod i u produžetku za

Sotin, Novi Sad i Pančevo, a drugi se krak pruža prema Križu i Novoselcu, Čazmi i u

produžetku prema Virju i Molvama te granici s Mađarskom, odnosno spoju s

naftovodom «Družba». Na cjelokupnom prostoru Sisačko-moslavačke županije,

19

sustav JANAF prostorno od ukupno 14 općina obuhvaća samo 4 općine (Gvozd, Glina, Petrinja i Sisak), koje za sada nemaju snažnije razvijen turizam i u kojima naftovodni sustav ne ugrožava neposredno turističke resurse.

2.1.3.3. Turistički prostor Zagrebačke županije

Zagrebačka županija, koja ima 16 općina, vezana je uz sustav JANAF samo preko prostora 1 općine, Križ-Novoselac, ali taj prostor nema značajnijih turističkih atrakcija niti veće turističko značenje.

2.1.3.4. Turistički prostor Bjelovarsko-bilogorske županije

Pružanje naftovoda u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obuhvaća prostore samo 3 općine, Čazma, Bjelovar i Kapela, od ukupno 11 općina u Županiji, a to su u

turističko-geografskom smislu prostori koji su vrlo oskudni i prirodnim i antropogenim

resursima. Određeno lokalno značenje imaju ribnjaci sjevernije od Čazme (Blatnica i

Sišćani), gdje su podignute i dvije blok stanice, te rijeka Česma preko čijeg korita se

pruža naftovod i sjeverozapadno od Bjelovara preko Bilogore izbija na Virje i Molve.

Turistički resursi Bjelovarsko-bilogorske županije s većim stupnjem atraktivnosti nalaze se izvan uže zone obuhvata naftovoda. Tu prije svega

mislimo na Daruvarske toplice, ribnjake između Velikih Zdenaca i Ribnjaka, reljefnu

masu Vranjevinu s izvorom "svete vode", Petrov vrh s izvorištem rijeke Toplice te

kulturno-povjesne objekte kao što su dvorac grofa Jankovića u Daruvaru ili neke

druge kulturne objekte u Bjelovaru i županiji nacionalnog ili regionalnog značenja i

stupnja zaštićenosti. Osim zdravstveno-lječilišnog turizma na području grada

Daruvara, najznačajniji prirodni turistički resurs županije i kraja su vode i planinski

masiv Bilogora. Ribolovni turizam (rijeke Česma i Ilova te brojni ribnjaci) i lovni

turizam bili su vrlo važna stavka ukupnog dohotka županije.

2.1.3.5. Turistički prostor Koprivničko-križevačke županije

Bilogorska Podravina, odnosno prostor Koprivničko-križevačke županije u turističkom

je smislu vrlo privlačno područje, odnosno prostor s više prirodnih i antropogenih

20

turističkih resursa visokog stupnja atraktivnosti i kontraktivne zone regionalnog,

nacionalnog pa i internacionalnog značenja. Prije svega tu mislimo na rijeku Dravu i

jezera (npr. jezero Šoderica kod Koprivnice ili Gat kod Đurđevca), geotermalne vode

(Fernandinovac, Legrad, Gotalovo, polja Đurđevačke podravine...) i mineralna vrela

(Apatovac), planinske masive Kalnika i Bilogore vrlo bogate raznovrsnom divljači

(jedan od najznačajnijih turističkih potencijala kraja i županije), stare gradske jezgre s

bogatstvom kulturno-povijesnih spomenika i objekata te Hlebine s galerijom europski

pa i svjetski poznate naivne umjetnosti te manifestacije «Picokijada», «Križevačko

spravišće» i «Podravski motivi». Ostali turistički resursi manjeg su intenziteta

djelovanja i pretežno su lokalnog ili regionalnog karaktera (vjerski turizam Križevaca i

Molvi, park šuma Župetnica, orintološki rezervati Crni jarci i Mali Kalnik ili ergela

konja i hipodrom u Križevcima).

Sustav JANAF-a na ovom području prolazi obroncima Bilogore dopire do Virja i

Molvi te premošćuje Dravu i završava kod Gole na hrvatsko-mađarskoj granici. Osim

naftovoda, kod Virja je izgrađen naftni terminal Virje, a s obje obale Drave blok

stanice te blok stanica kod Gole. Kako sustav JANAF prostorno obuhvaća tek dio

prostora županije, odnosno njegov manji jugoistočni dio, odnosno 3 općine, Virje,

Molve i Gola, od ukupno 10 općina u županiji, sustav samo rubno obuhvaća prostore za značajniju turističku valorizaciju.

2.1.4. Prostorni obuhvat - zaključna razmatranja

Od 11 općina akvatorija riječkog zaljeva, odnosno prostora u koji je neposredno ili

posredno uključen sustav JANAF a time i u Projekt «Družba Adria», zbog turističkih

resursa visokog stupnja privlačnosti, samo se Opatija može svrstati u turističko naselje čija je kontraktivna zona internacionalnog dometa i značenja. Ostala

naselja promatranog prostora, kao što su Rabac, Medveja, Mošćenička Draga,

Mošćenice, Lovran, Ika, Ićiči, Volosko, Kraljevica, Bakar, Bakarac, Omišalj, Malinska-

Dubašica i Njivice nesumnjivo su važna turistička mjesta ove regije i cijele Hrvatske,

ali je njihova kontraktivna zona i njihovo značenje u ukupnom turističkom prometu

regije (županije) manje.

21

Grad Rijeka ima važnu turističko-tranzitnu funkciju. U cjelini, radi se o turistički

izuzetno atraktivnom prostoru, koji ima dugu tradiciju razvoja turizma i o prostoru u

kojem je turizam bez sumnje stožerna gospodarska aktivnost. Međutim, radi se i o

prostoru izvanredno snažnog utjecaja i značenja lučko-industrijskih i drugih

sekundarnih i tercijarnih djelatnosti grada Rijeke, najvažnije i najveće hrvatske luke te

jedne od značajnijih luka europskog Sredozemlja. Svojim lučkim, industrijskim i

drugim funkcijama te gravitacijskom snagom, Rijeka jest i mora biti sve snažnije

središte gospodarskog razvoja Hrvatske pa i šireg gravitacijskog prostora.

Razvoj ovog prostora treba planirati u kontekstu tzv. održivog razvoja, odnosno

razvijati one djelatnosti u kojima regija ima komparativne prednosti, ali uz istodobno

uvođenje sustava mjera i postupaka permanentne zaštite okoliša. Samo u tom

slučaju funkcioniranje naftovodnog sustava JANAF-a i Projekt «Družba Adria» nisu i/ili neće biti u konfliktnom odnosu s razvojem turizma.

Na turističkom prostoru gorske Hrvatske, svi turistički resursi visokog stupnja

privlačnosti izvan su neposredne zone utjecaja naftovoda, osim umjetnih jezera

Bajer i Lokvarskog jezera, o čemu treba voditi računa pri određivanju odgovarajućih

mjera zaštite.

Isto se odnosi i na turistički prostor panonske i peripanonske Hrvatske. Ovdje su

u zoni neposrednog utjecaja naftovoda do sada relativno slabo turistički valorizirane rijeke Dobra, Korana, Mrežnica, Glina, Petrinjčica, Sava, Česma i

Drava, zatim ribnjaci Sisčani i Blatnica te dijelovi planinskih masiva. Ovi turistički

resursi pružaju mogućnosti razvoja sportsko-rekreacijskog turizma (ribolov, lov,

plivanje, rafting), ali je stupanj atraktivnosti ovih resursa pretežno lokalnog i

regionalnog karaktera. U niti jednoj od općina prostornog obuhvata naftovoda i

Projekta «Družba Adria» u kopnenom dijelu Hrvatske, turizam se nije snažnije razvio, osim donekle lovnog turizma, i nema veće značenje u njihovom ukupnom

dohotku.

22

2.2. TURIZAM KAO STRATEŠKA ODREDNICA RAZVOJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

2.2.1. Turizam kao svjetski fenomen

Turizam je složena društveno ekonomska pojava koja svojim implikacijama prati,

manje više, sve povijesne tokove razvoja društva nepunih dvjesto godina. Razvojem

odnosa u društvu i gospodarstvu sve se više širi, i sve je prisutnija tematika i

problematika turizma u svim njegovim pojavnim oblicima. Govorimo o sporadičnim

slučajevima individualnih putovanja do najmasovnije migracijske pojave u povijesti

čovječanstva. Od prvog konačišća na jednom od raskršća putova do jedne od

najrazvijenijih djelatnosti tercijara.

Danas na početku trećeg milenija turizam je relevantan faktor modernog društva, ne

samo receptivnih nego i emitivnih turističkih zemalja. Turizam postaje jednom od

najvećih «industrija» sadašnjice. Dostignuta razina razvoja, a posebno kompleksnost

pojave turizma, iniciraju potrebu za različitim istraživanjima, kako geografskim,

demografskim, sociološkim i političkim, a posebno istraživanja gospodarskih pojava,

utjecaja i međuzavisnosti.

Turizam nije samostalna gospodarska grana, to je mnogoznačna ljudska aktivnost,

koja se isprepliće kroz mnoge gospodarske i društvene djelatnosti, koju je nemoguće

promatrati «crno-bijelo», a isto tako se niti prema njoj odnositi na principima «laissez-

fair politike».

Kao uzročno-posljedična pojava nastala putovanjem ljudi, turizam je globalni

«business». Posljednjih dvadesetak godina prosječna stopa rasta svjetskog turizma

iznosi oko 4%, da bi na početku trećeg milenija bilo ostvareno oko 700 milijuna

međunarodnih dolazaka. Prema podacima WTO-a na razini svijeta turizam dostiže

prihod od oko 500 milijardi US$, što predstavlja oko 8% svjetskog izvoza.

Zbog svoje kompleksnosti, utjecaja i zavisnosti, turizam mora biti organiziran,

koordiniran, upravljan po «vlastitim pravilima igre», ali čvrsto uokviren, i u suglasnosti

s općom ekonomskom i ostalim razvojnim politikama pojedine zemlje i ne može se

23

izdvajati iz konteksta zadanih i usvojenih politika. Kako je turizam aktivnost različitih

segmenata gospodarstva i ne samo gospodarstva, to zaostajanje jednog od

segmenata znači zaostajanje i ograničavanje bržeg i efikasnog razvitka turizma.

Turizam može postati generator razvitka velikog dijela gospodarstva. Međutim mora

se naglasiti, da npr. nedovoljno razvijena prometna infrastruktura, trgovina,

poljoprivreda, zanatstvo itd., pa čak ako ih se i samo pojedinačno promatra, znače za

cjelokupni turizam ograničavajući faktor razvitka.

To nadalje dovodi do zaključka, da bez intenzivnog i ravnomjernog

općegospodarskog razvitka zemlje, ne možemo govoriti, a još manje tražiti visok i

efikasan stupanj razvoja turizma.

2.2.2. Turistički regionalni položaj Hrvatske

Hrvatska je važan čimbenik u međunarodnom turizmu. Prema statističkim

pokazateljima Svjetske turističke organizacije (WTO), Europa je u 2002. godini

ostvarila 411 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka, što je u svjetskim okvirima

oko 57,5% ukupnog svjetskog turističkog prometa. Osim u receptivnom smislu,

Europa je i najjača turistički emitivna regija što potvrđuje podatak da je 86% svih

međunarodnih turističkih dolazaka ostvaren unutar regije. Promatrajući prihode

ostvarene po osnovi međunarodnih turističkih kretanja, Europa je 2000. godine

realizirala ukupno 231,5 milijardu USD što na globalnoj razini čini udio od oko 48,6%.

Ovakvim rezultatima potvrđuje se stav da će Europa kao regija i u naredna dva

desetljeća zasigurno dominirati na svjetskoj turističkoj sceni.

Kako bi kvantificirali važnost koju hrvatski turizam ima u međunarodnom okruženju,

navodimo da je Hrvatska u 2002. godini u međunarodnim turističkim dolascima na

svjetskoj razini sudjelovala s respektabilnih 1% (najveća Francuska s 10,7%), dok je

u europskim okvirima taj udio oko 1,7% (najveća Francuska s 18,7%). Na

subregionalnoj razini Južne Europe, (Albanija, Andora, Bosna i Hercegovina,

Hrvatska, Makedonija, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, Španjolska te Srbija i

Crna Gora), koja je 2000. godine u ukupnim europskim međunarodnim turističkim

dolascima sudjelovala s 31,3%, Hrvatska je istovremeno sudjelovala s 4,6%. U istoj

24

godini, prihodima ostvarenim od međunarodnog turizma, Hrvatska u europskim

okvirima sudjelovala s 1,2%, dok je na južnoeuropskom subregionalnom planu taj

udio bio 3,6%.

Iako su pokazatelji relativno mali, radi usporedbe treba reći da je Hrvatska u 2000.

godini imala više međunarodnih turističkih dolazaka nego bilo koja južnoamerička

zemlja, zemlje karipskog područja, svih zemalja Afrike (osim JAR), svih zemalja

Bliskog Istoka i Južne Azije, više od Japana, Koreje, Indonezije, Australije i cijele

Oceanije. U Europi, Hrvatska je imala bolje rezultate od Švedske i Finske zajedno,

svih Baltičkih zemalja zajedno te vrlo slične rezultate s Belgijom odnosno Češkom

Republikom. Od 54 europske zemlje koje su ušle u statističko izvješće WTO-a,

Hrvatska je 2000. godine po međunarodnom turističkom prometu zauzela 16. mjesto.

Po ostvarenim prihodima od međunarodnih turističkih kretanja, Hrvatska je iste

godine imala nešto slabije rezultate, što joj je na razini Europe osiguralo 20. mjesto.

2.2.3. Turizam u hrvatskim okvirima

Hrvatska je tradicionalna turistička destinacija. Često s ponosom ističemo da se prvi

počeci organiziranog turizma javljaju pred nepunih stotinu i četrdeset godina (Hvar,

1868), a prema nekim izvorima ti počeci datiraju još ranije (Krk).

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, iznimno povoljnog geografskog položaja, s

obzirom da je locirana na prostorima prirodno-geografskih cjelina kao što su

Mediteran i Panonija.

S druge strane, spajajući sjeverne i zapadno europske zemlje s Mediteranom,

jugoistočnom Europom te dalje Bliskim istokom, Hrvatska ima izuzetan prometni

položaj, kako s gospodarskog, a posebno s turističkog aspekta.

Zahvaljujući svom položaju i karakteristikama, Hrvatska je povijesno, kulturno, a

posebno po bogatstvu prirodnih resursa atraktivna i vrlo interesantna turistička

destinacija. To se prije svega odnosi na područje Jadranskog mora, čije razvedene

obale s preko tisuću otoka čine izuzetno turistički atraktivan akvatorij.

25

Bistro i čisto more, ugodna klima pružaju sve preduvjete za kupanje i ostale

maritimne aktivnosti, što je i osnovni motiv dolaska većine turista na naše obale.

Razvedenost obale, bogatstvo otoka koji se pružaju uzduž obale, idealan su akvatorij

za nautičare.

Urbane aglomeracije na obali (Pula, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik) sa

zaleđem iznimno su vrijedni povijesno kulturni segmenti naše turističke ponude s

obzirom da su vrednovani i kao svjetska baština (UNESCO).

Unutrašnjost zemlje nudi raznolike prirodne i antropogene privlačnosti kao što su

nacionalni parkovi, parkovi prirode i zaštićena područja, mnogobrojna termalna i

mineralna vrela, rijeke, gradovi, svetišta, što sve zajedno predstavlja ogroman

turistički potencijal, koji značajnije aktiviran postaje značajnim pokretačem općeg

razvitka, zaposlenosti i kapitalnih ulaganja.

Hrvatski turizam u 2003. godini direktno je zapošljavao oko 80 tisuća djelatnika, ima

preko 15.700 različitih ugostiteljskih objekata od čega 1.080 smještajnih objekata i

14.620 ugostiteljskih objekata, koji ne pružaju usluge smještaja. Ostvareno je oko 6

milijardi dolara prihoda od turizma, kao rezultat turističke potrošnje oko 8,8 milijuna

inozemnih gostiju, koji su realizirali preko 80% ukupnih noćenja. U svim strateškim

projektima turizam predstavlja gospodarsku aktivnost od primarnog interesa za daljnji

razvitak Hrvatske.

U najkraćim crtama osnovne karakteristike hrvatskog turizma predstavljaju slijedeće

činjenice:

preko 85% ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj odvija se na prostoru

jadranskog mora;

preko 80% ukupnih noćenja ostvaruju inozemni turisti;

preko 90% inozemnih turista u Hrvatsku dolazi cestom;

Hrvatska je destinacija s izrazitom koncentracijom sezonskog turističkog

prometa;

preko 80% ukupnog godišnjeg turističkog prometa realizira se u razdoblju od

četiri mjeseca tj. od lipnja do rujna;

26

«špica sezone» apsorbira preko 60% ukupnog godišnjeg turističkog prometa

izraženog u noćenjima;

oko 90% ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta nalazi se u primorskim

mjestima;

struktura smještajnih kapaciteta nije zadovoljavajuća;

oko 75% svih smještajnih kapaciteta čine tzv. komplementarni kapaciteti kao

što su kampovi, domaćinstva i odmarališta, a samo oko 25% tzv. osnovni

kapaciteti kao što su hoteli, pansioni, apartmani itd.;

osnovi smještajni kapaciteti u sezonskim mjesecima realiziraju oko 65%

ukupnih mogućih godišnjih noćenja, dok komplementarni kapaciteti u istom

razdoblju ostvaruju preko 90% mogućeg godišnjeg iskorištenja;

oko 25% osnovnih smještajnih kapaciteta realizira između 40 i 50% svih

ostvarenih noćenja u našoj zemlji, i konačno još jedan indikativan podatak:

prosječna starost hotelskih objekata u Hrvatskoj iznosi preko 35 godina, a u

Istri i Kvarneru preko 46 godina.

2.2.4. Strateške odrednice razvoja hrvatskog turizma

Dostignuta razina razvoja turizma u Hrvatskoj pokazuje da postoje objektivne

mogućnosti da se iz godine u godinu povećava turistički promet i poboljšava kvaliteta

turističkih usluga. Prije iznijete karakteristike neke su od smjernica za sagledavanje

pravaca kretanja i potrebnih akcija za brži i efikasniji razvitak u budućnosti.

Prije svega, izgradnjom brzih cesta do mora i uz more, konačno će se ostvariti jedna

od bitnih pretpostavki za formiranje kvalitetne turističke ponude, jer je taj segment

infrastrukture bio jedan od ključnih ograničavajućih faktora. Hrvatska treba ispraviti

nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta, izgradnjom novih i rekonstrukcijom

postojećih osnovnih smještajnih objekata. Nažalost, ta će se determinanta moći u

cijelosti realizirati, tek kad se završi dugotrajni proces privatizacije turističkih

smještajnih kapaciteta.

Hrvatska posjeduje dovoljno prirodnih i antropogenih resursa koje treba brže i

smišljenije uključiti u turističku ponudu i time stvoriti preduvjete za produženje

27

turističke sezone i time bolje iskorištavanje smještajnih kapaciteta. «Svi se resursi

smiju koristiti samo u mjeri u kojoj su zadovoljeni ekonomski, socijalni i estetski

zahtjevi svih sudionika na turističkom tržištu». (WTO-Agenda 21)

Tržište turističke potražnje se iz dana u dan povećava, što zahtjeva sveobuhvatnije,

jače i agresivnije marketinške aktivnosti, što traži veći ljudski, organizacijski i

financijski angažman subjekata javnog i privatnog sektora.

Turizam u Hrvatskoj kao tradicionalna gospodarska aktivnost, dobiva primarni

karakter i prioritetnu poziciju među ciljevima sveukupnog razvoja zemlje. Ciljevi

razvoja u nas mogu se temeljiti i na «turizmu kao strateško razvojnom prioritetu sa

pozitivnim utjecajem na intenzitet gospodarske aktivnosti, rastu zapošljavanja,

modernizaciji infrastrukture te poticanju investicija i izvoza». (WTTC- Millennium

Vision)

Turizam treba razvijati na principima održivog razvoja, čime se ističe važnost trajne

zaštite resursa, kao i implementacija i poštivanje prostora i visokih ekoloških

standarda, te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala kao prioriteta u

strateškim promišljanjima, jer «održivi razvitak turizma u obzir uzima potrebe

današnjih turista i turističkih destinacija, uz istovremenu zaštitu i poboljšavanje

razvojnih potencijala za budućnost». (WTO-Agenda 21)

U tom smislu Hrvatska temelji svoju strategiju razvoja turizma do 2010. godine na

slijedećim ciljevima:

Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela.

Konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala.

Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu očuvanja

atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja

turizma.

Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te

dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala.

Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu.

28

Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u službi

turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i

terminalima.

Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije.

Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i

komplementarnih, i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim

standardima.

Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko tržište.

Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i

marketinga.

Prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, a po procjenama WTTC-

a turizam će u Hrvatskoj 2010. godine ukupno zapošljavati oko 380.000 osoba, od

čega oko 180.000 neposredno, a još oko 200.000 posredno. Direktni prihod od

inozemne turističke potrošnje doprinijet će 2010. godine USD 7,5 milijardi ukupnom

izvozu RH, a ukupni direktni i indirektni efekti sektora turizma i putovanja iznosit će

oko USD 12,6 milijardi, pa se procjenjuje da će udio prihoda od turizma u GDP-u

iznositi 28,8%.

Isto tako se predviđa ukupni rast turističkih dolazaka po godišnjoj stopi od 4,3%, s

time da WTO predviđa da će Hrvatska u narednom razdoblju do 2010. imati najveću

stopu rasta inozemnih dolazaka od 8,4%.

2.3. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVOJA TURIZMA U PROSTORNOM OBUHVATU STUDIJE

U ovom poglavlju analizira se dostignuti stupanj razvoja turizma u Hrvatskoj s

posebnim naglaskom na analizi razvoja turizma u općinama i županijama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a. Primaran zadatak bio je utvrditi dostignuti stupanj

razvoja turizma u tim općinama, te usporediti trendove kretanja razvoja na prostoru

promatranih općina i cijele Hrvatske kao cjelovitog turistički receptivnog područja.

Pored toga, statistička analiza u ovom dijelu daje stanovit doprinos u utvrđivanju

polaznih osnova pri procjeni mogućnosti utjecaja sustava JANAF i Projekta "Družba

29

Adria" na razvoj turizma. U tu svrhu izrađene su različite analize osnovnih

pokazatelja razvoja turizma:

Stanje dostignutog razvoja turizma u Hrvatskoj, županijama i općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF;

Trendovi kretanja razvoja turizma u vremenskom razdoblju koje započinje

izgradnjom sustava JANAF 1975. i završava s 2002. godinom za koju u

trenutku završetka ove analize postoje potpuni statistički podaci;

Analiza godišnjih sezonskih oscilacija u kretanju turističkog prometa koje

bitno mijenjaju polazne osnove gledanja na razvoj turizma i mogućnosti

utjecaja projekta "Družba Adria";

Analiza strukture smještajnih kapaciteta;

Pregled stanja zaposlenih u ugostiteljstvu kao grane gospodarstva koja se

najčešće uzima kao indikator razvoja cjelokupnog turizma.

2.3.1. Metodološke napomene

Službeni statistički podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), između ostalog,

obuhvaćaju i niz statističkih kategorija koje predstavljaju bazu svih istraživanja na

području turizma, posebno onih ekonomskih. Od kategorija koje se obrađuju, za

potrebe analize utjecaja Projekta "Družba Adria" na turizam Hrvatske uključeni su

slijedeći pokazatelji:

• Ukupni dolasci turista

• Inozemni

• Domaći

• Ukupno ostvarena noćenja

• Inozemna

• Domaća

• Smještajni kapaciteti

• Broj objekata

• Broj postelja

30

Stavljanjem ovih pokazatelja u međusoban odnos, dobiveni su i drugi pokazatelji, kao

npr.:

prosječni boravak po jednom dolasku turista;

broj noćenja ostvaren po jednoj jedinici smještaja; itd.

Prema metodologiji statističkog praćenja turističkih kretanja usvojenoj od strane

Svjetske turističke organizacije (WTO), Hrvatska se opredijelila za lokalnu metodu

koja podrazumijeva evidenciju pristiglih turista u bilo koju vrstu smještajnih objekata

na području turističke destinacije. Ukoliko se radi o komercijalnom ugostiteljskom

objektu za smještaj, tada su ti isti gospodarski subjekti dužni voditi evidenciju o

turističkom prometu, a ukoliko se radi o privatnom smještaju, tada evidenciju vodi

turistički ured ili turistička zajednica mjesta (općine ili grada) gdje se ti smještajni

kapaciteti vode u registru iznajmljivača (fizičke osobe). Treba napomenuti da, uslijed

polisegmentalne strukture i obuhvata turizma, ne postoji niti jedna zemlja kao ni

metodologija koja s potpunom egzaktnošću može kvantificirati navedene pokazatelje

razvoja turizma.

Pored toga, treba napomenuti da službena statistika u svoje izvješća ne uključuje

procjenu onih kretanja koja nisu službeno potvrđena od strane gospodarskih

subjekata ili institucija čija se izvješća koriste za izradu agregatnih pokazatelja.

Evidentno je, dakle, da postoji i određen broj neprijavljenih dolazaka i noćenja te

smještajnih kapaciteta u području komplementarnih (dodatnih) smještajnih kapaciteta

što se u najvećoj mjeri odnosi na kapacitete u privatnom smještaju.

Radi pojašnjenja, u ovim metodološkim objašnjenima treba spomenuti i klasifikaciju

smještajnih objekata koji se prema "staroj klasifikaciji" smještajnih kapaciteta (do

2000. godine) dijele na:

osnovne smještajne kapacitete - hoteli, moteli, prenoćišta, turistička naselja i

pansioni;

komplementarne smještajne kapacitete - sobe u privatnom smještaju,

kampovi, kupališta i klimatska lječilišta, radnička, omladinska i dječja

odmarališta te planinarski domovi.

31

Prema "novoj klasifikaciji" smještajni kapaciteti (od 2001. godine) se dijele po nešto

drugačijoj metodologiji i to na:

osnovne smještajne kapacitete - hoteli i vile, hotelska naselja i hotelsko-

apartmanska naselja, aparthoteli, apartmanska i turistička naselja, apartmani i

turistički apartmani te ostali osnovni smještajni kapaciteti (moteli, pansioni,

itd.).

komplementarne smještajne kapacitete - kampovi, apartmani i sobe za

iznajmljivanje, odmarališta, omladinski hoteli i hosteli, lječilišta, sobe,

apartmani i kuće u privatnom smještaju i seoskim gospodarstvima, luke

nautičkog turizma i ostale komplementarne kapacitete.

Osim pokazatelja stupnja razvoja turizma u Hrvatskoj, u analizu statističkih

pokazatelja uključene su sve županije i pripadajuće općine prostornog obuhvata

sustava JANAF-a na čijem teritoriju može doći do neposrednog ili posrednog

negativnog utjecaja na resurse od manjeg ili većeg značaja za turističku valorizaciju.

Analiza statističkih pokazatelja razvoja turizma provedena je za 27 općina prostornog obuhvata studije podijeljenih u dvije grupe – kopnene i primorske općine.

Prva grupa obuhvaća 16 kopnenih općina u prostornom obuhvatu studije u kojima

je moguć neposredan utjecaj:

Zagrebačku županiju s općinom Križ-Novoselec;

Sisačko-moslavačku županiju s općinama Glina, Petrinja, Sisak i Gvozd;

Karlovačku županiju s općinama Duga Resa, Generalski Stol i Vojnić;

Koprivničko-križevačku županiju s općinom Virje;

Bjelovarsko-bilogorsku županiju s općinama Bjelovar i Čazma; te

Primorsko-goransku županiju s općinama: Delnice, Fužine, Lokve, Ravna

Gora i Vrbovsko.

Općine Gola i Molve u Koprivničko-križevačkoj županiji te općina Kapela u

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, iako se nalaze u prostornom obuhvatu studije, nisu

32

predmet statističke analize pokazatelja razvoja turizma s obzirom da na tim

prostorima nije evidentiran turistički promet.

Druga grupa obuhvaća 11 primorskih općina u prostornom obuhvatu studije s

neposrednim i posrednim utjecajem:

Primorsko-goransku županiju s općinama: Bakar, Cres, Kraljevica,

Lovran, Malinska-Dubašnica, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija,

Rijeka, Kostrena; te

Istarsku županiju s općinom Labin.

2.3.2. Pokazatelji razvoja turizma u odabranim baznim godinama (1975.-1980.-1987.-1990.-1991.-1997.-2002.-2003.)

Ovaj analitički pregled uključuje godine, koje nazivamo baznim, a koje su, statistički

gledano, važne za praćenje trendova razvoja turizma u Hrvatskoj. Usporedno s

praćenjem trendova na agregatnoj razini (tj. na razini Hrvatske), iste godine će služiti

i kao baza za praćenje razvoja turizma u općinama prostornog obuhvata sustava

JANAF-a po grupama općina kao što je navedeno u metodološkim napomenama.

Polazna godina je 1975., jer je to prva turistička sezona u kojoj je gradnja

sustava JANAF već započela;

1980. godina je prva turistička sezona u kojoj je gradnja sustava JANAF u

potpunosti završila, a sustav pušten u pogon;

1987. godina je prema statističkim izvješćima rekordna godina po broju

dolazaka turista u Hrvatsku ikad zabilježena;

Analiza 1990. godine je obilježena dubokim promjenama u političkim i

gospodarskim strukturama kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim tranzicijskim

zemljama na prostoru Središnje i Istočne Europe. Važno je napomenuti da su

te promjene djelomično utjecale i na mijenjanje strukture emitivnih turističkih

tržišta u kasnijim promatranim godinama;

1991. godine, uslijed ratnih okolnosti u zemlji i okolnoj regiji, svi turistički

pokazatelji zabilježili rapidan pad što je hrvatski turizam vratilo na razinu

prometa s početka 60-tih godina prošlog stoljeća;

33

1997. godina je snažnije obilježila povratak hrvatskog turizma na

međunarodno (posebno europsko) turističko tržište.

2002. godina je posljednja bazna godina uključena u analizu, jer su za nju

raspoloživi potpuni statistički podaci; te

2003. godina, iako se raspolaže preliminarnim podacima, uzeta je isključivo u

cilju praćenja trendova primicanja hrvatskog turizma rekordnim godinama.

1975. godina

HRVATSKA: Prema statističkim pokazateljima, 1975. godine u Hrvatskoj je

ostvareno ukupno 6,45 milijuna turističkih dolazaka. Od tog ukupnog broja

dolazaka 1,23 milijuna ili 19% činili su turisti iz Hrvatske, dok se preostalih 5,22

milijuna ili udio od 81% odnosi na dolaske inozemnih turista. Interesantno je

napomenuti da se od 1965. do 1975. godine turistički promet u Hrvatskoj i više nego

udvostručio (s 3,02 na 6,45 milijuna dolazaka), što je po prosječnoj godišnjoj stopi

rast od oko 11,4%. Godine 1970. Hrvatska je zabilježila 4,8 milijuna dolazaka gdje su

domaći turisti sudjelovali s 18,3%, a inozemni s 81,7%. Pored gore navedenog, broj

od 6,45 milijuna dolazaka generirao je na području Hrvatske ukupno 42,4 milijuna noćenja, od čega je 6,4 milijuna domaćih (15%) i 36 milijuna inozemnih noćenja

(85%). Usporedbe radi, u razdoblju od 1965. godine noćenja su porasla za 24,3

milijuna ili 133,9%, što je rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 12,2%. Prema

raspoloživim podacima, prosječan boravak turista na području Hrvatske trajao je

6,57 dana. Domaći turisti su u prosjeku boravili 5,21 dana, a inozemni 6,89 dana.

Hrvatska je iste godine raspolagala sa 616.071 postelja, u čemu su osnovni

smještajni kapaciteti sudjelovali s 23,2%, dok su komplementarni sudjelovali s

76,8%. Interesantan je podatak da su se ukupni smještajni kapaciteti u razdoblju od

1965. do 1975. godine povećali za preko 160%, što je rast po prosječnoj godišnjoj

stopi od 14,6%, što je po višoj stopi i od dolazaka i od noćenja. Te godine Hrvatska je

raspolagala s 422 hotelskih objekata odnosno 100.255 hotelskih postelja, što je

16,3% ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske. Pored toga, Hrvatska je iste godine

raspolagala s 42 motela, 46 turističkih naselja, 67 pansiona, 79 kampova, itd.

Hrvatska je imala ukupno 67.930 zaposlenih u ugostiteljstvu od čega je 55% bilo

zaposleno u smještajnim objektima (od toga 35,5% u hotelskim objektima).

34

Stavljanjem u odnos ukupnog broja noćenja i raspoloživih postelja u smještajnim

kapacitetima, dobivamo podatak da je na razini cijele Hrvatske prosječno ostvareno

68,8 noćenja po jednoj postelji.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Godine 1975., kada se sustav

JANAF-a u Hrvatskoj tek počeo graditi, u primorskim općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a ostvareno ukupno 641.832 dolaska, što je na razini

Hrvatske činilo 9,95%. Pri tome treba istaknuti dva najzastupljenija grada, a to su

Opatija koja je u ukupnom prometu sudjelovala s 31,7% i Rijeka s 25,4%, dok su

ostale primorske općine navedenog prostornog obuhvata sudjelovale s 42,9%. U

istim općinama inozemni turisti ostvarili su ukupno nešto više od 410 tisuća dolazaka

što je činilo udio od 63,9% (što ne uključuje dolaske turista iz republika bivše države).

U primorskim općinama prostornog obuhvata sustava JANAF ostvareno je ukupno

3,52 milijuna noćenja što je u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj činilo udio od 8,3%.

Od tih 3,52 milijuna noćenja, inozemni turisti ostvarili su ukupno 2,52 milijuna ili

71,5% (što ne uključuje noćenja turista iz republika bivše države). U primorskim općinama prostornog obuhvata sustava JANAF prosječan boravak trajao je u

prosjeku 5,48 dana. Taj prosjek čine inozemni turisti s prosječnim boravkom od 6,13

dana (što ne uključuje prosječni boravak turista iz republika bivše države) te domaći

koji su u prosjeku boravili 4,33 dana.

Podaci za kopnene općine prostornog obuhvata JANAF-a nisu dostupni iz razloga

što je Hrvatska u to vrijeme imala drugačiju teritorijalno-administrativnu podjelu.

OPĆINA OMIŠALJ: Obzirom da je te turističke sezone započela gradnja sustava

JANAF, kao polazan podatak treba istaknuti da je općina Omišalj 1975. godine

ostvarila ukupno 14.842 dolaska turista (od toga 42% inozemnih, što ne uključuje

dolaske turista iz republika bivše države) koji su realizirali ukupno 108.029 noćenja (od toga 47,6% inozemnih, što ne uključuje noćenja turista iz republika bivše države).

Svojim dolascima općina Omišalj je u ukupnim dolascima na području Hrvatske

sudjelovala s 0,23%, dok je s noćenjima sudjelovala s 0,26%. Time je prosječni

boravak po dolasku turista trajao 7,28 dana (dok su inozemni boravili u prosjeku 8,26

dana, u čemu nije uključen prosječni boravak turista iz republika bivše države).

35

1980. godina

HRVATSKA: Godine 1980., u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 7,93 milijuna turističkih dolazaka od čega su 1,49 milijuna ili 18,7% činili turisti iz Hrvatske. U razdoblju od 1975. do 1980. godine turistički dolasci su se povećali za 22,9% što je rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,8%. Iste godine u Hrvatskoj je

ostvareno ukupno 53,6 milijuna turističkih noćenja, od čega su turisti iz Hrvatske

ostvarili 7,8 milijuna (ili 14,5%), a inozemni turisti 45,8 milijuna (ili 85,5%). Rast broja noćenja ima nešto brži trend od rasta broja dolazaka, pa su se noćenja u odnosu na 1975. godinu, povećala za 26,4% ili prosječno godišnje po stopi od 4,4%. Na temelju raspoloživih podataka o broju dolazaka turista i ostvarenom broju

noćenja, može se zaključiti da je u Hrvatskoj prosječni boravak turista trajao 6,76 dana, gdje je boravak domaćih turista trajao u prosjeku 5,21 dan, a inozemnih 7,11

dana.

Hrvatska je 1980. godine raspolagala sa 692.000 postelja, u čemu su osnovni

smještajni kapaciteti sudjelovali s 23,5%, dok su komplementarni sudjelovali s

76,5%. Ukupni smještajni kapaciteti su u razdoblju od 1975. do 1980. godine

povećali za 12,3%, što je rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,1%. Iste godine

Hrvatska je raspolagala s 434 hotela i 113.177 hotelskih postelja što je na razini

Hrvatske 16,4%. Pored toga, Hrvatska je raspolagala i s 55 motela, 53 turističkih

naselja, 50 pansiona, 112 kampova, itd.

Iste godine, Hrvatska je imala ukupno 80.071 zaposlenih u ugostiteljstvu od čega je

51,7% bilo zaposleno u smještajnim objektima (od toga 33,9% u hotelskim

objektima). Odnos ukupnog broja noćenja i raspoloživih postelja u smještajnim

kapacitetima daje podatak da je na razini cijele Hrvatske prosječno ostvareno 77,5 noćenja po jednoj postelji.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Iste godine, kada je izgradnja

sustava JANAF-a u potpunosti završila, a sustav pušten u pogon, u primorskim općinama je ostvareno ukupno 667.626 dolazaka, što je na razini Hrvatske činilo

8,42%. U odnosu na 1975. godinu dolasci u primorskim općinama rasli su za nešto više od 4%. Najzastupljeniji gradovi su Opatija koja je u ukupnom prometu

sudjelovala s 29,7% i Rijeka s 21,7%, dok su ostale primorske općine obuhvaćene

36

ovom analizom sudjelovale s 48,6%. U ukupno ostvarenom broju dolazaka u

primorskim općinama, dolasci inozemnih turista činili su udio od 62,5% (što ne

uključuje dolaske turista iz republika bivše države). Na temelju raspoloživih podataka,

primorske općine prostornog obuhvata JANAF-a, 1980. godine ostvarile su 3,91 milijun noćenja, što je na razini Hrvatske udio od 7,29%. U odnosu na 1975. godinu noćenja su zabilježila rast od gotovo 11%. U ukupnom broju noćenja

ostvarenih u tim općinama, inozemni turisti sudjelovali su sa 68,1% (što ne uključuje

noćenja turista iz republika bivše države). U primorskim općinama prosječni

boravak trajao je 5,86 dana.

Podaci za kopnene općine prostornog obuhvata JANAF-a nisu dostupni iz razloga

što je Hrvatska u to vrijeme imala drugačiju teritorijalno-administrativnu podjelu.

OPĆINA OMIŠALJ: U analizi ove bazne godine posebno se izdvaja općina Omišalj koja je 1980. godine ostvarila 10.896 dolazaka od čega su svega 28,5% dolazaka

činili inozemni gosti, a čak 71,5% gosti s područja bivše države. Kao i kod dolazaka,

ponovno se općina Omišalj izdvaja kao karakterističnost koja je 1980. godine

ostvarila 144.650 noćenja od čega su čak 86,3% noćenja ostvarili domaći turisti (s

prostora bivše države), što je ekstremni slučaj ako uspoređujemo sve ostale

primorske općine obuhvaćene ovom analizom. Općina je sa ostvarenim dolascima

na svom području u ukupnim dolascima u Hrvatsku sudjelovala s 0,14%, dok je po

broju noćenja sudjelovala s 0,27%. U općini Omišalj turisti boravili u prosjeku 13,28 dana. U istoj općini (tadašnji) domaći turisti boravili su u prosjeku 16,03 dana, dok su

inozemni turisti boravili tek 6,39 dana. Obzirom da broj dolazaka, noćenja i prosječni

boravak po dolasku turista daleko iskaču iz prosjeka koji je uobičajen u primorskim

općinama, ostaje otvoreno pitanje svrhe boravka posjetitelja koji su evidencijom ušli

u statističke preglede turističkih kretanja.

1987. godina

HRVATSKA: U drugoj polovici 80-tih godina prošlog stoljeća, u smislu broja

dolazaka turista, Hrvatska dostiže najviše razvojne granice koje je ikad službena

turistička statistika na ovim prostorima zabilježila. Točnije, 1987. godine, Hrvatska je

ostvarila rekordnih 10,49 milijuna turističkih dolazaka što u odnosu na 1980.

37

godinu predstavlja rast od 32,3%, odnosno 4,61% po prosječnoj godišnjoj stopi. Od ukupno ostvarenog broja dolazaka 1987. godine, broj dolazaka domaćih

turista se smanjio, pa je njihov udio iznosio 16,5%, dok su inozemni turisti činili

83,5%. Iako je 1986. godina bila rekordna godina po ukupno ostvarenim noćenjima u

Hrvatskoj (68,22 milijuna), radi jednostavnijeg praćenja trendova kretanja, u analizu

strukture ostvarenih noćenja uključena je 1987. godina u kojoj je u odnosu na

prethodnu godinu ostvareno nešto manje noćenja u ukupnom zbroju od oko 68,16 milijuna. Od tog iznosa, turisti iz Hrvatske ostvarili su ukupno 8,4 milijuna dolazaka

ili 12,32%, dok su inozemni turisti ostvarili 59,76 milijuna ili 87,68%. Stavljanjem u

odnos broja dolazaka turista u Hrvatsku i ukupnog broja ostvarenih noćenja, dobiva

se podatak da je u Hrvatskoj 1987. godine boravak po dolasku turista prosječno

trajao 6,5 dana.

U ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatska je 1987. godine raspolagala s 885.770 postelja, od čega su osnovni smještajni kapaciteti činili 22,8%, dok su

komplementarni činili 77,2%. U isto vrijeme Hrvatska je raspolagala s 474 hotela i

140.064 hotelskih postelja što je na razini Hrvatske 15,8%. Od drugih smještajnih

objekata najzastupljeniji su kampovi (166), turistička naselja (77) te moteli (45) i

drugi.

Hrvatska je iste godine imala ukupno 105.017 zaposlenih u ugostiteljstvu od čega je

53,6% bilo zaposleno u smještajnim objektima (od toga 34,9% u hotelskim

objektima). Stavljanjem u odnos ukupnog broja noćenja i raspoloživih postelja u

smještajnim kapacitetima, dobivamo podatak da je te godine na razini cijele Hrvatske

prosječno ostvareno 77 noćenja po jednoj postelji. OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Analizom raspoloživih statističkih

pokazatelja za općine obuhvaćene sustavom JANAF-a dobiveni su podaci gdje su

sve općine u tom prostornom obuhvatu 1987. godine sudjelovale u ukupnim

dolascima u Hrvatsku s apsolutnih 1,12 milijuna dolazaka ili relativnih 10,68%. Od

toga, kopnene općine su sudjelovale s 0,69%, dok su primorske općine sudjelovale s 9,99%.

Važno je napomenuti da je od 1986. godine moguće statistički pratiti i kopnene

općine prostornog obuhvata sustava JANAF-a što u ranijim razdobljima nije bilo

moguće zbog nepostojanja usporedivih podataka.

38

Na temelju statističkih pokazatelja može se zaključiti da sustav JANAF-a u prvih 8 (turističkih) sezona svog postojanja i djelovanja nije negativno utjecao na trend rasta broja dolazaka turista u primorskim kao ni u kopnenim općinama. Broj dolazaka u primorskim općinama (u odnosu na 1980. godinu) povećao se za preko 452.000 ili povećanim udjelom od 2,26% u ukupnim dolascima na prostoru cijele Hrvatske. Ako promatramo međusoban odnos broja dolazaka turista

u primorskim i kopnenim općinama, tada su kopnene općine sa svojim brojem

dolazaka u svim općinama prostornog obuhvata JANAF-a 1987. godine sudjelovale

sa 6,4%, dok su primorske sudjelovale s 93,6%. Statistički pokazatelji za općine

obuhvaćene sustavom JANAF-a pokazuju da su sve općine u tom prostornom

obuhvatu 1987. godine sudjelovale u ukupno ostvarenim noćenjima u Hrvatskoj s

apsolutnih 6,5 milijuna noćenja ili relativnih 9,53%. Od toga, kopnene općine sudjelovale su s 0,38%, dok su primorske općine sudjelovale s 9,15%. Usporedbe

radi, treba istaknuti da su se noćenja na prostornom obuhvatu primorskih općina u prvih 8 godina postojanja sustava JANAF povećale za 2,59 milijuna, što je prosječno povećanje po godišnjoj stopi od 8,28%. Analizom međusobnog odnosa

broja ostvarenih noćenja u primorskim i kopnenim općinama, tada je vidljivo da su

1987. godine u ukupnim noćenjima u općinama prostornog obuhvata JANAF-a,

kopnene općine sudjelovale sa 4,04%, dok su primorske općine sudjelovale s

95,96%. Ako promatramo sve općine u prostornom obuhvatu sustava JANAF, tada je

boravak prosječno trajao 5,8 dana. U kopnenim općinama boravak je prosječno

trajao 3,65 dana, dok je u primorskim općinama trajao 5,95 dana.

OPĆINA OMIŠALJ: Iste godine općina Omišalj je ostvarila ukupno 73.466 turističkih dolazaka, u čemu su inozemni turisti sudjelovali s 65.962 dolaska ili

89,8%, dok su turisti iz Hrvatske ostvarili nešto više od 7,5 tisuća dolazaka što je

činilo udio od 10,2%. Na temelju tog broja dolazaka, realizirano je i 572.187 noćenja u kojima su inozemni turisti sa svojim noćenjima sudjelovali s 89,6%, a domaći s

10,4%. Po broju noćenja općina je u ukupnim dolascima u Hrvatsku sudjelovala s

0,7%, dok je po broju noćenja u istim okvirima sudjelovala s 0,84%. Usporedbom ostvarenog prometa 1987. godine s prometom iz 1980. godine dolazi se do podataka da je općina Omišalj povećala broj dolazaka za 574%, a broj noćenja za 296%. Stavljanjem u odnos broja dolazaka i noćenja, dolazimo do podatka da je

39

prosječan boravak svih turista u toj općini trajao 7,79 dana, gdje su turisti iz

Hrvatske u prosjeku boravili 7,92 dana, a inozemni 7,77 dana.

1990. godina

HRVATSKA: Nastupom složenih političkih i gospodarskih promjena u regiji Srednje i

Istočne Europe te osamostaljivanjem Hrvatske, 1990. godina završila je s 19%-tnim

padom broja dolazaka turista u odnosu na rekordnu 1987. godinu. U ukupnom broju

dolazaka, turisti iz Hrvatske činili su udio od 17%, a inozemni 83%. Prema službenim

statističkim podacima, 1990. godine u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 52,52 milijuna noćenja što predstavlja pad od 23%. Od ukupnog broja noćenja 6,75 milijuna ili

12,9% ostvarili su turisti iz Hrvatske, dok su inozemni ostvarili 45,77 milijuna ili

87,1%. Izračunom prosječnog boravka po dolasku turista, u 1990. godini je vidljiv pad

prosječne duljine boravka. U odnosu na 1987. godinu gdje je prosječan boravak trajao 6,5 dana, u 1990. godini on je iznosio 6,18 dana.

Hrvatska je te godine raspolagala s 862.680 postelja, u čemu su osnovni smještajni

kapaciteti sudjelovali s 24,1%, dok su komplementarni sudjelovali s 75,9%. Iste

godine Hrvatska je raspolagala s 479 hotela i 142.917 hotelskih postelja što je na

razini Hrvatske 16,6%. Broj ostalih objekata nije se značajnije mijenjao.

Hrvatska je imala ukupno 98.586 zaposlenih u ugostiteljstvu od čega je 52,9% bilo

zaposleno u smještajnim objektima (od toga 35,5% u hotelskim objektima).

Dijeljenjem ukupnog broja noćenja i raspoloživih postelja u smještajnim kapacitetima,

dobivamo podatak da je na razini cijele Hrvatske prosječno ostvareno 60,9 noćenja po jednoj postelji.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Sve općine uključene u prostorni

obuhvat JANAF-a te su godine sudjelovale u ukupnim dolascima s 11,38%, što je u

apsolutnom iznosu nešto više od 967.000 dolazaka. Od toga su kopnene općine

sudjelovale s 0,56%, dok su primorske općine sudjelovale s 10,82%. To nadalje

znači, da su ukupni dolasci turista u primorskim općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a, u razdoblju od prvih 11 godina svog postojanja porasli za 37,8% ili po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,4%, dok su ukupni dolasci turista u Hrvatsku rasli prosječno 0,65%. Međusoban odnos broja

40

dolazaka turista u kopnenim i primorskim općinama je 4,9% za kopnene općine i

95,1% za primorske općine. Iste godine, sve općine prostornog obuhvata JANAF-a

zajedno su ostvarile nešto više od 5,36 milijuna noćenja od čega u kopnenom dijelu samo 2,34%, a u primorskom 97,66%. Ako usporedimo noćenja u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a s noćenjima u Hrvatskoj, tada je njihov udio oko

10.2%. Slična situacija kao i na razini Hrvatske, bila je i s dužinom prosječnog boravka turista, koji je za sve općine prostornog obuhvata JANAF-a iznosio 5,54 dana. Pri tome je prosječan boravak u kopnenim općinama iznosio 2,65 dana, a u

primorskim 5,69 dana. Interesantno je napomenuti da je prosječni boravak po

ostvarenom dolasku inozemnih gostiju u primorskim općinama iznosio u prosjeku

punih 6 dana, dok su domaći gosti u tim općinama prosječno boravili 4,04 dana.

OPĆINA OMIŠALJ: U 1990. godini općina je ostvarila ukupno 65.715 dolazaka

turista koji su realizirali ukupno 516.330 noćenja čime se dobiva podatak da je

prosječan boravak u toj općini trajao 7,86 dana. Od toga, inozemni gosti su ostvarili

60.683 dolazaka i 470.012 noćenja, što znači da je prosječan boravak inozemnih

gostiju iznosio 7,75 dana. Stavljanjem gore navedenih pokazatelja u odnos s

pokazateljima za cijelu Hrvatsku, tada vidimo da je općina Omišalj sa svojim

dolascima sudjelovala s 0,77%, a s noćenjima 0,98%. U isto vrijeme domaći gosti su

ostvarili 5.032 dolaska i 46.318 noćenja s prosječnim boravkom od 9,2 dana. U odnosu na 1987. godinu, u općini Omišalj došlo je do pada broja dolazaka turista za 10,6%, odnosno noćenja za 9,8%, dok je u istovremeno u Hrvatskoj zabilježen pad broja dolazaka turista za 19%, a noćenja za 23%. Isto tako na

razini Hrvatske došlo je do pada prosječnog trajanja boravka turista, dok je u općini

Omišalj vidljiv blag porast.

1991. godina

HRVATSKA: Početak razdoblja Domovinskog rata obilježen je znatnim padom broja

dolazaka turista u Hrvatsku. Tako je, završetkom turističke sezone 1991. godine, u

Hrvatskoj zabilježeno 2,15 milijuna turističkih dolazaka što je predstavljalo pad broja dolazaka od 74,7% u odnosu na prethodnu 1990. godinu, dok je u odnosu na

rekordnu 1987. godinu dolazaka bilo manje gotovo 80%. Usporedno s tim

41

događanjima, bitno promijenila se i struktura dolazaka po emitivnim zemljama.

Obzirom da je domaće stanovništvo imalo daleko bolji pregled stanja u zemlji, njihov

broj dolazaka u odnosu na prethodnu 1990. godinu zabilježio je (slabiji) pad od

44,8%, dok je broj inozemnih turističkih dolazaka pao za 80,9%. Izraziti pad broja

turističkih dolazaka prouzročio je i rapidan pad broja ostvarenih noćenja, koji je

1991. godine na razini Hrvatske bio manji u odnosu na prethodnu godinu za 80,6%.

Od 10,16 milijuna noćenja koji je ostvaren te godine, turisti iz Hrvatske ostvarili su

3,39 milijuna (33,4%), dok su inozemni gosti realizirali ukupno 6,76 milijuna (66,6%).

Stavljanjem u odnos broja ostvarenih noćenja i ukupnog broja dolazaka u Hrvatsku,

dobiva se podatak o prosječnoj dužini boravka, gdje je 1991. godine iznosio svega

4,73 dana, što je u odnosu na godinu ranije pad od 1,45 dana ili 23,5%. Za razliku od

domaćih turista čiji je prosječan boravak po dolasku iznosio 4,24 dana, inozemni

turisti boravili su u prosjeku 5,02 dana.

Po broju postelja, 1991. godina je značila znatan pad smještajnih kapaciteta, pa je

tako Hrvatska te godine raspolagala sa 596.970 postelja, u čemu su osnovni

smještajni kapaciteti sudjelovali s 29,9%, dok su komplementarni sudjelovali s

70,1%. Razlog porasta broja postelja u osnovnim smještajnim kapacitetima treba

tražiti u znatnom padu broja postelja u privatnom smještaju. Iste godine Hrvatska je

raspolagala s 365 hotela i 123.946 hotelskih postelja što je na razini Hrvatske

20,8%. Kao i kod soba u privatnom smještaju, i broj ostalih objekata za smještaj se

također smanjio (u prosjeku 7,5%).

Iste godine, Hrvatska je imala ukupno 66.387 zaposlenih u ugostiteljstvu od čega je

44,4% bilo zaposleno u smještajnim objektima (od toga 33,5% u hotelskim

objektima). Stavljanjem u odnos ukupnog broja noćenja i raspoloživih postelja u

smještajnim kapacitetima, dobivamo podatak da je na razini cijele Hrvatske

prosječno ostvareno 17 noćenja po jednoj postelji.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Usporedno s prethodnim, prva je

ratna godina i za sve općine u prostornom obuhvatu JANAF-a također značila

znatan pad u smislu broja dolazaka i ostvarenih noćenja turista. Važno je

napomenuti da je broj dolazaka (u apsolutnom iskazu 318.169), u tim općinama pao za 69,4%, što je još uvijek manje ako isti usporedimo s padom broja dolazaka na razini cijele Hrvatske. Daljnjom analizom podataka u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a dobiveni su podaci gdje su sve općine 1991. godine

42

sudjelovale u ukupnim dolascima u Hrvatsku s 14,83%. Od toga, kopnene općine sudjelovale su s 1,03%, dok su primorske općine sudjelovale s 13,8%. Ako

uspoređujemo koliki je udio pojedine grupe općina u ukupnim dolascima općina

prostornog obuhvata JANAF-a, tada kopnene općine sudjeluju sa 7%, dok

primorske općine sudjeluju s 93%. Statistički podaci za 1991. godinu pokazuju da

su sve općine obuhvaćene sustavom JANAF-a sudjelovale u ukupno ostvarenim

noćenjima u Hrvatskoj s apsolutnih 1,43 milijuna noćenja ili relativnih 14,1%. Od

toga, kopnene općine sudjelovale su s 0,68%, dok su primorske općine sudjelovale s 13,42%. Zamjetan porast udjela broja noćenja ostvarenih u

primorskim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnima, nije uzrokovan

snažnijim povećanjem prometa, već padom relativnog udjela ostalih općina

priobalnog pojasa Hrvatske južnije od prostora kojeg ovom analizom istražujemo.

Osim toga, valja napomenuti da prostor primorskih općina prostornog obuhvata

sustava JANAF nije bio u neposrednoj ratnoj opasnosti što mu je omogućilo kud-i-

kamo nesmetano odvijanje turističkog prometa. Kao treći razlog može se navesti

blizina emitivnog tržišta (domaćeg i inozemnog) i upoznatost posjetitelja situacijom

na širem području. Vrlo sličan podatak kao i za Hrvatsku, odnosi se i na prosječni boravak po dolasku turista koji je u primorskim općinama prostornog obuhvata

JANAF-a koji je iznosio 4,6 dana, dok je u kopnenim općinama boravak u prosjeku

trajao 3,13 dana.

OPĆINA OMIŠALJ: U općini Omišalj je te prve godine posljednje dekade 20.

stoljeća, ostvareno ukupno 12.150 dolazaka što predstavlja pad prometa od 81,5%

u odnosu na godinu ranije. Od tog broja, inozemni turisti sudjelovali su s 54,6%, a

domaći s 45,4%. Iste godine, općina je realizirala i 89.300 noćenja, s padom od

82,7% u odnosu na prethodnu godinu. U ostvarenom broju noćenja, inozemni turisti

sudjelovali su s nešto više od 47 tisuća ili 52,7%, dok je putem domaćih turista

ostvareno 42.238 noćenja što čini udio od 47,3%. Ako usporedimo ostvaren broj

dolazaka i noćenja u općini Omišalj s Hrvatskom, vidljiv je gotovo identičan pad

prometa. U ukupnim dolascima turista u Hrvatsku općina Omišalj sudjeluje s 0,57%,

a u noćenjima s 0,88%. Prosječni boravak turista u općini iznosio je 7,35 dana,

gdje je boravak po dolasku domaćih turista trajao 7,66 dana, a inozemnih 7,09 dana.

43

1997. godina

HRVATSKA: Završetkom ratnog razdoblja i razdoblja sanacija prvih ratnih šteta, te

osposobljavanjem prometnih, infrastrukturnih, smještajnih i drugih objekata, prva

godina u nizu, koja je zabilježila značajniji oporavak po broju dolazaka, bila je 1997. godina. Te godine Hrvatska je zabilježila ukupno 5,21 milijun dolazaka, u čemu su

domaći turisti sudjelovali s 26,3%, a inozemni sa 73,7%. Ako usporedimo 1991. i 1997. godinu, tada je vidljiv rast broja ukupnih dolazaka od 142,6%, što je još uvijek samo 49,6% ostvarenih dolazaka u odnosu na rekordnu 1987. godinu. Iste godine, ostvareno je ukupno 30,31 milijun noćenja, u čemu su noćenja

inozemnih turista sudjelovala s 24,7 milijuna ili 81,5%, dok su domaća noćenja

sudjelovala s 18,5%. Uspoređujući 1991. i 1997. godinu, vidljiv je rast broja noćenja od 198%, ali to je još uvijek samo 44.5% ostvarenih noćenja u odnosu na rekordnu 1987. godinu. Stavljanjem u odnos tih dvaju pokazatelja, dobiva se

podatak da je dužina prosječnog boravka na području Hrvatske trajao u prosjeku

5,82 dana, od čega su inozemni gosti boravili u prosjeku 6,44 dana, a domaći 4,1

dan.

Hrvatska je te godine raspolagala s ukupno 725.194 postelja (zajedno s

kapacitetima luka nautičkog turizma) u čemu su osnovni smještajni kapaciteti

sudjelovali s 27,5%, dok su komplementarni sudjelovali s 72,5%. Pored toga,

Hrvatska je raspolagala sa 710 objekata u skupini hotela i sličnih objekata, te 163

kampa.

Iste godine, Hrvatska je imala ukupno 45.589 zaposlenih u hotelima i restoranima

(prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti) od čega je 61,3% bilo zaposleno u

smještajnim kapacitetima. Stavljanjem u odnos ukupnog broja noćenja i svih

raspoloživih postelja u smještajnim kapacitetima, dobivamo podatak da je na razini

cijele Hrvatske prosječno ostvareno 41,8 noćenja po jednoj postelji.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Općine u prostornom obuhvatu JANAF-a, 1997. godine zabilježile su ukupno 751.110 turističkih dolazaka, što je u odnosu na podatke iz 1991. godine rast od 136,1%. Iako je zabilježen znatan

rast na razini svih općina, znatan pad se dogodio u kopnenim općinama jer je dio

općina bio pod okupacijom, izvan obuhvata bilo kakvog statističkog vođenja ili se

44

uslijed posredne i neposredne ratne opasnosti nije odvijao gotovo nikakav turistički

promet. U tim kopnenim općinama 1997. godine ostvareno je ukupno 19.738 dolazaka što je u odnosu na 1991. godinu pad od 11%. U isto vrijeme, primorske općine ostvarile su 731.372 dolaska. Taj pokazatelj je na razini 69,8% ostvarenog prometa iz rekordne 1987. godine što predstavlja iznimno dobar trend oporavka u odnosu na ukupne dolaske u Hrvatsku koji su u istom razdoblju bili na razini 49,6% ostvarenog prometa iz rekordne godine. Ako

promatramo što se s brojem dolazaka u događalo u primorskim općinama u razdoblju od 1991. do 1997. godine, tada su dolasci u tim općinama porasli za 147,1%. Iz toga treba zaključiti da je postupna obnova gospodarstva te

infrastrukturnih i turistički receptivnih kapaciteta, puno brže išla na priobalnom

području nego u unutrašnjosti. Stavljanjem u odnos broja dolazaka koje su sve općine prostornog obuhvata JANAF-a ostvarile u odnosu na broj dolazaka u cijeloj

Hrvatskoj, tada je vidljiv udio od 14,43%, gdje su kopnene općine sudjelovale s

0,38%, dok su primorske općine sudjelovale s 14,05%. Usporedbom udjela

pojedine grupe općina u ukupnim dolascima na prostornom obuhvatu JANAF-a,

dobivamo podatak da kopnene općine sudjeluju s 2,6%, dok primorske općine sudjeluju s 97,4%. U svim općinama prostornog obuhvata JANAF-a, realizirano je

ukupno 3,48 milijuna noćenja što predstavlja udio u ukupno ostvarenim noćenjima u

Hrvatskoj od 11,47%. Od ukupnih noćenja u tim općinama, noćenja inozemnih turista

sudjelovala s 2,8 milijuna ili 80,3%, a domaća s nešto manje od 682 tisuće ili 19,7%.

Ako uspoređujemo koliko svaka od grupa općina sudjeluje u ukupno ostvarenim

noćenjima na prostornom obuhvatu sustava JANAF, tada vidimo da su noćenja u

primorskim općinama sudjelovala s 98,4%, dok su kopnene općine sa svojim

noćenjima sudjelovale s 1,6%. U svim općinama prostornog obuhvata JANAF-a,

turisti su boravili u prosjeku 4,63 dana, gdje su inozemni boravili u prosjeku 5,53

dana, a domaći 2,78 dana. U primorskim općinama dužina trajanja boravka bila je

u prosjeku 4,68 dana, dok je u kopnenim općinama taj boravak trajao u prosjeku

2,77 dana.

OPĆINA OMIŠALJ: Općina je 1997. godine ostvarila ukupno 60.803 dolaska što na

razini Hrvatske predstavlja udio od 1,17%, dok je na razini primorskih općina prostornog obuhvata sustava JANAF to udio od 8,1%. Od ukupnog broja dolazaka,

inozemni turisti sudjelovali su s 80,2%, a domaći s 19,8%. Iste godine, općina je

45

realizirala i 420.545 noćenja u čemu su inozemni turisti sudjelovali s 332.662

noćenja ili 79,1%, a domaći s udjelom od 20,9%. Udio koji općina s brojem

ostvarenih noćenja ima u cijeloj Hrvatskoj iznosi 1,39%. Ako uspoređujemo rezultate

općine Omišalj s rezultatima iz 1987. godine, tada je općina u dolascima na razini od

82,8%, a u noćenjima na 73,5%. Općina Omišalj po statističkim pokazateljima o broju dolazaka turista raste dvostruko brže od Hrvatske, što potvrđuje da

postojanje sustava JANAF-a nema značajniji utjecaj na razvoj turizma u općini. Prosječni boravak turista u općini je 1997. godine iznosio 6,92 dana, gdje su

inozemni boravili u prosjeku 6,82 dana, a domaći 7,31 dan.

2002. godina

HRVATSKA: U 2002. godini, Hrvatska je ostvarila ukupno 8,32 milijuna turističkih dolazaka, što je u odnosu na 1997. godinu rast broja dolazaka od 62,6% ili godišnje po stopi od 10,4%. U apsolutnom iznosu, domaći turisti sa

svojim dolascima sudjeluju udjelom od 16,5%, a inozemni s 83,5%. Ako

uspoređujemo ukupan broj dolazaka turista s dolascima iz rekordne 1987. godine,

tada je vidljivo da je promet realiziran 2002. godine na razini 79,3% rekordnog broja

dolazaka, što je nakon svih negativnih okolnosti kroz koje je hrvatski turizam prolazio

- vrlo dobar pokazatelj. Iste godine u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 44,69 milijuna turističkih noćenja, od čega su turisti iz Hrvatske ostvarili 4,98 milijuna (ili 11,1%), a

inozemni turisti 39,71 milijun (ili 88,9%). Rast broja noćenja ima nešto brži trend od rasta broja dolazaka, pa su se noćenja u odnosu na 1997. godinu, povećala za 67,8% ili prosječno godišnje po stopi od 11,3%. Za razliku od broja dolazaka

koji su na razini 79,3% prometa iz 1987. godine (uslijed povećanja mobilnosti turista

koji tijekom boravka u Hrvatskoj odsjedaju u više objekata), noćenja u 2002. godini

zabilježila su sporiji rast što je utjecalo da njihov ukupan broj dosegne granicu od

65,6% noćenja ostvarenih rekordne 1987. godine. Stavljanjem u odnos broja noćenja

i dolazaka, dobiva se podatak da je prosječno trajanje boravka po dolasku turista

iznosilo 5,37 dana, od čega su inozemni turisti po dolasku boravili u prosjeku 5,72

dana, a domaći 3,62 dana.

Hrvatska je 2002. godine raspolagala s 804.436 postelja zajedno s kapacitetima u

lukama nautičkog turizma. U tom broju hoteli i slični objekti sudjelovali su s 12,9%,

46

kampovi s 25,4% i svi ostali s 61,7% u čemu najveći udio imaju kuće, sobe i

apartmani u privatnom smještaju.

Iste godine, Hrvatska je imala ukupno 77.377 zaposlenih u hotelima i restoranima.

Stavljanjem u odnos ukupnog broja noćenja i raspoloživih postelja u smještajnim

kapacitetima, dobivamo podatak da je na razini cijele Hrvatske prosječno ostvareno

55,6 noćenja po jednoj postelji.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Usporedbom ostvarenog broja

dolazaka turista od 950.984 te godine u svim općinama prostornog obuhvata

JANAF-a i broja dolazaka u 1987. godini od 1,12 milijuna, dobiva se podatak da su općine ostvarile 84,9% rekordnog broja dolazaka, što je više od ostvarenog rekordnog broja dolazaka za cijelu Hrvatsku (79,3%). U odnosu na 1997. godinu,

broj dolazaka u porastu je za 26,6%. Po grupama općina, kopnene općine u odnosu na 1997. godinu rasle su za 25,9%, dok su primorske općine rasle za 26,6%. Te godine sve općine prostornog obuhvata JANAF-a ostvarile su 11,43%

ukupnih dolazaka turista u Hrvatsku gdje su kopnene općine sudjelovale s 0,30%, a

primorske općine s 11,13%. Analizom međusobnog odnosa broja dolazaka turista

prve i druge grupe općina u ukupnim dolascima općina prostornog obuhvata JANAF-

a, dobivamo gotovo iste podatke kao 1997. godine. Na temelju raspoloživih

podataka, sve općine prostornog obuhvata JANAF-a, 2002. godine ostvarile su 4,18 milijuna noćenja, što je na razini Hrvatske udio od 9,36%. U ukupnom broju noćenja

ostvarenih u tim općinama, inozemni turisti sudjelovali su s 3,6 milijuna ili 86,4%, dok

su domaći turisti ostvarili udio od 15,6%. Prosječni boravak turista na prostornom

obuhvatu ovih općina iznosio je 4,4 dana, dok su na prostoru primorskih općina

turisti po dolasku boravili 4,44 dana, a na prostoru kopnenih općina svega 2,66 dana.

OPĆINA OMIŠALJ: U općini je 2002. godine ostvareno je ukupno 93.025 dolazaka

od čega 89,6% čine dolasci inozemnih turista, a samo 10,4% turisti iz Hrvatske. Te

je godine također ostvareno i ukupno 538.610 noćenja od čega su 88% inozemna noćenja, a 12% noćenja domaćih turista. S ovim pokazateljima, općina Omišalj u

ukupnim pokazateljima za Hrvatsku sudjeluje s 1,12% u dolascima i 1,21% u

noćenjima. Iz toga proizlazi da je prosječna dužina boravka u općini bila 5,79 dana,

gdje su inozemni turisti boravili u prosjeku 5,68 dana, a domaći 6,7 dana.

47

Posebno se izdvaja podatak da je općina Omišalj jedna od dvije primorske općine u prostornom obuhvatu JANAF-a (pored općine Cres koja je uzeta kao

općina u zoni posrednog utjecaja) koja je 2002. godine uspjela prestići broj dolazaka iz rekordne godine za 13,6%. Po drugom pokazatelju, broju ostvarenih

noćenja, niti jedna primorska općina nije uspjela dostići rekordne pokazatelje iz

predratnih godina. Međutim, općina Omišalj je jedna od dvije općine koje su se

najviše približile s brojem noćenja u 2002. godini pokazateljima iz razdoblja prije

1990. godine. Na prvom mjestu je ponovo općina Cres s ostvarenih 88,2% prometa

iz rekordne 1988. godine, a na drugom mjestu je općina Omišalj s 87,7% rekordnog

prometa iz 1989. godine. Treća u nizu je općina Labin sa 73%, a posljednja u nizu

općina Lovran s 41,7% prometa iz najbolje predratne godine.

Može se zaključiti da postojanje i rad naftnog terminala i naftovoda na području općine Omišalj nisu imali značajniji utjecaj na pokazatelje razvoja turizma u toj općini. Evidentno je da se turizam u općini Omišalj razvija po većoj stopi od pokazatelja razvoja turizma koji vrijede za cijelu Hrvatsku.

2003. godina

HRVATSKA: Uoči zaključenja ove analize, podaci za 2003. godinu još uvijek su

preliminarni, što znači da se tijekom slijedećih mjeseci mogu očekivati manje

korekcije podataka. Analize za općine JANAF-a i općinu Omišalj rađena je po

stvarnim podacima dostupnima za prvih 10 mjeseci, te procjenama za studeni i

prosinac na temelju prometa iz 2002. godine, koji u zbroju čine kumulativ za 2003.

godinu. Prema podacima za 2003. godinu, Hrvatska je, po broju dolazaka, ostvarila

ukupno 8,88 milijuna dolazaka što predstavlja 84,7% prometa iz rekordne 1987.

godine. Iste godine Hrvatska je ostvarila ukupno 46,64 milijuna turističkih noćenja

što je na razini 68,4% noćenja ostvarenih 1987. godine. Broj dolazaka je porastao za 6,7% u odnosu na 2002. godinu, dok je broj noćenja porastao za 4,4%. Iz

toga proizlazi da su noćenja u odnosu na 1987. godinu sporije rasla od ukupnog

broja dolazaka turista, što se opet može pripisati povećanju mobilnosti turista. Od

46,64 milijuna ostvarenih noćenja, 41,3 milijuna realizirali su inozemni turisti što

predstavlja udio od 88,6%, dok su turisti iz Hrvatske ostvarili 5,31 milijuna ili 11,4%.

48

Procijenjena prosječna dužina boravka turista u Hrvatskoj za tu godinu iznosila je

5,25 dana.

OPĆINE PROSTORNOG OBUHVATA JANAF-a: Procjenjuje se da su 2003. godine

sve općine prostornog obuhvata JANAF-a ostvarile nešto više od milijun dolazaka ili 89,6% ostvarenog broja iz 1987. godine čime se i dalje nastavlja konstantan rast broja dolazaka turista. Dolasci turista u svim općinama prostornog obuhvata

JANAF-a čine 11,31% ukupnih dolazaka u Hrvatskoj. Kopnene općine sudjelovale

su s 0,31%, a primorske s 11%. U prostornom obuhvatu JANAF-a, kopnene općine

u dolascima sudjeluju s 2,7%, a za primorske s 97,3%. Sve općine prostornog

obuhvata JANAF-a te su godine realizirale ukupno 4,24 milijuna noćenja što je na

razini Hrvatske udio od 9,09%. U tom postotku kopnene općine sudjeluju s 0,15%, a

primorske općine s 8,94%. Kao i na razini Hrvatske, slična je situacija s prosječnom

dužinom boravka i općinama prostornog obuhvata JANAF-a gdje je u kopnenim općinama boravak trajao u prosjeku 2,64 dana, a u primorskim 4,27 dana.

OPĆINA OMIŠALJ: Procjenjuje se da je u općini Omišalj u 2003. godini ostvareno

91.498 dolazaka i 503.594 noćenja, što je u odnosu na 2002. godinu predstavlja

pad od 1.6% u dolascima i 6,5% u noćenjima. Pad broja dolazaka i noćenja prisutniji

je kod inozemnih nego kod domaćih gostiju. Iste godine prosječna je dužina boravka po dolasku turista iznosila 5,5 dana. Od toga, inozemni gosti su ostvarili

nešto više od 82 tisuće dolazaka i 442 tisuće noćenja, što znači da je prosječan

boravak inozemnih gostiju iznosio 5,4 dana. Stavljanjem gore navedenih pokazatelja

u odnos s pokazateljima za cijelu Hrvatsku, tada se procjenjuje da je općina Omišalj

sa svojim dolascima sudjelovala s 1,03%, a s noćenjima 1,08%. U isto vrijeme

domaći gosti su ostvarili nešto manje od 9.500 dolazaka i 61.500 noćenja s

prosječnim boravkom od 6,47 dana.

2.3.3. Pokazatelji razvoja turizma u razdoblju 1975-2002. godine

U ovom poglavlju analizira se razvoj turizma u Hrvatskoj u razdoblju od 1975. do

2002. godine prema kretanju broja dolazaka i noćenja turista.

49

2.3.3.1. Dolasci turista

Obzirom da DZS u svom statističkom praćenju koristi lokalnu metodu, treba odmah

napomenuti da statistika ne bilježi broj turista koji je došao u Hrvatsku, već broj turističkih dolazaka koji je u pravilu veći od broja pristiglih turista. Razlika u tim

podacima javlja se zbog činjenice da se jedan turist tijekom boravka u Hrvatskoj

može prijaviti dva i više puta, zbog promjene smještajnog objekta ili zbog promjene

destinacije u granicama turistički receptivne zemlje. Iz takvih podataka teško je

zaključiti koliki je stvarni broj turista boravio na određenom prostoru, no ipak, podaci

nam vrlo jasno mogu pokazati kakva je prostorna distribucija turističkog prometa s

ciljem određivanja opteretnog kapaciteta prostora, planova izgradnje i rekonstrukcije

svih kapaciteta u sklopu turističke ponude, ekonomskog i drugog značaja koji turizam

ima za određeno područje, itd.

Na Prikazu 1 može se vidjeti usporedba trendova kretanja ukupnog broja dolazaka

turista na području Hrvatske i na području svih općina prostornog obuhvata JANAF-a

u razdoblju od 1975. do 2002. godine. Prikaz 1: Ukupno ostvareni dolasci u Hrvatskoj i u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju 1975-2002. (u milijunima)

0,001,002,003,004,005,006,007,008,009,00

10,0011,0012,00

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Općine JANAF-a HRVATSKA

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

Oscilacije u kretanju broja dolazaka za područje cijele Hrvatske izraženije su od

oscilacija pokazatelja za općine prostornog obuhvata JANAF-a. To potvrđuje

činjenicu da su negativne okolnosti snažnije utjecale na pokazatelje za Hrvatsku nego na pokazatelje za promatrane općine. Te negativne okolnosti prije svega

50

vežemo uz tranzicijsko razdoblje cjelokupnog društvenog sustava u Srednjoj i

Istočnoj Europi koje je započelo još 1989. godine i koje još uvijek traje, zatim uz

političku krizu na širem prostoru u i oko Hrvatske tijekom 1990. godine, ratne

okolnosti koje su zahvatile Hrvatsku u razdoblju od 1991. do 1995. godine te na kraju

treba dodati 1999. godinu u kojoj je zabilježen pad turističkih kretanja na području

cijele Europe uslijed ekonomske recesije te usporavanje broja dolazaka nakon

terorističkih napada u rujnu 2001. godine. Godine 2002. ukupan broj dolazaka u

Hrvatskoj je još uvijek na razini 79,3% prometa ostvarenog rekordne 1987. godine,

dok je promet u promatranim općinama na razini 84,5% u odnosu na pokazatelje

ostvarene rekordne 1988. godine. Pokazatelji razvoja hrvatskog turizma i turizma na području promatranih općina bilježe pozitivne trendove, pa se može zaključiti da sustav JANAF-a ne utječe, posredno ili neposredno, na rast ili pad pokazatelja razvoja turizma, već da su oscilacije uzrokovane spomenutim negativnim okolnostima.

Na prethodni prikaz nadovezuje se Prikaz 2 na kojem je prikazano kretanje broja

dolazaka u Hrvatskoj i promatranim općinama prema verižnim indeksima. Promjene broja turističkih dolazaka su, pod utjecajem negativnih okolnosti iz okruženja, slabijeg intenziteta u promatranim općinama nego na razini cijele Hrvatske, izuzev 1999. godine.

Prikaz 2: Ukupno ostvareni dolasci turista u Hrvatskoj i općinama JANAF-a u razdoblju 1975-2002. – Verižni indeksi

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

180,0

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Općine JANAF-a Hrvatska

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

51

Razlike u ostvarenom broju dolazaka jasnije su na Prikazu 3 gdje su isti pokazatelji

prikazani putem baznih indeksa. Kao bazna uzeta je 1986. godina, koja je prva u nizu godina za koju su raspoloživi podaci za sve općine i županije prostornog obuhvata JANAF-a.

Prikaz 3: Ukupno ostvareni dolasci turista u Hrvatskoj, županijama i općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi (1986.=100)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Hrvatska JANAF županije JANAF općine

Može se vidjeti da je stopa rasta broja dolazaka turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a veća u odnosu na stopu rasta koja vrijedi za područje cijele Hrvatske. Ako uspoređujemo stope rasta na području općina i županija prostornog

obuhvata, tada je vidljiv gotovo usporedan rast, s time da u 1998. godini i godinama

iza nje rast broja dolazaka u županijama prostornog obuhvata JANAF-a premašuje

rast broja dolazaka u općinama. To treba uzeti s rezervom, s obzirom da su u

kategoriju "JANAF županija" uvršteni svi dolasci u dvije najjače hrvatske županije,

Istarsku i Primorsko-goransku. Ukupni pokazatelji tih županija u odnosu na općine

prostornog obuhvata su bolji uslijed povoljnijeg geografskog položaja županija,

blizine emitivnih tržišta, kvalitete i broja receptivnih kapaciteta, bolje prometne

povezanosti, itd. Treba reći da je u općinske podatke iz Istarske županije uvrštena

samo općina Labin koja u cjelokupnom prometu županije sudjeluje s približno 6%,

dok su za županijske uzeti 100%-tni pokazatelji svih općina. Manje ekstreman je

primjer Primorsko-goranske županije u čijim ukupnim pokazateljima općine

prostornog obuhvata JANAF-a sudjeluju s približno 45%.

Prikaz 4 pokazuje udio broja dolazaka turista u županijama prostornog obuhvata

JANAF-a u ukupnim dolascima u Hrvatsku u razdoblju 1986-2002. godine. Kao i u

52

prethodnom slučaju, ovako visok udjel od prosječnih 55% u pokazateljima za

Hrvatsku može se povezati s visokim udjelima dviju vodećih županija ne samo u

promatranom prostornom obuhvatu općina, već i u Hrvatskoj. Treba naglasiti da

Istarska županija u ovom pregledu sudjeluje samo s općinom Labin koja je u

predmetnoj analizi u zoni posrednog utjecaja, pa ako bi apstrahirali njen udio i udio

cijele Istarske županije, tada bi udio svih ostalih županija uključenih u predmetni

prostorni obuhvat, u sveukupnim pokazateljima za Hrvatsku, bio na razini 26%.

Prikaz 4: Udio dolazaka turista svih županija u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim

dolascima turista u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Ukupno JANAF županije Ostale županije u Hrvatskoj

Treba također istaknuti i važnost koju su županije prostornog obuhvata sustava

JANAF, posebno Istarska i Primorsko-goranska, imale za vrijeme Domovinskog rata

gdje je udio broja dolazaka turista u tim županijama u ukupno ostvarenom broju

dolazaka u Hrvatskoj rastao i preko 75%.

Prethodne činjenice jasnije su izražene na Prikazu 5, na kojem se vide županije i

njihovi pripadajući udjeli. Istarska županija ima apsolutno najveći udio u ukupnim

dolascima u Hrvatsku čiji je prosjek u navedenom vremenskom razdoblju na razini od

oko 28,5%. Treba uzeti u obzir i činjenicu da ni cijela Primorsko-goranska županija

nije obuhvaćena zonom neposrednog utjecaja sustava JANAF. Ova se županija

zapravo dijeli na tri skupine općina: općina u zoni neposrednog utjecaja (tj. one

općine kroz koje fizički prolazi ili na kojima je lociran dio sustava JANAF), općine u

zoni posrednog utjecaja koje se nalaze u priobalnom području, te općine izvan bilo

kakvog utjecaja. Kada bi apstrahirali posljednju skupinu općina, onda bi udio

preostalih općina (u zoni neposrednog i posrednog utjecaja) ove županije, u odnosu

53

na cijelu Hrvatsku, pao s prosječnih 23% na nešto više od 10%. Prikaz također

pokazuje i mali udio kopnenih županija prostornog obuhvata sustava JANAF-a u

ukupnom turističkom prometu na razini Hrvatske. Može se primijetiti gotovo linearan

pad udjela koje županije u prostornom obuhvatu imaju po broju dolazaka u

pokazateljima na razini Hrvatske. Objašnjenje pada udjela treba potražiti u sve

snažnijem oporavku ostalih primorskih županija, ali i u osnaživanju udjela kopnenih

županija (što je također vidljivo iz prikaza) koje polako, ali sigurno doživljavaju

revitalizaciju resursa i vraćaju zasluženi udio u dolascima turista u Hrvatsku.

Prikaz 5: Udio dolazaka turista pojedinih županija prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnim dolascima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%5,0%

10,0%15,0%20,0%25,0%30,0%35,0%40,0%45,0%50,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Ukupno kopnene županije Primorsko-goranska Istarska

Kopnene županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a po sveukupnom broju dolazaka turista nikada nisu prelazile udio od 4,5% na razini Hrvatske (prosjek oko 3%).

Prikaz 6 pokazuje koliki su stvarni udjeli općina pojedinih kopnenih županija

prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnom turističkom prometu u Hrvatskoj.

54

Prikaz 6: Udio broja dolazaka turista u općinama kopnenih županija prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnim dolascima u Hrvatsku u razdoblju 1986-2002.

Kumulativno kopnene općine nikada nisu prelazile granicu udjela od 0,8%, dok je

njihov prosjek u promatranom razdoblju na godišnjoj razini od 0,37% u ukupnim

dolascima turista u Hrvatsku. Time se potvrđuje stav da sustav JANAF-a nema gotovo nikakav utjecaj na razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Najveći udio dolazaka u općinama kopnenih županija u prostornom obuhvatu

sustava JANAF čine gradovi Bjelovar i Sisak s prosječnim udjelom od 67%. Ako

iz broja turističkih dolazaka u općinama kopnenih županija izdvojimo turistički promet

ostvaren u navedena dva grada, ostatak općina kopnenih županija prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnom turističkom prometu Hrvatske sudjeluje s prosječno 0,12%.

Vezano uz prethodni prikaz, kada bi ukupnim dolascima u općinama kopnenih

županija pribrojili ukupne dolaske u općinama primorskih županija, dobili bi prosječan

udio svih općina prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnim dolascima u Hrvatskoj od

12,3% (Prikaz 7). U promatranom razdoblju od 1986. do 2002. godine promatrani

udio nije nikada prelazio granicu od 19%, dok je u uravnoteženim okolnostima

iznosio oko 11%.

0,00%

0,10%

0,20%

0,30%

0,40%

0,50%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Zagrebačka Sisačko-moslavačka Karlovačka

Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska

55

Prikaz 7: Udio dolazaka turista svih općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim dolascima turista u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

16,0%

18,0%

20,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Slijedeći prikazi ilustriraju kretanje broja dolazaka turista u općine prostornog

obuhvata sustava JANAF-a obzirom na zemlje iz kojih turisti dolaze. Na Prikazu 8

vidi se kretanje broja dolazaka inozemnih i domaćih turista u apsolutnim

pokazateljima, pri čemu su veliku većinu dolazaka u promatranom vremenskom

razdoblju ostvarili inozemni turisti, osim u već spomenutim kriznim godinama.

Prikaz 8: Dolasci inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju 1975-2002.

0

100.000200.000

300.000400.000

500.000

600.000700.000

800.000900.000

1.000.000

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Domaći dolasci Inozemni dolasci

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

Vezano uz prethodni prikaz zanimljivo je pogledati i Prikaz 9 koji pokazuje bazne

indekse kretanja broja dolazaka inozemnih i domaćih turista u općine prostornog

obuhvata JANAF-a.

56

Prikaz 9: Kretanje broja dolazaka inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi (1986.=100)

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

140,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Domaći dolasci Inozemni dolasci

Negativne okolnosti snažnije su utjecale na pad broja dolazaka inozemnih turista u

promatranim općinama što je i razumljivo s obzirom na nedostatnu upućenost

inozemnih turista o stvarnoj situaciji u Hrvatskoj. Treba napomenuti da domaći turisti

nisu bili u mogućnosti odlaziti u inozemstvo na ljetovanje, nego su odmor provodili u

Hrvatskoj, i to u područjima koja nisu bila zahvaćena neposrednom ratnom

opasnošću, što su u našem slučaju (između ostalih) upravo primorske općine

prostornog obuhvata JANAF-a. Na temelju toga može se zaključiti da postojanje i rad

sustava JANAF-a nije imao izravan utjecaj na kretanje broja dolazaka turista na

promatranom području.

Na Prikazu 10 vidljivi su udjeli inozemnih i domaćih turista u ukupnom broju turističkih

dolazaka gdje se udio dolazaka inozemnih turista u uravnoteženim okolnostima

kreće oko granice od 80%. Na razini Hrvatske, kao i u svim općinama JANAF-a,

najfrekventniji inozemni turisti dolaze iz Njemačke, Italije i Austrije, a od

osamostaljenja Hrvatske grupi pet najfrekventnijih pripadaju i turisti iz Slovenije te

Češke Republike.

57

Prikaz 10: Udjeli dolazaka inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002.

0,0%10,0%20,0%30,0%40,0%50,0%60,0%70,0%80,0%90,0%

100,0%

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Inozemni dolasci Domaći dolasci

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

Za razliku od prikaza na kojima su ilustrirani udjeli i kretanja broja dolazaka turista na

razini cijelih županija prostornog obuhvata JANAF-a, na Prikazu 11 mogu se vidjeti

udjeli dolazaka turista u promatranim općinama razvrstanih po pripadajućim

županijama i u promatranom vremenskom razdoblju.

Prikaz 11: Udio dolazaka turista pojedinih općina u prostornom obuhvatu JANAF-a po

županijama u ukupnim dolascima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%2,0%4,0%6,0%8,0%

10,0%12,0%14,0%16,0%18,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

JANAF općine kopnenih županija JANAF općine Primorsko-goranske županije

JANAF općine Istarske županije

Prikaz pokazuje koliki je stvarni udio dvije najveće primorske županije i kopnenih

županija mjeren po broju dolazaka u općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-

a. Općine prostornog obuhvata JANAF-a Primorsko-goranske županije sa svojim dolascima čine prosječno 85% svih dolazaka u svim općinama

58

prostornog obuhvata, što znači da sve ostale općine prostornog obuhvata čine svega 15%.

Prikaz 12 pokazuje kretanje broja dolazaka turista u općinama prostornog obuhvata

JANAF-a i njihove međusobne udjele ovisno o tome kojoj zoni mogućeg utjecaja

onečišćenja okoliša pojedine općine pripadaju (posrednog ili neposrednog utjecaja).

Prikaz 12: Kretanje broja dolazaka u općinama s posrednim i neposrednim utjecajem u

prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

0100.000200.000300.000400.000500.000600.000700.000800.000900.000

1.000.0001.100.0001.200.000

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Općine neposrednog utjecaja Općine posrednog utjecaja

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

Zona neposrednog utjecaja mogućeg onečišćenja okoliša uključuje sve kopnene

općine prostornog obuhvata, koje u ukupnim turističkim dolascima svih općina

prostornog obuhvata sudjeluju s prosječnih 4,1% (na razini Hrvatske s 0,55%), i dvije

primorske općine (Omišalj i Kraljevica) na području Primorsko-goranske županije s

prosječnim udjelom u svim općinama prostornog obuhvata od 9,98% (na razini

Hrvatske 1,32%). To znači da 21 općina u zoni neposrednog utjecaja u prostornom obuhvatu JANAF-a sudjeluje s 14,08% svih dolazaka, dok u ukupnim dolascima u Hrvatskoj sudjeluju s prosječnih 1,87%.

Prikaz 13 iznosi zanimljive usporedbe ostvarenog broja dolazaka turista 2002. godine

u odnosu na broj dolazaka ostvaren rekordne godine i to za područje Hrvatske,

područje promatranog prostornog obuhvata sustava JANAF-a, zatim kumulativno za

područje kopnenih općina i za područje primorskih općina prostornog obuhvata, te na

kraju u svakoj općini primorskog dijela posebno.

59

Prikaz 13: Usporedba broja ostvarenih dolazaka u 2002. godini u odnosu na broj dolazaka ostvaren rekordne godine (oporavak)

Na svim prikazanim razinama broj dolazaka u 2002. godini u odnosu na rekordnu godinu je premašen jedino u dvije općine Omišlju i Cresu. Ako apstrahiramo

područje općine Cres koje je u zoni posrednog utjecaja onečišćenja, u zoni neposrednog utjecaja ostaje jedino općina Omišalj koja je u odnosu na rekordnu godinu premašila broj dolazaka za 13,6%! Time se definitivno potvrđuje

da postojanje i rad naftnog terminala i naftovoda na području općine Omišalj nema gotovo nikakav utjecaj na razvoj turizma u samoj općini. Tim više što su

terminali, spremnici i dio naftovoda na području općine Omišalj vidljivi u prostoru, pa

je bilo za očekivati da će se turistički promet u toj općini biti usporen u odnosu na

ostale općine u okruženju, ili čak stagnirati u razdoblju od 1975. kad je počela

izgradnja pa sve do danas, no dogodilo se upravo suprotno. Unatoč svim

okolnostima vezanim uz sustav JANAF-a, evidentno je da se turizam u općini Omišalj razvija po većoj stopi od pokazatelja razvoja turizma koji vrijede za cijelu Hrvatsku, što je vidljivo i iz Prikaza 14.

0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000

Bakar (1990.) Cres (1988.)

Kraljevica (1987.) Lovran (1987.)

Malinska-Dubašnica (1987.) Mošćenička Draga (1986.)

Omišalj (1989.) Opatija (1988.) Rijeka (1986.) Labin (1988.)

Primorske općine JANAF (1988.x10) Kopnene općine JANAF (1986.)

Sve općine JANAF (1988.x10) HRVATSKA (1987.x100)

Rekord (u navedenoj godini) 2002.

60

Prikaz 14: Odnos broja dolazaka u rekordnoj i 2002. godini (oporavak u %)

0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00% 120,00% 140,00%

Bakar (1990.)

Cres (1988.)

Kraljevica (1987.)

Lovran (1987.)

Malinska-Dubašnica (1987.)

Mošćenička Draga (1986.)

Omišalj (1989.)

Opatija (1988.)

Rijeka (1986.)

Labin (1988.)

Primorske općine JANAF (1988.)

Kopnene općine JANAF (1986.)

Sve općine JANAF (1988.)

HRVATSKA (1987.)

Kumulativni broj dolazaka u primorske općine (uslijed čega i u svim općinama

prostornog obuhvata zbog visokog udjela primorskih općina) raste po višoj prosječnoj stopi nego broja dolazaka u cijeloj Hrvatskoj. Kopnene općine prostornog obuhvata uspjele su ostvariti tek nešto više od 34% broja dolazaka ostvarenog rekordne 1986. godine. Razlog takvom stanju treba tražiti u sporijem

oporavku ukupnog turističkog prometa u cijelom kontinentalnom dijelu Hrvatske i

sporoj revitalizaciji ratom zahvaćenih područja. Iako taj dio Hrvatske obiluje brojnim

prirodnim i društvenim privlačnostima, još uvijek je prejak utjecaj mora i izuzetno

privlačnog priobalnog prostora kao najjačih motiva za dolazak turista u Hrvatsku, pa

kontinentalni dio Hrvatske ostaje regija tranzitnog, izletničkog, kongresnog, lovnog i

zdravstvenog turizma.

Kako bi saželi sve već rečeno i uvidjeli trendove kretanja broja dolazaka na

promatranom području, Prikaz 15 daje nam cjelovitu sliku korištenjem baznih indeksa

(bazna godina je 1986.).

61

Prikaz 15: Ukupno ostvareni dolasci u Hrvatskoj, primorskim i kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi (1986.=100)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Hrvatska JANAF primorske općine JANAF kopnene općine

Primorske općine s ostvarenim brojem dolazaka u promatranom vremenskom razdoblju rastu prosječno 18,5% brže od istih pokazatelja na razini cijele Hrvatske, dok u odnosu na kopnene općine rastu 60% brže.

Ako usporedimo samo kretanje broja dolazaka turista u primorskim i kopnenim

općinama prostornog obuhvata sustava JANAF, tada dobivamo Prikaz 16 gdje su

podaci analizirani pomoću verižnih indeksa, i to u razdoblju 1975-2002. godine.

Prikaz 16: Ukupno ostvareni dolasci turista u kopnenim i primorskim općinama prostornog

obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002. – Verižni indeksi

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Kopnene općine Primorske općine

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

62

U posljednje tri promatrane godine, 2000-2002., i primorske i kopnene općine bilježe

rast u odnosu na prethodnu godinu što je relevantan pokazatelj.

S ciljem dobivanja jasnije slike o značaju pojedine županije za turistički promet

Hrvatske, sastavljen je Prikaz 17 na kojem se vidi prosječni udio svake od županija

prostornog obuhvata JANAF-a u vremenskom razdoblju 1986-2002. godine.

Prikaz 17: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim dolascima turista u Hrvatskoj u

razdoblju 1986-2002.

Sedam hrvatskih županija, kroz koje prolazi naftovod, sudjeluje u ukupnim dolascima turista u Hrvatsku s prosječnih 54,4%, dok na ostale županije otpada prosječno 45,6%.

Ukoliko bi iz prethodnog pregleda izostavili kumulative ostalih 14 županija u

Hrvatskoj, dobivamo Prikaz 18. na kojem su prikazani međusobni odnosi (udjeli)

županija prostornog obuhvata sustava JANAF.

0,53%

0,48%

1,47%

0,25%

0,28%

22,94%

28,46%

45,59%

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka Karlovačka

Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Istarska

Ostalih 14 županija

63

Prikaz 18: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim dolascima turista županija u prostoru obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

Logično je da su uslijed toga udjeli pojedinih županija u ukupnim dolascima turista

županija u prostornom obuhvatu JANAF-a porasli su za nešto manje od 100%.

Za razliku od prethodnog slučaja gdje je prikazan kumulativni broj dolazaka turista na

cjelokupnom prostoru županija u prostornom obuhvatu sustava JANAF, Prikaz 19

pokazuje prosječni udio općina prostornog obuhvata JANAF-a svake pojedine

županije u ukupnim dolascima u svim općinama prostornog obuhvata JANAF-a.

Prikaz 19: Prosječni udio općina prostornog obuhvata JANAF-a svake pojedine županije u ukupnim dolascima turista u općine prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

U zoni mogućeg neposrednog i posrednog utjecaja onečišćenja okoliša najvećim

djelom sudjeluje Primorsko-goranska županija sa svojih 15 općina, koje se protežu

0,05%

1,24%

0,40%

0,00%

0,93%

84,21%

13,16% Općine Zagrebačke županije Općine Sisačko-moslavačke županije

Općine Karlovačke županije Općine Koprivničko-križevačke županije

Općine Bjelovarsko-bilogorske županije

Općine Primorsko-goranske županije Općine Istarske županije

0,98%

0,88%

2,70%

0,46%

0,52%

42,16%52,30%

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka Karlovačka

Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Istarska

64

od Gorskog kotara do otoka Krka na jednu stranu te Mošćeničke Drage na drugu

(istarsku) stranu. U preostalih 15,79% prostornog obuhvata nalaze se općina Labin u

Istarskoj županiji s prosječnih 13,16% dolazaka, te preostalih 11 općina kopnenih

županija s prosječnim udjelom od 2,63%.

Na Prikazu 20 vidi se međusobni odnos broja dolazaka turista u primorskim i

kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a. U ovom slučaju se pod

kopnenim općinama smatra 11 općina kontinentalne Hrvatske i 5 kopnenih općina

Primorsko-goranske županije.

Prikaz 20: Prosječni međusobni odnos broja dolazaka turista u primorskim i kopnenim

općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

Udio kopnenih općina 4,09%

Udio primorskih općina 95,91%

U međusobnom odnosu broja dolazaka turista u općine prostornog obuhvata, kopnene općine su vrlo slabo zastupljene (prosječno 4,1%), dok je najveći broj dolazaka turista ostvaren upravo u primorskim općinama (prosječno 95,9%). Iako se za 4,1% dolazaka turista ne može reći da je beznačajan postotak, ipak treba

ponovno konstatirati da sustav JANAF-a u kopnenim općinama prostornog obuhvata

nema značajniji utjecaj na broj dolazaka turista.

Ako daljnjoj analizi pristupimo s gledišta zona neposrednog i posrednog utjecaja

mogućeg zagađenja okoliša dobivamo Prikaz 21 Na njemu je vidljiva podjela svih

općina prostornog obuhvata sustava JANAF na dvije skupine: općine s neposrednim

utjecajem (Virje, Bjelovar, Čazma, Križ, Glina, Petrinja, Sisak, Gvozd, Duga resa,

Generalski Stol, Delnice, Fužine, Lokve, Ravna Gora, Vrbovsko, Kraljevica i Omišalj)

i općine s posrednim utjecajem (Bakar, Cres, Lovran, Malinska-Dubašnica,

Mošćenička Draga, Opatija, Rijeka, Kostrena i Labin).

65

Prikaz 21: Prosječni međusobni odnos broja dolazaka turista u općine u zoni posrednog i neposrednog utjecaja u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

Općine u zoni neposrednog utjecaja (na kojima su fizički prisutne dionice

naftovoda) sudjeluju s prosječnih 13,64% (na razini Hrvatske s prosječnih 1,8%) u ukupnom broju dolazaka turista u općine prostornog obuhvata sustava JANAF-a. S druge strane, općine u zoni posrednog utjecaja (u kojoj je moguć

utjecaj onečišćenja uslijed mogućeg izljeva nafte iz tankera na ruti iz međunarodnih

teritorijalnih voda prema luci Omišalj) sudjeluju s 86,36% (na razini Hrvatske s prosječnih 11,5%) u broju dolazaka turista svih općina prostornog obuhvata.

U slijedećih nekoliko prikaza ilustrirani su udjeli općina prostornog obuhvata JANAF-

a u ukupnim dolascima turista županije na čijem se prostoru općine nalaze. Najprije

su obrađene kopnene općine, a potom općine u primorskom dijelu. Na Prikazu 22

može se vidjeti veličina udjela koji općina Križ ima u Zagrebačkoj županiji, u kojoj se

jedino ta općina nalazi u zoni neposrednog utjecaja. Prikaz 22: Prosječni udio općina Zagrebačke županije u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim

dolascima turista Zagrebačke županije u razdoblju 1986-2002.

1,18%

98,82%

Križ

Ostale

Općine neposrednog

utjecaja13,64%

Općine posrednog

utjecaja 86,36%

66

U Zagrebačkoj županiji općina Križ ima prosječni udio od 1,18% u ukupnom broju

dolazaka turista te županije. Na razini Hrvatske općina ima prosječan udio od 0,01%,

dok u broju dolazaka u općinama prostornog obuhvata JANAF-a sudjeluje s

prosječnih 0,06%.

Na Prikazu 23 grafički su prikazani podaci broja dolazaka turista u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u Karlovačkoj županiji koja u prostornom obuhvatu i

broju dolazaka turista sudjeluje s tri svoje općine – Duga Resom, Generalskim

Stolom i Vojnićem.

Prikaz 23: Prosječni udio općina Karlovačke županije u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim

dolascima turista Karlovačke županije u razdoblju 1986-2002.

2,42%

0,15%

0,79%

96,64%

Duga Resa

Generalski Stol

Vojnić

Ostale

Navedene tri općine kumulativno sudjeluju u ukupnim dolascima turista Karlovačke

županije s prosječnih 3,36%. U isto vrijeme te tri općine u Hrvatskoj u razdoblju od

1986. do 2002. godine su prosječno sudjelovale s 0,05%, dok su u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a sudjelovale s 0,4%. Najfrekventnija općina po broju

dolazaka je Duga Resa, koja sudjeluje s 2,42%. u ukupnim dolascima turista u

Karlovačku županiju.

Prikaz 24 odnosi se na broj dolazaka turista u općine prostornog obuhvata sustava

JANAF-a, tj. općine Glina, Petrinja, Sisak i Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Sve navedene općine nalaze se u zoni neposrednog utjecaja s posebnim naglaskom

na postojanje rafinerije nafte koja je smještena u gradu Sisku.

67

Prikaz 24: Prosječni udio općina Sisačko-moslavačke županije u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim dolascima turista Sisačko-moslavačke županije u razdoblju 1986-2002.

Najveći udio u ukupnom broju dolazaka turista Sisačko-moslavačke županije ima

upravo njeno središte – grad Sisak s prosječnih 24,54% dolazaka. Iako grad u svojoj

neposrednoj blizini ima rafineriju nafte, malo je vjerojatno da bi mogući ekološki

incident utjecao na kretanje turističkog prometa u samom gradu i njegovoj okolici.

Grad Sisak, s brojem dolazaka turista u ukupnom turističkom prometu Hrvatske, čini

prosječno 0,12%, u prometu općina prostornog obuhvata 0,96%, a u kopnenim

općinama prostornog obuhvata 23,05%. Općine prostornog obuhvata JANAF-a u

županiji sudjeluju s prosječnih 31,81%, što je na razini Hrvatske 0,15%, a na razini

sveukupnih općina prostornog obuhvata JANAF-a prosječnih 1,24%.

Na Prikazu 25 predočen je prosječni udio općine Virje u ukupnim dolascima turista u

Koprivničko-križevačkoj županiji.

Prikaz 25: Prosječni udio općina Koprivničko-križevačke županije u prostoru obuhvata JANAFa

u ukupnim dolascima turista Koprivničko-križevačke županije u razdoblju 1986-2002.

0,20%

99,80%

Virje

Ostale

Općina Virje, iako vrlo važna točka u sustavu JANAF-a, ima marginalan udio u broju

dolazaka turista u Koprivničko-Križevačku županiju s prosječnih 0,2%. Udjeli na višim

razinama su zanemarivi.

1,00% 6,08%

24,54%

0,19%68,19%

Glina Petrinja Sisak Gvozd Ostale

68

Na Prikazu 26 vidljivi su prosječni udjeli dviju općina Bjelovarsko-bilogorske županije

i to grada Bjelovara i općine Čazma.

Prikaz 26: Prosječni udio općina Bjelovarski-bilogorske županije u prostoru obuhvata JANAF-a

u ukupnim dolascima turista Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju 1986-2002.

35,18%

5,49%

59,33%

Bjelovar

Čazma

Ostale

Grad Bjelovar je najvažnije turističko središte cijele županije s prosječnim udjelom od

35,18% u ukupnim dolascima turista u županiju. Istovremeno, grad Bjelovar s

ostvarenim brojem dolazaka turista u ukupnom turističkom prometu Hrvatske ima

prosječni udio od 0,1%, u prometu općina prostornog obuhvata 0,81%, a u kopnenim

općinama prostornog obuhvata 19,48%. Obje općine prostornog obuhvata JANAF-a

u županiji sudjeluju s prosječnih 40,67%, što je na razini Hrvatske 0,12%, a na razini

sveukupnih općina prostornog obuhvata JANAF-a prosječnih 0,93%. U promatranom

razdoblju ova županija u ukupnom turističkom prometu Hrvatske sudjeluje s

prosječnih 0,28%.

Na Prikazu 27 mogu se vidjeti prosječni udjeli broja ostvarenih dolazaka turista u

općinama Primorsko-goranske županije. Sustav JANAF-a fizički je smješten u 7 od

ukupno 15 općina ove županije, koje obuhvaćaju kopneni (Delnice, Fužine, Lokve,

Ravna Gora, Vrbovsko), priobalni (Kraljevica) i otočni dio županije (Omišalj), što

zajedno čini zonu općina s neposrednim utjecajem. Ostalih 8 općina odnose se na

priobalni pojas od Kraljevice prema Rijeci i Opatiji do Mošćeničke Drage te na dvije

otočne općine Malinsku-Dubašnicu i Cres. Posljednja skupina općina čini zonu

općina s posrednim utjecajem mogućeg zagađenja okoliša i to uslijed eventualnog

izljeva nafte iz tankera u samom Riječkom zaljevu. Iz te se skupine djelomično

izdvaja općina Cres čija se sjeveroistočna obala nalazi u Riječkom zaljevu, dok se

jugozapadna obala nalazi u Kvarneru. Na spoju tih dviju obala na sjevernom dijelu

69

otoka nalaze se Vela vrata ili morski prolaz koji je neizbježan dio brodske (tankerske)

rute iz međunarodnih teritorijalnih voda prema luci Omišalj (i Rijeci) i obrnuto.

Prikaz 27: Prosječni udio općina Primorsko-goranske županije u prostoru obuhvata JANAF-a u

ukupnim dolascima turista Primorsko-goranske županije u razdoblju 1986-2002. 0,52%

0,09%

1,55%

0,04%

3,53%

3,60%

1,78%

4,21%

14,19%

0,10%

10,57%

0,06%

0,21%

54,87%

4,52%

0,15%

Bakar

Cres

Delnice

Fužine

Kraljevica

Lokve

Lovran

Malinska-Dubašnica

Mošćenička Draga

Omišalj

Opatija

Ravna Gora

Rijeka

Vrbovsko

Kostrena

Ostale

Ova županija je daleko najzastupljenija s brojem općina u promatranom prostornom

obuhvatu. Kumulativno, općine prostornog obuhvata sustava JANAF unutar

Primorsko-goranske županije čine ukupno 45,13% ukupnih dolazaka turista u

županiju, od čega su najzastupljenije općine Opatija s prosječnih 14,19%, Rijeka s

10,57%, Cres s 4,52% i Omišalj s 4,21%, dok ostatak od 11,64% čini preostalih 11

općina prostornog obuhvata. Općine prostornog obuhvata ove županije sudjeluju s

84,21% ukupnih dolazaka turista u prostornom obuhvatu, dok na razini Hrvatske

sudjeluju s prosječnih 10,35%. S obzirom da ima najdužu tradiciju u turizmu u

Hrvatskoj, u sklopu općina prostornog obuhvata sustava JANAF, Opatija s

ostvarenim brojem dolazaka turista unutar matične županije sudjeluje s prosječnih

14,19%, u općinama prostornog obuhvata s 26,48%, u primorskim općinama

prostornog obuhvata s 27,63%, a u Hrvatskoj s 3,26%. Općinu Omišalj, iako

prostorno spada u ovu županiju, posebno ćemo obraditi na kraju ovog poglavlja.

70

Zadnja u nizu županija prostornog obuhvata JANAF-a je Istarska županija koja u

promatranom prostornom obuhvatu sudjeluje samo s općinom Labin koja se nalazi u

zoni posrednog utjecaja mogućeg zagađenja okoliša. Ova općina je u prostorni

obuhvat izabrana kao općina koja bi mogla biti ugrožena samo posredno

(izlijevanjem nafte iz tankera pri ulasku ili izlasku tankera kroz Vela vrata u/iz

područja Kvarnera).

Na Prikazu 28 koji slijedi vidi se prosječni udio koji općina Labin ima u ukupnom broju

dolazaka turista u Istarskoj županiji.

Prikaz 28: Prosječni udio općina Istarske županije u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim

dolascima turista Istarske županije u razdoblju 1986-2002.

5,69%

94,31%

Labin

Ostale

Općina Labin u ukupnim dolascima turista matične županije sudjeluje s prosječnih

5,69%, u primorskim općinama prostornog obuhvata s 13,73%, u ukupnom broju

dolazaka u općine prostornog obuhvata s 13,16%, što na razini Hrvatske

podrazumijeva prosječni udio od 1,62%.

Posljednji u nizu prikaza o broju dolazaka turista u promatranim prostornim

obuhvatima je Prikaz 29, koji nam izdvaja općinu Omišalj s obzirom na postojanje

terminala, spremnika i dijela naftovoda na prostoru te općine. Iz prikaza je vidljiva

usporedba kretanja broja dolazaka turista u Hrvatskoj i općini Omišalj putem baznih

indeksa, a kao bazna godina uzeta je 1986. godina.

71

Prikaz 29: Ukupno ostvareni dolasci turista u Hrvatskoj i općini Omišalj u razdoblju 1986-2002. Bazni indeksi (1986.=100)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

140%

160%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Hrvatska Omišalj

Općina Omišalj po broju dolazaka turista u razdoblju od 1986. godine na dalje ostvaruje znatno brži trend rasta nego što je to na razini Hrvatske. To se posebno odnosi na razdoblje iza 1991. godine, nakon koje je općina Omišalj po broju dolazaka turista već 1994. godine dostigla 80% prometa rekordne godine, što je Hrvatska po svojim pokazateljima ostvarila tek 2001. godine. U zoni neposrednog utjecaja, općina Omišalj je jedina općina koja je uspjela prestići promet iz rekordne (1989.) godine, dok je u zoni posrednog utjecaja uz Omišalj isti

rezultat postigla i općina Cres. Općina Omišalj u matičnoj županiji sudjeluje s

prosječnim udjelom od 4,21%, u primorskim općinama prostornog obuhvata s 8,19%,

u svim općinama prostornog obuhvata s prosječnih 7,85%, dok je na razini čitave

Hrvatske taj je prosjek oko 0,97%.

2.3.3.2. Noćenja turista

Za razliku od broja dolazaka, koji ne znači i stvaran broj turista koji su posjetili

određeno područje, broj ostvarenih noćenja turista vrlo je egzaktan pokazatelj, uz

koje se veže jedino ograničenje, a to je – neprijavljivanje boravka. Vezano uz to,

evidenciju o broju ostvarenih noćenja na području turističkih destinacija vode

gospodarski subjekti, u sklopu ugostiteljske ponude, i institucije turističkih zajednica

ili turističkih ureda ukoliko se radi o evidenciji turista koji noćenje realiziraju u tzv.

privatnom smještaju. Vezano uz egzaktnost pokazatelja, broj ostvarenih noćenja

72

turista za ovu analizu je ipak nešto kvalitetniji pokazatelj od broja dolazaka, jer se na

temelju noćenja izračunavaju ekonomski učinci turističke potrošnje, mjeri ukupna

opterećenost pojedinog prostora kroz dnevna i sezonska kretanja, zatim utvrđuje

potreba za izgradnjom dodatnih receptivnih kapaciteta, potreba za zapošljavanjem

dodatnog osoblja, itd.

Na Prikazu 30 koji je prvi u nizu koji prati trendove kretanja broja noćenja turista,

može se vidjeti usporedba trendova kretanja ukupnog broja noćenja turista na

području Hrvatske i na području svih općina prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju od 1975. do 2002. godine.

Prikaz 30: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj i općinama prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju 1975-2002. (u milijunima)

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Hrvatska Općine JANAF-a

Oscilacije u kretanju broja noćenja turista za područje cijele Hrvatske su izraženije od

oscilacija na razini općina prostornog obuhvata sustava JANAF. To nadalje potvrđuje

činjenicu da su već spomenute negativne okolnosti snažnije utjecale na pokazatelje o

broju noćenja turista u Hrvatskoj, nego na pokazatelje na općinskoj razini. Ukupan

broj noćenja turista 2002. godine u Hrvatskoj je na razini od 65,5% prometa

ostvarenog rekordne 1986. godine, dok je broj noćenja u promatranim općinama na

razini 65,88% u odnosu na pokazatelje ostvarene iste godine. Budući da kretanja broja noćenja u promatranom razdoblju bilježe pozitivne trendove, kako na razini Hrvatske tako i na području promatranih općina, može se zaključiti da

73

sustav JANAF-a nema utjecaja (posredno ili neposredno) na rast ili pad noćenja turista.

Na prethodni prikaz nadovezuje se Prikaz 31 kojim se ilustrira kretanje broja noćenja

u Hrvatskoj i promatranim općinama prostornog obuhvata korištenjem verižnih

indeksa. Dinamika broja noćenja za promatrane prostorne obuhvate pokazuju gotovo

usporedan trend s vrlo malim odstupanjima.

Prikaz 31: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj i općinama JANAF-a u razdoblju 1975-2002. –

Verižni indeksi

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Općine JANAF-a Hrvatska

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

Razlike u ostvarenom broju noćenja koje nisu toliko vidljive iz verižnih indeksa,

uočljivije su na Prikazu 32 gdje su trendovi iskazani u baznim indeksima. Kao i kod

broja noćenja u prethodnom dijelu, za baznu godinu je ponovo uzeta 1986. godina,

koja je prva u nizu godina za koju su raspoloživi potpuni podaci za sve općine i

županije (današnjeg) prostornog obuhvata JANAF-a.

74

Prikaz 32: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj, županijama i općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. - Bazni indeksi (1986.=100)

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

RH JANAF županije JANAF općine

Stopa rasta broja noćenja turista u općinama i županijama prostornog obuhvata

JANAF-a veća je nego stopa rasta za područje cijele Hrvatske. Usporedimo li stope

rasta na području općina i županija prostornog obuhvata, tada je vidljiv gotovo

usporedan rast, s time da u 1997. godini i godinama iza nje rast broja noćenja u

županijama prostornog obuhvata JANAF-a blago premašuje rast broja noćenja u

promatranim općinama. To treba uzeti s rezervom obzirom da su u pokazatelje

županija prostornog obuhvata JANAF-a uvrštena sva noćenja svih promatranih

županija, pa i dviju najjačih hrvatskih županija, Istarske i Primorsko-goranske. Treba

reći da je u općinske podatke iz Istarske županije uvrštena samo općina Labin, koja u

cjelokupnom zbroju ostvarenih noćenja matične županije sudjeluje s prosječnih 5,6%,

dok su za županijske pokazatelje uzeta sva noćenja i u svim općinama. Te razlike

dolaze manje do izražaja u Primorsko-goranskoj županiji, u čijim ukupnim

pokazateljima općine prostornog obuhvata JANAF-a sudjeluju s prosječnih 34,4%.

Prikaz 33 pokazuje udio broja noćenja turista u svim županijama prostornog

obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002. godine.

Visok udio županija, prosječnih 60% u ukupnim noćenjima Hrvatske, proizlazi iz

visokog udjelima dviju vodećih županija. Kada bi apstrahirali udio cijele Istarske

županije, odnosno općine Labin, tada bi udio svih ostalih županija uključenih u

prostorni obuhvat u iznosio 24,6% u odnosu Hrvatsku.

75

Prikaz 33: Udio noćenja svih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Osim što se broj noćenja u županijama prostornog obuhvata JANAF-a vraća na udjele koje su županije imale tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća, uočava se

značaj i uloga istih županija u ostvarenim noćenjima turista tijekom kriznih ratnih

godina, kada je njihov udio u ukupnim noćenjima prelazio 85%. Treba napomenuti i

činjenicu da ove županije početkom 90-tih godina nisu bile u neposrednoj ratnoj

opasnosti.

Prethodno izneseno jasnije se vidi na Prikazu 34 na kojima su prikazane županije i

njihovi pripadajući udjeli. Istarska županija ima apsolutno najveći udio u ukupnim

noćenjima u Hrvatskoj (oko 36,7%). Cijela Primorsko-goranska županija nije

obuhvaćena zonom neposrednog utjecaja sustava JANAF. Ova se županija dijeli na

tri skupine općina: općine u zoni neposrednog utjecaja, općine u zoni posrednog

utjecaja u priobalnom području, te općina koja su u izvan bilo kakvog utjecaja. Ako

izuzmemo broj noćenja ostvaren u općina koje su izvan bilo kakvog utjecaja, onda

udio općina u zoni neposrednog i posrednog utjecaja ove županije, u odnosu na

cijelu Hrvatsku, pada s prosječnih 23,4% na nešto više od 8%. Prikaz također

pokazuje i mali udio kopnenih županija prostornog obuhvata sustava JANAF-a u

ukupno ostvarenom broju noćenja na razini Hrvatske. Valja primijetiti gotovo linearan

pad udjela županija u prostornom obuhvatu u broju ukupnih noćenja u Hrvatskoj.

Razlog pada udjela nije u stvarnom padu noćenja, već u sve snažnijem oporavku

ostalih primorskih županija, što se djelomično može reći i za županije u

76

kontinentalnom dijelu Hrvatske, koje bilježe znatno sporiji rast u odnosu na primorske

županije. Prikaz 34: Udio noćenja pojedinih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u ukupnim

noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Ukupno kopnene županije Primorsko-goranska Istarska

Broj ostvarenih noćenja u općinama kopnenih županija u prostornom obuhvatu

JANAF-a, sudjeluje s prosječnih 0,14% u ukupnom broju noćenja Hrvatske. Općine kopnenih županija prostornog obuhvata imaju marginalan utjecaj na kretanje broja noćenja u Hrvatskoj, a samo postojanje i rad sustava JANAF na tom području, za samo područje ili za razvoj turizma u Hrvatskoj, nema gotovo nikakav (neposredan ili posredan) utjecaj. U analizi kretanja broja noćenja u

općinama kopnenih županija, treba primijetiti da najveći udio u broju noćenja imaju

gradovi Bjelovar i Sisak koji skupa sudjeluju s prosječnih 66,62% u ukupnim

noćenjima kopnenih općina prostornog obuhvata. Tijekom 2002. godine isti su

gradovi zajedno s općinom Duga Resa u 2002. godini realizirali ukupno 86% svih

noćenja realiziranih na području općina kopnenih županija prostornog obuhvata.

Ako općinama kopnenih županija, pridodamo broj ostvarenih noćenja u kopnenim

općinama Primorsko-goranske županije i noćenja ostvarena u primorskim općinama

prostornog obuhvata dobiva se Prikaz 35.

77

Prikaz 35: Udio noćenja svih općina u prostornom obuhvatu JANAF-a u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

16,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Udio noćenja u promatranim općinama je na razini nešto većoj od 9%, dok je u

razdoblju ratnih događanja to područje ostvarivalo i do 15% ukupnog broja noćenja u

Hrvatskoj.

Na slijedećih nekoliko prikaza mogu se vidjeti kretanja broja ostvarenih noćenja

turista u općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a obzirom na zemlje

porijekla iz kojih turisti dolaze. U tu svrhu Prikaz 36 ilustrira kretanje broja noćenja

inozemnih i domaćih turista u apsolutnim pokazateljima, gdje je veliku većinu noćenja

u promatranom vremenskom razdoblju ostvaruju inozemni turisti, osim u već

spomenutim kriznim godina.

Prikaz 36: Noćenja inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju 1975-2002.

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Domaća noćenja Inozemna noćenja

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

78

Na temelju trendova opisanih na prethodnom prikazu, zanimljivo je spomenuti da

noćenja domaćih turista u promatranom razdoblju nisu nikada prelazila broj noćenja

inozemnih turista, kao što je to bio slučaj s brojem dolazaka turista u kriznim

godinama.

Na prethodni prikaz nadovezuje se i Prikaz 37 koji pokazuje kretanje broja noćenja

inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u

promatranom razdoblju na temelju baznih indeksa (bazna godina je1986. godina).

Prikaz 37: Kretanje broja noćenja inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog

obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi (1986.=100)

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Domaća noćenja Inozemna noćenja

Negativne okolnosti snažnije su utjecale na pad broja noćenja inozemnih turista u

promatranim općinama što je i razumljivo s obzirom na nedostatnu upućenost

inozemnih turista o stvarnoj situaciji u Hrvatskoj. Treba napomenuti da domaći turisti

nisu bili u mogućnosti odlaziti u inozemstvo na ljetovanje, nego su odmor provodili u

Hrvatskoj, i to u područjima koja nisu bila zahvaćena neposrednom ratnom

opasnošću, što su u našem slučaju (između ostalih) upravo primorske općine

prostornog obuhvata JANAF-a. Na temelju toga može se zaključiti da postojanje i rad sustava JANAF-a nije imao izravan utjecaj na kretanje broja noćenja turista na promatranom području.

Na Prikazu 38 vidljivi su međusobni udjeli inozemnih i domaćih turista u ukupnom

broju ostvarenih noćenja, gdje se udio noćenja inozemnih turista u normalnim

okolnostima kreće oko granice od 88%.

79

Prikaz 38: Udjeli broja noćenja inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Domaća noćenja Inozemna noćenja

Napomena: za 1975. i 1980. godinu uključeni su podaci samo za primorske općine

Ako gledamo cjelokupno razdoblje od 1975. do 2002. godine, tada se prosjek udjela

noćenja inozemnih turista u ukupnom broju noćenja ostvarenim na području općina

prostornog obuhvata sustava JANAF kreće oko 77,82%, dok se ostatak od 22,18%

odnosi na prosječan udio noćenja domaćih turista.

Na Prikazu 39 mogu se vidjeti udjeli noćenja turista u općinama prostornog obuhvata

razvrstanih po grupama županijama i u promatranom vremenskom razdoblju.

Prikaz 39: Udio noćenja pojedinih općina u prostornom obuhvatu JANAF-a po županijama u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002.

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Ukupno kopnene županije Primorsko-goranska Istarska

80

Općine prostornog obuhvata JANAF-a Primorsko-goranske županije sa svojim

noćenjima čine udio od prosječnih 79,25% u ukupnim noćenjima općina prostornog

obuhvata, što znači da sve ostale općine prostornog obuhvata sudjeluju s 20,75%.

Iz prethodnog se prikaza nadalje može izvesti Prikaz 40 koji nam pokazuje kretanje

broja noćenja turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a sukladno pripadnosti

pojedinoj zoni utjecaja mogućeg onečišćenja okoliša (zona posrednog i neposrednog

utjecaja).

Prikaz 40: Kretanje broja noćenja u općinama s posrednim i neposrednim utjecajem u

prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1975-2002.

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Općine JANAF-a s neposrednim utjecajem Općine JANAF-a s posrednim utjecajem

Zona neposrednog utjecaja mogućeg onečišćenja okoliša obuhvaća sve kopnene

općine prostornog obuhvata, koje u ukupnim noćenjima turista u svim općinama

prostornog obuhvata sudjeluju s prosječnih 2,58% (na razini Hrvatske s 0,3%), i dvije

primorske općine (Omišalj i Kraljevica) na području Primorsko-goranske županije s

prosječnim udjelom od 13,28% (na razini Hrvatske 1,46%). Sve općine u zoni

neposrednog utjecaja sudjeluju s 15,86% u ukupnim noćenjima u prostornom

obuhvatu JANAF-a, dok u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj sudjeluju s prosječnih

1,76%.

Prikaz 41 iznosi zanimljive usporedbe ostvarenog broja noćenja turista 2002. godine

u odnosu na broj noćenja ostvaren rekordne godine i to za područje Hrvatske,

područje promatranog prostornog obuhvata sustava JANAF-a, zatim kumulativno za

81

područje kopnenih općina i za područje primorskih općina prostornog obuhvata, te na

kraju u svakoj općini primorskog dijela posebno.

Prikaz 41: Usporedba broja ostvarenih noćenja u 2002. godini u odnosu na broj noćenja

ostvaren rekordne godine (oporavak)

0 200.000 400.000 600.000 800.000 1.000.000 1.200.000 1.400.000 1.600.000 1.800.000 2.000.000

Bakar (1990.)

Cres (1988.)

Kraljevica (1986.)

Lovran (1987.)

Malinska-Dubašnica (1987.)

Mošćenička Draga (1986.)

Omišalj (1989.)

Opatija (1987.)

Rijeka (1986.)

Labin (1988.)

Primorske općine JANAF (1987.x10)

Kopnene općine JANAF (1986.)

Sve općine JANAF (1987.x10)

HRVATSKA (1986.x100)

Rekord (u navedenoj godini) 2002.

Broj noćenja u 2002. godini u odnosu na rekordnu godinu nije nigdje premašen.

Jedine dvije općine koje su se uspjele približiti 2002. godine broju noćenja iz

rekordne godine bile su općine Omišalj i Cres koje su se brojem noćenja uspjele

približiti granici od 90% rekordnog prometa. Izuzimanjem općine Cres koja je u zoni

posrednog utjecaja mogućeg onečišćenja okoliša, u zoni neposrednog utjecaja ostaje nam samo općina Omišalj čiji je rezultat oporavka (87,7%) daleko bolji u odnosu na sve općine prostornog obuhvata JANAF-a (64,4%) ili u odnosu na Hrvatsku (65,5%). Time se opet potvrđuje, ali ovaj puta i s aspekta broja noćenja, da postojanje i rad naftnog terminala i naftovoda na području općine Omišalj nema gotovo nikakav negativan utjecaj na razvoj turizma u samoj općini.

82

Stoga treba opet napomenuti da unatoč svim okolnostima vezanim uz sustav

JANAF-a, evidentno je da se turizam u općini Omišalj razvija po višoj stopi od pokazatelja razvoja ukupnog turizma u Hrvatskoj, što je vidljivo i iz prikaza 42.

Prikaz 42: Odnos broja noćenja u rekordnoj i 2002. godini (oporavak u %)

0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%

Bakar (1990.)

Cres (1988.)

Kraljevica (1986.)

Lovran (1987.)

Malinska-Dubašnica (1987.)

Mošćenička Draga (1986.)

Omišalj (1989.)

Opatija (1987.)

Rijeka (1986.)

Labin (1988.)

Primorske općine JANAF (1987.)

Kopnene općine JANAF (1986.)

Sve općine JANAF (1987.)

HRVATSKA (1986.)

Kumulativni broj noćenja u primorskim općinama (a uslijed toga i u svim općinama

prostornog obuhvata zbog visokog udjela primorskih općina) raste po gotovo istoj

prosječnoj stopi (dosegnuta razina od 66% rekordne godine) kao i na razini cijele

Hrvatske (dosegnuta razina od 65,5% rekordne godine), dok su noćenja u kopnenim

općinama daleko ispod granice prethodno spomenutih pokazatelja, odnosno na

razini od prosječnih 25% broja noćenja ostvarenih rekordne godine. Razlog manjem

broju ostvarenih noćenja u kopnenim općinama treba tražiti u sporijem oporavku

ukupnog turističkog prometa kontinentalnog dijela Hrvatske nakon ratnih događanja,

kao i u repozicioniranju «turističkog proizvoda» kontinentalne Hrvatske. (lovni,

zdravstveni i kongresni turizam te turizam s temom gastronomije i vinskih cesta).

Kako bi saželi sve gore navedeno i uvidjeli trendove kretanja broja ostvarenih

noćenja na cjelokupnom promatranom području, Prikaz 43 daje nam cjelovitu sliku

upotrebom baznih indeksa, a kao bazna godina odabrana je 1986.

83

Prikaz 43: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj, primorskim i kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi (1986.=100)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Hrvatska Ukupno JANAF primorske općine Ukupno JANAF kopnene općine

Primorske općine u prostornom obuhvatu JANAF-a po broju noćenja u promatranom vremenskom razdoblju rastu prosječno 13% brže od istih pokazatelja za Hrvatske, dok u odnosu na kopnene općine rastu 59% brže.

Ako usporedimo samo kretanje broja noćenja turista ostvarenih u primorskim i

kopnenim općinama prostornog obuhvata sustava JANAF, tada dobivamo Prikaz 44.

Prikaz 44: Ukupno ostvarena noćenja turista u kopnenim i primorskim općinama prostornog

obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002. – Verižni indeksi

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

140%

160%

180%

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Ukupno kopnene općine JANAF Ukupno primorske općine JANAF

Obzirom na neprekidne oscilacije u kretanju broja noćenja na području promatranih

općina, na temelju ovog prikaza moglo bi se zaključiti da na kretanje broja noćenja u

tim područjima ne djeluje postojanje ili rad sustava JANAF, već su oscilacije

84

uzrokovane isključivo čimbenicima iz okruženja, kao npr. politički, ekonomski, utjecaji

rata i terorizma, itd.

Kako bi se dobila jasnija slika o značaju pojedine županije u ukupnim noćenjima

Hrvatske, sastavljen je Prikaz 45 na kojem se vidi prosječni udio svake od županija

prostornog obuhvata JANAF-a u vremenskom razdoblju 1986-2002. godine.

Prikaz 45: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju

1986-2002.

Sustav JANAF-a uključuje ukupno 7 hrvatskih županija koje svojim udjelima u ukupno ostvarenom broju noćenja u Hrvatskoj sudjeluju s prosječnih 61,26%,

dok na ostale županije otpada prosječno 38,74%. Kao što je već i prije rečeno, dvije

najjače županije u Hrvatskoj ujedno su i najveće županije u prostornom obuhvatu po

broju noćenja.

Izuzimanjem kumulativa broja noćenja "ostalih 14 županija" na razini Hrvatske,

dobivamo Prikaz 46 na kojem su prikazani međusobni udjeli županija prostornog

obuhvata sustava JANAF.

0,18%

0,30%

0,43%

0,12%

0,12%

23,42%

36,69%

38,74%

Zagrebačka Sisačko-moslavačka Karlovačka Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Istarska Ostalih 14 županija

85

Prikaz 46: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim noćenjima županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

Istarska županija ima najveći udio od gotovo 60% svih noćenja, Primorsko-goranska

županija nešto više od 38%, dok ostale (kopnene) županije prostornog obuhvata

sudjeluju s prosječnih 1,87%.

Za razliku od prethodnog prikaza gdje je ilustriran prosječni udio pojedinih županija u

ukupnim noćenjima županija u prostornom obuhvatu sustava JANAF, Prikaz 47

pokazuje prosječni udio općina pojedinih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u

ukupnim noćenjima prostornog obuhvata JANAF-a.

Prikaz 47: Prosječni udio pojedine županije u prostornom obuhvatu JANAF-a u ukupnim

noćenjima općina prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

0,02%

0,72%

0,22%

0,00%

0,39%

78,57%

20,07%

Zagrebačka županija Sisačko-moslavačka županija

Karlovačka županija Koprivničko-križevačka županija

Bjelovarsko-bilogorska županija

Primorsko-goranska županijaIstarska županija

0,29%

0,49%

0,70%

0,19%

0,20%

38,23%

59,90%

Zagrebačka Sisačko-moslavačka Karlovačka Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska Istarska

86

Može se zaključiti da u zoni mogućeg neposrednog i posrednog utjecaja onečišćenja

okoliša najvećim djelom sudjeluju općine Primorsko-goranske županije. Sa svojih 15

općina i pripadajućim brojem noćenja, u prostornom obuhvatu županija sudjeluje u

prosjeku sa 78,57%, dok se u preostalih 21,43% prostornog obuhvata nalaze općina

Labin u sklopu Istarske županije s prosječnih 20,07% noćenja, te 11 općina kopnenih

županija s prosječnim udjelom od 1,36%. Od općina u kontinentalnom dijelu se

ponovo ističu gradovi Sisak i Bjelovar.

Na Prikazu 48 vide se međusobni udjeli broja noćenja turista u primorskim i

kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a.

Prikaz 48: Prosječni odnos ostvarenih noćenja u primorskim i kopnenim općinama prostornog

obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

Kopnene općine2,6%

Primorske općine97,4%

U međusobnom odnosu općina prostornog obuhvata, kopnene su općine sa svojim noćenjima turista neznatno zastupljene (prosječno 2,6%), dok je najveći broj noćenja turista ostvaren upravo u primorskim općinama (prosječno 97,4%). Na temelju toga treba zaključiti da je postojanje i rad sustava JANAF-a za kopnene općine prostornog obuhvata marginalan u smislu utjecaja na okoliš, a samim time i na broj noćenja turista.

Na Prikazu 49 vidljiva je podjela broja noćenja na dvije skupine općina prostornog

obuhvata i to na zonu neposrednog i na zonu posrednog utjecaja mogućeg

onečišćenja okoliša.

87

Prikaz 49: Prosječni odnos ostvarenih noćenja u općinama u zoni posrednog i neposrednog utjecaja u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

Može se vidjeti da općine u zoni neposrednog utjecaja (na kojima su fizički

prisutne dionice naftovoda) u ukupnom broju noćenja u općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a sudjeluju s prosječnih 14,62% (na razini Hrvatske s

prosječnih 1,44%). S druge strane, zona u kojoj je moguće posredno onečišćenja (uslijed mogućeg izljeva nafte iz tankera u Riječkom ili Kvarnerskom zaljevu),

obuhvaća primorske općine koje kumulativno u broju noćenja svih općina prostornog obuhvata sudjeluju s 85,38% (na razini Hrvatske s prosječnih 8,56%).

Na prikazima koji slijede u nastavku prikazani su udjeli općina prostornog obuhvata

JANAF-a u ukupnim noćenjima matičnih županija. Prvo su obrađene općine 5

kopnenih, a potom one u 2 primorske županije. Na Prikazu 50 može se vidjeti

veličina udjela koji općina Križ sa brojem ostvarenih noćenja turista ima u

Zagrebačkoj županiji. Općina Križ je jedina općina u županiji na čijem se prostoru

nalaze dijelovi sustava JANAF-a.

Općine s neposrednim

utjecajem 14,62%

Općine s posrednim utjecajem 85,38%

88

Prikaz 50: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima Zagrebačke županije u razdoblju 1986-2002.

Ostale98,65%

Križ1,35%

U Zagrebačkoj županiji općina Križ ima prosječni udio od 1,35% u ukupnom broju

noćenja turista te županije. Na razini Hrvatske općina ima prosječan udio od 0,002%,

dok u broju noćenja u općinama prostornog obuhvata JANAF-a sudjeluje s

prosječnih 0,023%.

Na Prikazu 51 koji slijedi grafički su prikazani udjeli broja noćenja u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u sklopu Karlovačke županije koja u prostornom

obuhvatu i broju noćenja turista sudjeluje s tri općine: Duga Resom, Generalskim

Stolom i Vojnićem.

Prikaz 51: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima Karlovačke županije u razdoblju 1986-2002.

Generalski Stol0,64%

Vojnić1,10%

Duga Resa3,44%

Ostale94,83%

Te tri općine sudjeluju u ukupnim noćenjima Karlovačke županije s prosječnih 5,17%.

U isto vrijeme u Hrvatskoj u razdoblju od 1986. do 2002. godine su prosječno

sudjelovale s 0,02%, dok su u općinama prostornog obuhvata JANAF-a sudjelovale s

89

0,22%. Najfrekventnija općina po broju noćenja, a nalazi se u prostornom obuhvatu

sustava JANAF je općina Duga Resa koja prosječno u županiji sudjeluje s 3,44%.

Slijedeći Prikaz 52 nastao je na bazi izračuna broja noćenja ostvarenih u općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u sklopu Sisačko-moslavačke županije, a

odnosi se na općine Glina, Petrinja, Sisak i Gvozd. Sve navedene općine nalaze se u

zoni neposrednog utjecaja s posebnim naglaskom na postojanje rafinerije nafte koja

je smještena na području grada Siska.

Prikaz 52: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima Sisačko-

moslavačke županije u razdoblju 1986-2002.

Najveći udio u ukupnom broju noćenja Sisačko-moslavačke županije ima sam grad

Sisak s prosječnih 19,52% u ukupnim noćenjima županije. Ponovo treba zaključiti da

je za grad, iako u svojoj neposrednoj blizini ima rafineriju nafte, malo vjerojatno da bi

moguće onečišćenje moglo utjecati na kretanje broja noćenja u samom gradu i

njegovoj okolici, pa i cijeloj županiji. Grad Sisak s brojem noćenja turista u ukupnim

noćenjima u Hrvatskoj sudjeluje s 0,06%, u noćenjima općina prostornog obuhvata s

0,57%, a u kopnenim općinama prostornog obuhvata s gotovo 22%. Općine

prostornog obuhvata JANAF-a u županiji sudjeluju s prosječnih 24,68%, što je na

razini Hrvatske udio od 0,07%, a na razini sveukupnih općina prostornog obuhvata

JANAF-a prosječnih 0,72%.

Prikazu 53 ilustrira prosječni udio općine Virje u ukupnim noćenjima turista u

Koprivničko-križevačkoj županiji. Na području ove županije jedino je općina Virje u

zoni neposrednog utjecaja sustava JANAF-a.

Petrinja4,25% Sisak

19,52%

Gvozd 0,31%

Ostale 75,32%

Glina0,61%

90

Prikaz 53: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima Koprivničko-križevačke županije u razdoblju 1986-2002.

Ostale99,79%

Virje0,21%

Općina Virje, iako po funkciji vrlo važna točka u sustavu JANAF-a, u turističkom

smislu ima marginalan udio. U ukupnim noćenjima matične Koprivničko-križevačke

županije sudjeluje s prosječnih 0,21%, dok su udjeli u usporedbi s većim prostornim

obuhvatima zanemarivi.

Na Prikazu 54 koji slijedi grafički su obrađeni prosječni udjeli jedinih dviju općina

Bjelovarsko-bilogorske županije, koje sudjeluju u prostornom obuhvatu sustava

JANAF, grad Bjelovar i općina Čazma. Treba napomenuti da ova županija u

ukupnom broju noćenja na razini Hrvatske sudjeluje s prosječnih 0,04%.

Prikaz 54: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju 1986-2002.

Ostale

67,61%

Čazma4,90%

Bjelovar27,49%

Grad Bjelovar je najvažnije turističko središte cijele županije s prosječnim udjelom u

ukupnim noćenjima od 27,49%. Usporedbe radi, grad Bjelovar s ostvarenim brojem

noćenja turista u ukupnom broju noćenja Hrvatske sudjeluje s 0,03%, u noćenjima

općina prostornog obuhvata s 0,33%, a u kopnenim općinama prostornog obuhvata s

91

12,8%. Obje općine prostornog obuhvata JANAF-a u županiji sudjeluju s prosječnih

32,4%, što je na razini Hrvatske udio od 0,04%, a na razini svih općina prostornog

obuhvata JANAF-a prosječnih 0,39%.

Prikaz 55 ilustrira prosječne udjele broja ostvarenih noćenja turista u općinama

Primorsko-goranske županije. Kao što je već rečeno, sustav JANAF-a fizički je

smješten u 7 općina (od 15) ove županije, koje obuhvaćaju kopneni, priobalni i otočni

dio županije, što zajedno čini zonu općina s neposrednim utjecajem. Ostalih 8 općina

su primorske općine koje se nalaze u zoni s posrednim utjecajem mogućeg

zagađenja. U prikazu su zbog malih udjela u kopnene općine stavljene - Delnice,

Fužine, Lokve, Ravna Gora i Vrbovsko, dok u grupu ostalih primorskih općina iz istog

su razloga zbrojena noćenja Bakra, Kraljevice, Mošćeničke Drage i Kostrene.

Prikaz 55: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Primorsko-goranske županije u razdoblju 1986-2002.

Ostale općine izvan JANAF-a

65,57%

Rijeka2,59%

Ostale primorske JANAF općine

3,09%

Opatija10,97% Omišalj

4,75%

Malinska-Dubašnica

3,80%

Lovran3,21%

Cres5,47%

Kopnene JANAF općine0,55%

Ova županija je daleko najzastupljenija s brojem općina kao i s brojem ostvarenih

noćenja u prostornom obuhvatu sustava JANAF. Općine Primorsko-goranske

županije koje se nalaze u prostornom obuhvatu sustava JANAF-a čine 34,43%

ukupnih noćenja matične županije. Najzastupljenije su općine Opatija, s prosječnih

10,97%, Rijeka s 2,59%, Cres s 5,47%, Lovran s 3,21%, Malinska Dubašnica s

3,80% i Omišalj s 4,75%, dok ostatak od 3,64% čini preostalih 9 općina prostornog

obuhvata. Općine prostornog obuhvata u sklopu ove županije sa svojim brojem

noćenja u ukupnim noćenjima općina prostornog obuhvata sudjeluju s 78,57%, dok u

ukupnom broju noćenja na razini Hrvatske sudjeluju s prosječnih 8,06%. U sklopu

92

svih općina prostornog obuhvata sustava JANAF, Opatija sudjeluje s 25,04%, u

noćenjima primorskih općina prostornog obuhvata s 25,71%, dok u cjelokupnom

prometu u Hrvatskoj sudjeluje s 2,57%. Grafička obrada općine Omišalj nalazi se na

kraju ovog poglavlja.

Posljednja u nizu županija prostornog obuhvata JANAF-a je Istarska županija koja u

promatranom prostornom obuhvatu sudjeluje samo s općinom Labin koja se nalazi u

zoni posrednog utjecaja mogućeg zagađenja. Na Prikazu 56 koji slijedi vidi se

prosječni udio koji općina Labin ima u ukupnom broju noćenja turista u Istarskoj

županiji. Prikaz 56: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima Istarske

županije u razdoblju 1986-2002.

Ostale94,39%

Labin5,61%

Općina Labin s brojem ostvarenih noćenja u matičnoj županiji sudjeluje s prosječnih

5,61%, u primorskim općinama prostornog obuhvata s prosječnih 20,61%, u

ukupnom broju noćenja u općinama prostornog obuhvata s prosječnih 20,07%, a na

razini Hrvatske s prosječnim udjelom od 2,06%.

Na Prikazu 57 posebno je izdvojena općina Omišalj s pokazateljima o ostvarenom

broju noćenja turista. Općina Omišalj izdvojena je s obzirom na specifičnost koju

općina ima (izgrađeni terminali, spremnici i dijelovi naftovoda). Na prikazu je

napravljena usporedba kretanja broja noćenja turista u Hrvatskoj i općini Omišalj na

osnovu baznih indeksa (1986. godina- bazna godina).

93

Prikaz 57: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj i općini Omišalj u razdoblju 1986-2002. Bazni indeksi (1986.=100)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Hrvatska Omišalj

Općina Omišalj po trendovima rasta broja noćenja u razdoblju od 1986. godine nadalje znatno odskače u pozitivnom smislu od trenda kretanja broja noćenja u cijeloj Hrvatskoj. To se posebno odnosi na razdoblje iza 1991. godine, nakon koje je općina Omišalj po broju noćenja turista već 1994. godine dostigla 80% noćenja ostvarenih rekordne godine, što je Hrvatska ostvarila tek 2001. godine. U zoni neposrednog utjecaja, općina Omišalj je među vodećim općinama (uz općinu Cres) po približavanju broju noćenja ostvarenih rekordne 1989. godine. Općina Omišalj u matičnoj županiji sudjeluje s prosječnim udjelom od 4,75%, u

primorskim općinama prostornog obuhvata sudjeluje s 11,13%, u svim općinama

prostornog obuhvata s prosječnih 10,84%, dok je na razini čitave Hrvatske taj je

prosjek oko 1,11%.

Kao završna dva prikaza dani su Prikaz 58 i 59 koji stavljaju u odnos broj dolazaka

turista na promatranim prostornim obuhvatima i ostvareni broj noćenja turista, čime

se dobiva podatak o prosječnom trajanju boravka po jednom dolasku. Tako se na

Prikazu 58 vidi odnos prosječnog broja noćenja turista po jednom dolasku za

područje promatranih općina prostornog obuhvata JANAF i cijele Hrvatske.

94

Prikaz 58: Prosječan broj noćenja po dolasku turista u općinama prostornog obuhvata JANAF-a i Hrvatskoj u razdoblju 1975-2002.

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

8,00

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Ukupno općine JANAF Hrvatska

Napomena: za "općine JANAF" su u 1975. i 1980. godini prikazani podaci su samo za primorske općine

Na cjelokupnom prostoru promatranih općina prostornog obuhvata prosječan

boravak po dolasku turista uvijek bio niži u prosjeku za cijeli dan boravka. (u

promatranim općinama iznosi 4,87, dok je za cijelu Hrvatsku iznosi 5,88 dana).

Jednim dijelom tu razliku čini udio kopnenih općina u kojima su turisti boravili vrlo

kratko po jednom dolasku, dok se s druge strane u cijelom zbroju nalazi i Rijeka, više

poslovni i tranzitni grad nego turistički, u kojoj također prosječan boravak po jednom

dolasku nikada nije prelazio 2 dana.

Ako bi išli korak dublje u analizu, dobili bi Prikaz 59 na kojem je prikazano kretanje

trajanja prosječnog boravka po jednom dolasku turista za područja kopnenih i

primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a.

95

Prikaz 59: Prosječan broj noćenja po dolasku turista u kopnenim i primorskim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002.

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

1975. 1980. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Kopnene općine JANAF Primorske općine JANAF

Napomena: za 1975. i 1980. nema podataka o turističkom prometu u kopnenim općinama

Prosječan boravak na području svih općina prostornog obuhvata je determiniran

kratkim turističkim boravcima u općinama kopnenih županija, te djelomično s gradom

Rijekom za koju važe slični trendovi. Pored toga, valja također zaključiti da su opći

trendovi u svjetskim turističkim kretanjima "što više proputovati" i "što više vidjeti", što

u isto vrijeme podrazumijeva i "što kraće boraviti na jednom mjestu". Razlog tome je

visoka mobilnost suvremenog turista koja mu omogućava upravo spomenuto

ponašanje. Time, kao što je već u uvodu rečeno, dolazi do multipliciranja podataka o

broju dolazaka turista što nam iskrivljuje podatak koji smo upravo obradili, a to je

prosječni boravak. Iz tih je razloga, s aspekta naše analize, broj ostvarenih noćenja

za bilo kakvu kvantifikaciju znatno kvalitetniji pokazatelj.

2.3.4. Sezonske oscilacije i njihov utjecaj na turistički promet

Jedna od temeljnih karakteristika suvremenog turizma jest njegova sezonalnost ili,

bolje rečeno, sezonsko kretanje turističke potražnje. Takvo kretanje hrvatskog

turističkog prometa uzrokovano je prije svega:

• Klimatskim prilikama hrvatskog podneblja koje ljetnu-kupališnu sezonu

ograničava na svega 4 mjeseca.

• Navikama većine europskih turista da svoje godišnje odmore provode na

Mediteranu u pravilnim godišnjim intervalima.

96

Ta su dva glavna uzroka determinirala trajanje turističke sezone u Hrvatskoj. U

analizi sezonalnosti koristi se pokazatelj broja ostvarenih noćenja turista. Taj je

pokazatelj kvalitetniji i točniji od broja dolazaka turista, jer su pogreške nastale uslijed

neprijavljenih noćenja manje nego one koje mogu nastati uslijed višestrukog

prijavljivanja broja dolazaka, koji su uzrokovani činjenicom da turisti mogu za vrijeme

boravka u destinaciji više puta promijeniti lokaciju i/ili smještajne objekte.

Sezonalnost ukupnog hrvatskog turističkog prometa i odvijanje turističke sezone u

2002. godini ilustrira Prikaz 60, na kojem se mogu promatrati sezonske oscilacije u

kretanju broja noćenja i, samo usporedbe radi, broja turističkih dolazaka u Hrvatskoj.

Prikaz 60: Sezonske oscilacije kretanja broja dolazaka i noćenja turista u Hrvatskoj

u 2002. godini

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Ukupna noćenja Ukupni dolasci

Najintenzivniji turistički promet odvija se u srpnju i kolovozu, dok su lipanj i rujan

kumulativno približno na razini vrijednosti 50% mjeseca srpnja. To pokazuje da je u Hrvatskoj turistička sezona ograničena na 4 ljetna mjeseca, jer se u tom

razdoblju ostvari i do 85% ukupnih godišnjih noćenja. Preostali udio od 15% odnosi

se na razdoblje listopad-svibanj.

Prosječno trajanje boravka turista u Hrvatskoj vidljivo je iz Prikaza 61, na kojem se

radi usporedbe kretanja trendova nalazi i krivulja mjesečnih kretanja ukupnog broja

ostvarenih noćenja na području Hrvatske.

97

Prikaz 61: Prosječno trajanje boravka turista u Hrvatskoj po mjesecima 2002. godine (u danima)

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

Prosječni boravak Ukupna noćenja

Prosječan boravak slijedi liniju kretanja ukupnih noćenja, što potvrđuje činjenicu da u

vrhu sezone turisti u Hrvatsku dolaze većinom radi odmora i rekreacije, a njihov

prosječni boravak doseže granicu od 6,5 dana. U ostalim mjesecima, ponajprije u

vremenu od listopada do svibnja, boravak prosječno traje oko tri dana što odgovara

drugačijim vrstama i oblicima turizma od onog boravišnog u vrhu sezone, a odnosi se

na kongresni, lovni, sportsko-rekreativni, zdravstveni, izletnički, vikend turizam, pa

sve do kraćih oblika turističkih kretanja usmjerenih na razne susrete i manifestacije

kao npr. proslave Nove godine, zabavne i sportske manifestacije, itd.

Ako prethodne pokazatelje broja noćenja svedemo na četiri najfrekventnija mjeseca

po broju noćenja u Hrvatskoj (lipanj-rujan) i promotrimo što se događalo u općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF u usporedbi s Hrvatskom, dobivamo Prikaz 62.

98

Prikaz 62: Udio noćenja turista ostvaren u razdoblju lipanj-rujan u odnosu na ukupna noćenja u Hrvatskoj i općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

90,0%

100,0%

1986. 1988. 1989. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Općine JANAF-a HRVATSKA

Kumulativno općine prostornog obuhvata JANAF nisu toliko sezonski opterećene kao što je to slučaj na razini Hrvatske. To je rezultat činjenice da su u

prosjek ušle i kopnene općine koje tijekom glavne turističke sezone u Hrvatskoj

ostvaruju manji broj noćenja turista nego uostalom dijelu godine, jer je u tom

vremenu turistički promet koncentriran na priobalno područje (oko 95%).

Prethodnu konstataciju najbolje ilustrira Prikaz 63, na kojem su uspoređena kretanja

udjela noćenja turista u razdoblju lipanj-rujan s ukupnim noćenjima na području

kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a. Prikaz 63: Udio noćenja turista ostvaren u razdoblju lipanj-rujan u odnosu na ukupna noćenja u

primorskim i kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. p g j

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

90,0%

1986. 1988. 1989. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Kopnene općine Primorske općine

99

Udio noćenja, koji primorske općine ostvaruju u vrhu turističke sezone, kreće se na prosječnoj razini 76,5%, dok u kopnenim općinama iznosi oko 42%. Iz

ovog prikaza treba također primijetiti i dva zanimljiva trenda suprotnih kretanja. Prvi

se odnosi na primorske općine prostornog obuhvata JANAF-a u kojima prosječni

boravak ima trend linearnog rasta čime se zapravo sezona još više koncentrira u

navedena četiri mjeseca. Drugi se trend odnosi na kopnene općine prostornog

obuhvata JANAF-a u kojima je primjetan nešto brži, ali opadajući trend kretanja

udjela noćenja ostvarenih u samom vrhu sezone. To znači da se turistički promet u

kopnenom dijelu polako približava cjelogodišnjoj ravnomjernoj distribuciji ostvarenih

noćenja.

Iz karaktera sezonalnosti hrvatskog turizma proizlazi činjenica da su moguće posljedice incidentnih situacija bitno različite s obzirom na intenzitet turističkog prometa u različitim razdobljima godine.

Prikaz 64 pokazuje međusobne udjele noćenja ostvarenih tijekom četiri mjeseca

ljetne sezone i noćenja u ostalim mjesecima (listopad-svibanj) na području općine

Omišalj u promatranom razdoblju. Prikaz 64: Udio noćenja turista ostvaren u razdoblju lipanj-rujan i u razdoblju listopad-svibanj u

općini Omišalj u razdoblju 1986-2002.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1986. 1988. 1989. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Noćenja u razdoblju lipanj-rujan Noćenja u razdoblju listopad-svibanj

Turistička potražnja za općinom Omišalj izrazito je sezonskog karaktera, jer općina u razdoblju lipanj-rujan ostvari u prosjeku 91,5% svih godišnjih

100

noćenja, dok je taj prosjek na razini Hrvatske 83,6%. Činjenica je da bi poslovanje JANAF-a izvan četiri glavna sezonska mjeseca, tj. u razdoblju listopad-svibanj, u slučaju incidenta imalo vrlo mali direktni utjecaj na turistički promet općine Omišalj.

Zaključno treba istaknuti da je, sukladno sezonskim oscilacijama u odvijanju

turističkog prometa na području prostornog obuhvata sustava JANAF-a, za razvoj

turizma veća opasnost mogućeg ekološkog onečišćenja tijekom razdoblja lipanj -

rujan nego tijekom razdoblja listopad - svibanj.

2.3.5. Strukturna analiza smještajnih kapaciteta

Veličina i struktura smještajnih kapaciteta, kao dio receptivnih kapaciteta turističke

destinacije, vrlo su važni pokazatelji razvoja turizma određenog područja. O tome

koliko i kakvih smještajnih kapaciteta ima u određenoj turističkoj destinaciji, ovisit će i

veličina turističke potražnje (broj dolazaka i noćenja), njena struktura (različitih

pripadnosti, navika i običaja, platežne sposobnosti turista), kao i veličina ekonomskih

učinaka koji proizlaze iz turističke potrošnje, koja će dalje ovisiti o prosječnom

trajanju boravka turista na određenom lokalitetu, strukturi ostale turističke ponude,

itd.

Analiza smještajnih kapaciteta, koja prikazuje kretanje ukupnih smještajnih

kapaciteta na području Hrvatske, obuhvaća vremensko razdoblje od 1975. godine,

kada je gradnja sustava JANAF-a započela, pa zaključno do 2002. godine. Osim

pokazatelja za Hrvatsku, izrađena je i komparativna analiza smještajnih kapaciteta za

1989. godinu, zadnju godinu u kojoj su ukupni kapaciteti bili u funkciji hrvatskog

turizma, i 2002., u županijama i općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a.

Prikaz 65 daje usporedbu kretanja ukupnog broja postelja (stupčano) i ostvarenog

broja noćenja (linijski) u Hrvatskoj u razdoblju od 1975. do 2002. godine.

101

Prikaz 65: Usporedba kretanja broja postelja ukupnih smještajnih kapaciteta i ostvarenog broja noćenja u Hrvatskoj u razdoblju 1975-2002.

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000600.000

700.000

800.000

900.000

1.000.000

1975

.19

76.19

77.19

78.19

79.19

80.19

81.19

82.19

83.19

84.19

85.19

86.19

87.19

88.19

89.19

90.19

91.19

92.19

93.19

94.19

95.19

96.19

97.19

98.19

99.20

00.20

01.20

02.

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

80.000.000

Ukupno postelja (lijeva os) Ukupno noćenja (desna os)

Ukupni smještajni kapaciteti prate trend kretanja broja ostvarenih noćenja u

godinama u kojima je turistički promet u Hrvatskoj dostizao rekordne pokazatelje.

Nastupanjem negativnih okolnosti u zemlji i okruženju, broj postelja u razdoblju 1988. godina (godina s najvećim raspoloživim smještajnim kapacitetima) i 1993. godine (godina s najmanje raspoloživih kapaciteta) pada za 37,8%. Po istom

postupku izračuna broj noćenja je pao za 85,1%, a broj dolazaka za 80,8%. Najveće promjene ostvarene su u skupini komplementarnih smještajnih kapaciteta,

gdje se najveći pad dogodio u kategoriji "soba u domaćinstvima", koje su s pale za

gotovo 257.000 ili 82,3%, hotelski kapaciteti smanjili su se za 13,5%, a kampovi, kao

treći najzastupljeniji u ukupnim smještajnim kapacitetima, za 17,4%.

Udjeli županija prostornog obuhvata JANAF-a i ostalih županija u Hrvatskoj u

ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatske u 1989. i 2002. godini izraženi brojem

postelja iskazani su na Prikazu 66.

102

Prikaz 66: Udio postelja županija prostornog obuhvata JANAF-a i ostalih županija u Hrvatskoj 1989. godine

Vidljivo je da je 1989. godine najveći udio u visini od 30% u ukupnim smještajnim

kapacitetima imala Istarska županija, dok je druga po veličini bila Primorsko-

goranska županija s nešto više od 21%. Ostalih 14 županija sudjelovale su približno

49%, u čemu svih 5 kopnenih županija prostornog obuhvata JANAF-a sudjeluje s

približno 1,1%.

Stanje ukupnih smještajnih kapaciteta 2002. godine u Hrvatskoj po istim županijama

vidi se iz Prikaza 67, pri čemu treba napomenuti da su se u odnosu na 1989. godinu

ukupni smještajni kapaciteti u Hrvatskoj smanjili za 12,8%. Prikaz 67: Udio postelja županija prostornog obuhvata JANAF-a i ostalih županija u Hrvatskoj

2002. godine

Istarska30,00%

Ostalih 14 županija 47,90% Primorsko-goranska

21,02%

Zagrebačka 0,11%

Sisačko-moslavačka0,18%

Karlovačka 0,63%

Koprivničko- križevačka

0,04%

Bjelovarsko-bilogorska

0,11%

Istarska29,28%

Ostalih 14 županija 48,60%

Bjelovarsko-bilogorska

0,07% Koprivničko- križevačka

0,05%

Karlovačka 0,57%

Sisačko-moslavačka0,08%

Zagrebačka 0,09%

Primorsko-goranska 21,26%

103

Prostorna distribucija ukupnih smještajnih kapaciteta u 13 godišnjih turističkih sezona

nije se značajnije promijenila. U tom razdoblju povećao se samo udio Primorsko-

goranske županije za 0,2%, kao i kumulativni udio ostalih 14 županija izvan

prostornog obuhvata za 0,7%. Pad su zabilježile Istarska županija za 0,7% i

kumulativno sve kopnene županije prostornog obuhvata JANAF-a za 0,2%.

Imajući u vidu pad broja postelja u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske u

razdoblju 1989-2002. godine, treba spomenuti i pad broja postelja u apsolutnim

vrijednostima u svakoj od promatranih županija, što se vidi na Prikazu 68.

Prikaz 68: Prikaz pada broja postelja u Hrvatskoj, županijama prostornog obuhvata JANAF-a i

ostalim županijama u razdoblju 1989-2002.

Vidljiv pad broja postelja je u odnosu na 1989. godinu u Primorsko-goranskoj županiji

11,9%, Istarskoj 14,9%, Zagrebačkoj 27%, Sisačko-moslavačkoj 61%, Karlovačkoj

21%, Bjelovarsko-bilogorskoj 48,5% i u ostalih 14 županija, koje nisu u prostornom

obuhvatu sustava JANAF-a, za 11,6%. Broj postelja u smještajnim kapacitetima

povećao se jedino u Koprivničko-križevačkoj županiji za 4,8%.

Udjeli broja postelja općina pojedinih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u

1989. godini dati su na Prikazu 69.

-70% -60% -50% -40% -30% -20% -10% 0% 10%

Zagrebačka Sisačko-moslavačka

Karlovačka Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska Istarska

Ostalih 14 županija HRVATSKA

104

Prikaz 69: Udio broja postelja općina pojedinih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a 1989. godine

Najveći broj postelja u prostornom obuhvatu nalazio se u općinama Primorsko-goranske županije s prosječnim udjelom od 80,24%, dok je općina Labin u Istarskoj županiji sudjelovala s 18,71%. Preostalih 1,05%, kumulativni je udio općina prostornog obuhvata JANAF-a u tri kopnene županije (Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska) koje su imale registrirane smještajne kapacitete, dok u preostale dvije (Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj) nije bilo registriranih smještajnih kapaciteta.

Trinaest godina kasnije, 2002. godine, struktura smještajnih kapaciteta po pojedinim županijama i pripadajućim općinama prostornog obuhvata nije se bitno promijenila što je vidljivo i iz Prikaza 70.

Primorsko-goranska80,24%

Istarska 18,71%

Zagrebačka 0,00%

Karlovačka 0,28%

Koprivničko- križevačka

0,00%

Bjelovarsko-bilogorska

0,25%

Sisačko-moslavačka0,51%

105

Prikaz 70: Udio broja postelja općina pojedinih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a 2002. godine

Prikaz ilustrira međusobne udjele koje su općine županija prostornog obuhvata

JANAF-a imale 2002. godine. Smanjio se udio općina Primorsko-goranske županije

za 1,64%, kao i kumulativni udio 4 kopnene županije prostornog obuhvata za 0,35%,

dok se udio Istarske županije povećao za gotovo 2%. Izvan obuhvata statističkog

praćenja ostala je jedino Zagrebačka županija s pripadajućom općinom Križ-

Novoselec, gdje nije bilo registriranih smještajnih kapaciteta.

Prikaz 71 ilustrira pad broja postelja u općinama pojedinih županija prostornog

obuhvata JANAF-a, odnosno pada broja postelja kumulativno za sve općine

prostornog obuhvata.

Prikaz 71: Prikaz pada broja postelja u općinama pojedinih županija prostornog obuhvata JANAF-a i kumulativno u općinama prostornog obuhvata u razdoblju 1989-2002.

-60% -50% -40% -30% -20% -10% 0%

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Istarska

Ukupno JANAF općine

Primorsko-goranska78,60%

Istarska 20,70%

Sisačko-moslavačka0,27%

Bjelovarsko-bilogorska

0,21%Koprivničko- križevačka

0,03%

Karlovačka 0,19%

Zagrebačka 0,00%

106

Vidljiv je pad broja postelja je u odnosu na 1989. godinu u općinama Primorsko-goranske županije za 17,3%, Istarske za 6,6%, Sisačko-moslavačke za 55,8%, Karlovačke za 43,5%, te Bjelovarsko-bilogorske za 29,3%. U općinama

Koprivničko-križevačke županije postelje se registriraju po prvi puta tek u 2002.

godini, tako da za tu općine nije moguća usporedba, dok u Zagrebačkoj županiji nije

niti u 2002. evidentiran niti jedan smještajni objekt.

Prikazu 72 pokazuje strukturu udjela pojedinih općina u ukupnim smještajnim

kapacitetima kopnenih općina prostornog obuhvata JANAF-a u 1989. godini.

Prikaz 72: Međusobni udjeli kopnenih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima kopnenog

dijela prostornog obuhvata JANAF-a 1989. godine

Delnice42,7%

Lokve14,6%

Fužine8,0%

Sisak 5,8%

Petrinja5,2%

Ravna Gora4,9%

Bjelovar4,7%

Ostalih 9 kopnenih JANAF

općina14,1%

Vidljivo je da je 1989. godine daleko najveći udio u smještajnim kapacitetima

kopnenih općina imao grad Delnice s čak 42,7%, dok je na drugom mjestu bila

općina Lokve s 14,6%. Među 5 najvećih općina, uz već dvije spomenute, ulazi i

općina Fužine s udjelom od 8%, grad Sisak s 5,8% i grad Petrinja s 5,2%. Sve ostale

općine i gradovi imaju udio manji od 5%, a kumulativno čine 23,7%.

Na Prikazu 73 mogu se vidjeti udjeli općina prostornog obuhvata JANAF-a, ali ovaj

put sa stanjem u 2002. godini.

107

Prikaz 73: Međusobni udjeli kopnenih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima kopnenog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 2002. godine

Delnice19,5%

Lokve5,1%

Fužine19,8%

Sisak 15,3%

Petrinja1,3%

Ostalih 9 kopnenih JANAF

općina19,1%

Bjelovar9,4%

Ravna Gora10,5%

U 2002. godini najveći udio u smještajnim kapacitetima kopnenih općina čini općina Fužine s 19,8%, dok je na drugom mjestu grad Delnice s 19,5%. Od ostalih općina prostornog obuhvata ističe se grad Sisak s udjelom od 15,3%, općina Ravna Gora s 10,5% te grad Bjelovar s 9,4%. Sve ostale općine i gradovi čine kumulativno 25,5%.

Kada bi uspoređivali apsolutne vrijednosti pada broja postelja u kopnenim općinama

u razdoblju 1989-2002. godine tada je broj postelja najviše pao u gradu Petrinji za čak 90,6%. Odmah iza toga dolazi općina Lokve čiji je ukupni smještajni potencijal

pao za 87%, zatim grad Delnice za 82,9%, grad Čazma za 39,7%, općina Vrbovsko 28,6%, grad Bjelovar za 24,4%, općina Ravna Gora za 20%, itd. Jedina

kopnena općina koja je zabilježila rast bio je grad Duga Resa čiji su se smještajni

kapaciteti u promatranom razdoblju udvostručili. To se moglo i očekivati s obzirom da

je Duga Resa na iznimno frekventnom tranzitnom području čiji su smještajni

kapaciteti dodatno porasli intenziviranjem izgradnje autoceste Zagreb – Rijeka.

Prikaz 74 pokazuje strukturu udjela pojedinih općina u ukupnim smještajnim

kapacitetima primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a u 1989. godini.

108

Prikaz 74: Međusobni udjeli primorskih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima primorskog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 1989. godine

Labin19,4%

Opatija17,4%

Cres15,2%

Omišalj12,5%

Malinska-Dubašnica

10,0%

Ostale 4 primorske JANAF

općine9,8%

Rijeka6,9%

Lovran8,8%

Vidljivo da je 1989. godine najveći udio u smještajnim kapacitetima primorskih općina

imala općina Labin s 19,4%, na drugom mjestu je bio grad Opatija sa 17,4%, a treća

je općina Cres s 15,2%. Među ostalim najvećim općinama ističe se općina Omišalj s

12,5%, općina Malinska-Dubašnica s 10%, općina Lovran s 8,8% i grad Rijeka sa

6,9%. Sve ostale općine i gradovi kumulativno čine 9,8%.

Prikaz 75 pokazuje strukturu udjela općina prostornog obuhvata JANAF-a, ali ovaj

puta sa stanjem u 2002. godini.

Prikaz 75: Međusobni udjeli primorskih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima primorskog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 2002. godine

Labin21,0%

Opatija17,8%

Cres16,6%

Omišalj13,5%

Malinska-Dubašnica

12,3%

Lovran6,1% Rijeka

5,2% Ostale 4 primorske JANAF

općine7,4%

U 2002. godini ponovo najveći udio u smještajnim kapacitetima primorskih općina ima Labin s 21,0%, dok je na drugom mjestu grad Opatija sa 17,8%. Od

ostalih općina prostornog obuhvata ističe se općina Cres s udjelom od 16,6%, općina Omišalj s 13,5% i općina Malinska-Dubašnica s 12,3%. Sve ostale općine

i gradovi čine kumulativno 18,7%.

109

Usporedbom pada broja postelja u primorskim općinama u razdoblju 1989-2002.

godine u apsolutnim vrijednostima dobivaju se podaci da je po broju postelja najviše pala općina Kraljevica za 59,5%. Odmah iza toga dolazi općina Lovran s padom od 40%, grad Rijeka s 35%, Mošćenička Draga s12%, grad Opatija s 11,9%, te tri primorske općine čiji su smještajni kapaciteti pali za manje od 10%, a to

su Cres (5,9), Omišalj (7%) i Labin (6,6%). Jedina primorska općina koja je

zabilježila porast broja postelja od 6,9% je općina Malinska-Dubašnica.

Na Prikazima 76 i 77 koji slijede mogu se vidjeti međusobni udjeli kopnenih i

primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a u promatranom vremenskom

razdoblju 1989-2002. godine.

Prikaz 76: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 1989. godine

Ukupno kopnene JANAF općine

3,7%

Ukupno primorske JANAF općine

96,3%

Prikaz 77: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 2002. godine

Ukupno kopnene JANAF općine

1,6%

Ukupno primorske JANAF općine

98,4%

Na temelju oba prikaza može se zaključiti da su gotovo svi smještajni kapaciteti locirani u primorskim općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a. Osim

toga, u vremenskom razdoblju od 1989. do 2002. godine udio smještajnih

110

kapaciteta u kopnenim općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a smanjio se s 3,7% na 1,6%. u odnosu na ukupne kapacitete u prostornom obuhvatu. Usporedbom apsolutnih vrijednosti pada smještajnih kapaciteta kopnenih

i primorskih općina, dolazi se do podataka da su kopnene u promatranom razdoblju pale za 62,6%, a primorske za 13,8%. U isto vrijeme ukupne su općine prostornog obuhvata JANAF-a pale za 15,6%, što je prvenstveno posljedica ratnih

događanja.

Podjelom općina prostornog obuhvata na zone s neposrednim i posrednim utjecajem

mogućeg onečišćenja okoliša, dobivamo Prikaze 78 i 79, koji pokazuju međusobne

udjele općina tih zona u ukupnom prostornom obuhvatu prema smještajnim

kapacitetima.

Prikaz 78: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a u

ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 1989. godine

Prikaz 79: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 2002. godine

Ukupno općine JANAF s

posrednim utjecajem

78,9%

Ukupno općine JANAF s

neposrednim utjecajem

21,1%

Ukupno općine JANAF s

neposrednim utjecajem

17,5%

Ukupno općine JANAF s posrednim utjecajem

82,5%

111

Na temelju oba prikaza može se zaključiti da su na prostornom obuhvatu sustava JANAF-a smještajni kapaciteti većinom smješteni u općinama s posrednim utjecajem mogućeg onečišćenja okoliša. Takve općine su 1989. godine

sudjelovale s 78,9% u ukupnim smještajnim kapacitetima na području prostornog

obuhvata, a općine s neposrednim utjecajem s 21,1%. Godine 2002. ukupni su se smještajni kapaciteti u općinama s neposrednim utjecajem smanjili na 17,5%, a u općinama s posrednim utjecajem povećali na 82,5%. Broj postelja u apsolutnim iznosima u općinama s posrednim utjecajem pao je za 11,7%, a u općinama s neposrednim utjecajem za 30%.

U nastavku se analizira broja i strukture smještajnih kapaciteta za svaku pojedinu

županiju prostornog obuhvata sustava JANAF-a.

Slijedeći trasu naftovoda od granice s Mađarskom prema jugozapadu, sustav najprije

ulazi u prostor Koprivničko-križevačke županije, koja je 1989. godine sudjelovala s

375 postelja u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske (udio od 0,04%), a u

2002. godini s 393 postelje (0,05%). To jedina županija u prostornom obuhvatu

sustava JANAF-a čiji se ukupni broj smještajnih kapaciteta (za cijelu županiju) u

promatranom razdoblju povećao za 4,8%. U statističkoj analizi Koprivničko-

križevačka županija sudjeluje samo s općinom Virje. U toj općini 1989. godine nije

zabilježen niti jedan smještajni objekt, dok je 2002. godine registrirano ukupno 16

postelja, od čega 8 u hotelskom objektu, a 8 u privatnom smještaju. Tim brojem

postelja, općina sudjeluje s beznačajnim udjelom u ukupnim kapacitetima Hrvatske,

dok u prostornom obuhvatu JANAF-a sudjeluje s 0,03%.

Bjelovarsko-bilogorska županija je 1989. godine s ukupnim brojem od 1.019

postelja u Hrvatskoj sudjelovala udjelom od 0,11%, dok je 2002. godine s 525

postelja sudjelovala s 0,07%, što predstavlja pad broja postelja od 48,5%. Ova

županija je u prostorni obuhvat sustava JANAF-a uključena s gradom Bjelovarom i

općinom Čazma, koji su kumulativno 1989. godine raspolagali s ukupno 181

posteljom u 5 hotelskih objekata. Tim brojem postelja, sudjeluju u ukupnim

smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata JANAF-a s 0,25%, od čega grad

Bjelovar s 0,17%, a općina Čazma s 0,8%. U 2002. godini grad Bjelovar i općina

Čazma raspolažu s 128 postelja u 6 smještajnih objekata od čega su 3 hotelska. U

112

ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata JANAF-a, županija je te

godine imala udio od 0,21%, od čega je grad Bjelovar imao 0,15%, a općina Čazma

0,6%.

Zagrebačka županija je sa svojih 1.007 postelja u ukupnom broju postelja na razini

Hrvatske 1989. godine sudjelovala s udjelom od 0,11%, dok je 2002. godine sa 735

postelja imala udio od 0,09%. Time je županija u promatranim godinama zabilježila

pad broja postelja od 27%. U prostornom obuhvatu sustava JANAF-a Zagrebačka

županija sudjeluje samo s općinom Križ-Novoselec, koja u obje promatrane godine

nije registrirala niti jedan smještajni objekt.

Sisačko-moslavačka županija je 1989. godine s brojem postelja od 1.674 u

ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske sudjelovala s 0,18%, dok je 2002.

godine s 652 postelje sudjelovala s 0,08%, iz čega se vidi da je ukupan broj postelja

u županiji pao za 61,1%. Ova se županija u prostorni obuhvat sustava JANAF-a

uključuje s četiri općine – gradom Siskom i Petrinjom, te općinama Glinom i

Gvozdom. Kumulativno te su četiri općine 1989. godine raspolagale s ukupno 371

posteljom u 7 hotelskih objekata. Tim brojem postelja, sve četiri općine su u ukupnim

smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata JANAF-a sudjelovale s 0,51%, od

čega grad s 0,21%, grad Petrinja s 0,19%, a općine Glina i Gvozd s 0,06% odnosno

0,05%. Trinaest godina kasnije, promatrane četiri općine ove županije raspolagale su

ukupno sa 164 postelje u 3 hotelska objekta. U ukupnim smještajnim kapacitetima

prostornog obuhvata JANAF-a županija je te godine imala udio od 0,27%, od čega

grad 0,25%, grad Petrinja 0,02%, a preostale dvije općine (Glina i Gvozd) te godine

nisu imale registrirane smještajne kapacitete.

Karlovačka županija je 1989. godine s ukupno 5.831 posteljom na razini Hrvatske

sudjelovala s 0,02%, dok je 2002. godine s 4.605 postelja sudjelovala s 0,01%, što

predstavlja pad ukupnog broja postelja u županiji za 43,5%. Ova se županija u

prostorni obuhvat sustava JANAF-a uključuje s tri općine – Duga Resom,

Generalskim Stolom i Vojnićem. Kumulativno su te tri općine 1989. godine

raspolagale s 200 postelja u 5 hotelskih objekata. Tim brojem postelja, sve tri općine

su u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata JANAF-a sudjelovale s

0,28%, od čega općina Vojnić s 0,13%, općina Duga Resa s 0,08%, a općina

Generalski Stol s 0,07%. Godine 2002. promatrane općine raspolagale su ukupno sa

113

113 postelja u 4 hotelska objekta. U ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog

obuhvata JANAF-a županija je te godine imala udio od 0,19%, od čega su svi

smještajni kapaciteti bili registrirani u 4 hotelska objekta na području općine Duga

Resa, čiji je smještajni potencijal u ovih 13 godina porastao za više od 100%.

Preostale dvije općine, Generalski Stol i Vojnić, te godine nisu imale registriranih

smještajnih kapaciteta.

Primorsko-goranska županija je 1989. godine s 194.023 postelje u ukupnim

smještajnim kapacitetima Hrvatske imala udio od 21%, dok je 2002. godine s

171.021 postelja imala 21,26%. Iako je prisutan rast udjela u ukupnim smještajnim

kapacitetima Hrvatske, apsolutni broj postelja u županiji pao za 11,9%. Ova se

županija u prostorni obuhvat sustava JANAF-a uključuje s ukupno 15 općina (5

kopnenih i 10 primorskih). Te općine su 1989. godine raspolagale s ukupno 57.824

postelje u 82 hotelska i 70 ostalih smještajnih objekata, čime su sve općine u

ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata JANAF-a sudjelovale s

80,24%, od čega grad Opatija s najvećim udjelom od 16,8%, a odmah iza njega

općine Cres s 14,7% i Omišalj s 12,1%. Od ostalih općina ističe se Malinska-

Dubašnica s 9,6%, općina Lovran s 8,5% i grad Rijeka s 6,6%. Ostale općine činile

su kumulativno 11,9%. 2002 godine općine ove županije raspolagale su ukupno sa

47.816 postelja u 118 objekata od čega je 61 hotelski, što predstavlja pad od 17,31%

u odnosu na 1989. godinu. U ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog

obuhvata JANAF-a županija je te godine imala udio od 78,6%, od čega je grad

Opatija sudjelovao sa 17,5%, općina Cres s 16,3%, općina Omišalj 13,3%, a općina

Malinska-Dubašnica s 12,2%. Ostatak općina i gradova imaju pojedinačne udjele

manje od 10%, a kumulativno čine 19,3%.

Istarska županija, kroz koju ne prolazi naftovod, je u prostornom obuhvatu ove

studije obuhvaćena samo s općinom Labin. Županija je 1989. godine s brojem od

276.861 posteljom na svojem prostoru u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske

sudjelovala s 30%, a 2002. godine s 235.519 s 29,3%. Pad od 0,7% u relativnom

udjelu, istovremeno je značio 14,9% pada broja postelja u apsolutnim iznosima.

Općina Labin je 1989. godine raspolagala s ukupno 13.485 postelja u 25 smještajnih

objekata, od čega je 16 hotelskih, što je u prostornom obuhvatu sustava JANAF-a

činilo 18,7%, a u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske 1,46%. Nakon 13

114

godina u općini je bilo registrirano ukupno 12.594 postelje u 16 objekata, od čega 15

hotelskih. Tim brojem postelja, općina je ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske

sudjelovala s 1,57%, a u prostornom obuhvatu JANAF-a s 20,7%.

Temeljem svega iznesenog, s aspekta smještajnih kapaciteta treba istaknuti da je utjecaj rada i postojanja sustava JANAF-a za kopnene općine prostornog obuhvata marginalan i da na razvoj turizma nema nikakav utjecaj. Čak i da se, u

slučaju mogućeg ekološkog onečišćenja, zatvore svi smještajni kapaciteti na

području kopnenih općina prostornog obuhvata, Hrvatska bi time "izgubila" oko 0,05% svih raspoloživih postelja. S druge strane, treba potvrditi činjenicu da je

opasnost od onečišćenja veća za smještajne kapacitete u primorskim općinama prostornog obuhvata koje u ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju sa 7,51%.

Cijeli prostorni obuhvat sustava JANAF-a u ukupnom broju postelja u Hrvatskoj sudjeluje sa 7,56%, no ipak treba istaknuti da bi i najveće moguće onečišćenje (s obzirom na kapacitete tankera, količinu izlivene nafte, vremenske

prilike, mjesto izbijanja incidenta, itd.) utjecalo na zatvaranje samo dijela smještajnih kapaciteta i to posebno u zoni posrednog utjecaja, a opet imajući u vidu

i sezonski karakter poslovanja tih smještajnih kapaciteta.

S obzirom da se u ovoj studiji naglasak stavlja na primorske općine prostornog obuhvata, treba istaknuti da mogući ekološki incidenti s aspekta Hrvatske ugrožavaju ukupno 11% dolazaka i 10% noćenja turista te oko 7,5% ukupnih smještajnih kapaciteta.

2.3.6. Analiza zaposlenih u ugostiteljstvu

Uslijed kompleksnosti turizma kao gospodarske djelatnosti, čiji se ukupni učinci

temelje na zbroju učinaka gospodarskih i negospodarskih aktivnosti mnogobrojnih

subjekata, institucija i fizičkih osoba, vrlo je teško definirati obuhvat i strukturu koja bi

predstavljala temelj za izračun broja zaposlenih u turizmu. Stoga se kao glavni

indikator uzima broj zaposlenih u ugostiteljstvu, a ponekad i zaposleni u turističkom

115

posredništvu. Za potrebe ove analize koristila su se izvješća DZS-a o kretanju broja

zaposlenih u skupini "H" Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pod nazivom

"Hoteli i restorani". Ta skupina uključuje zaposlene u grupi 55.1 Hoteli (s i bez

restorana), 55.2 Kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak (uključujući

omladinske hotele i planinarske domove), 55.3 Restorani, 55.4 Barovi i 55.5 Kantine i

ostali objekti. Osim toga, pokazatelji o zaposlenima u Hrvatskoj obuhvaćaju i podatke

o zaposlenima u Kupalištima i klimatskim lječilištima što se u NKD-u nalazi u

podskupini 85.11.

Kretanje ukupnog broja zaposlenih u ugostiteljstvu vidljivo je na Prikazu 80. na kojem

se, uz trend kretanja zaposlenih, prikazuje i trend kretanja broja postelja kako bi se

usporedio broj zaposlenih po jedinici smještaja.

Prikaz 80: Usporedba kretanja broja zaposlenih u ugostiteljstvu i postelja smještajnih

kapaciteta u Hrvatskoj u razdoblju 1975-2002.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

1975

.19

76.

1977

.19

78.

1979

.19

80.

1981

.19

82.

1983

.19

84.

1985

.19

86.

1987

.19

88.

1989

.19

90.

1991

.19

92.

1993

.19

94.

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

2001

.20

02.

Ukupno zaposelni u ugostiteljstvu (stupčano) Ukupno postelja (x10) (linijski)

Broj zaposlenih u promatranom razdoblju od 1975. do 2002. godine, pratio je trend kretanja broja postelja u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske, s time da

je ukupan broj zaposlenih najviše oscilirao u razdoblju od 1989. do 1992. godine

kada je zabilježen pad od 53%, dok su ukupni smještajni kapaciteti u isto vrijeme pali za 37,6% (1989. godine je zabilježen najveći broj zaposlenih u

ugostiteljstvu u Hrvatskoj, dok je 1992. godina bila obilježena najvećim padom broja

116

zaposlenih uslijed negativnih okolnosti). S obzirom da se dobar dio zaposlenih

odnosi na smještajne objekte, posebno hotelske, treba napomenuti da je u razdoblju

1989-1992. godine broj hotelskih postelja pao za 6,4%. Pored toga, treba istaknuti

i slijedeći podatak gdje se u uravnoteženim okolnostima udio zaposlenih u smještajnim objektima kreće na razini 55% ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu.

Naravno, u analizu se uzima broj svih zaposlenih, jer je logično da ugostiteljski

objekti koji se nalaze izvan smještajnih objekata ne bi ni poslovali da nema

smještajnih u kojima turisti borave i noće. Uspoređujući podatke iz 1989. godine kada je zabilježen najveći broj zaposlenih u ugostiteljstvu (108.026) i podatke iz 2002. godine (80.957) vidljivo je da hrvatski turizam još uvijek nije dostigao razinu zaposlenih iz rekordne godine, odnosno da zapošljava oko 75% (rekordnog) radnog kontingenta.

Usporedbom ukupnog broja zaposlenih u ugostiteljstvu i ukupno raspoloživog broja

postelja po godinama dobiva se Prikaz 81 kojim se ilustrira koliko prosječno postelja

dolazi po jednom zaposlenom u ugostiteljstvu.

Prikaz 81: Kretanje broja postelja po zaposlenom u ugostiteljstvu Hrvatske u razdoblju

1975-2002.

0

2

4

6

8

10

12

14

1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

U uravnoteženim okolnostima poslovanja, koje su vrijedile od 1975. do 1989. godine,

broj postelja po zaposlenom kreće u prosjeku oko 8,7. Nastupanjem ratnih

okolnosti taj prosjek se penje i do 12,6 nakon čega se polako vraća u predratno

stanje da bi tijekom 2002. godine bio na razini prosjeka od 9,9. Uzmemo li u obzir

117

samo smještajne objekte (spomenuti prosjek od 55%) tada se broj postelja po

zaposlenom kreće približno dvostruko.

U nastavku se nalazi pregled ukupno zaposlenih po županijama prostornog obuhvata

sustava JANAF-a u odnosu na Hrvatsku, kao i pregled udjela zaposlenih u skupini

"Hoteli i restorani" po županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a u odnosu

na pokazatelje za cijelu Hrvatsku. Na Prikazu 82 vide se pokazatelji ukupno

zaposlenih po županijama prostornog obuhvata JANAF-a u 2002. godini.

Prikaz 82: Ukupno zaposleni po županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a po spolu u

2002. godini

0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000 90.000

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Istarska

Žene Muškarci

Primorsko-goranska županija je po broju zaposlenih (82.495) najveća s udjelom od

28,7% u promatranom prostorom obuhvatu sustava JANAF-a, odnosno 7,8% na

razini Hrvatske. Istarska županija ima 56.067 zaposlenih, tj. 32% manje od

Primorsko-goranske županije. Na razini prostornog obuhvata sustava JANAF-a

Istarska županija sudjeluje s 19,5%, a na razini Hrvatske s 5,3%. Primorske županije prostornog obuhvata JANAF-a imaju ukupno 138.562 zaposlenih što čini 48,1% svih zaposlenih prostornog obuhvata sustava JANAF-a, odnosno 13,2% cijele Hrvatske.

U skupini kopnenih županija prostornog obuhvata sustava JANAF-a, Zagrebačka

županija ima 44.092 zaposlenih, što čini 15,3% zaposlenih prostornog obuhvata

JANAF-a, odnosno 4,2% Hrvatske. Sisačko-moslavačka županija je 2002. godine

118

imala ukupno 32.098 zaposlenih, tj. 11,2% zaposlenih prostornog obuhvata i 3,1%

ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Karlovačka županija iste je godine imala ukupno

26.412 zaposlenih, što je u prostoru obuhvata udio od 9,2%, odnosno 2,5% u ukupno

zaposlenima u Hrvatskoj. Koprivničko-križevačka županija je imala ukupno 24.477

zaposlenih, što je na razini prostornog obuhvata udio od 8,5%, a na razini Hrvatske

2,3%. Bjelovarsko-bilogorska županija, s ukupno 22.182 zaposlenih, čini 7,7%

zaposlenih prostornog obuhvata, odnosno 2,1% na razini Hrvatske. Kopnene županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a imaju ukupno 149.261 zaposlenog što je na razini cijelog prostornog obuhvata udio od 51,9%, a na razini Hrvatske 14,2%. Kumulativno, prostorni obuhvat sustava JANAF-a je 2002. godine imao ukupno 287.823 zaposlena što je na razini Hrvatske predstavljalo udio od 27,4%.

Iako je na prethodnom prikazu vidljivo stanje zaposlenih po spolu u apsolutnim

vrijednostima, na Prikazu 83 mogu se vidjeti relativni udjeli broja zaposlenih u

Hrvatskoj po spolu.

Prikaz 83: Odnos muškaraca i žena u ukupno zaposlenima u Hrvatskoj po županijama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini

41,81%

41,93%

44,90%

44,36%

45,16%

46,10%

47,02%

58,19%

58,07%

55,10%

55,64%

54,84%

53,90%

52,98%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Istarska

Žene Muškarci

Muškarci su, dakle, zastupljeniji u ukupno zaposlenima u svim promatranim

županijama. Uspoređujući vrijednosti tih udjela na razini Hrvatske, može se vidjeti da

su žene 2002. godine u ukupno zaposlenima sudjelovale s 45%.

119

Za našu analizu referentan je Prikaz 84 gdje je vidljivo stanje broja zaposlenih u

ugostiteljstvu po županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini.

Prikaz 84: Ukupno zaposleni u ugostiteljstvu po županijama prostornog obuhvata sustava

JANAF-a po spolu u 2002. godini

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Istarska

Žene Muškarci

Istarska županija je po broju zaposlenih u ugostiteljstvu (5.870) najveća u prostornom

obuhvatu sustava JANAF-a, s udjelom od 44,3% prostornog obuhvata, dok na razini

Hrvatske ima 16,7%. Primorsko-goranska županija ima ukupno 5.370 zaposlenih u

ugostiteljstvu što je na razini prostornog obuhvata udio od 40,5%, a na razini ukupno

zaposlenih u ugostiteljstvu Hrvatske 15,3%. Primorske županije prostornog obuhvata JANAF-a imaju ukupno 11.240 zaposlenih u ugostiteljstvu što je na razini cijelog promatranog prostornog obuhvata udio od 84,8%, a na razini Hrvatske 32%.

Zagrebačka županija s ukupno 682 zaposlena ima udio od 5,1% na razini prostornog

obuhvata sustava JANAF-a, a na razini Hrvatske 1,9%. Sisačko-moslavačka

županija je 2002. godine imala ukupno 405 zaposlenih, što čini udio od 3,1% u

prostoru obuhvata, odnosno 1,2% u Hrvatskoj. Karlovačka županija je imala ukupno

372 zaposlena, što je u prostoru obuhvata udio od 2,8%, odnosno 1,1% ukupno

zaposlenih u Hrvatskoj. Koprivničko-križevačka županija je 2002. godine imala

ukupno 306 zaposlenih, odnosno 2,3% zaposlenih prostornog obuhvata i 0,9%

Hrvatske. Bjelovarsko-bilogorska županija s ukupno 258 zaposlenih čini 2,0%

120

zaposlenih prostornog obuhvata, odnosno 0,7% zaposlenih Hrvatske. Kopnene

županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a imaju ukupno 2.023 zaposlena, što

na razini cijelog prostornog obuhvata čini udio od 15,3%, a na razini Hrvatske 5,8%.

Kumulativno, prostorni obuhvat sustava JANAF-a je 2002. godine imao ukupno 13.263 zaposlena u ugostiteljstvu što je na razini Hrvatske predstavljalo udio od 37,8%.

Na Prikazu 85 mogu se vidjeti relativni udjeli broja zaposlenih u ugostiteljstvu

Hrvatske po spolu.

Prikaz 85: Odnos muškaraca i žena u ukupno zaposlenima u ugostiteljstvu po županijama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini

59,38%

61,98%

66,13%

69,28%

64,73%

60,69%

55,03%

40,62%

38,02%

33,87%

30,72%

35,27%

39,31%

44,97%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Istarska

Žene Muškarci

Žene su u ukupno zaposlenima u ugostiteljstvu zastupljenije od muškaraca. Dok se

prosjek žena u ukupno zaposlenima u Hrvatskoj tijekom 2002. godine kretao na

razini 45%, u ugostiteljstvu se taj prosjek kretao na razini 57% što znači da

ugostiteljstvo zapošljava 26,7% više žena nego što je prosjek zapošljavanja žena na

razini cjelokupnog gospodarstva Hrvatske.

Prikaz 86 ilustrira udio broja zaposlenih u županijama prostornog obuhvata sustava

JANAF-a i ostalim županijama u Hrvatskoj u usporedbi s pokazateljem za cijelu

Hrvatsku.

121

Prikaz 86: Udio broja zaposlenih u ugostiteljstvu u ukupno zaposlenima u 2002. godini

1,55%

1,26%

1,41%

1,25%

1,16%

6,51%

10,47%

2,85%

3,33%

0,00% 2,00% 4,00% 6,00% 8,00% 10,00% 12,00%

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Istarska

Ostale županije

HRVATSKA

Može se zaključiti da je turizam od velike važnosti za obje primorske županije

prostornog obuhvata sustava JANAF-a, u kojima je znatan broj zaposlenih upravo u

ugostiteljstvu. Usporedbom podataka obje primorske županije s prosječnim udjelom

za cijelu Hrvatsku, uočljivo je da ugostiteljstvo (ili generalno turizam) u prosjeku

trostruko više zapošljava ljudi u Istarskoj i dvostruko više u Primorsko-goranskoj

županiji nego što je prosjek za cijelu Hrvatsku.

U Istarskoj županiji preko 10% zaposlenih u ugostiteljstvu. Ne može se reći da je

županija u svojoj razvojnoj orijentaciji sve raspoložive resurse usmjerila na razvoj

turizma, no ipak treba napomenuti da u ljetnim mjesecima turizam zasigurno nosi vrlo

visok udio u ukupnom bruto proizvodu županije.

U kopnenim županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a, ugostiteljstvo (a

samim time i cjelokupan turizam) predstavlja djelatnost s neznatnim udjelom u

ukupnim gospodarskim učincima, pa se pad ili rast broja zaposlenih u ugostiteljstvu

ne odražava značajno na ukupnu zaposlenost kako u županiji tako i u ukupnim

pokazateljima o zaposlenosti za Hrvatsku.

122

Za ovu studiju zanimljiv je i Prikaz 87 na kojem se mogu vidjeti usporedne sezonske

oscilacije u zapošljavanju nezaposlenih osoba u ugostiteljstvu Hrvatske na mjesečnoj

i godišnjoj osnovi.

Prikaz 87: Zaposlene osobe s evidencije nezaposlenih u ugostiteljstvu Hrvatske po mjesecima

u razdoblju 1999-2002.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

I. II.

III.

IV. V.

VI.

VII.

VIII.

IX

. X.

XI.

XII. S I. II.

III.

IV. V.

VI.

VII.

VIII.

IX

. X.

XI.

XII. S I. II.

III.

IV. V.

VI.

VII.

VIII.

IX

. X.

XI.

XII. S I. II.

III.

IV. V.

VI.

VII.

VIII.

IX

. X.

XI.

XII. S

1999. 2000. 2001. 2002.

Vidljivi su slični trendovi kao i kod kretanja ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj

kojem su najfrekventniji mjeseci u razdoblju lipanj-rujan. Međutim, broj zaposlenih u

ugostiteljstvu sezonski počinje odskakati već u travnju i traje sve do kraja srpnja.

Pored mjesečnih trendova, na prikazu je vidljiv i rast ukupnog broja zaposlenih

sezonskih djelatnika u ugostiteljstvu čime se potvrđuje pozitivan rast turističkog

prometa na razini Hrvatske. S aspekta zapošljavanja u ugostiteljstvu (odnosno u

turizmu) "najkritičniji" su mjeseci u razdoblju travanj-srpanj.

U tom bi razdoblju, ukoliko dođe do incidenta, bez posla u ugostiteljstvu moglo ostati do 3.000 sezonskih djelatnika što se dobiva procjenom koja se temelji na

udjelima broja dolazaka (11%), noćenja (10%) i smještajnih kapaciteta (7,5%) koje

općine prostornog obuhvata sustava JANAF-a imaju u ukupnim pokazateljima za

Hrvatsku.

123

Na temelju iste procjene i s aspekta ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu Hrvatske,

broj zaposlenih koji bi, uvjetno rečeno, ostali bez posla kretao bi se do 8.500 što na razini ukupno zaposlenih u Hrvatskoj čini udio od oko 0,8%.

Uvažavajući značaj primorskih općina u turističkom prometu, u slučaju incidenta u području Riječkog zaljeva, Hrvatska ne bi izgubila cijeli udio koje općine prostornog obuhvata JANAF-a imaju u ukupnom broju dolazaka i noćenja turista. Isto tako bi došlo samo do djelomičnog zatvaranja smještajnih kapaciteta, odnosno pada broja zaposlenih u ugostiteljstvu, u zoni mogućeg incidenta. Uvažavajući sezonski karakter hrvatskog turizma treba naglasiti da bi utjecaj eventualnog incidenta imao različit intenzitet, s obzirom vrijeme kad bi se on mogao dogoditi.

2.4. EKONOMSKI POKAZATELJI RAZVOJA TURIZMA U PROSTORNOM OBUHVATU STUDIJE

Rastući trendovi kretanja svih prethodno analiziranih pokazatelja razvoja turizma

kako na području općina i županija prostornog obuhvata sustava JANAF-a, tako i na

prostoru čitave Hrvatske, rezultirali su rastućim trendom kretanja ukupnih prihoda

ostvarenih od putovanja i boravka turista. S obzirom na dinamičnost i kompleksnost

suvremenog turizma, vrlo je teško pratiti njegove ekonomske učinke. Suvremena

teorija poznaje brojne modele kojima se, s manjom ili većom pouzdanošću, može

procijeniti konačni ekonomski učinak turizma na gospodarstvo županije, regije ili

zemlje, ali niti jedan od tih modela ne može s potpunom sigurnošću definirati njegovu

stvarnu veličinu, kao ni strukturu. Stoga će ovaj dio studije, koji govori o ekonomskim

pokazateljima razvoja turizma, biti dobrim dijelom oslonjen na procjene ekonomskih

učinaka turističkih kretanja odnosno onog dijela ukupnih ekonomskih učinaka koji bi,

u slučaju mogućeg ekološkog akcidenta u području Riječkog zaljeva, na posredan ili

neposredan način bili ugroženi.

U svrhu kvantificiranja veličine prihoda koje turizam ostvaruje, za područje Hrvatske

najčešće se koriste dva neovisna izvora podataka. Prvi izvor je publikacija "TOMAS"

124

koja je u svom posljednjem izdanju iz 2001. godine obuhvatila primarno istraživanje

stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj u sedam primorskih županija (Istarskoj,

Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-

dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj). Drugi izvor se odnosi na izradu platne

bilance od strane Hrvatske narodne banke (HNB) u kojoj se posebno obrađuju

prihodi i rashodi ostvarenih na temelju putovanja inozemnih turista u Hrvatsku i

domaćih turista u inozemstvo.

Metodologija na kojoj se TOMAS istraživanja temelji prvenstveno je orijentirana na

istraživanje visine i strukture turističke potrošnje kod samih turista, čime se dobivaju

vrijednosti direktnih ekonomskih učinaka turizma na gospodarstvo. Temeljem glavnih

nalaza istraživanja, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom četiri ljetna mjeseca

2001. godine u dvije primorske županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a

kretala se na visini 35,93 USD za Istarsku i 36,67 USD za Primorsko-goransku

županiju. U isto vrijeme, prosječna dnevna potrošnja turista u cijeloj Hrvatskoj

iznosila je 36,29 USD (Prikaz 88).

Prikaz 88: Visina prosječne dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj i županijama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a u 2001. godini (u USD)

35,93

36,29

36,67

35,4 35,6 35,8 36 36,2 36,4 36,6 36,8

Istarska županija

HRVATSKA

Primorsko-goranskažupanija

Množenjem prethodnih vrijednosti prosječne dnevne potrošnje s ukupnim brojem

noćenja ostvarenih na promatranim područjima, dobiva se podatak da je u Hrvatskoj

2001. godine ukupno ostvareno 1,56 milijardi USD direktnih prihoda od turizma, od

čega je u Istarskoj županiji ostvareno 37,2%, a u Primorsko-goranskoj 23,4%.

Primjenjujući vrijednosti prosječne dnevne turističke potrošnje za svaku od dvije

125

županije posebno, te uzimajući u obzir udio broja noćenja koji je ostvaren u

općinama koje se nalaze u prostornom obuhvatu JANAF-a, tada je na području

općine Labin (jedinoj u Istarskoj županiji) ostvareno 32,0 milijuna USD, a u 15 općina

Primorsko goranske županije 118,1 milijuna USD direktnih prihoda. Gledano samo

po općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a, Istarska županija sudjeluje s

2,1% u ukupnim izravnim prihodima od turizma u Hrvatskoj, a Primorsko-goranska s

7,6%. Kumulativno, općine primorskih županija prostornog obuhvata sustava JANAF-

a ostvarile su ukupno 150,1 milijuna USD direktnih prihoda što na razini Hrvatske

predstavlja udio od 9,7%.

Stavljanjem u odnos visine prosječne dnevne potrošnje turista i ostvarenog broja

noćenja u primorskim općinama, dobivamo Prikaz 89 na kojem je rangirano ukupno

devet najrazvijenijih općina promatranog prostornog obuhvata.

Prikaz 89: Procjena visine direktnih prihoda od turizma u najrazvijenijim općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a u 2001. godini (u milijunima USD)

3,69

6,04

8,18

9,33

12,57

19,75

23,37

33,00

33,40

0,00 5,00 10,00 15,00 20,00 25,00 30,00 35,00

Kraljevica

Mošćenička Draga

Rijeka

Lovran

Malinska-Dubašnica

Omišalj

Cres

Labin

Opatija

Iz prikaza se može procijeniti da bi u slučaju većeg ekološkog akcidenta uslijed

izlijevanja nafte na području Riječkog zaljeva koji bi, uvjetovan morskim strujama,

vjetrovima i valovima, dospio npr. na područje priobalja grada Opatije, Hrvatska

(uvjetno rečeno) izgubila do najviših 50 milijuna USD direktnih prihoda od turizma što

odgovara zbroju vrijednosti prihoda triju općina usko vezanih za područje Opatijske

rivijere, a to su Lovran i Mošćenička Draga. Naravno, vrlo je teško procijeniti kolike bi

izravne štete bile jer ima izuzetno puno zavisnih varijabli koje se između ostalog

odnose na veličinu i poziciju akcidenta, konzistentnost nafte ili derivata koji bi se izlio,

126

vremenske prilike (vjetar, valovi, morske struje), doba godine (obzirom na trajanje

turističke sezone ili ne), itd. Opet treba naglasiti da čak i da se onečisti dobar dio

priobalja neke od promatranih općina, ne bi se izgubio sav turistički promet kao ni

pripadajući prihodi.

Prema drugom izvoru, tj. raspoloživim statističkim podacima iz platne bilance

Hrvatske vođene od strane HNB, ukupni prihodi (direktni i indirektni) i rashodi vezani

uz turistička putovanja inozemnih turista u promatranom razdoblju bilježe konstantan

rast što je i vidljivo iz Prikaza 90.

Prikaz 90: Ukupni prihodi i rashodi od turizma u Hrvatskoj u razdoblju 1993-2002

(u milijunima USD)

-1.000,0

0,0

1.000,0

2.000,0

3.000,0

4.000,0

5.000,0

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Prihodi Rashodi Saldo

Izvor: Narodna Banka Hrvatske (2004), Bilten, Zagreb

Iz prikaza se može vidjeti da su direktni i indirektni prihodi od turizma u promatranom

razdoblju konstantno rasli i da su 2002. godine dosegli razinu od 3,8 milijardi USD.

Drugim riječima, ukupni turistički prihodi označavaju visinu turističke potrošnje

inozemnih turista u Hrvatskoj, te dodatni (multiplikativni) učinci proizašli iz cikličkog

kretanja te mase potrošnje u monetarnom sustavu zemlje. Osim prihoda, iz prikaza je

vidljiv i konstantan rast turističkih rashoda koji su 2002. godine dosegli razinu od

781,3 milijuna USD, a odnosi se turističku potrošnju hrvatskih građana u inozemstvu.

Ako stavimo u odnos ukupno ostvaren broj noćenja inozemnih turista i visinu prihoda

od inozemne turističke potrošnje, dobivamo podatak da je po jednom registriranom

noćenju turista ostvareno prosječno 96,0 USD direktnih i indirektnih prihoda.

127

U cilju promatranja kretanja visine ukupnih turističkih prihoda po tromjesečnim

razdobljima, izrađen je Prikaz 91 gdje su prikazani prihodi i rashodi u razdoblju od

1995. do 2002. godine.

Prikaz 91: Sezonsko kretanje visine ukupnih prihoda i rashoda od turizma u Hrvatskoj u

razdoblju 1995-2002. (tromjesečno u milijunima USD)

-500,0

0,0

500,0

1.000,0

1.500,0

2.000,0

2.500,0

Q1/

1995

Q2/

1995

Q3/

1995

Q4/

1995

Q1/

1996

Q2/

1996

Q3/

1996

Q4/

1996

Q1/

1997

Q2/

1997

Q3/

1997

Q4/

1997

Q1/

1998

Q2/

1998

Q3/

1998

Q4/

1998

Q1/

1999

Q2/

1999

Q3/

1999

Q4/

1999

Q1/

2000

Q2/

2000

Q3/

2000

Q4/

2000

Q1/

2001

Q2/

2001

Q3/

2001

Q4/

2001

Q1/

2002

Q2/

2002

Q3/

2002

Q4/

2002

Prihodi Rashodi Saldo

Prikaz jasno pokazuje utjecaj sezonskih oscilacija na kretanje visine ukupnih

turističkih prihoda koji su najviši upravo u trećem tromjesečju, što odgovara kretanju

broja dolazaka i noćenja ostvarenih u samom vrhu turističke sezone (razdoblje

srpanj-rujan). Kvantifikacije radi, u trećem tromjesečju 2002. godine ostvareno je čak

61,7% ukupnih turističkih prihoda te godine.

U svrhu procjene ostvarenih ukupnih turističkih prihoda po općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a, korišten je udio ukupnog broja noćenja koje općine

prostornog obuhvata imaju u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj što predstavlja bazu za

izračun pripadajućih ukupnih prihoda. Temeljem toga dobivene su slijedeće procjene.

Cjelokupni prostorni obuhvat sustava JANAF u Hrvatskoj je 2002. godine ostvario

ukupno 4,18 milijuna noćenja što čini udio od 9,36% u ukupno ostvarenim noćenjima

u Hrvatskoj. Stavljanjem ovog udjela u odnos s ukupno ostvarenim prihodima od

turizma u Hrvatskoj, dobiva se procjena da je cjelokupan prostor sustava JANAF-a

ostvario ukupno oko 356,7 milijuna USD. Od toga, općine kopnenih županija

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj sudjeluju s

0.08%, pa se pripadajuća visina ukupnih turističkih prihoda kreće na visini oko 3,1

128

milijun USD. Za razliku od kopnenih, općine primorskih županija sa svojim noćenjima

sudjeluju s 9,28% na temelju čega im pripada procijenjenih 353,7 milijuna USD

ukupnih turističkih prihoda (Prikaz 92).

Prikaz 92: Procijenjeni udio ukupnih prihoda od turizma u općinama prostornog obuhvata

sustava JANAF-a u 2002. godini

Ostale općine u Hrvatskoj90,64%

Općine JANAF-a kopnenih županija

0,08%

Općine JANAF-a Primorsko-

goranske županije7,23%

Općine JANAF-a Istarske županije

2,05%

Na temelju prikaza može se zaključiti da bi Hrvatska, u slučaju ekološkog akcidenta

najširih razmjera u prostornom obuhvatu sustava JANAF-a, mogla izgubiti najviše

275,4 milijuna USD ukupnih prihoda od turizma što odgovara udjelu koje općine

Primorsko-goranske županije u sklopu prostornog obuhvata sustava JANAF-a imaju

u Hrvatskoj. Međutim, treba odmah naglasiti da je taj iznos vezan na sve općine koje

Primorsko-goranska županija ima u prostoru obuhvata ove studije i da je vjerojatnost

utjecaja mogućeg ekološkog zagađenja u svim općinama samo teoretska.

Ukoliko bi se ekološki akcident dogodio na ulazu odnosno izlazu iz Riječkog zaljeva

prema otvorenom moru, odnosno na području Velih vrata, najugroženija bi bila

općina Rabac u Istarskoj županiji čiji je ukupni udio prihoda od turizma u Hrvatskoj

procijenjen na 78,3 milijuna USD.

Slika mogućih gubitaka ukupnih prihoda od turizma bitno se mijenja kada se u odnos

stave općine s neposrednim i posrednim utjecajem mogućeg ekološkog onečišćenja

(Prikaz 93).

129

Prikaz 93: Procijenjeni udio ukupnih prihoda od turizma u općinama prostornog obuhvata sustava JANAF-a s neposrednim i posrednim utjecajem u 2002. godini

Ostale općine u Hrvatskoj90,64%

Općine JANAF-a s posrednim

utjecajem7,85%

Općine JANAF-a s neposrednim

utjecajem1,51%

Iz prikaza se vidi da općine s neposrednim utjecajem u ukupnim prihodima od

turizma na području Hrvatske imaju udio od 1,51% ili 57,6 milijuna USD od čega na

općine u primorskom dijelu (Kraljevicu i Omišalj) otpada 1,43% ili 54,5 milijuna USD,

dok na kopnene općine s neposrednim utjecajem otpada 0,08% ili spomenutih 3,1

milijun USD. Za razliku od općina s neposrednim utjecajem, općine s posrednim

utjecajem imaju udio od 7,85% ili 299,2 milijuna USD.

Ako se navedeni pokazatelji raščlane na općine prostornog obuhvata sustava

JANAF-a i međusobno usporede, dobiva se Prikaz 94 na kojem je rangirano 9

najvećih općina prostornog obuhvata prema procijenjenoj visini ostvarenih prihoda od

turizma.

Prikaz 94: Procjena ukupnih prihoda od turizma u najrazvijenijim općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini (u milijunima USD)

7,88

8,58

14,04

19,02

21,70

29,23

45,94

54,35

77,69

78,33

0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00

Ostale JANAF općine

Kraljevica

Mošćenička Draga

Rijeka

Lovran

Malinska-Dubašnica

Omišalj

Cres

Opatija

Labin

130

Iz prikaza se može vidjeti da su najkritičnija područja, u kojima je moguće ekološko

zagađenje, općine Labin i Opatije koja svaka čini udio od 2% ukupnih prihoda od

turizma u Hrvatskoj ili procijenjenih 78 milijuna USD po općini. Odmah iza njih dolazi

općina Cres koja se prostire na cjelokupnom sjevernom dijelu otoka Cresa, pa je

mogući utjecaj ekološkog zagađenja na tu općinu podijeljen obzirom na stranu otoka

(istočnu i zapadnu). Za razliku od Cresa, općina Omišalj je neposredno ugrožena

mogućnošću ekološkog zagađenja, što bi u najgoroj mogućoj mjeri izazvalo gubitak

od 1,2% ukupnih prihoda od turizma Hrvatske ili procijenjenih 46 milijuna USD.

131

3. ANALIZA UTJECAJA PROJEKTA «DRUŽBA ADRIA» NA OKOLIŠ S ASPEKTA TURIZMA

3.1. DOSADAŠNJI UTJECAJ RADA JADRANSKOG NAFTOVODA NA RAZVOJ HRVATSKOG TURIZMA

U razdoblju od početka rada do danas (1979-2003.), JANAF je prevezao domaćim i

stranim korisnicima više od 127 milijuna tona sirove nafte bez značajnijih akcidenata i

šteta po okoliš, kako na zemlji tako i na moru. Projekt «Družba Adria» predviđa u I

fazi izvoz 5 milijuna tona nafte godišnje, 10 milijuna tona u II fazi, odnosno 15

milijuna tona nafte godišnje u III fazi projekta. Potrebno je naglasiti da je terminal

Omišalj 1990. godine primio 108 tankera, a 2002. godine tek 60, dok se realizacijom I

faze Projekta «Družba Adria» na terminalu Omišalj očekuje ukupno godišnje 80

tankera za prijevoz nafte. To znači da s realizacijom I faze projekta još uvijek neće

biti dostignut ukupan promet koji je na terminalu Omišalj bio 1990. godine.

U Projekt «Družba Adria» svojim prostorom neposredno ili posredno bilo bi uključeno

7 hrvatskih županija i to: Primorsko-goranska županija, Istarska županija, Karlovačka

županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Bjelovarsko-

bilogorska županija i Koprivničko-križevačka županija. Međutim, od sveukupno 120

općina tih županija Projektom je obuhvaćeno je neposredno ili posredno 30 općina. U

Kvarnerskom akvatoriju 11 općina, 2 neposredno i 9 posredno, dok kopneni dio trase

obuhvaća 19 općina i to razumljivo, sve neposredno.

Dalmacija ili južno hrvatsko primorje nije ni posredno niti neposredno prostorno

uključeno u sustav rada JANAF-a, odnosno Projekt «Družba Adria» te stoga niti nije

predmet analize prostornog obuhvata Studije o utjecaju na okoliš za Projekt «Družba

Adria» za područje turizma. Ono što se isto tako ne bi nikako smjelo zanemariti, iako

nije predmet razmatranja ove studije, jest utjecaj na okoliš ostalih tipova brodova,

kojih je u akvatoriju Sjevernog Jadrana 2002. godine plovilo preko 11.300, što do

sada nikad nije bilo predmetom javnih rasprava.

132

Hrvatska je tradicionalna turistička destinacija. Često s ponosom ističemo da se prvi

počeci organiziranog turizma javljaju pred nepunih stotinu i četrdeset godina (Hvar,

1868.), a prema nekim izvorima ti počeci datiraju još ranije (Krk).

Hrvatski turizam u 2003. godini direktno je zapošljavao oko 80 tisuća djelatnika, ima

preko 15.700 različitih ugostiteljskih objekata od čega 1.080 smještajnih objekata i

14.620 ugostiteljskih objekata, koji ne pružaju usluge smještaja. Ostvareno je oko 6

milijardi USD prihoda od turizma, kao rezultat turističke potrošnje oko 8,8 milijuna

inozemnih gostiju, koji su realizirali preko 80% ukupnih noćenja. U svim strateškim

projektima turizam predstavlja gospodarsku aktivnost od primarnog interesa za daljnji

razvitak Hrvatske.

Dostignuta razina razvoja turizma u Hrvatskoj pokazuje da postoje objektivne

mogućnosti da se iz godine u godinu povećava turistički promet i poboljšava kvaliteta

turističkih usluga. Prije iznijete karakteristike neki su od indikatora za sagledavanje

pravaca kretanja i potrebnih akcija za brži i efikasniji razvitak u budućnosti. Neupitno

je da turizam treba razvijati na principima održivog razvoja, čime se ističe važnost

trajne zaštite resursa, kao i implementacija i poštivanje prostora i visokih ekoloških

standarda, te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala kao prioriteta u

strateškim promišljanjima, jer samo «održivi razvitak turizma u obzir uzima potrebe

današnjih turista i turističkih destinacija, uz istovremenu zaštitu i poboljšavanje

razvojnih potencijala za budućnost».

Prema «Strategiji razvoja hrvatskog turizma» u Hrvatskoj bi u 2010. godine u turizmu

trebalo biti zaposleno 380.000 osoba, od čega 180.000 neposredno, a još oko

200.000 posredno. Direktni prihod od inozemne turističke potrošnje trebali bi biti na

razini od 7,5 milijardi UDS, direktni i indirektni učinci turizma 12,6 milijardi USD, udio

prihoda od turizma u GDP-u 28,8%, a broj inozemnih dolazaka u Hrvatsku trebao bi

rasti po godišnjoj stopi od 8,4%.

Mogući utjecaj Projekta «Družba Adria» na okoliš s aspekta turizma potrebno je

analizirati uvažavajući dosadašnji utjecaj rada Jadranskog naftovoda na razvoj

cjelokupnog hrvatskog turizma, ali i na razvoj turizma u regijama koje se nalaze u

zoni neposrednog ili posrednog utjecaja. Pri tome ključnu ulogu imaju podaci o

kretanju broja dolazaka turista i ukupnih noćenja, ali isto tako analiza sezonskih

133

oscilacija i njihov utjecaj na turistički promet, strukturna analiza zaposlenih u

ugostiteljstvu te ekonomski pokazatelji razvoja turizma.

Promjene u broju dolazaka turista, pod utjecajem negativnih okolnosti iz okruženja,

slabijeg su intenziteta u promatranim općinama prostornog obuhvata JANAF-a nego

na razini cijele Hrvatske, a stopa rasta broja dolazaka turista u općinama prostornog

obuhvata JANAF-a veća je od stope rasta koja vrijedi za područje cijele Hrvatske.

Kopnene županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a po sveukupnom broju

dolazaka turista nikada nisu prelazile udio od 4,5% na razini Hrvatske (prosjek oko

3%), a kopnene općine nikada nisu prelazile granicu udjela od 0,8% (prosjek

0,37%), iz čega proizlazi činjenica da postojanje sustava JANAF-a nema gotovo

nikakav utjecaj na razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Najveći udio dolazaka turista u općinama kopnenih županija u prostornom obuhvatu

sustava JANAF čine gradovi Bjelovar i Sisak s prosječnim udjelom od 67%. Ako iz

ukupnog broja turističkih dolazaka u općinama kopnenih županija izdvojimo turistički

promet ostvaren u navedena dva grada, ostatak općina kopnenih županija

prostornog obuhvata JANAF-a u ukupnom turističkom prometu Hrvatske sudjeluje s

prosječno 0,12%.

Zona neposrednog utjecaja mogućeg onečišćenja okoliša uključuje sve kopnene

općine prostornog obuhvata, koje u ukupnim turističkim dolascima svih općina

prostornog obuhvata sudjeluju s prosječnih 4,1% (na razini Hrvatske s 0,55%), i dvije

primorske općine (Omišalj i Kraljevica) na području Primorsko-goranske županije s

prosječnim udjelom u svim općinama prostornog obuhvata od 9,98% (na razini

Hrvatske 1,32%). To znači da 21 općina u zoni neposrednog utjecaja u prostornom

obuhvatu JANAF-a sudjeluje s 14,08% svih dolazaka, dok u ukupnim dolascima u

Hrvatskoj sudjeluju s prosječnih 1,87%.

Na svim analiziranim razinama broj dolazaka u 2002. godini u odnosu na rekordnu

godinu je premašen jedino u dvije općine Omišlju i Cresu. Ako apstrahiramo područje

općine Cres koje je u zoni posrednog utjecaja onečišćenja, u zoni neposrednog

utjecaja ostaje jedino općina Omišalj koja je u odnosu na rekordnu godinu premašila

134

broj dolazaka za 13,6%. Time se definitivno potvrđuje da postojanje i rad naftnog

terminala i naftovoda na području općine Omišalj nema gotovo nikakav utjecaj na

razvoj turizma u samoj općini. Tim više što su terminali, spremnici i dio naftovoda na

području općine Omišalj vidljivi u prostoru, pa je bilo za očekivati da će se turistički

promet u toj općini biti usporen u odnosu na ostale općine u okruženju, ili čak

stagnirati u razdoblju od 1975. kad je počela izgradnja pa sve do danas, no dogodilo

se upravo suprotno. Unatoč svim okolnostima vezanim uz sustav JANAF-a,

evidentno je da se turizam u općini Omišalj razvija po većoj stopi od pokazatelja

razvoja turizma koji vrijede za cijelu Hrvatsku.

Kumulativni broj dolazaka u primorske općine (uslijed čega i u svim općinama

prostornog obuhvata zbog visokog udjela primorskih općina) raste po višoj prosječnoj

stopi nego broja dolazaka u cijeloj Hrvatskoj. Kopnene općine prostornog obuhvata

uspjele su ostvariti tek nešto više od 34% broja dolazaka ostvarenog rekordne 1986.

godine. Razlog takvom stanju treba tražiti u sporijem oporavku ukupnog turističkog

prometa u cijelom kontinentalnom dijelu Hrvatske i sporoj revitalizaciji ratom

devastiranih područja. Iako taj dio Hrvatske obiluje brojnim prirodnim i društvenim

privlačnostima, još uvijek je prejak utjecaj mora i izuzetno privlačnog priobalnog

prostora kao najjačih motiva za dolazak turista u Hrvatsku, pa kontinentalni dio

Hrvatske ostaje regija tranzitnog, izletničkog, kongresnog, lovnog i zdravstvenog

turizma.

Sedam hrvatskih županija, kroz koje prolazi naftovod, sudjeluje u ukupnim dolascima

turista u Hrvatsku s prosječnih 54,4%, dok na ostale županije otpada prosječno

45,6%. U međusobnom odnosu broja dolazaka turista u općine prostornog obuhvata,

kopnene općine su vrlo slabo zastupljene (prosječno 4,1%), dok je najveći broj

dolazaka turista ostvaren upravo u primorskim općinama (prosječno 95,9%). Iako se

za 4,1% dolazaka turista ne može reći da je beznačajan postotak, ipak treba

ponovno konstatirati da sustav JANAF-a u kopnenim općinama prostornog obuhvata

nema značajniji utjecaj na broj dolazaka turista.

Općine u zoni neposrednog utjecaja (na kojima su fizički prisutne dionice naftovoda)

sudjeluju s prosječnih 13,64% (na razini Hrvatske s prosječnih 1,8%) u ukupnom

broju dolazaka turista u općine prostornog obuhvata sustava JANAF-a. S druge

135

strane, općine u zoni posrednog utjecaja (u kojoj je moguć utjecaj onečišćenja uslijed

mogućeg izljeva nafte iz tankera na ruti iz međunarodnih teritorijalnih voda prema luci

Omišalj) sudjeluju s 86,36% (na razini Hrvatske s prosječnih 11,5%) u broju dolazaka

turista svih općina prostornog obuhvata.

Općina Omišalj po broju dolazaka turista u razdoblju od 1986. godine na dalje

ostvaruje znatno brži trend rasta nego što je to na razini Hrvatske. To se posebno

odnosi na razdoblje iza 1991. godine, nakon koje je općina Omišalj po broju dolazaka

turista već 1994. godine dostigla 80% prometa rekordne godine, što je Hrvatska po

svojim pokazateljima ostvarila tek 2001. godine. U zoni neposrednog utjecaja, općina

Omišalj je jedina općina koja je uspjela prestići promet iz rekordne (1989.) godine,

dok je u zoni posrednog utjecaja uz Omišalj isti rezultat postigla i općina Cres.

Općina Omišalj u matičnoj županiji sudjeluje s prosječnim udjelom od 4,21%, u

primorskim općinama prostornog obuhvata s 8,19%, u svim općinama prostornog

obuhvata s prosječnih 7,85%, dok je na razini čitave Hrvatske taj je prosjek oko

0,97%.

Prikaz ukupnih dolazaka turista u Hrvatsku u razdoblju 1986-2002. godina, te njihovi

odgovarajući udjeli u županijama prostornog obuhvata JANAF-a, pojedinim

županijama, općinama prostornog obuhvata JANAF-a, kopnenim i primorskim

općinama prostornog obuhvata JANAF-a te općinama u zonama neposrednog i

posrednog utjecaja JANAF-a dati su u Prikazu 95.

136

Prikaz 95: Ukupno dolasci turista 1986. do 2002.

Hrv

atsk

oj

Župa

nija

ma

pros

torn

og o

buhv

ata

JAN

AF-a

Mat

ično

j žup

aniji

Opć

inam

a pr

osto

rnog

obu

hvat

a JA

NAF

-a

Kopn

enim

opć

inam

a pr

osto

rnog

ob

uhva

ta J

ANA

F-a

Prim

orsk

im o

pćin

ama

pros

torn

og

obuh

vata

JAN

AF-

a

Opć

inam

a zo

ne n

epos

redn

og

utje

caja

JAN

AF-

a

Opć

inam

a zo

ne p

osre

dnog

ut

jeca

ja J

ANA

F-a

Zagrebačka 0,562% 1,020% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,007% 0,012% 1,224% 0,055% 1,292% • 0,369% •

Križ 0,007% 0,012% 1,224% 0,055% 1,292% • 0,369% •Sisačko-moslavačka 0,502% 0,911% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,160% 0,291% 31,943% 1,284% 30,136% • 8,602% •

Glina 0,005% 0,009% 1,041% 0,042% 0,982% • 0,280% •Petrinja 0,031% 0,057% 6,246% 0,251% 5,893% • 1,682% •Sisak 0,123% 0,223% 24,456% 0,983% 23,072% • 6,586% •Gvozd 0,001% 0,002% 0,200% 0,008% 0,189% • 0,054% •

Karlovačka 1,465% 2,658% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,051% 0,092% 3,480% 0,408% 9,575% • 2,733% •

Duga Resa 0,036% 0,065% 2,451% 0,287% 6,744% • 1,925% •Generalski Stol 0,002% 0,004% 0,163% 0,019% 0,449% • 0,128% •

Vojnić 0,013% 0,023% 0,866% 0,101% 2,382% • 0,680% •Koprivničko-križevačka 0,265% 0,481% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,000% 0,001% 0,138% 0,003% 0,069% • 0,020% •

Virje 0,000% 0,001% 0,138% 0,003% 0,069% • 0,020% •Bjelovarsko-bilogorska 0,299% 0,543% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,121% 0,220% 40,506% 0,970% 22,778% • 6,502% •

Bjelovar 0,105% 0,191% 35,174% 0,843% 19,779% • 5,646% •Čazma 0,016% 0,029% 5,332% 0,128% 2,998% • 0,856% •

Primorsko-goranska 23,199% 42,096% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 10,524% 19,096% 45,364% 84,212% 36,150% 86,350% 81,775% 84,639%

Bakar 0,035% 0,064% 0,153% 0,284% • 0,297% • 0,334%Cres 1,027% 1,863% 4,426% 8,216% • 8,581% • 9,657%

Delnice 0,127% 0,231% 0,549% 1,019% 23,929% • 6,830% •Fužine 0,020% 0,037% 0,087% 0,161% 3,787% • 1,081% •

Kraljevica 0,364% 0,660% 1,568% 2,911% • 3,041% 19,508% •Lokve 0,009% 0,017% 0,041% 0,076% 1,776% • 0,507% •Lovran 0,835% 1,515% 3,600% 6,683% • 6,980% • 7,855%

Malinska-Dubašnica 0,849% 1,541% 3,661% 6,797% • 7,099% • 7,989%Mošćenička Draga 0,412% 0,748% 1,777% 3,299% • 3,446% • 3,877%

Omišalj 0,969% 1,758% 4,176% 7,752% • 8,097% 51,948% •Opatija 3,327% 6,037% 14,342% 26,624% • 27,809% • 31,294%

Ravna Gora 0,021% 0,038% 0,090% 0,168% 3,941% • 1,125% •Rijeka 2,469% 4,481% 10,645% 19,761% • 20,640% • 23,227%

Vrbovsko 0,014% 0,026% 0,062% 0,116% 2,718% • 0,776% •Kostrena 0,043% 0,078% 0,186% 0,346% • 0,361% • 0,406%

Istarska 28,817% 52,291% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 1,633% 2,964% 5,667% 13,069% • 13,650% • 15,361%

Labin 1,633% 2,964% 5,667% 13,069% • 13,650% • 15,361%Kopnene općine 0,532% 0,966% • 4,260% • • • •Primorske općine 11,965% 21,711% • 95,740% • • • •Općine neposrednog utjecaja 1,865% 3,384% • 14,923% • • • •Općine posrednog utjecaja 10,632% 19,293% • 85,077% • • • •JANAF općine ukupno 12,497% 22,677% • • • • • •

Prostorni obuhvat

Prosječni udio u:

137

Analizirajući kretanje broja dolazaka turista u Hrvatskoj te u županijama i općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a, može se zaključiti:

• Kopnene općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog utjecaja sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju dolazaka turista u Hrvatsku s prosječno 0,53%.

• U kopnenom je dijelu utjecaj postojanja i rada naftovoda, kao i svih popratnih objekata, zanemariv.

• Eventualna zagađenja okoliša na kopnu ne bi trebala imati gotovo nikakav utjecaj na broj dolazaka turista u ta područja, a pogotovo ne na ukupne dolaske turista u Hrvatsku.

• Primorske općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog i posrednog utjecaja sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju dolazaka turista u Hrvatsku s prosječno 11,97%.

• Isključivo teoretski, u slučaju bilo kakvog incidenta, regija primorskih općina prostornog obuhvata mogla bi maksimalno izgubiti spomenuti postotak broja dolazaka turista u Hrvatsku.

• Pri izračunu postotka mogućih izgubljenih dolazaka turista treba u obzir uzeti i brojne druge čimbenike utjecaja kao što su prije svega doba godine u kojem bi incident eventualno nastao, vrstu i intenzitet incidenta, mjesto nastanka incidenta, vremenske prilike u trenutku nastanka (vjetar, valovi), itd.

• Sasvim je izvjesno da Hrvatska ne bi izgubila spomenuti teoretski postotak broja dolazaka, jer bi najvjerojatnije došlo do teritorijalne redistribucije određenog postotka dolazaka turista u druge dijelove hrvatskog priobalja izvan zone trenutnog utjecaja onečišćenja.

Oscilacije u kretanju broja noćenja turista za područje cijele Hrvatske su izraženije od

oscilacija na razini općina prostornog obuhvata sustava JANAF. To nadalje potvrđuje

činjenicu da su već spomenute negativne okolnosti snažnije utjecale na pokazatelje o

broju noćenja turista u Hrvatskoj, nego na pokazatelje na općinskoj razini. Ukupan

broj noćenja turista 2002. godine u Hrvatskoj je na razini od 65,5% prometa

ostvarenog rekordne 1986. godine, dok je broj noćenja u promatranim općinama

138

prostornog obuhvata JANAF-a na razini 65,88% u odnosu na pokazatelje ostvarene

iste godine. Budući da kretanja broja noćenja u promatranom razdoblju bilježe

pozitivne trendove, kako na razini Hrvatske tako i na području promatranih općina,

može se zaključiti da sustav JANAF-a nema utjecaja (posredno ili neposredno) na

rast ili pad noćenja turista.

Osim što se broj noćenja u županijama prostornog obuhvata JANAF-a vraća na

udjele koje su županije imale tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća, uočava se

značaj i uloga istih županija u ostvarenim noćenjima turista tijekom kriznih ratnih

godina, kada je njihov udio u ukupnim noćenjima prelazio 85%. Treba napomenuti i

činjenicu da ove županije početkom 90-tih godina nisu bile u neposrednoj ratnoj

opasnosti.

Broj ostvarenih noćenja u općinama kopnenih županija u prostornom obuhvatu

JANAF-a, sudjeluje s prosječnih 0,14% u ukupnom broju noćenja Hrvatske. Općine

kopnenih županija prostornog obuhvata imaju marginalan utjecaj na kretanje broja

noćenja u Hrvatskoj, a samo postojanje i rad sustava JANAF na tom području, za

samo područje ili za razvoj turizma u Hrvatskoj, nema gotovo nikakav (neposredan ili

posredan) utjecaj. U analizi kretanja broja noćenja u općinama kopnenih županija,

treba primijetiti da najveći udio u broju noćenja imaju ponovo gradovi Bjelovar i Sisak

koji skupa sudjeluju s prosječnih 66,62% u ukupnim noćenjima kopnenih općina

prostornog obuhvata. Tijekom 2002. godine isti su gradovi zajedno s općinom Duga

Resa u 2002. godini realizirali ukupno 86% svih noćenja realiziranih na području

općina kopnenih županija prostornog obuhvata.

Ratne okolnosti snažnije su utjecale na pad broja noćenja inozemnih turista u

promatranim općinama što je i razumljivo s obzirom na nedostatnu upućenost

inozemnih turista o stvarnoj situaciji u Hrvatskoj. Treba napomenuti da domaći turisti

nisu bili u mogućnosti odlaziti u inozemstvo na ljetovanje, nego su odmor provodili u

Hrvatskoj, i to u područjima koja nisu bila zahvaćena neposrednom ratnom

opasnošću, što su u našem slučaju (između ostalih) upravo primorske općine

prostornog obuhvata JANAF-a. Na temelju toga može se i zaključiti da postojanje i

rad sustava JANAF-a nije imao izravan utjecaj na kretanje broja noćenja turista na

promatranom području.

139

Izuzimanjem općine Cres koja je u zoni posrednog utjecaja mogućeg onečišćenja

okoliša, u zoni neposrednog utjecaja ostaje nam samo općina Omišalj čiji je rezultat

oporavka (87,7%) daleko bolji u odnosu na sve općine prostornog obuhvata JANAF-

a (64,4%) ili u odnosu na Hrvatsku (65,5%). Time se opet potvrđuje, ali ovaj puta i s

aspekta broja noćenja, da postojanje i rad naftnog terminala i naftovoda na području

općine Omišalj nema gotovo nikakav utjecaj na razvoj turizma u samoj općini. Unatoč

svim okolnostima vezanim uz sustav JANAF-a, evidentno je da se turizam u općini

Omišalj razvija po višoj stopi od pokazatelja razvoja ukupnog turizma u Hrvatskoj.

Primorske općine u prostornom obuhvatu JANAF-a po broju noćenja u promatranom

vremenskom razdoblju rastu prosječno 13% brže od istih pokazatelja za Hrvatsku,

dok u odnosu na kopnene općine rastu 59% brže. Sustav JANAF-a uključuje ukupno

7 hrvatskih županija koje svojim udjelima u ukupno ostvarenom broju noćenja u

Hrvatskoj sudjeluju s prosječnih 61,26%, dok na ostale županije otpada prosječno

38,74%. Kao što je već i prije rečeno, dvije najjače županije u Hrvatskoj ujedno su i

najveće županije u prostornom obuhvatu po broju noćenja.

U zoni mogućeg neposrednog i posrednog utjecaja onečišćenja okoliša najvećim

djelom sudjeluju općine Primorsko-goranske županije. Sa svojih 15 općina i

pripadajućim brojem noćenja, u prostornom obuhvatu županija sudjeluje u prosjeku

sa 78,57%, dok se u preostalih 21,43% prostornog obuhvata nalaze općina Labin u

sklopu Istarske županije s prosječnih 20,07% noćenja, te 11 općina kopnenih

županija s prosječnim udjelom od 1,36%. Od općina u kontinentalnom dijelu se

ponovo ističu gradovi Sisak i Bjelovar.

U međusobnom odnosu općina prostornog obuhvata, kopnene su općine sa svojim

noćenjima turista neznatno zastupljene (prosječno 2,6%), dok je najveći broj noćenja

turista ostvaren upravo u primorskim općinama (prosječno 97,4%). Na temelju toga

treba zaključiti da je postojanje i rad sustava JANAF-a za kopnene općine prostornog

obuhvata marginalan u smislu utjecaja na okoliš, a samim time i na broj noćenja

turista.

Može se vidjeti da općine u zoni neposrednog utjecaja (na kojima su fizički prisutne

dionice naftovoda) u ukupnom broju noćenja u općinama prostornog obuhvata

140

sustava JANAF-a sudjeluju s prosječnih 14,62% (na razini Hrvatske s prosječnih

1,44%). S druge strane, zona u kojoj je moguće posredno onečišćenja (uslijed

mogućeg izljeva nafte iz tankera u Riječkom ili Kvarnerskom zaljevu), obuhvaća

primorske općine koje kumulativno u broju noćenja svih općina prostornog obuhvata

sudjeluju s 85,38% (na razini Hrvatske s prosječnih 8,56%).

Općina Omišalj po trendovima rasta broja noćenja u razdoblju od 1986. godine

nadalje znatno odskače u pozitivnom smislu od trenda kretanja broja noćenja u cijeloj

Hrvatskoj. To se posebno odnosi na razdoblje iza 1991. godine, nakon koje je općina

Omišalj po broju noćenja turista već 1994. godine dostigla 80% noćenja ostvarenih

rekordne godine, što je Hrvatska ostvarila tek 2001. godine. U zoni neposrednog

utjecaja, općina Omišalj je među vodećim općinama (uz općinu Cres) po

približavanju broju noćenja ostvarenih rekordne 1989. godine. Općina Omišalj u

matičnoj županiji sudjeluje s prosječnim udjelom od 4,75%, u primorskim općinama

prostornog obuhvata sudjeluje s 11,13%, u svim općinama prostornog obuhvata s

prosječnih 10,84%, dok je na razini čitave Hrvatske taj je prosjek oko 1,11%.

Prikaz ukupnih noćenja turista u Hrvatsku u razdoblju 1986-2002. godina, te njihovi

odgovarajući udjeli u županijama prostornog obuhvata JANAF-a, pojedinim

županijama, općinama prostornog obuhvata JANAF-a, kopnenim i primorskim

općinama prostornog obuhvata JANAF-a te općinama u zonama neposrednog i

posrednog utjecaja JANAF-a dati su u Prikazu 96.

141

Prikaz 96: Ukupno noćenja turista 1986. do 2002.

Hrv

atsk

oj

Župa

nija

ma

pros

torn

og o

buhv

ata

JAN

AF-

a

Mat

ično

j žup

aniji

Opć

inam

a pr

osto

rnog

obu

hvat

a JA

NA

F-a

Kop

neni

m o

pćin

ama

pros

torn

og

obuh

vata

JAN

AF-a

Prim

orsk

im o

pćin

ama

pros

torn

og

obuh

vata

JAN

AF-a

Opć

inam

a zo

ne n

epos

redn

og

utje

caja

JAN

AF-

a

Opć

inam

a zo

ne p

osre

dnog

ut

jeca

ja J

ANA

F-a

Zagrebačka 0,184% 0,300% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,003% 0,004% 1,391% 0,025% 0,930% • 0,152% •

Križ 0,003% 0,004% 1,391% 0,025% 0,930% • 0,152% •Sisačko-moslavačka 0,312% 0,508% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,077% 0,125% 24,592% 0,743% 27,876% • 4,555% •

Glina 0,002% 0,003% 0,631% 0,019% 0,715% • 0,117% •Petrinja 0,013% 0,022% 4,282% 0,129% 4,853% • 0,793% •Sisak 0,060% 0,098% 19,360% 0,585% 21,945% • 3,586% •Gvozd 0,001% 0,002% 0,319% 0,010% 0,362% • 0,059% •

Karlovačka 0,422% 0,686% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,023% 0,037% 5,435% 0,222% 8,324% • 1,360% •

Duga Resa 0,015% 0,024% 3,532% 0,144% 5,409% • 0,884% •Generalski Stol 0,003% 0,005% 0,696% 0,028% 1,067% • 0,174% •

Vojnić 0,005% 0,008% 1,207% 0,049% 1,848% • 0,302% •Koprivničko-križevačka 0,119% 0,194% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,000% 0,000% 0,155% 0,002% 0,067% • 0,011% •

Virje 0,000% 0,000% 0,155% 0,002% 0,067% • 0,011% •Bjelovarsko-bilogorska 0,130% 0,211% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 0,042% 0,068% 32,052% 0,402% 15,084% • 2,465% •

Bjelovar 0,036% 0,058% 27,388% 0,343% 12,889% • 2,106% •Čazma 0,006% 0,010% 4,664% 0,058% 2,195% • 0,359% •

Primorsko-goranska 23,524% 38,233% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 8,141% 13,231% 34,606% 78,680% 47,719% 79,527% 91,456% 76,191%

Bakar 0,023% 0,037% 0,096% 0,219% • 0,225% • 0,261%Cres 1,264% 2,055% 5,374% 12,218% • 12,552% • 14,597%

Delnice 0,080% 0,130% 0,339% 0,771% 28,939% • 4,729% •Fužine 0,022% 0,035% 0,092% 0,209% 7,832% • 1,280% •

Kraljevica 0,297% 0,482% 1,261% 2,866% • 2,944% 17,580% •Lokve 0,006% 0,010% 0,025% 0,057% 2,128% • 0,348% •Lovran 0,768% 1,248% 3,265% 7,424% • 7,627% • 8,870%

Malinska-Dubašnica 0,899% 1,462% 3,823% 8,693% • 8,931% • 10,386%Mošćenička Draga 0,389% 0,632% 1,654% 3,760% • 3,862% • 4,492%

Omišalj 1,115% 1,812% 4,738% 10,773% • 11,067% 66,078% •Opatija 2,618% 4,255% 11,130% 25,305% • 25,998% • 30,234%

Ravna Gora 0,020% 0,032% 0,084% 0,190% 7,137% • 1,166% •Rijeka 0,615% 1,000% 2,614% 5,944% • 6,107% • 7,102%

Vrbovsko 0,005% 0,008% 0,020% 0,045% 1,684% • 0,275% •Kostrena 0,022% 0,035% 0,091% 0,208% • 0,214% • 0,248%

Istarska 36,837% 59,869% • • • • • •JANAF u županiji ukupno 2,062% 3,351% 5,597% 19,927% • 20,473% • 23,809%

Labin 2,062% 3,351% 5,597% 19,927% • 20,473% • 23,809%Kopnene općine 0,276% 0,448% • 2,664% • • • •Primorske općine 10,071% 16,368% • 97,336% • • • •Općine neposrednog utjecaja 1,687% 2,741% • 16,303% • • • •Općine posrednog utjecaja 8,660% 14,075% • 83,697% • • • •JANAF općine ukupno 10,347% 16,816% • • • • • •

Prostorni obuhvat

Prosječni udio u:

142

Analizirajući kretanje broja noćenja turista u Hrvatskoj te u županijama i općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a, može se zaključiti:

• Kopnene općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog utjecaja sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju noćenja turista u Hrvatskoj s prosječno 0,28%.

• U kopnenom je dijelu utjecaj postojanja i rada naftovoda, kao i svih popratnih objekata, zanemariv.

• Eventualna ekološka zagađenja na kopnu ne bi trebala imati gotovo nikakav utjecaj na broj noćenja turista u tim područjima, a pogotovo ne na ukupna noćenja turista u Hrvatskoj.

• Primorske općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog i posrednog utjecaja sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju noćenja turista u Hrvatskoj s prosječno 10,07%.

• Ponovo isključivo teoretski, u slučaju bilo kakvog ekološkog incidenta, Hrvatska bi, na temelju raspoloživih podataka, mogla izgubiti noćenja najviše do visine udjela koje te općine imaju u ukupnom broju noćenja na razini Hrvatske.

• Pri izračunu postotka mogućih izgubljenih noćenja turista treba u obzir uzeti i brojne druge čimbenike utjecaja kao što su prije svega doba godine u kojem bi incident eventualno nastao, vrstu i intenzitet incidenta, mjesto nastanka incidenta, vremenske prilike u trenutku nastanka (vjetar, valovi), itd.

• Izvjesno je da Hrvatska zbog eventualnog ekološkog incidenta koji bi se dogodio u Riječkom zaljevu ne bi izgubila spomenuti udio u broju noćenja, već bi najvjerojatnije došlo do teritorijalne redistribucije određenog postotka u druge dijelove hrvatskog priobalja izvan zone utjecaja onečišćena.

Jedna od temeljnih karakteristika suvremenog turizma jest njegova sezonalnost ili,

bolje rečeno, sezonsko kretanje turističke potražnje. Najintenzivniji turistički promet

odvija se u srpnju i kolovozu, dok su lipanj i rujan kumulativno približno na razini

vrijednosti 50% mjeseca srpnja. To pokazuje da je u Hrvatskoj turistička sezona

143

ograničena na 4 ljetna mjeseca, jer se u tom razdoblju ostvari i do 85% ukupnih

godišnjih noćenja. Preostali udio od 15% odnosi se na razdoblje listopad-svibanj.

Kumulativno općine prostornog obuhvata JANAF nisu toliko sezonski opterećene kao

što je to slučaj na razini Hrvatske. To je rezultat činjenice da su u prosjek ušle i

kopnene općine koje tijekom glavne turističke sezone u Hrvatskoj ostvaruju manji

broj noćenja turista nego uostalom dijelu godine, jer je u tom vremenu turistički

promet koncentriran na priobalno područje (oko 95%).

Primorske općine ostvaruju u vrhu turističke sezone prosječnoj 76,5% ukupnih

godišnjih noćenja, dok u kopnenim općinama to iznosi oko 42%. Treba također

primijetiti i dva zanimljiva trenda suprotnih kretanja. Prvi se odnosi na primorske

općine prostornog obuhvata JANAF-a u kojima prosječni boravak ima trend linearnog

rasta čime se zapravo sezona još više koncentrira u navedena četiri mjeseca. Drugi

se trend odnosi na kopnene općine prostornog obuhvata JANAF-a u kojima je

primjetan nešto brži, ali opadajući trend kretanja udjela noćenja ostvarenih u samom

vrhu sezone. To znači da se turistički promet u kopnenom dijelu polako približava

cjelogodišnjoj ravnomjernoj distribuciji ostvarenih noćenja.

Iz karaktera sezonalnosti hrvatskog turizma proizlazi činjenica da su moguće

posljedice incidentnih situacija bitno različite s obzirom na intenzitet turističkog

prometa u različitim razdobljima tokom godine.

Turistička potražnja koja se realizira u općini Omišalj izrazito je sezonskog karaktera,

jer se općini u razdoblju lipanj-rujan ostvari u prosjeku 91,5% svih godišnjih noćenja,

dok je taj prosjek na razini Hrvatske 83,6%. Činjenica je da bi poslovanje JANAF-a

izvan četiri glavna sezonska mjeseca, tj. u razdoblju listopad-svibanj, u slučaju

incidenta imalo vrlo mali direktni utjecaj na turistički promet općine Omišalj.

Zaključno treba istaknuti da je, sukladno sezonskim oscilacijama u odvijanju

turističkog prometa na području prostornog obuhvata sustava JANAF-a, za razvoj

turizma daleko veće posljedice od mogućeg ekološkog onečišćenja mogu nastati

tijekom razdoblja lipanj - rujan nego tijekom razdoblja listopad - svibanj.

144

Veličina i struktura smještajnih kapaciteta, kao dio receptivnih kapaciteta turističke

destinacije, vrlo su važni pokazatelji razvoja turizma određenog područja. O tome

koliko i kakvih smještajnih kapaciteta ima u određenoj turističkoj destinaciji, ovisit će i

veličina turističke potražnje (broj dolazaka i noćenja), njena struktura (različitih

pripadnosti, navika i običaja, platežne sposobnosti turista), kao i veličina ekonomskih

učinaka koji proizlaze iz turističke potrošnje, koja će dalje ovisiti o prosječnom

trajanju boravka turista na određenom lokalitetu, strukturi ostale turističke ponude,

itd.

Najveći broj postelja u prostornom obuhvatu nalazio se u općinama Primorsko-

goranske županije s prosječnim udjelom od 80,24%, dok je općina Labin u Istarskoj

županiji sudjelovala s 18,71%. Preostalih 1,05%, kumulativni je udio općina

prostornog obuhvata JANAF-a u tri kopnene županije (Sisačko-moslavačka,

Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska) koje su imale registrirane smještajne kapacitete,

dok u preostale dvije (Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj) nije bilo registriranih

smještajnih kapaciteta.

Godine 2002., struktura smještajnih kapaciteta po pojedinim županijama i

pripadajućim općinama prostornog obuhvata nije se bitno promijenila. Vidljiv je pad

broja postelja je u odnosu na 1989. godinu u općinama Primorsko-goranske županije

za 17,3%, Istarske za 6,6%, Sisačko-moslavačke za 55,8%, Karlovačke za 43,5%, te

Bjelovarsko-bilogorske za 29,3%. U općinama Koprivničko-križevačke županije

postelje se registriraju po prvi puta tek u 2002. godini, tako da za tu općine nije

moguća usporedba, dok u Zagrebačkoj županiji, odnosno općini Križ, nije niti u 2002.

godini evidentiran niti jedan smještajni objekt.

Gotovo svi smještajni kapaciteti locirani su u primorskim općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a. Osim toga, u vremenskom razdoblju od 1989. do 2002.

godine udio smještajnih kapaciteta u kopnenim općinama prostornog obuhvata

sustava JANAF-a smanjio se s 3,7% na 1,6%. u odnosu na ukupne kapacitete u

prostornom obuhvatu. Usporedbom pada apsolutnih vrijednosti smještajnih

kapaciteta kopnenih i primorskih općina, dolazi se do podataka da su kapaciteti

kopnenih općina u promatranom razdoblju pali za 62,6%, a primorskih za 13,8%. U

145

isto vrijeme ukupni kapaciteti u općinama prostornog obuhvata JANAF-a pali su za

15,6%, što je prvenstveno posljedica ratnih događanja.

U prostornom obuhvatu sustava JANAF-a smještajni kapaciteti su većinom smješteni

u općinama s posrednim utjecajem mogućeg onečišćenja okoliša. Takve općine su

1989. godine sudjelovale s 78,9% u ukupnim smještajnim kapacitetima na području

prostornog obuhvata, a općine s neposrednim utjecajem s 21,1%. Godine 2002.

ukupni su se smještajni kapaciteti u općinama s neposrednim utjecajem smanjili na

17,5%, a u općinama s posrednim utjecajem povećali na 82,5%. Broj postelja u

apsolutnim iznosima u općinama s posrednim utjecajem pao je za 11,7%, a u

općinama s neposrednim utjecajem za 30%.

Temeljem svega iznesenog, s aspekta smještajnih kapaciteta treba istaknuti da je

utjecaj rada i postojanja sustava JANAF-a za kopnene općine prostornog obuhvata

marginalan i da na razvoj turizma nema nikakav utjecaj. Čak i da se, u slučaju

mogućeg ekološkog onečišćenja, zatvore svi smještajni kapaciteti na području

kopnenih općina prostornog obuhvata, Hrvatska bi time "izgubila" oko 0,05% svih

raspoloživih postelja. S druge strane, treba potvrditi činjenicu da je opasnost od

onečišćenja veća za smještajne kapacitete u primorskim općinama prostornog

obuhvata koje u ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju sa 7,51%.

Cijeli prostorni obuhvat sustava JANAF-a u ukupnom broju postelja u Hrvatskoj

sudjeluje sa 7,56%, no ipak treba istaknuti da bi i najveće moguće onečišćenje (s

obzirom na kapacitete tankera, količinu izlivene nafte, vremenske prilike, mjesto

izbijanja incidenta, itd.) utjecalo na zatvaranje samo dijela smještajnih kapaciteta i to

posebno u zoni posrednog utjecaja, a opet imajući u vidu i sezonski karakter

poslovanja tih smještajnih kapaciteta.

Uslijed kompleksnosti turizma kao gospodarske djelatnosti, čiji se ukupni učinci

temelje na zbroju učinaka gospodarskih i negospodarskih aktivnosti mnogobrojnih

subjekata, institucija i fizičkih osoba, vrlo je teško definirati obuhvat i strukturu koja bi

predstavljala temelj za izračun broja zaposlenih u turizmu. Posebno se naglašavaju

promjene koje su u proteklom razdoblju izvršene u sistematizaciji i statističkoj

146

klasifikaciji zaposlenih u turizmu. Kao glavni indikator uzima broj zaposlenih u

ugostiteljstvu, te zaposleni u turističkom posredništvu.

Broj zaposlenih u promatranom razdoblju od 1975. do 2002. godine, pratio je trend

kretanja broja postelja u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske, s time da je

ukupan broj zaposlenih najviše oscilirao u razdoblju od 1989. do 1992. godine kada

je zabilježen pad od 53%, dok su ukupni smještajni kapaciteti u isto vrijeme pali za

37,6% (1989. godine je zabilježen najveći broj zaposlenih u ugostiteljstvu u

Hrvatskoj, dok je 1992. godina bila obilježena najvećim padom broja zaposlenih

uslijed negativnih okolnosti). S obzirom da se dobar dio zaposlenih odnosi na

smještajne objekte, posebno hotelske, treba napomenuti da je u razdoblju 1989-

1992. godine broj hotelskih postelja pao za 6,4%. Pored toga, treba istaknuti i

slijedeći podatak gdje se u uravnoteženim okolnostima udio zaposlenih u

smještajnim objektima kreće na razini 55% ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu.

Naravno, u analizu se uzima broj svih zaposlenih, jer je logično da ugostiteljski

objekti koji se nalaze izvan smještajnih objekata ne bi ni poslovali ostvarenim

intenzitetom u turističkim mjestima da nema smještajnih kapaciteta u kojima turisti

borave i noće. Uspoređujući podatke iz 1989. godine kada je zabilježen najveći broj

zaposlenih u ugostiteljstvu (108.026) i podatke iz 2002. godine (80.957) vidljivo je da

hrvatski turizam još uvijek nije dostigao razinu zaposlenih iz rekordne godine,

odnosno da zapošljava oko 75% (rekordnog) radnog kontingenta.

Primorske županije prostornog obuhvata JANAF-a imaju ukupno 138.562 zaposlenih

što čini 48,1% svih zaposlenih prostornog obuhvata sustava JANAF-a, odnosno

13,2% cijele Hrvatske.

Kopnene županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a imaju ukupno 149.261

zaposlenog što je na razini cijelog prostornog obuhvata udio od 51,9%, a na razini

Hrvatske 14,2%. Kumulativno, prostorni obuhvat sustava JANAF-a je 2002. godine

imao ukupno 287.823 zaposlena što je na razini Hrvatske predstavljalo udio od

27,4%.

147

Primorske županije prostornog obuhvata JANAF-a imaju ukupno 11.240 zaposlenih u

ugostiteljstvu što je na razini cijelog promatranog prostornog obuhvata udio od

84,8%, a na razini Hrvatske 13,88%.

Kopnene županije prostornog obuhvata JANAF-a imaju ukupno 2.023 zaposlenih u

ugostiteljstvu što je na razini cijelog promatranog prostornog obuhvata udio od

15,2%, a na razini Hrvatske 0,02%.

Kumulativno, prostorni obuhvat sustava JANAF-a je 2002. godine imao ukupno

13.263 zaposlena u ugostiteljstvu što je na razini Hrvatske predstavljalo udio od

16,38%.

Vidljivi su slični trendovi kao i kod kretanja ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj

kojem su najfrekventniji mjeseci u razdoblju lipanj-rujan. Međutim, broj zaposlenih u

ugostiteljstvu sezonski počinje odskakati već u travnju i traje sve do kraja srpnja.

Pored mjesečnih trendova, vidljiv je i rast ukupnog broja zaposlenih sezonskih

djelatnika u ugostiteljstvu čime se potvrđuje pozitivan rast turističkog prometa na

razini Hrvatske.

U razdoblju vrha turističke sezone, ukoliko dođe do incidenta, bez posla u

ugostiteljstvu moglo ostati i do 3.000 sezonskih djelatnika što je procjena koja se

temelji na udjelima broja dolazaka (11%), noćenja (10%) i smještajnih kapaciteta

(7,5%) koje općine prostornog obuhvata sustava JANAF-a imaju u ukupnim

pokazateljima za Hrvatsku.

Na temelju iste procjene i s aspekta ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu Hrvatske, broj

zaposlenih koji bi, uvjetno rečeno, ostali bez posla kretao bi se do 8.500 što na razini

ukupno zaposlenih u Hrvatskoj čini udio od oko 0,8%, odnosno oko 10,5% ukupno

zaposlenih u ugostiteljstvu u Hrvatskoj ili 64,1% zaposlenih u ugostiteljstvu u

prostornom obuhvatu JANAF-a, odnosno 2,95% od ukupno zaposlenih.

Uvažavajući značaj primorskih općina u turističkom prometu, u slučaju incidenta u

području Riječkog zaljeva, Hrvatska ne bi izgubila cijeli udio koje općine prostornog

obuhvata JANAF-a imaju u ukupnom broju dolazaka i noćenja turista. Isto tako bi

148

došlo samo do djelomičnog zatvaranja smještajnih kapaciteta, odnosno pada broja

zaposlenih u ugostiteljstvu, u zoni mogućeg incidenta. Uvažavajući sezonski karakter

hrvatskog turizma treba naglasiti da bi utjecaj eventualnog incidenta imao također

različit intenzitet, s obzirom vrijeme kad bi se on mogao dogoditi.

Procijenjeno je da je u cjelokupnom prostornom obuhvatu sustava JANAF u 2002.

godini ostvareno ukupno 4,18 milijuna noćenja što čini udio od 9,36% u ukupno

ostvarenim noćenjima u Hrvatskoj. Stavljanjem ovog udjela u odnos s ukupno

ostvarenim prihodima od turizma u Hrvatskoj, procjenjuju se da je cjelokupan prostor

sustava JANAF-a ostvario ukupno oko 356,7 milijuna USD. Od toga, općine

kopnenih županija prostornog obuhvata sustava JANAF-a u ukupnim noćenjima u

Hrvatskoj sudjeluju s 0.08%, pa se pripadajuća visina ukupnih turističkih prihoda

kreće na visini oko 3,1 milijun USD. Za razliku od kopnenih, općine primorskih

županija sa svojim noćenjima sudjeluju s 9,28% na temelju čega im pripada

procijenjenih 353,7 milijuna USD ukupnih turističkih prihoda.

3.2. PROCJENA DODATNIH RIZIKA VEZANIH UZ PROJEKT «DRUŽBA ADRIA»

Sve analize i istraživanja provedena za razdoblje od preko 20 godina djelovanja

naftovodnog sustava JANAF ukazuju da nije moguće ustanoviti da li je, i u kojoj

mjeri, taj sustav negativno utjecao na razvoj turizma u zoni obuhvata ili na razini

Hrvatske. Naprotiv, svi dobiveni podaci ukazuju na činjenice da je u dugogodišnjem

promatranom razdoblju ostvarivan kontinuirani rast turističkog prometa (izuzimajući

godine ratnih zbivanja), ostvareno povećanje i diverzifikacija smještajnih i ostalih

turističko-ugostiteljskih kapaciteta i rast broja zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu te

da su u tom razdoblju ostvareni rekordni prihodi po osnovi turizma.

Neupitno je, da samo postojanje naftovodnog sustava JANAF ne predstavlja

ograničavajući faktor za razvoj hrvatskog turizma, što se najbolje vidi iz pokazatelja

razvoja turizma u Kvarnerskom zaljevu, a posebice za mjesto Omišalj. Kad bi JANAF

bio bilo kakva smetnja u razvoju turizma tada bi pokazatelji razvoja turističkog

149

prometa zasigurno imali negativan predznak, što bi naročito došlo do izražaja u

mjestu Omišalj, ali činjenice govore potpuno suprotno.

Neki od najvažnijih rezultata istraživanja svih ekspertnih timova koji su sudjelovali u

izradi studije utjecaja na okoliš za Projekt «Družba Adria» ukazuju na slijedeće:

• Postojeći naftovodni sustav JANAF-a projektiran je i realiziran prema svjetski

priznatim postupcima i standardima.

• Radi reverzibilnosti sustava za potrebe Projekta «Družba Adria» biti će

izvršena modernizacija dijela naftovoda i ugradnja dodatne najsuvremenije

oprema, što će istovremeno biti dodatna garancija na području sigurnosti i

zaštite.

• Potrebno je razlikovati samu trasu naftovoda od pripadajućih objekata u

kojima rade djelatnici uz primjenu odgovarajućeg sustava zaštite. Dakako da

je daleko veći rizik onečišćenja na samoj trasi naftovoda, ali se u konačnici

ipak radi samo o zanemarivo malim zagađenim površinama.

• Uzme li se u obzir broj akcidenata i ispuštene količine sirove nafte,

dosadašnja ispuštanja iz naftovodnog sustava JANAF-a manja su od

zapadnoeuropskog prosjeka.

• Luka Omišalj će prihvaćati tankere s jednostrukim i dvostrukim trupom pri

čemu treba naglasiti da će tijekom vremena biti sve manje tankera s

jednostrukim trupom, što je u skladu s pravilima koje određuje Europska

zajednica, a to će bitno utjecati na sigurnost i zaštitu od onečišćenja.

• Broj nezgoda svih brodova, a naročito tankera, značajno je smanjen u

proteklom desetljeću s izrazitom tendencijom daljnjeg smanjivanja.

• Razina prometne opterećenosti plovnih putova Jadranskog mora manja je od

opterećenosti najvažnijih priobalnih plovnih putova, posebice uz obale Europe.

150

• Prosječni meteorološki i oceanografski uvjeti na Jadranu bolji su od uvjeta na

najvažnijim svjetskim plovnim putovima.

• Povećanje broja brodova u međunarodnoj plovidbi koji se godišnje prihvaćaju

na pristaništima luke Rijeka zbog Projekta «Družba Adria» je manje od 2,5%

zbog čega se ne pretpostavlja da će doći do bitne izmjene postojećeg načina

rada pri prihvaćanju brodova. Promjene u načinu rada bile bi nužne tek kod

prometa od15 Mt ili u slučaju prihvata više od 150 brodova godišnje.

• U slučaju akcidenta (npr. požara, eksplozije ili nečeg drugog) u području

Riječkog zaljeva ili Kvarnera vjerojatnost da će onečišćenje dospjeti na obalu

je vrlo velika. Međutim, najvjerojatnije mjesto onečišćenja ovisit će u najvećoj

mjeri o prevladavajućem stanju vremena, u najvećem dijelu o vjetru, pri čemu,

ponajprije zbog utjecaja morskih struja veću vjerojatnost rizika treba pridružiti

obali Istarskog poluotoka u odnosu na obale otoka Krka i Cresa.

• Za pretpostavljeno povećanje prometa od 5 Mt godišnje te 0,61 brod-godina,

koliko se predviđa u prvoj fazi realizacije Projekta «Družba Adria», očekuje se

povećanje od 0,001125 onečišćenja godišnje.

• Opća razina prijetnje onečišćenjem ocjenjuje se zanemarivom do malom, uz

pretpostavku poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite.

• Sa stajališta zaštite od buke najugroženiji su stambeno-turistički objekti u

Omišlju, u području kojih je buka unutar zakonom dopuštenih granica, i uslijed

realizacije Projekta «Družba Adria» ne očekuje se povišenje postojećih razina

buke.

• Iako naftovod prolazi ispod 143 vodotoka, 1 ribnjaka i 2 depresije te iznad

dvije rijeke (Ličanke i Drave) frekvencija izravnog onečišćenja je relativno

niska i prema tome nema značajnijeg utjecaja na turizam u prostornom

obuhvatu.

151

• Iako se dosta pouzdano može rekonstruirati osnovno strujanje vodenih masa

u Jadranskom moru, te posebno u Riječkom zaljevu, Kvarneru i Kvarneriću

ono nije dostatno za određivanje kretanja balastnih voda i nafte eventualno

dospjele u more. Razlog tome je relativno mali akvatorij s razvedenom obalom

i velikim brojem otoka, s jedne strane, te činjenice da struje u najvećoj mjeri

ovise o više sila uzročnica među kojima je najvažniji vjetar, čiji se smjer i

brzina relativno često mijenjaju kao rezultat meteoroloških poremećaja s druge

strane.

• Rezultati biomonitoringa ukazuju da se na širokom kvarnerskom području

mogu razlučiti zagađena područja Riječke i Bakarske luke od čistih voda s

područja Kostrene i Brestove. Nema podataka s područja Omišaljskog zaljeva

i terminala.

• Na temelju raspoloživih podataka biomonitoringa ne može se utvrditi

dosadašnje opterećenje šireg područja Kvarnera niti je moguće predvidjeti

potencijalno povećano opterećenje morskih organizma zagađivačima kao

posljedica povećanog prometa sirove nafte i dodatnog utjecaja izlijevanja

balastnih voda.

• Procjena udjela JANAFA-a na stupanj zagađenosti ekosistema Riječkog

zaljeva naftom i njenim derivatima predstavlja vrlo složen zadatak, jer se u

blizini nalaze i drugi izvori naftnog zagađenja.

• Veličina rizika utjecaja naftovodnog sustava na okoliš ne ovisi o količini

transportirane nafte već isključivo o karakteristikama sustava, transportiranog

medija i okoline u kojoj je sustava instaliran.

• Činjenica je da veća opasnost od onečišćenja prilikom procesa ukrcaja, što

samo upućuje na potrebu pojačanih mjera zaštite u tom dijelu procesa.

• Procjene mogućih rizika koje su rađene smatraju se pesimističkim, što znači

da su frekvencije, posljedice i rizici precijenjeni, što je dodatni faktor sigurnosti.

152

• Osnovne mjere sprečavanja pomorskih nezgoda pa tako i onečišćenja mora

jesu uspostavljanje sustava nadzora plovidbe, sustava upravljanja plovidbom,

redoviti pregled i nadzor brodova, unapređenje navigacijske pokrivenosti

Jadrana, produženje peljarenja brodova, pratnja tegljačima te uspostavljanje

mjera sigurnosne zaštite.

Izuzetno visoka razini sigurnosti i pouzdanosti dosadašnjeg funkcioniranja

naftovodnog sustava, bez ikakvih ozbiljnijih nezgoda bilo na kopnenom, ili pak na

izrazito osjetljivom morskom području, ukazuje da bi eventualno mogući rizici u

budućem djelovanju sustava trebali biti još manji i slabijeg intenziteta. Realno je za

očekivati daljnji nesmetani i sigurni rad sustava JANAF, sa ili bez Projekta «Družba

Adria», bez ikakvih značajnijih negativnih utjecaja na daljnji razvoj turizma u

županijama i općinama prostornog obuhvata, kao i hrvatskog turizma u cjelini.

3.3. SMJERNICE NA PODRUČJU PREVENTIVNIH MJERA ZAŠTITE VEZANE UZ PODRUČJE TURIZMA.

Problemu sigurnosti plovidbe Jadranom te razvoju kulture sigurnosti na moru treba

pristupiti ne na osnovu «jednodnevne i politički obojene kampanje» potaknute

aktualnim Projektom «Družba Adria», nego sustavno i sveobuhvatno kontinuirano

primjenjujući međunarodne, poglavito europske standarde, jer samo takav pristup

može omogućiti suživot različitih, pa i naizgled isključivih gospodarskih vizija razvoja

Hrvatske.

Nema dvojbe da Projekt «Družba Adria» donosi sa sobom neke potencijalne

opasnosti, ali isto tako je više nego jasno da su te iste, ako ne i veće opasnosti već

godinama prisutne. Definiranjem integriranog sustava mjera zaštite može se koliko

toliko jamčiti sigurna plovidba Jadranom uz minimizaciju utjecaja povećanja prometa

na razvoj turizma u promatranom području. Pri razmatranju smjernica na području

preventivnih mjera zaštite gotovo je nemoguće posebno izdvojiti mjere koje se

isključivo tiču područja turizam. Stoga smo, vodeći računa o nalazima drugih

ekspertnih timova, izdvojili neke od preventivnih mjera zašite za koje smatramo da su

153

od izuzetnog značaja za omogućavanje suživota razvoja turizma i Projekta «Družba

Adria». Među njih možemo uvrstiti slijedeće:

Povećan broj tankera i zatvorenost Jadranskog mora utjecat će na

opterećenost plovnih putova i povećanje potencijalnih rizika od pomorskih

nezgoda. Primjenom odgovarajućih međunarodno prihvaćenih mjera i

standarda kojima se regulira pomorska plovidba koji između ostalog uključuje:

međunarodno prihvaćen obavezni sustav javljanja brodova u Jadranskom

moru, uspostavu zajedničkih sustava plovidbenih pravaca i sustava usmjerene

i odijeljene plovidbe u sjevernom dijelu Sjevernog Jadrana i Srednjem Jadranu,

primjenu propisa EU o starosti tankera koji mogu ploviti u EU i pojačani

inspekcijski nadzor osnivanjem Obalne straže RH, na jednoj strani te

ravnomjernom vremenskom disperzijom prijevoza tereta na drugoj strani,

znatno bi se smanjili potencijalni rizici.

Povećani broj tankera donosi sa sobom i povećanu opasnost mogućih

onečišćenja na moru i uz obalu uslijed izlijevanja nafte uslijed nesreća

(slučajna izlijevanja), izlijevanja nafte kod radnih operacija na brodovima te

moguće onečišćenje zraka uslijed povećane emisije lakohlapljivih vodika i

ispušnih plinova pogonskih strojeva tankera. Osnivanje odgovarajućeg fonda

za obeštećenje područja koja su onečišćena naftom po uzoru na postojeću

međunarodnu praksu, planovi intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u

RH, nacionalni plan mjesta zakloništa u kojima se mogu skloniti tankeri u

opasnosti ili tankeri u oštećenom stanju, formiranje, obučavanje i adekvatno

opremanje specijaliziranih timova za djelovanje u slučajevima izlijevanja nafte

u more, obveza JANAF-a za nabavku najsuvremenije opreme koja može

odgovoriti izazovu sprječavanja ekološkog incidenta na moru, neke su od

mjera koje pridonose smanjivanju potencijalnih rizika, ali i ublažavanju

eventualnih posljedica.

Problem balastnih voda je ekološki problem koji se javlja kod brodova kojima

se luke ukrcaja i iskrcaja nalaze u vrlo različitim eko-sustavima. Pri odabiru

efikasne metode upravljanja i kontrole balastnih voda predlaže se nekoliko

metoda (izmjena balasta na otvorenom moru, obrada balastne vode,

154

skladištenje balastnih voda na kopnu), pri čemu treba voditi računa da

odabrana metoda zadovoljava kriterij cijene izvođenja postupka, izvedivosti

postupka i efikasnog nadzora izvođenja operacije tretiranja balastnih voda.

Hrvatska ne može samostalno riješiti problem balastnih voda za svoj dio

Jadrana, nego ga treba rješavati zajedno sa svim jadranskim zemljama. U

primjeni međunarodnih standarda i pravila za kontrolu i upravljanje brodskim

balastnim vodama i sedimentima za sprečavanje, smanjivanje i sprečavanje

prijenosa štetnih vodenih organizama i patogena, treba osim tankera uzeti u

obzir daleko veći mogući utjecaj svih drugih brodova koji plove Jadranom.

Uslijed povećanog broja tankera Jadranskim morem moguća je i tzv. vizualna

degradacija pojedinih dijelova obale koju smatramo turističkim resursima te

postojanje određene razine buke s brodova na privezima terminala.

Odgovarajućim mjerama promocije i odnosa s javnošću, kako na lokalnoj,

regionalnoj tako i na nacionalnoj razini, potrebno je ukazivati na argumente za

mogući suživot turizma i ovakve vrste gospodarske aktivnosti. (Npr.: čistoća

mora i broj Plavih zastava, rezultati kontrole kvalitete vode koju provode neka

međunarodna udružena kao ADAC, konstantan rast broja turista u područjima

u prostornom obuhvatu JANAF-a, …).

Neargumentiran i neobjektivan pristup Projektu «Družba Adria» od strane

pojedinih političara, predstavnika različitih ekoloških inicijativa i medija stvara u

javnosti nepotrebnu psihozu do granica tzv. «medijske zagađenosti». Nužno je

potrebno senzibilizirati javnost sa stvarnim problemom na način da se jasno

razgraniči utjecaj Projekta «Družba Adria» od već postojećih direktnih i

indirektnih utjecaja, koji nisu povezani s projektom.

Dosadašnji rad sustava JANAF potvrđuje da se ispravno postavljenom koncepcijom

sustava, kvalitetno provedenom realizacijom (izgradnjom sustava, održavanjem

sustava i kontrolom) te uvažavanjem smjernica na području preventivnih mjera

zaštite vezanih i uz područje turizma mogu stvoriti potrebni preduvjeti za realizaciju

planiranog Projekta «Družba Adria» na principima održivog razvoja.

155

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Među najvažnije zaključke Studije utjecaja na okoliš za Projekt «Družba Adria» za

područje turizma možemo navesti:

U razdoblju od početka rada do danas (1979-2003.), JANAF je prevezao

domaćim i stranim korisnicima više od 127 milijuna tona sirove nafte bez

značajnijih akcidenata i šteta po okoliš, kako na zemlji, tako i na moru.

Realizacijom I. faze projekta još uvijek neće biti dostignut ukupan promet koji

je na terminalu Omišalj bio 1990. godine.

U Projekt «Družba Adria» svojim prostorom neposredno ili posredno bilo bi

uključeno 7 hrvatskih županija, s ukupno 30 općina. (U Kvarnerskom

akvatoriju 11 općina, 2 neposredno i 9 posredno, dok kopneni dio trase

obuhvaća 19 općina neposredno).

U analizi mogućeg utjecaj Projekta «Družba Adria» na okoliš s aspekta

turizma ključnu ulogu imaju podaci o kretanju broja dolazaka turista i ukupnih

noćenja, ali isto tako analiza sezonskih oscilacija i njihov utjecaj na turistički

promet, strukturna analiza zaposlenih u ugostiteljstvu te ekonomski pokazatelji

razvoja turizma.

Promjene u broju dolazaka turista, pod utjecajem negativnih ratnih okolnosti,

slabijeg su intenziteta u promatranim općinama prostornog obuhvata JANAF-a

nego na razini cijele Hrvatske, a stopa rasta broja dolazaka turista u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a veća je od stope rasta koja vrijedi za područje

cijele Hrvatske.

Kopnene županije prostornog obuhvata sustava JANAF-a po sveukupnom

broju dolazaka turista nikada nisu prelazile udio od 4,5% na razini Hrvatske

(prosjek oko 3%), a kopnene općine nikada nisu prelazile granicu udjela od

0,8% (prosjek 0,37%), iz čega proizlazi činjenica da postojanje sustava

156

JANAF-a nema gotovo nikakav utjecaj na razvoj turizma u kontinentalnom

dijelu Hrvatske.

Ukupni broj dolazaka u primorske općine (uslijed čega i u svim općinama

prostornog obuhvata zbog visokog udjela primorskih općina) raste po višoj

prosječnoj stopi nego broj dolazaka u cijeloj Hrvatskoj.

Općine u zoni neposrednog utjecaja (na kojima su fizički prisutne dionice

naftovoda) sudjeluju s prosječnih 13,64% (na razini Hrvatske s prosječnih

1,8%) u ukupnom broju dolazaka turista u općine prostornog obuhvata

sustava JANAF-a.

Općine u zoni posrednog utjecaja (u kojoj je moguć utjecaj onečišćenja uslijed

mogućeg izljeva nafte iz tankera na ruti iz međunarodnih teritorijalnih voda

prema luci Omišalj) sudjeluju s 86,36% (na razini Hrvatske s prosječnih

11,5%) u broju dolazaka turista svih općina prostornog obuhvata.

Općina Omišalj po broju dolazaka turista u razdoblju od 1986. godine na dalje

ostvaruje znatno brži trend rasta nego što je to na razini Hrvatske. To se

posebno odnosi na razdoblje iza 1991. godine, nakon koje je općina Omišalj

po broju dolazaka turista već 1994. godine dostigla 80% prometa rekordne

godine, što je Hrvatska po svojim pokazateljima ostvarila tek 2001. godine.

Općina Omišalj u matičnoj županiji sudjeluje s prosječnim udjelom od 4,21%,

u primorskim općinama prostornog obuhvata s 8,19%, u svim općinama

prostornog obuhvata s prosječnih 7,85%, dok je na razini čitave Hrvatske taj je

prosjek oko 0,97%.

Kopnene općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog utjecaja

sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju dolazaka

turista u Hrvatsku s prosječno 0,53%. U kopnenom je dijelu utjecaj postojanja i

rada naftovoda, kao i svih popratnih objekata, zanemariv. Eventualna

zagađenja okoliša na kopnu ne bi trebala imati gotovo nikakav značajan

157

utjecaj na broj dolazaka turista u ta područja, a pogotovo ne na ukupne

dolaske turista u Hrvatsku.

Primorske općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog i posrednog

utjecaja sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju

dolazaka turista u Hrvatsku s prosječnih 11,97%.

Isključivo teoretski, u slučaju bilo kakvog incidenta, regija primorskih općina

prostornog obuhvata mogla bi maksimalno izgubiti spomenuti postotak broja

dolazaka turista u Hrvatsku.

Kretanje broja noćenja u promatranom razdoblju bilježe pozitivne trendove,

kako na razini Hrvatske tako i na području promatranih općina, i može se

zaključiti da sustav JANAF-a nema utjecaja (posredno ili neposredno) na rast

ili pad noćenja turista.

Ostvarena noćenja u općinama kopnenih županija u prostornom obuhvatu

JANAF-a, sudjeluje s prosječnih 0,14% u ukupnom broju noćenja Hrvatske.

Općine kopnenih županija prostornog obuhvata imaju marginalan utjecaj na

kretanje broja noćenja u Hrvatskoj, a samo postojanje i rad sustava JANAF na

tom području, za samo područje ili za razvoj turizma u Hrvatskoj, nema gotovo

nikakav (neposredan ili posredan) utjecaj.

Primorske općine u prostornom obuhvatu JANAF-a po broju noćenja u

promatranom vremenskom razdoblju rastu prosječno 13% brže od istih

pokazatelja za Hrvatsku, dok u odnosu na kopnene općine rastu 59% brže.

Općina Omišalj po trendovima rasta broja noćenja u razdoblju od 1986.

godine nadalje znatno odskače u pozitivnom smislu od trenda kretanja broja

noćenja u cijeloj Hrvatskoj. To se posebno odnosi na razdoblje iza 1991.

godine, nakon koje je općina Omišalj po broju noćenja turista već 1994.

godine dostigla 67,2% noćenja ostvarenih rekordne godine, što je Hrvatska

ostvarila tek 2001. godine.

158

Kopnene općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog utjecaja

sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju noćenja turista

u Hrvatskoj s prosječno 0,28%. U kopnenom je dijelu utjecaj postojanja i rada

naftovoda, kao i svih popratnih objekata, zanemariv. Eventualna ekološka

zagađenja na kopnu ne bi trebala imati gotovo nikakav utjecaj na broj noćenja

turista u tim područjima, a pogotovo ne na ukupna noćenja turista u Hrvatskoj.

Primorske općine prostornog obuhvata u zonama neposrednog i posrednog

utjecaja sudjelovale su u razdoblju 1986-2002. godina u ukupnom broju

noćenja turista u Hrvatskoj s prosječnih 10,07%.

U slučaju bilo kakvog ekološkog incidenta, Hrvatska bi, na temelju raspoloživih

podataka, mogla izgubiti noćenja najviše do visine udjela koje te općine imaju

u ukupnom broju noćenja na razini Hrvatske.

Pri izračunu postotka mogućih izgubljenih dolazaka i noćenja turista treba u

obzir uzeti i brojne druge čimbenike utjecaja kao što su, prije svega, doba

godine u kojem bi incident eventualno nastao, vrstu i intenzitet incidenta,

mjesto nastanka incidenta, vremenske prilike u trenutku nastanka (vjetar,

valovi), itd.

Izvjesno je da Hrvatska zbog eventualnog ekološkog incidenta koji bi se

dogodio u Riječkom zaljevu ne bi izgubila spomenuti udio u broju dolazaka i

noćenja, već bi najvjerojatnije došlo do teritorijalne redistribucije određenog

postotka u druge dijelove hrvatskog priobalja izvan zone utjecaja onečišćena.

Sukladno sezonskim oscilacijama u odvijanju turističkog prometa na području

prostornog obuhvata sustava JANAF-a, za razvoj turizma daleko veće

posljedice od mogućeg ekološkog onečišćenja mogu nastati tijekom razdoblja

lipanj - rujan nego tijekom razdoblja listopad - svibanj.

Najveći broj postelja u prostornom obuhvatu nalazio se u općinama

Primorsko-goranske županije s prosječnim udjelom od 80,24%, dok je općina

Labin u Istarskoj županiji sudjelovala s 18,71%. Preostalih 1,05%, kumulativni

159

je udio općina prostornog obuhvata JANAF-a u tri kopnene županije (Sisačko-

moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska) koje su imale registrirane

smještajne kapacitete, dok u preostale dvije (Koprivničko-križevačkoj i

Zagrebačkoj) nije bilo registriranih smještajnih kapaciteta.

S aspekta smještajnih kapaciteta treba istaknuti da je utjecaj rada i postojanja

sustava JANAF-a za kopnene općine prostornog obuhvata marginalan i da na

razvoj turizma nema nikakav utjecaj. Čak i da se, u slučaju mogućeg

ekološkog onečišćenja, teoretski zatvore svi smještajni kapaciteti na području

kopnenih općina prostornog obuhvata, Hrvatska bi time "izgubila" oko 0,05%

svih raspoloživih postelja. S druge strane, treba potvrditi činjenicu da je

opasnost od onečišćenja veća za smještajne kapacitete u primorskim

općinama prostornog obuhvata, koje u ukupnim smještajnim kapacitetima

sudjeluju sa 7,51%.

Kumulativno, prostorni obuhvat sustava JANAF-a je 2002. godine imao

ukupno 13.263 zaposlena u ugostiteljstvu što je na razini Hrvatske

predstavljalo udio od 16,38%.

U razdoblju vrha turističke sezone, ukoliko dođe do incidenta, bez posla u

ugostiteljstvu moglo ostati i do 3.000 sezonskih djelatnika.

S aspekta ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu Hrvatske, broj zaposlenih koji bi,

uvjetno rečeno, ostali bez posla kretao bi se do 8.500 što na razini ukupno

zaposlenih u Hrvatskoj čini udio od oko 0,8%, odnosno oko 10,5% ukupno

zaposlenih u ugostiteljstvu u Hrvatskoj ili 64,1% zaposlenih u ugostiteljstvu u

prostornom obuhvatu JANAF-a, odnosno 2,95% od ukupno zaposlenih.

Procjenjuje se da je cjelokupan prostor sustava JANAF-a 2002 godine

ostvario ukupno oko 356,7 milijuna USD direktnih i indirektnih prihoda. Od

toga, općine kopnenih županija prostornog obuhvata sustava JANAF-a u

ukupnim noćenjima u Hrvatskoj sudjeluju s 0.08%, pa se pripadajuća visina

ukupnih turističkih prihoda kreće na visini oko 3,1 milijun USD. Za razliku od

kopnenih, općine primorskih županija sa svojim noćenjima sudjeluju s 9,28%

160

na temelju čega im pripada procijenjenih 353,7 milijuna USD ukupnih

turističkih prihoda.

Dosadašnji rad sustava JANAF potvrđuje da se ispravno postavljenom koncepcijom

sustava, kvalitetno provedenom realizacijom (izgradnjom sustava, održavanjem

sustava i kontrolom) te uvažavanjem smjernica na području preventivnih mjera

zaštite vezanih i uz područje turizma mogu stvoriti potrebni preduvjeti za realizaciju

planiranog Projekta «Družba Adria» na principima održivog razvoja.

Realno je za očekivati daljnji nesmetani i sigurni rad sustava JANAF, sa ili bez

Projekta «Družba Adria», bez ikakvih značajnijih negativnih utjecaja na daljnji razvoj

turizma u županijama i općinama prostornog obuhvata, kao i hrvatskog turizma u

cjelini.

161

POPIS TABLICA I GRAFIČKIH PRIKAZA

Tablica 1: Broj tankera i ostalih tipova brodova u Jadranu u 2002. godini ................. 5

Prikaz 1: Ukupno ostvareni dolasci u Hrvatskoj i u općinama prostornog obuhvata

JANAF-a u razdoblju 1975-2002. (u milijunima) ................................................... 49

Prikaz 2: Ukupno ostvareni dolasci turista u Hrvatskoj i općinama JANAF-a u

razdoblju 1975-2002. – Verižni indeksi ................................................................. 50

Prikaz 3: Ukupno ostvareni dolasci turista u Hrvatskoj, županijama i općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi

(1986.=100)........................................................................................................... 51

Prikaz 4: Udio dolazaka turista svih županija u prostoru obuhvata JANAF-a u

ukupnim dolascima turista u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002. ........................... 52

Prikaz 5: Udio dolazaka turista pojedinih županija prostornog obuhvata JANAF-a u

ukupnim dolascima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002. ...................................... 53

Prikaz 6: Udio broja dolazaka turista u općinama kopnenih županija prostornog

obuhvata JANAF-a u ukupnim dolascima u Hrvatsku u razdoblju 1986-2002. .... 54

Prikaz 7: Udio dolazaka turista svih općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim

dolascima turista u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002. .......................................... 55

Prikaz 8: Dolasci inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata

JANAF-a u razdoblju 1975-2002........................................................................... 55

Prikaz 9: Kretanje broja dolazaka inozemnih i domaćih turista u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi

(1986.=100)........................................................................................................... 56

Prikaz 10: Udjeli dolazaka inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog

obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002........................................................... 57

Prikaz 11: Udio dolazaka turista pojedinih općina u prostornom obuhvatu JANAF-a

po županijama u ukupnim dolascima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002. .......... 57

Prikaz 12: Kretanje broja dolazaka u općinama s posrednim i neposrednim utjecajem

u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002. ................................... 58

Prikaz 13: Usporedba broja ostvarenih dolazaka u 2002. godini u odnosu na broj

dolazaka ostvaren rekordne godine (oporavak) ................................................... 59

Prikaz 14: Odnos broja dolazaka u rekordnoj i 2002. godini (oporavak u %) ........... 60

162

Prikaz 15: Ukupno ostvareni dolasci u Hrvatskoj, primorskim i kopnenim općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi

(1986.=100)........................................................................................................... 61

Prikaz 16: Ukupno ostvareni dolasci turista u kopnenim i primorskim općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002. – Verižni indeksi............ 61

Prikaz 17: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim dolascima turista u Hrvatskoj

u razdoblju 1986-2002. ......................................................................................... 62

Prikaz 18: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim dolascima turista županija u

prostoru obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. ........................................... 63

Prikaz 19: Prosječni udio općina prostornog obuhvata JANAF-a svake pojedine

županije u ukupnim dolascima turista u općine prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju 1986-2002. ............................................................................................ 63

Prikaz 20: Prosječni međusobni odnos broja dolazaka turista u primorskim i

kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002....... 64

Prikaz 21: Prosječni međusobni odnos broja dolazaka turista u općine u zoni

posrednog i neposrednog utjecaja u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju

1986-2002. ............................................................................................................ 65

Prikaz 22: Prosječni udio općina Zagrebačke županije u prostoru obuhvata JANAF-a

u ukupnim dolascima turista Zagrebačke županije u razdoblju 1986-2002.......... 65

Prikaz 23: Prosječni udio općina Karlovačke županije u prostoru obuhvata JANAF-a

u ukupnim dolascima turista Karlovačke županije u razdoblju 1986-2002........... 66

Prikaz 24: Prosječni udio općina Sisačko-moslavačke županije u prostoru obuhvata

JANAF-a u ukupnim dolascima turista Sisačko-moslavačke županije u razdoblju

1986-2002. ............................................................................................................ 67

Prikaz 25: Prosječni udio općina Koprivničko-križevačke županije u prostoru

obuhvata JANAFa u ukupnim dolascima turista Koprivničko-križevačke županije u

razdoblju 1986-2002. ............................................................................................ 67

Prikaz 26: Prosječni udio općina Bjelovarski-bilogorske županije u prostoru obuhvata

JANAF-a u ukupnim dolascima turista Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju

1986-2002. ............................................................................................................ 68

Prikaz 27: Prosječni udio općina Primorsko-goranske županije u prostoru obuhvata

JANAF-a u ukupnim dolascima turista Primorsko-goranske županije u razdoblju

1986-2002. ............................................................................................................ 69

163

Prikaz 28: Prosječni udio općina Istarske županije u prostoru obuhvata JANAF-a u

ukupnim dolascima turista Istarske županije u razdoblju 1986-2002. .................. 70

Prikaz 29: Ukupno ostvareni dolasci turista u Hrvatskoj i općini Omišalj u razdoblju

1986-2002. - Bazni indeksi (1986.=100)............................................................... 71

Prikaz 30: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj i općinama prostornog obuhvata

JANAF-a u razdoblju 1975-2002. (u milijunima) ................................................... 72

Prikaz 31: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj i općinama JANAF-a u razdoblju

1975-2002. – Verižni indeksi................................................................................. 73

Prikaz 32: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj, županijama i općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. - Bazni indeksi

(1986.=100)........................................................................................................... 74

Prikaz 33: Udio noćenja svih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u ukupnim

noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002...................................................... 75

Prikaz 34: Udio noćenja pojedinih županija u prostornom obuhvatu JANAF-a u

ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002....................................... 76

Prikaz 35: Udio noćenja svih općina u prostornom obuhvatu JANAF-a u ukupnim

noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002...................................................... 77

Prikaz 36: Noćenja inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog obuhvata

JANAF-a u razdoblju 1975-2002........................................................................... 77

Prikaz 37: Kretanje broja noćenja inozemnih i domaćih turista u općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi

(1986.=100)........................................................................................................... 78

Prikaz 38: Udjeli broja noćenja inozemnih i domaćih turista u općinama prostornog

obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002........................................................... 79

Prikaz 39: Udio noćenja pojedinih općina u prostornom obuhvatu JANAF-a po

županijama u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u razdoblju 1986-2002. ............... 79

Prikaz 40: Kretanje broja noćenja u općinama s posrednim i neposrednim utjecajem

u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1975-2002. ................................... 80

Prikaz 41: Usporedba broja ostvarenih noćenja u 2002. godini u odnosu na broj

noćenja ostvaren rekordne godine (oporavak) ..................................................... 81

Prikaz 42: Odnos broja noćenja u rekordnoj i 2002. godini (oporavak u %) ............. 82

Prikaz 43: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj, primorskim i kopnenim općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. – Bazni indeksi

(1986.=100)........................................................................................................... 83

164

Prikaz 44: Ukupno ostvarena noćenja turista u kopnenim i primorskim općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002. – Verižni indeksi............ 83

Prikaz 45: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj u

razdoblju 1986-2002. ........................................................................................... 84

Prikaz 46: Prosječni udio pojedine županije u ukupnim noćenjima županija u

prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002. ...................................... 85

Prikaz 47: Prosječni udio pojedine županije u prostornom obuhvatu JANAF-a u

ukupnim noćenjima općina prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002.

..............................................................................................................................85

Prikaz 48: Prosječni odnos ostvarenih noćenja u primorskim i kopnenim općinama

prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-2002. ....................................... 86

Prikaz 49: Prosječni odnos ostvarenih noćenja u općinama u zoni posrednog i

neposrednog utjecaja u prostornom obuhvatu JANAF-a u razdoblju 1986-2002. 87

Prikaz 50: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Zagrebačke županije u razdoblju 1986-2002........................................................ 88

Prikaz 51: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Karlovačke županije u razdoblju 1986-2002......................................................... 88

Prikaz 52: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Sisačko-moslavačke županije u razdoblju 1986-2002.......................................... 89

Prikaz 53: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Koprivničko-križevačke županije u razdoblju 1986-2002...................................... 90

Prikaz 54: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju 1986-2002. ..................................... 90

Prikaz 55: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Primorsko-goranske županije u razdoblju 1986-2002. ......................................... 91

Prikaz 56: Prosječni udio općina u prostoru obuhvata JANAF-a u ukupnim noćenjima

Istarske županije u razdoblju 1986-2002. ............................................................. 92

Prikaz 57: Ukupno ostvarena noćenja u Hrvatskoj i općini Omišalj u razdoblju 1986-

2002. Bazni indeksi (1986.=100) ......................................................................... 93

Prikaz 58: Prosječan broj noćenja po dolasku turista u općinama prostornog

obuhvata JANAF-a i Hrvatskoj u razdoblju 1975-2002........................................ 94

Prikaz 59: Prosječan broj noćenja po dolasku turista u kopnenim i primorskim

općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1975-2002. ...................... 95

165

Prikaz 60: Sezonske oscilacije kretanja broja dolazaka i noćenja turista u Hrvatskoj

u 2002. godini........................................................................................................ 96

Prikaz 61: Prosječno trajanje boravka turista u Hrvatskoj po mjesecima 2002. godine

(u danima) ............................................................................................................. 97

Prikaz 62: Udio noćenja turista ostvaren u razdoblju lipanj-rujan u odnosu na ukupna

noćenja u Hrvatskoj i općinama prostornog obuhvata JANAF-a u razdoblju 1986-

2002....................................................................................................................... 98

Prikaz 63: Udio noćenja turista ostvaren u razdoblju lipanj-rujan u odnosu na ukupna

noćenja u primorskim i kopnenim općinama prostornog obuhvata JANAF-a u

razdoblju 1986-2002. ............................................................................................ 98

Prikaz 64: Udio noćenja turista ostvaren u razdoblju lipanj-rujan i u razdoblju

listopad-svibanj u općini Omišalj u razdoblju 1986-2002...................................... 99

Prikaz 65: Usporedba kretanja broja postelja ukupnih smještajnih kapaciteta i

ostvarenog broja noćenja u Hrvatskoj u razdoblju 1975-2002. .......................... 101

Prikaz 66: Udio postelja županija prostornog obuhvata JANAF-a i ostalih županija u

Hrvatskoj 1989. godine ....................................................................................... 102

Prikaz 67: Udio postelja županija prostornog obuhvata JANAF-a i ostalih županija u

Hrvatskoj 2002. godine ....................................................................................... 102

Prikaz 68: Prikaz pada broja postelja u Hrvatskoj, županijama prostornog obuhvata

JANAF-a i ostalim županijama u razdoblju 1989-2002....................................... 103

Prikaz 69: Udio broja postelja općina pojedinih županija u prostornom obuhvatu

JANAF-a 1989. godine....................................................................................... 104

Prikaz 70: Udio broja postelja općina pojedinih županija u prostornom obuhvatu

JANAF-a 2002. godine....................................................................................... 105

Prikaz 71: Prikaz pada broja postelja u općinama pojedinih županija prostornog

obuhvata JANAF-a i kumulativno u općinama prostornog obuhvata u razdoblju

1989-2002. .......................................................................................................... 105

Prikaz 72: Međusobni udjeli kopnenih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima

kopnenog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 1989. godine ........................... 106

Prikaz 73: Međusobni udjeli kopnenih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima

kopnenog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 2002. godine ........................... 107

Prikaz 74: Međusobni udjeli primorskih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima

primorskog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 1989. godine ......................... 108

166

Prikaz 75: Međusobni udjeli primorskih općina u ukupnim smještajnim kapacitetima

primorskog dijela prostornog obuhvata JANAF-a 2002. godine ......................... 108

Prikaz 76: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata

JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 1989. godine

............................................................................................................................109

Prikaz 77: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata

JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 2002. godine

...........................................................................................................................109

Prikaz 78: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata

JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 1989. godine

............................................................................................................................110

Prikaz 79: Međusobni udjeli kopnenih i primorskih općina prostornog obuhvata

JANAF-a u ukupnim smještajnim kapacitetima prostornog obuhvata 2002. godine

..........................................................................................................................110

Prikaz 80: Usporedba kretanja broja zaposlenih u ugostiteljstvu i postelja smještajnih

kapaciteta u Hrvatskoj u razdoblju 1975-2002.................................................... 115

Prikaz 81: Kretanje broja postelja po zaposlenom u ugostiteljstvu Hrvatske u

razdoblju 1975-2002. .......................................................................................... 116

Prikaz 82: Ukupno zaposleni po županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a

po spolu u 2002. godini ....................................................................................... 117

Prikaz 83: Odnos muškaraca i žena u ukupno zaposlenima u Hrvatskoj po

županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini .................. 118

Prikaz 84: Ukupno zaposleni u ugostiteljstvu po županijama prostornog obuhvata

sustava JANAF-a po spolu u 2002. godini.......................................................... 119

Prikaz 85: Odnos muškaraca i žena u ukupno zaposlenima u ugostiteljstvu po

županijama prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini .................. 120

Prikaz 86: Udio broja zaposlenih u ugostiteljstvu u ukupno zaposlenima u 2002.

godini ................................................................................................................... 121

Prikaz 87: Zaposlene osobe s evidencije nezaposlenih u ugostiteljstvu Hrvatske po

mjesecima u razdoblju 1999-2002. ..................................................................... 122

Prikaz 88: Visina prosječne dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj i županijama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2001. godini (u USD)........................ 124

Prikaz 89: Procjena visine direktnih prihoda od turizma u najrazvijenijim općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2001. godini (u milijunima USD)....... 125

167

Prikaz 90: Ukupni prihodi i rashodi od turizma u Hrvatskoj u razdoblju 1993-2002 (u

milijunima USD)................................................................................................... 126

Prikaz 91: Sezonsko kretanje visine ukupnih prihoda i rashoda od turizma u

Hrvatskoj u razdoblju 1995-2002. (tromjesečno u milijunima USD) ................... 127

Prikaz 92: Procijenjeni udio ukupnih prihoda od turizma u općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini ........................................................ 128

Prikaz 93: Procijenjeni udio ukupnih prihoda od turizma u općinama prostornog

obuhvata sustava JANAF-a s neposrednim i posrednim utjecajem u 2002. godini

..........................................................................................................................129

Prikaz 94: Procjena ukupnih prihoda od turizma u najrazvijenijim općinama

prostornog obuhvata sustava JANAF-a u 2002. godini (u milijunima USD)....... 129

Prikaz 95: Ukupno dolasci turista 1986. do 2002. ................................................... 136

Prikaz 96: Ukupno noćenja turista 1986. do 2002................................................... 141

168

KORIŠTENI IZVORI

1. Bilen, M. (2001.), Osnove turističke geografije, Mikrorad, Zagreb

2. Bilen, M. (2002.), Ekonomska geografija Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb

3. Češljaš, S. (1986.), Model razvojnog prostornog planiranja u turizmu,

Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet - Zagreb, Zagreb

4. Državni zavod za statistiku, Dokumentacija – Promet turista u primorskim

općinama, Zagreb

5. Državni zavod za statistiku, Dokumentacija – Turizam, Zagreb

6. Državni zavod za statistiku, Dokumentacija – Ugostiteljstvo, Zagreb

7. Državni zavod za statistiku, Statistički godišnjak, Zagreb

8. Đukić, A. (2001.), Management prirodnih resursa i ekologija u turizmu,

Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik

9. Enconet International, (2004.), Procjena rizika transporta naftovodnim

sustavom "JANAF-a" na dionici Gola-Terminal Omišalj, Zagreb (radni

materijal)

10. Friganović, M., Bašić, K. (1995.), Stanovništvo, prirodna dobra i okoliš,

Geografski horizont, br. 1., Zagreb

11. Gooddstein, E. S. (2003.), Ekonomika i okoliš, Mate, Zagreb

12. Haramija D. (1969.), Rijeka u usponu, Dometi 2., Rijeka

13. Hrvatska narodna banka, Bilten, Zagreb

14. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni statistički bilten, Zagreb

15. Institut za oceanografiju i ribarstvo – Dubrovnik, Institut "Ruđer Bošković"

CIM – Rovinj i ZIMO – Zagreb, Državni hidrografski institut Split (2004.),

Studija o utjecaju na okoliš za projekt Družba Adria, II. dio, More, Split (radni

tekst)

16. Institut za turizam (2001.), TOMAS – stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,

Zagreb

17. Malić, A. (1995.), Geoprometne osnove uključivanja Hrvatske u prometne

tokove Europe i svijeta, Promet br. 4., Zagreb

18. Marušić, M., Prebežac, D. (2004.), Istraživanje turističkih tržišta, Adeco,

Zagreb

169

19. Matas, M. (2001.), Geografski pristup okolišu, Visoka učiteljska škola u

Petrinji, Petrinja

20. Ministarstvo turizma (2003.), Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010.

godine, Zagreb

21. Pirjevec, B. (1998.), Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb

22. Pomorski fakultet u Rijeci, (2004.), Sigurnost plovidbe tankera Jadranskim

morem na plovnom putu do luke Omišalj, Rijeka (radni tekst)

23. Roglić, V. (1970.), Značenje i razvoj naših glavnih luka, Geografski horizont

1-2, Zagreb

24. Stražičić, N. (1971.), Rijeka, razvoj i suvremeno značenje, Geografski

horizont 1-2, Zagreb

25. Stražičić, N. (1996.), Pomorska geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb

26. Vrček, Lj. (1997.), Čovjek i okoliš, Profil, Zagreb

170

PRILOZI

Prilog 1: Ukupno dolasci turista 1986. do 2003.

Prilog 2: Dolasci inozemnih turista 1986. do 2003.

Prilog 3: Dolasci domaćih turista 1986. do 2003.

Prilog 4: Ukupan broj noćenja 1986. do 2003.

Prilog 5: Inozemna noćenja 1986. do 2003.

Prilog 6: Domaća noćenja 1986. do 2003.

Prilog 7: Ukupno noćenja u ljetnoj sezoni 1986. do 2003.

Prilog 8: Ukupno inozemnih noćenja u ljetnoj sezoni 1986. do 2003.

Prilog 9: Prosječna dužina boravka 1986. do 2003.

Prilog 10: Smještajni kapaciteti - Ukupan broj objekata 1986. do 2003.

Prilog 11: Smještajni kapaciteti - Hoteli i slični kapaciteti (broj objekata), 1986. do

2003.

Prilog 12: Smještajni kapaciteti - Kampovi (broj objekata), 1986. do 2003.

Prilog 13: Smještajni kapaciteti - Ukupno postelje 1986. do 2003.

Prilog 14: Smještajni kapaciteti - Postelje u hotelima i sličnim kapacitetima 1986. do

2003.

Prilog 15: Smještajni kapaciteti - Broj postelja u kampovima 1986. do 2003.

Prilog 16: Smještajni kapaciteti - Postelje u privatnim sobama i apartmanima 1986.

do 2003.

Prilog 17: Zaposlene osobe s evidencije nezaposlenih prema djelatnosti zaposlenja

Prilog 18: Zaposleni u ugostiteljstvu